Članci

23. srpnja 2017. / Članci

Kome koristi gospodarski rast (2)

Rast omjera prosječne i medijalne plaće ukazuje na skoro siguran daljnji rast nejednakosti

Rast prosječne realne plaće, uz opisane vjerojatne promjene nejednakosti, upućuje da neki zaposleni imaju koristi, ali da od rasta ne vide koristi svi zaposleni. To nije indikacija inkluzivnog rasta

Ivo Bićanić

21. srpnja 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (5)

Je li Agrokor bio sistemski rizik? Koje vrste? Planira li Vlada ipak sačuvati koncern kao cjelinu

U dva sam navrata, ukupno pet sati, razgovarao s Ivicom Todorićem, o situaciji u kojoj se zatekao, kako ju je planirao svladati te zašto je Vladi ipak prepustio upravljanje Agrokorom čiji je još uvijek nominalni vlasnik. Njegov pogled i informacije koje sam prikupio iz drugih izvora temelj su za daljnju analizu slučaja s kojim se Hrvatska susreće prvi put u svojoj povijesti. Što se događalo u dva dramatična mjeseca između dodjele kredita Agrokoru i preuzimanja upravljanja? Je li bilo alternative vladinoj intervenciji i kako ćemo mjeriti njen rezultat

Željko Ivanković

17. srpnja 2017. / Članci

Emigracija

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

Počevši od (kolektivne) analize straha od praznog prostora i s time povezane ideologije patriotizma, u članku se problem emigracije, koja se ulaskom u Europsku uniju ustvari zagovarala, svodi na pitanje - tko određuje sreću pojedinca. Kakve su u tom pogledu pozicije ideologija, liberalizma i komunitarizma, te ideologa, Bozanića i Kardelja

Žarko Puhovski

16. srpnja 2017. / Članci

Traženje svetog grala (1)

Za uspješan gospodarski rast potrebno je milijun pobuna

Kome odgovara sadašnji hrvatski gospodarski rast? Ne uključuje one koji su odlučili emigrirati, a ni blokirani od njega nemaju nikakve koristi. Oni koji imaju koristi su manjina vlasnika kapitala i dio managementa. Da bi bio dugoročno uspješan gospodarski rast mora biti inkluzivan

Ivo Bićanić

16. srpnja 2017. / Članci

Ljetni tečaj suradnje

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

Matematičko modeliranje prikazuje mogući svijet, da je ono što je neočekivano ipak moguće. U seriji (ljetnih) članaka prikazat ćemo različite modele suradnje, pretpostavke, očekivanja i neočekivane ishode. Uvodni članak opisuje poznatu teoriju igara, slučajeve u kojima suradnja ima prednost pred ostvarenjem sebičnog interesa. Svijet suradnje je dakle moguć, no koliko je stvaran, time se model ne bavi

Zvonimir Šikić

13. srpnja 2017. / Članci

Ekonomska i monetarna unija

Treba li Hrvatska doista uvesti euro u što kraćem roku?

U propagandnom naletu simpatizera ubrzanog hrvatskog pristupanja euru druga se mišljenja gotovo i ne čuju, međutim činjenica da eurozona još uvijek ne funkcionira kao optimalno valutno područje, kao i nedavna recesijska iskustva mediteranskih zemalja pozivaju na oprez

Robert Brozd

13. srpnja 2017. / Članci

Održivi razvoj

17 globalnih ciljeva: poslovni ih lideri ne mogu ostvariti sami

Globalni ciljevi održivog razvoja usvojeni su prije gotovo dvije godine i od tada ih je prihvatio dobar dio europskog poslovnog svijeta. Zašto primjena ipak ide sporo? Što misle građani, javna uprava, srednji management, zaposlenici

Mirjana Matešić

13. srpnja 2017. / Članci

Transformacija znanosti

I studenti s malo novca mogu biti vrhunski znanstvenici: Quo vadis, chemia?

Razvoj računala je omogućio kemiji da prestane biti znanost kojoj je mjesto isključivo u laboratoriju – danas, računalna kemija služi ne samo kao teorijska podloga eksperimentalnoj kemiji, već i preuzima dio njenih poslova. A uz nezaustavljiv rast računalne snage, igralište za in silico istraživanja ubrzano se širi.

Igor Rončević

6. srpnja 2017. / Članci

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost opada (2)

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

U prvih 5 mjeseci 2017. je broj zaposlenih s burze manji za 7.637 osoba (7,8%) nego u istom periodu 2016, ali je istovremeno još brže pao broj osoba koje su dolazile na burzu iz radnog odnosa. Tržište rada nije lako pratiti i interpretirati, a donošenje odluka i izvođenje nepreciznih zaključaka na površnim i dvojbenim podacima može biti vrlo štetno i pogubno za velik broj ljudi

Matija Kroflin

4. srpnja 2017. / Članci

O krizi demokracije

Empirija i teorija: Koliko su za demokraciju nesposobni građani, a koliko elite

Članak ukratko prikazuje na kojim su konceptima utemeljeni različiti modeli demokracije te iznosi rezultate empirijskih istraživanja, ali i teorijskih analiza, o slabim točkama demokracije, u njezinom vrhu ili u njezinoj osnovi, u elitama ili među političarima

Kosta Bovan