Članci

23. svibnja 2020. / Članci

Pandemija

Druga u svijetu po broju zaraženih, ali s minimalnim brojem umrlih. Kako se Rusija bori protiv korone?

Jednako odlučno kao što se suprotstavila zarazi (prva je počela zatvarati granice) Rusija se suočila i s gospodarskom krizom. Nezaposlenost se još nije povećala, zabranjen je izvoz žitarica, a ministar financija ima planove kako krpati proračun sve do 2024. godine

Jelena Jurišić

16. svibnja 2020. / Članci

RASPRAVE

Intelektualna gigantomahija. Ustavni suci o pravoj mjeri. Razgoropađeni Levijatan. Prioriteti i zdravstvena štednja

U Njemačkoj rasprave o uređenju društva koje je uzrokovala zaraza tek se zahuktavaju. Na stolu su sve opcije, od teorija zavjera o sprezi svjetske vlade u sjeni s medijima, do pitanja mogu li se drastične mjere ograničenja sloboda opravdati neznanjem (o razini opasnosti)? Propituju se sve manja ulaganja u javno zdravstvo i već desetljećima sve snažnija sklonost države da posegne za izvanrednim mjerama i bez povoda

Anđelko Šubić

15. svibnja 2020. / Članci

koronavirus i psihologija smrti

Suočavanje sa smrću utječe na političko opredjeljenje, odnos prema moći, naciji, grupi, obitelji i budućem načinu života

Pandemija je neminovno potaknula razmišljanje o smrti. Andrijana Mušura Gabor predstavlja istraživanja o utjecaju razmišljanja o smrti na izbor svjetonazora i načina života, a u drugom dijelu članka opisuje karakteristike hrvatske kulture koji utječu na odnos prema smrti. Posebno su važni nesklonost neizvjesnosti i prihvaćanje moći

Andrijana Mušura Gabor

7. svibnja 2020. / Članci

osvrt

Sloboda nakon 28 godina zatočeništva. Fizičar pročitao knjigu Jeziku je svejedno i sad se pita – gdje mi je bila pamet?

Knjiga Jeziku je svejedno ima u području humanističkih znanosti onu ulogu koju u području prirodnih znanosti imaju primjerice knjige Svijet progonjen demonima: znanost kao svijeća u tami Carla Sagana ili Čarolija stvarnosti: kako znamo što je doista istinito Richarda Dawkinsa, tvrdi Dario Hrupec. Ta je uloga razlučivanje znanosti od pseudoznanosti, uzvikivanje "car je gol". Kome je i zašto ushićeni Hrupec u posljednjoj rečenici članka poručio - Odjebite!

Dario Hrupec

30. travnja 2020. / Članci

koronavirus

Šveđani i šezdesetosmaši u korona-krizi. Odgovornost pozadine za prvu liniju fronte. Sloboda, solidarnost i dezerteri

Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji

Stevo Đurašković

24. travnja 2020. / Aktualno Članci

ekonomika i recesija

Ako usred recesije prevlada doktrina uravnoteženja proračuna, recesija će opet biti natprosječno duboka i duga. Rast javnog duga se ne može izbjeći

U okolnostima očekivanog pada BDP-a možemo birati između duboke recesije s malim deficitom i blage recesije s velikim deficitom, a ne možemo spriječiti porast omjera duga i BDP-a, objašnjava Josip Tica na temelju detaljne simulacije. Ako se dakle raspravlja o javnoj potrošnji, smanjivati je ili ne, pred Hrvatskom je ustvari izbor između blage recesije ili duboke i dugotrajne.

Josip Tica

23. travnja 2020. / Članci

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Mirjana Matešić

22. travnja 2020. / Članci

psihologija

Racionalnost u doba korone. Što utječe na odluke Stožera? Kako odlučuju građani? Inteligencija i stručnost nisu garancije

Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa

Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić

20. travnja 2020. / Članci

knjiga o zdravlju u americi

Masovne smrti iz očaja, danak meritokraciji. Žrtve – lošije obrazovani bijelci. Jesu li SAD samo prethodnica?

Smrti iz očaja odnose se na samoubojstva i smrti vezane uz autodestruktivne ovisnosti među bijelim Amerikancima bez fakultetskog obrazovanja, piše Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige nobelovca Angusa Deatona i Anne Case. Godine 2017 dostigle su broj od 158.000 (kao da svaki dan padne veliki zrakopolov pun putnika). Uzrok nisu siromaštvo ni nejednakost nego neizvjesnost i stres. Obrazovanje je ključna odrednica rizičnosti. Sličnom su nevoljom Afro-Amerikanci već prije zahvaćeni, a autori predviđaju da je trend u Sjedinjenim Državama prethodnica trenda u drugim zapadnim zemljama. Knjiga snažno oslikava stanje u zdravstvenoj zaštiti u SAD koje upravo razotkriva pandemija koronavirusa

Goran Mihelčić

14. travnja 2020. / Aktualno Članci

koronavirus

Utrka laboratorija: 115 kandidata za cjepivo protiv COVID-19. Rok je i dalje tek 2021. godina.

Većina kandidata za cjepivo dolazi iz Sjeverne Amerike (36), dok Kina, ostatak Azije (bez Kine) i Australija, te Europa imaju svaki po 18 cjepiva kandidata, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava inovativnu metodu kojom se nastoji poizvesti cjepivo protiv koronavirusa

Tamara Čačev