s
f i y S

Autorski članci: Dario Hrupec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

20. srpnja 2019. / čita se 4 minute

Dario Hrupec

Pedeseta godišnjica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.

O tome su sanjale generacije fizičara. Sedam konstanti kojima će se od 20. svibnja mjeriti svijet

20. ožujka 2019. / čita se 14 minuta

Dario Hrupec

METROLOŠKA REVOLUCIJA

O tome su sanjale generacije fizičara. Sedam konstanti kojima će se od 20. svibnja mjeriti svijet

Dario Hrupec objašnjava radikalne promjene kojima je međunarodni sustav mjernih jedinica dobio eleganciju i univerzalnost, a mjeriteljska praksa nije nimalo poremećena. Ključna je promjena ta što je cijeli sustav mjernih jedinica sada utemeljen na sedam fiksnih vrijednosti prirodnih konstanti. Pridjev fiksni znači da su poznate sve, baš sve, decimale tih konstanti.

Biti skeptik a ne upasti u besmislice.  Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

1. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Dario Hrupec

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

31. svibnja 2018. / čita se 9 minuta

Dario Hrupec

fizika i ljudi

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

Kako laik o kvantnoj fizici ne zna praktički ništa a Feynman, Bohr, ljudi koji su gradili kvantnu teoriju kažu da to nitko ne može razumjeti, ne treba čuditi da su šarlatani prepoznali zlatni rudnik. Pridjev kvantno modernom obmanjivaču garantira uspjeh. Dario Hrupec objašnjava da relacija neodređenosti međutim ne znači da je sve neodređeno kao što ni teorija relativnosti ne tvrdi da je sve relativno

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

24. ožujka 2018. / čita se 14 minuta

Dario Hrupec

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Svijet je jedan. Priroda je sve što postoji. Nema ničega drugog.

11. veljače 2018. / čita se 8 minuta

Dario Hrupec

rasprave: postoji li znanstveni svjetonazor (ideologija)?

Svijet je jedan. Priroda je sve što postoji. Nema ničega drugog.

U članku u kojem objašnjava da postoji i znanstveni svjetonazor i da se zove - naturalizam, Dario Hrupec ide i korak dalje: Mnogi se sukobi, od onih individualnih do sukoba društvenih skupina, mogu svesti na sukob svjetonazora. Takvi su sukobi oko kurikularne reforme i Istanbulske konvencije. Zadiranje u svjetonazor je zadiranje u našu osobu, piše Hrupec i na kraju pita: Mogu li se takvi sukobi izbjeći?