Tamara Čačev — Ideje.hr

Otvaranje vrata razvoju terapija protiv autoimunih bolesti i tumora.

6. listopada 2025. / čita se 11 minuta

Nobelove nagrada za medicinu i fiziologiju 2025.

Otvaranje vrata razvoju terapija protiv autoimunih bolesti i tumora.

Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2025. godine dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za istraživanja mehanizama periferne imunotolerancije. Njihova su otkrića, objašnjava Tamara Čačev, otvorila put razvoju novih terapijskih pristupa koji bi mogli omogućiti liječenje ili čak izlječenje autoimunih bolesti, poboljšati učinkovitost onkoloških terapija te spriječiti ozbiljne komplikacije nakon transplantacije.

Biljni atlasi i nepostojeće cvijeće. Povijest botaničke ilustracije

23. rujna 2025. / čita se 7 minuta

Tamara Čačev

biologija

Biljni atlasi i nepostojeće cvijeće. Povijest botaničke ilustracije

Polazeći od "Phantasieblume" na Meissen čajniku, Tamara Čačev istražuje razvoj botaničke ilustracije od srednjovjekovnih herbarija do luksuznih florilegija. Ovaj spoj znanosti i estetike kroz stoljeća je imao i društvenu funkciju, kada je prepoznavanje vrsta bilo dio dvorske konverzacije i pokazatelj pripadnosti društvenim elitama.

Banke sjemenja. Arhive biološke prošlosti i čuvari genetske baštine

25. kolovoza 2025. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Banke sjemenja. Arhive biološke prošlosti i čuvari genetske baštine

Globalni monopol poljoprivrednog sjemenja vodi do genetske uniformiranosti, a lokalne i tradicionalne sorte se marginaliziraju, piše Tamara Čačev. Kako je sigurnost hrane povezana s genetskom raznolikošću, potreba za očuvanjem raznovrsnih sorti sjemenja osviještena je prije više od stoljeća, a današnje banke sjemenja koriste suvremene tehnologije kako bi daleko nadišle pasivno skladištenje.

Iskoraci u liječenju rijetkih bolesti i Down sindroma. Terapije tehnologijom CRISPR-Cas9

30. srpnja 2025. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Iskoraci u liječenju rijetkih bolesti i Down sindroma. Terapije tehnologijom CRISPR-Cas9

Do sada je zabilježeno više od 7.000 rijetkih bolesti, od kojih danas boluje preko 300 milijuna ljudi. Tu nije riječ o zanemarivom problemu, piše Tamara Čačev, no većina tih bolesti u svojoj osnovi ima promjenu u nekom od gena, te ih njihove kliničke i genetske razlike čine jednim od najizazovnijih područja u suvremenoj medicini.

Kromosom koji nestaje. Je li Y bitniji za muško zdravlje ili za ljudski rod?

6. lipnja 2025. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kromosom koji nestaje. Je li Y bitniji za muško zdravlje ili za ljudski rod?

Strah da će muškarci izumrijeti je neosnovan, no gubitak kromosoma Y u poznijoj dobi muškaraca možda utječe na njihov zdravstveni status, piše Tamara Čačev. Postavlja se pitanje može li se što učiniti da se gubitak kromosoma Y zaustavi ili barem uspori? Čini se da i ovdje vrijedi univerzalni odgovor koji uključuje zdravi životni stil.

Upitno oživljavanje izumrlog vuka. Ogledni primjer za razvoj novih biotehnologija

11. travnja 2025. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Upitno oživljavanje izumrlog vuka. Ogledni primjer za razvoj novih biotehnologija

Jesu li znanstvenici uistinu oživjeli izumrlu vrstu vuka ili tek stvorili hibrid koji joj nalikuje, piše Tamara Čačev. Odgovor je jednostavan, no svejedno se radi o impresivnom postignuću genetskog editiranja. Bez obzira na etička pitanja oživljavanja životinja za koje ne postoji niša u današnjem ekosustavu, tvrtka koja je iza pothvata zacijelo neće monetizirati mamute i vukove, već tehnologiju koju je razvila.

Kolaž mutacija u našim tijelima. Istraživanje somatskog mozaicizma

21. ožujka 2025. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kolaž mutacija u našim tijelima. Istraživanje somatskog mozaicizma

Danas shvaćamo kako zapis koji dobijemo sekvenciranjem genoma neke osobe zapravo ne predstavlja svaku stanicu njegovog organizma, piše Tamara Čačev. Naša su tkiva poput prekrivača od zakrpa, sastavljenih od većeg broja manjih komadića tkanine, a znanstvenike je posljednjih godina iznenadila količina mutacija prisutnih u zdravim i normalno funkcionirajućim stanicama.

Vladaju li nama bakterije? Novi pogled na evoluciju organizama

20. veljače 2025. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Vladaju li nama bakterije? Novi pogled na evoluciju organizama

Prirodna selekcija ne usmjerava samo čovjekov genom, već i gene mikroorganizama koji ga nastanjuju, piše Tamara Čačev u tekstu o sintezi znanstvenog pogleda na odnos organizama i njihovih mikrobioma. Bakterije prisutne u ljudima obavljaju cijeli niz važnih životnih funkcija - „treniraju“ naš imunološki sustav, sintetiziraju esencijalne hranjive tvari i sudjeluju u nastanku ili sprečavanju upalnih, neuroloških i metaboličkih poremećaja. Razumijevanje njihove uloge u cjelovitom holobiontu otvara put prema eri u kojoj bi se mikroorganizmima moglo manipulirati na našu korist.

Kriza plodnosti u modernom društvu. Kako geni utječu na naš reproduktivni potencijal

21. siječnja 2025. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kriza plodnosti u modernom društvu. Kako geni utječu na naš reproduktivni potencijal

Sve manji natalitet u modernim društvima dijelom je rezultat socijalno oblikovanih životnih izbora, no i biološki čimbenici mogu igrati značajnu ulogu, piše Tamara Čačev. Osim genetskih utjecaja na stvaranje i sazrijevanje spolnih stanica ili na formiranje fetusa, na plodnost oba spola mogu utjecati i endokrini disruptori - plastika, pesticidi i kemikalije koji su u značajnoj mjeri prodrli u sve oko nas, pa i nas same.

Problemi riznica DNA podataka. Kineski pristup genomskom suverenitetu

6. prosinca 2024. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Problemi riznica DNA podataka. Kineski pristup genomskom suverenitetu

Nadmetanje za genomske baze podataka prelazi granice država i kontinenata, piše Tamara Čačev. Dok se američke tvrtke suočavaju s problemima curenja podataka, kineska tvrtka BGI sustavno prikuplja genome svjetskih građana, dok Kina istovremeno brižno skrbi o vlastitom “genomskom suverenitetu” i postavlja izazove europskim i svjetskim regulatornim okvirima.