INTERVJU IVANA HERCEG BULIĆ
Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja Celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić.
Zašto je prosvjed za kurikularnu reformu bio tako masovan, i po čemu je bio drukčiji od svih naoko sličnih protesta, pita se Josip Šarić u prvom tekstu u serijalu koji se osvrće na desetu godišnjicu ovog događanja.
Rusija je održala izbore čiji rezultat nikoga nije iznenadio – ali ono što se krije iza fasade stabilnosti puno je zanimljivije od samih brojki. Gost Domagoja Novokmeta je vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević.
Kada se govori, piše i razmišlja o demokraciji zaboravlja se ključna stvar. Ona je oblik vladavine nastao unutar robovlasničke strukture, kaže Goran Gerovac.
15. rujna 2026. / čita se 22 minute
Broj i vrijednost
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u – umjesto da padne – zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije
22. rujna 2026. / čita se 22 minute
Filozofija znanosti
Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude – dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.
15. rujna 2026. / čita se 19 minuta
Tehno-oligarsi (3)
Nova “nebiografija” Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se – nakon razdoblja fordizma – tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani
15. rujna 2026. / čita se 19 minuta
Bečki krug
Prijevodom posljednje knjige trilogije aforizama Karla Krausa “Noću”, zagrebački nakladnik Disput nastavlja književnokulturni pothvat izdavanja prijevoda izabranih djela kultnoga bečkog jezičkog virtuoza, društvenog kritičara, satiričara i pacifista. Boris Pavelić piše o hrvatskim ‘krausovcima’ prije ali i danas
6. rujna 2026. / čita se 18 minuta
Uvod u tehno-oligarhe (2)
U prvom dijelu članka Željko Ivanković informira o knjizi The Rise and Fall of the Artificial State, povjesničarke Jill Lepore, a zatim vjerno prepričava fascinantan slučaj iz vremena Velike depresije kad je pokret Technocracy Inc. stekao veliku popularnost predlažući, kao i tehnokrati danas – suspenziju demokracije. Lepore zaključuje da ideje današnjih tehnokrata nisu okrenute budućnosti, nego su diskreditirane u prošlosti
2. rujna 2026. / čita se 17 minuta
Javne politike
Kad resor zadužen za znanost donosi zakone bez podataka, bez analize alternativa i bez procjene posljedica za mlade istraživače, teško je govoriti o slučajnosti. Tekst secira prijedlog izmjena Zakona o visokom obrazovanju i pokazuje kako “hitnost” prikriva odsutnost bilo kakvog sustavnog promišljanja o tome kakvu znanstvenu zajednicu Hrvatska zapravo želi izgraditi.
O uspjehu radikalno desnog AfD-a u Njemačkoj Domagoj Novokmet razgovara s Tihomirom Cipekom, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Što nas iskustvo pandemije može naučiti o novom Vladinom Znanstvenom savjetu i granicama između znanosti i politike, analizira Marija Brajdić Vuković.
Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije.
Jedan dron označio je prekretnicu i razotkrio u potpunosti koliko intenzivno i koliko dugo već Rusija predstavlja realnu opasnost za Europu. Što priželjkuju pojedini akteri, i što slijedi, analizira Robert Barić.
Tea Radović iz Regionalnog industrijskog sindikata u razgovoru s Domagojem Novokmetom objašnjava položaj osobnih asistenata u Hrvatskoj – jednom od najslabije plaćenih i najfragmentiranijih sektora rada.
U Europski parlament izabran je na listi Lige, no od veljače ima vlastitu stranku kojoj popularnost sve više raste. Radikalniji je od Giorgije Meloni, a bez njega bi premijerka mogla izgubiti sljedeće izbore. Njegov portret donosi Giovanni Vale.
Sarajevski novinar i direktor Media centra Sarajevo, Boro Kontić, gost je Domagoja Novokmeta nakon pokopa ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Kako se Srbija, ali i cijela regija, suočava s ratnom prošlošću?
Iako hrvatsko zakonodavstvo još nije spremno, stvari su se već promijenile – od ovog ljeta EU prisiljava poslodavce na transparentno vrednovanje rada, i otvara prostor radnicima koji smatraju da su zakinuti. Analizu donosi Ljubica Gatarić.