KNJIŽEVNOST
Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.
Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje ‘samo priča’. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas
Iako izmjene Zakona o znanosti još uvijek čekamo, predsjednik Sindikata znanosti Tvrtko Smital upozorava kako već sada znamo da one neće ni pokušati riješiti neke od ključnih problema.
Iako već postoji niz klinički ispitanih i odobrenih peptidnih lijekova, internet je preplavljen preparatima čiji je ekosustav izgrađen na korištenju znanstvenog jezika u promociji pseudoznanosti, upozorava Tamara Čačev. Iako su tvrdnje o njihovom potencijalnom učinku biološki moguće, dokle god njihova učinkovitost nije i znanstveno ispitana postoji stvarni rizik poticanja neželjenih procesa u ljudskom organizmu.
U zemlji u kojoj se, usprkos rekordnoj inflaciji, navodno nikad nije živjelo bolje, premijer je zaključio da je potpuno primjereno vikati na novinare koji postavljaju nepoželjna pitanja. Usput je indirektno priprijetio i oduzimanjem koncesije neposlušnim medijima, pa se Jelena Lovrić pozabavila santom leda ispod tog incidenta.
29. svibnja 2026. / čita se 8 minuta
Istina i metoda
Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje ‘samo priča’. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas
29. svibnja 2026. / čita se 25 minuta
KNJIŽEVNOST
Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.
27. svibnja 2026. / čita se 11 minuta
MOLEKULARNA BIOLOGIJA
Iako već postoji niz klinički ispitanih i odobrenih peptidnih lijekova, internet je preplavljen preparatima čiji je ekosustav izgrađen na korištenju znanstvenog jezika u promociji pseudoznanosti, upozorava Tamara Čačev. Iako su tvrdnje o njihovom potencijalnom učinku biološki moguće, dokle god njihova učinkovitost nije i znanstveno ispitana postoji stvarni rizik poticanja neželjenih procesa u ljudskom organizmu.
23. svibnja 2026. / čita se 17 minuta
SLUČAJ EPSTEIN (2)
Povijest velikih kriza pokazuje da reprezentativni krivac gotovo nikad nije pravi počinitelj, nego je dovoljno blizak centru moći da bude vjerodostojan simbol zla, a dovoljno marginalan da ga se može žrtvovati bez rušenja sustava. Jeffrey Epstein nije iznimka: njegova uloga žrtvenog jarca može se objasniti Girardovom teorijom mimetičkog nasilja i time što za krizu iz 2008. nitko ozbiljan i nitko nije ozbiljno kažnjen (za razliku od većine prethodnih važnih kriza).
20. svibnja 2026. / čita se 24 minute
Sjedinjene Države
Američki konzervativizam kakvog je predstavljao Ronald Reagan i njegovi politički sljedbenici snažno se razlikuje od onoga što konzervativizmom proglašava Trumpova administracija, no istaknuti reaganovski konzervativci ne dižu glas protiv zaokreta njihove stranke pod Trumpom. Jeremy Shearmur analizira zašto bi tome moglo biti tako, te što bi Reaganovi Republikanci mogli i trebali učiniti ako žele djelovati u skladu s vlastitim idealima dugoročnog boljitka SAD-a.
12. svibnja 2026. / čita se 13 minuta
filozofija
Izuzetno posjećenu raspravu u Knjižnicama grada Zagreba o pitanju što je svijest detaljno prikazuje Karlo Mikić. Kako je problem svijesti uopće nastao, je li svijest puka izmišljotina, gramatička iluzija i hoće li je neuroznanost u budućnosti objasniti
Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).
O problemima obrazovanja, političarima koji to ne razumiju, mladima kojima se uskraćuju prilike i izlazu iz te zamke, govori profesor filozofije Tomislav Reškovac. Jedan od autora kurikularne reforme smatra da škola mora barem pokušati oblikovati budućnost umjesto da joj se samo prilagođava.
Dosad je svaka hrvatska politika bila politika Europske unije, piše Željko Ivanković. U suočavanju s inflacijom očito nema nikakve politike, osim Plenkovićeve agresivne (i lažne) propagande, a ‘trust mozgova’ u Vladi (i oporbi) teško se može dosjetiti bilo kojeg pomaka nabolje koji proistječe iz nekog sustavnog proučavanja i razumijevanja stvari ili iz neke ne daj bože teorije, nekog barem školskog rješenja.
Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema – možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.