U FOKUSU

Pad hrvatskih liberala od Goldsteina do Hrebaka

Jedan od sad već uobičajenih elementa hrvatskog političkog folklora je predstava o ujedinjenju raznih stranaka koje se definiraju liberalnima, i kažu da mogu sa svima. Na što se u međuvremenu svela nekad jedna od najvećih hrvatskih stranaka, HSLS, odgovara Goran Gerovac.

Goran Gerovac / 3. ožujka 2026. / U fokusu / čita se 9 minuta

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta

KNJIŽEVNOST

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih odnosa ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.

Gordana Crnković

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 29 minuta

KINESKA KULTURNA REVOLUCIJA

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?

Velimir Grgić

2. ožujka 2026. / Video

INTERVJU VEDRAN OBUĆINA

U Iranu slijedi borba za vlast suprotstavljenih frakcija

O američkom napadu na Iran, (ne)stabilnosti režima, proceduri izbora novog Vrhovnog vođe i ostalim posljedicama najnovijeg poteza Donalda Trumpa govori stručnjak za Bliski Istok, politolog Vedran Obućina.

Domagoj Novokmet

Video

U Iranu slijedi borba za vlast suprotstavljenih frakcija

O američkom napadu na Iran, (ne)stabilnosti režima, proceduri izbora novog Vrhovnog vođe i ostalim posljedicama najnovijeg poteza Donalda Trumpa govori stručnjak za Bliski Istok, politolog Vedran Obućina.

Zagrebački fakulteti zbog ucjene će ostati bez novca

Kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta Ivan Koprić govori o svom programu i potrebnim promjenama, ali i o problemima Sveučilišta: atmosferi vojne uprave, pritiscima na dekane i nepovoljnom Programskom ugovoru koji bi mogao destabilizirati fakultete. Napominjemo da smo poziv za intervju uputili i drugom kandidatu, aktualnom rektoru Stjepanu Lakušiću, ali se on zahvalio na ponudi.

Slučaj Epstein: Tko je upravo uhićeni Peter Mandelson?

Osuđeni seksualni zlostavljač Jeffrey Epstein i njegove sumnjive poslovne veze u Velikoj Britaniji najprije su zaljuljale čak i samog premijera Keira Starmera, a onda dovele i do uhićenja brata kralja Charlesa. Sve implikacije onoga što se do sada zna o britanskom kraku afere Epstein analizira novinar, analitičar i dugogodišnji savjetnik za strategiju BBC-a Tin Radovani.

Ne može se kvalitetno predavati na pet fakulteta odjednom

Mirjana Hruškar, predsjednica Akreditacijskog savjeta AZVO, tijela koje vrednuje kvalitetu hrvatskih studijskih programa, govori o problemima, pritiscima, otporu svih onih kojima transparentniji i bolji sustav visokog obrazovanja ne odgovara, ali i o promjenama koje su nužne.

Europski izazovi: Tri scenarija za budućnost NATO-a

Prije godinu dana na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji JD Vance šokirao je Europu. U sljedećih godinu dana dramatične promjene stizale su jedna drugu nevjerojatnim ritmom. Kako Europa danas zamišlja svoju sigurnost pitali smo zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Piculu i komentatora Telegrama Gorana Redžepovića.

Oliver Frljić o demonizaciji: Kako sam postao crvena krpa

Redatelj Oliver Frljić govori o svojim međunarodnim uspjesima i o različitim vrstama pritisaka u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj i Njemačkoj. Zašto umjetnost nikad nije apolitična i zašto se najviše boji one umjetnosti koja tvrdi da to jest?

EU je sedam puta jači od Mercosura, Unija ima drugi problem koji mnogi ne vide

EU je nakon 25 godina pregovaranja uspjela dogovoriti trgovinski sporazum s južnoameričkim Mercosurom. Europski parlament poslao je u međuvremenu sporazum na sudsku provjeru pa ćemo njegovu primjenu pričekati još neko vrijeme, a Europa se intenzivno otvara i prema Indiji i ostatku Azije. O Mercosuru, strahovima od posljedica za europsku ekonomiju, reakciji različitih zemalja na Trumpove pritiske, ali i "infantilnim hrvatskim očekivanjima od stranih investitora" govori Josip Lučev s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Plenković je pokazao da kontrolira Thompsona

O odluci premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića da suprotno stavu grada Zagreba izigra propise i organizira doček rukometaša s Thompsonom govori politički analitičar Ivan Rimac. Plenković želi napakostiti stranci Možemo! jer ih se boji, a upada u probleme jer skreće na teritorij desnice, gdje drugi akteri uvijek mogu biti radikalniji od njega, zaključuje Rimac.

Mol je sada fokusiran na Srbiju, Hrvatska ima dvije realne opcije za Inu

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladislav Brkić komentirao je energetsku situaciju u Europi, regiji i Hrvatskoj. Ruska agresija, sankcije, ulazak Mola u Srbiju, stari problemi u Ini, istraživačka operacija u Kazahstanu... Kako svi ti elementi utječu na našu energetsku sigurnost?

Minnesota je iznenadila Trumpa i njegovu graničnu policiju

Građani koji su spremni na -27 braniti susjede poslali su snažnu poruku cijelom svijetu, smatra profesorica Fionnuala Ní Aoláin sa Sveučilišta Minnesota nakon serije prosvjeda i građanskih akcija protiv racija imigracijskih paramilitarnih jedinica u kojima je živote izgubilo dvoje građana. Nije ugrožena samo vladavina prava u SAD-u, problem je u poruci koja je poslana brojnim državama i svijetu. Strah.

Pogledajte sve video priloge

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 13 minuta

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?

Nikola Petrović

24. veljače 2026. / Publikacije / čita se 16 minuta

ARHITEKTURA I KULTURA

Peta tvrđava. Oživljavanje šibenskih utvrda i kulturne baštine

Javna ustanova Tvrđava kulture peta je šibenska tvrđava, piše Marina Pavković. Pored četiri zdanja uklesana u kamenu što kopna, što podmorja, peta tvrđava ostalima udahnjuje sadržaje suvremenosti, i od spomeničke baštine i memorije kreira vibrantan život svakodnevnice.

Marina Pavković

19. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 17 minuta

FILOZOFIJA

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

Država ne može ostati neutralna kad je riječ o događajima i pojavama koje radikalno polariziraju društvo, piše Duje Kovačević, ali ne misli da sporne koncerte i manifestacije treba zabraniti. Što se onda može učiniti? Odgovor se oslanja na Poppera, Forsta i Rawlsa, koji su nastojali spasiti sam koncept tolerancije pred onima koji ga ugrožavaju pozivajući se na njega

Duje Kovačević

U fokusu

27. veljače 2026. / čita se 6 minuta

SDP u HDZ-ovom budoaru

HDZ se navikao da po potrebi može posegnuti za oporbenim zastupnicima jer valjda svatko ima cijenu, a SDP djeluje kao da se navikao da mu zastupnici dezertiraju u srazu s prvom nemoralnom ponudom. Što će biti sa zemljom u kojoj se i građani naviknu na takvo žetoniziranje, pita se Jelena Lovrić.

24. veljače 2026. / čita se 7 minuta

Mladi su radikalizirani ili distancirani. Kako im političari pokušavaju prići?

Izbori 2028. mogli bi biti vrlo neizvjesni, političari su već u kampanji, a priliku da na njima sudjeluju prvi put dobit će generacije stasale u doba korone, rata i straha od migracija. Tri osnovne grupe novih birača, kao i njihove motive i potrebe, analizira Nikola Baketa.

19. veljače 2026. / čita se 9 minuta

Legalizacija isplate na ruke – ključna razlika hrvatskih i slovenskih plaća

Počelo je od umornog ministra Piletića, koji je tvrdio da hrvatski učitelji zarađuju bolje od slovenskih. Sada desna oporba u Sloveniji, uoči izbora, pokušava plasirati istu tezu. Umjesto uspoređivanja krušaka i jabuka, Ljubica Gatarić analizira najveći problem hrvatskih plaća, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice takvog pristupa i za građane i za sustav.

16. veljače 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Univerzalna antitumorska cjepiva. Neočekivana korist razvoja mRNA tehnologije

Kontrolirano poticanje urođene i stečene imunosti čini mRNA cjepiva posebno zanimljivima u onkologiji, piše Tamara Čačev. Do danas je pokrenuto više od 120 kliničkih ispitivanja ciljanih mRNA cjepiva za tumorske bolesti u rasponu od melanoma, raka pluća i dojke do izazovnih tumora poput gušterače i tumora mozga, uz stalni rast broja kombiniranih pristupa.

Tamara Čačev

14. lipnja 2025. / Perspektive / čita se 17 minuta

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

13. veljače 2026. / Perspektive / čita se 28 minuta

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Čehoslovačka legija. Elitna jedinica sudbinski važnog rata, koja je samo htjela ići doma

Nakon Oktobarske revolucije 1917., Čehoslovačka legija u Rusiji je ostala bez izravnog cilja borbe, ali i bez najbržeg puta kući, piše Oleg Maštruko. Od Zborova do budućeg teritorija Čehoslovačke tada su imali samo 150 kilometara zračne linije, no kući će se vratiti tek mnogo godina kasnije, nakon osvajanja brojnih ruskih gradova i puta oko svijeta preko dva oceana.

Oleg Maštruko

10. veljače 2026. / Rasprave / čita se 14 minuta

PRAVO

Dokaz čije krivnje? O kaznenoj politici i lovu na vještice

"Dokaz krivnje" je instruktivno djelo koje piše informirano i protiv stereotipa o povijesnim akterima, institucijama i cijelim razdobljima, piše Krešimir Petković u osvrtu na monografiju Mirjana Damaške. Ipak, ima primjedbe na Damaškino čitanje Foucaulta. Ono što je važno u tradiciji je vrsta upozorenja koje je bolje osvijestiti na vrijeme, iako je to u kratkovidnosti kaznene suvremenosti veoma teško.

Krešimir Petković

6. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

UMJETNA INTELIGENCIJA

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.

Vladimir Lokner

5. veljače 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

FILOZOFIJA

Sloboda odlaska pretpostavlja slobodu ostanka. Svijet treba očuvati, a ne potrošiti ga

Koncept „slobode ostanka“ Eve von Redecker podrazumijeva slobodu u vremenskom i relacijskom smislu, piše Zdenko Duka u osvrtu na istoimenu knjigu. Samo ostajanje na jednom mjestu nije sloboda - provedeno vrijeme treba biti ispunjeno. U liberalnom diskursu, ispunjenje je svedeno na stjecanje materijalnog obilja i akumulaciju dobara, a iz takve perspektive, ograničenja rasta pojavljuju se kao ograničenja slobode.

Zdenko Duka

5. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 8 minuta

POVIJEST

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

O ulozi arhiva, spomenika i javnog prostora u razumijevanju povijesti sve se češće piše i raspravlja, piše Maja Profaca. Odgovore na pitanja tko piše povijest i kako nastaju dominantni narativi treba tražiti u znanstvenom, neostrašćenom pristupu prošlosti i kolektivnom pamćenju, a ne u sentimentu ulice.

Maja Profaca

29. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 21 minutu

GEOPOLITIKA

A što ako Rusija pobijedi u Ukrajini? Scenarij kojem se ne poklanja dovoljno pažnje

Carlo Masala, profesor međunarodnih odnosa na Universität der Bundeshwer u Münchenu, napisao je bestseller knjigu "Ako Rusija pobijedi" - svojevrsni scenarij po kojem bi se mogle razvijati sigurnosne prilike u Europi ako Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine. Božo Kovačević komentira veliku čitanost knjige i mogućnost da Masaline zaključke mnogi smatraju relevantnim odgovorom na trenutačno stanje u Europi. Pri tome, Kovačević napominje, najveća slabost Masalinog scenarija je isključivanje diplomacije kao mogućeg puta prema miru.

Božo Kovačević

23. siječnja 2026. / Publikacije Rasprave / čita se 14 minuta

KNJIŽEVNOST

Četiri spisateljice i nepotrošeni putovi u pisanju o zlu i okrutnosti.

Gordana Crnković predstavlja Neige Sinno, Annu Burns, Virginie Despentes i Ivanu Sajko, spisateljice koje se bave temama nasilja i okrutnosti, a da se ne oslanjaju na svjedočanstva prožeta snažnom emotivnošću. U svojim djelima istražuju nepotrošene putove i strategije u tematiziranju zla.

Gordana Crnković

23. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 58 minuta

KNJIŽEVNOST

Putovanja ekstremima Louisa-Ferdinanda Célinea, velikog meštra grandguignoleskne satire

Kada je 2021. objavljena vijest da su pronađeni rukopisi jednog od najvećih francuskih pisaca 20. stoljeća, oduševljenje je bilo popraćeno produbljivanjem prijepora o problemu apoteoze stvaralaštva autora čiji su lik i djelo vezani uz rasizam i desni ekstremizam, piše Sebastian Kukavica. Autor u pitanju je Louis-Ferdinand Céline, pisac Putovanja nakraj noći, jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, no ujedno i ozloglašeni antisemitski pamfletist.

Sebastian Kukavica

23. siječnja 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Nove prehrambene smjernice. Kuhanje kod kuće protiv ultraprocesirane hrane

Gotovo svi mediji i većina komentatora površno su se zaustavili na komentiranju nove, inverzne piramide DGA, koja je novim prehrambenim smjernicama učinila medvjeđu uslugu, jer ju ni smjernice ni prateći znanstveni dokument ne podržavaju, piše Tamara Čačev. Umjesto da se fokusiramo na to tko je prvo lice novih smjernica, jer iza njih ipak stoji cijela skupina stručnjaka, bilo bi bolje da se fokusiramo na ono dobro u njima.

Tamara Čačev

20. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 39 minuta

BIOGRAFIJA MILANA DURMANA

Brojne fronte nepravedno zaboravljenog autora i aktivista. Polemike s Krležom i klerom

Milan Durman se bavio i perom i akcijom, među živim ljudima, piše Enis Zebić u biografiji hrvatskog Srbina koji je godinama uređivao najznačajniji hrvatski lijevi časopis nakon Krležinih - Književnik. Već kao dvadesetogodišnjak suorganizator je ilegalne komunističke tiskare u Zagrebu, a dvadesetak godina kasnije kao generalni sekretar Seljačkog kola neumorno na terenu zagovara suradnju Srba i Hrvata.

Enis Zebić

10. siječnja 2026. / Publikacije / čita se 9 minuta

OSVRTI

Tišina, iznutra.

U recenziji knjige „Povijest tišine“ francuskog povjesničara Alaina Corbina, Zdenko Duka primjećuje da ona ne odgovara svojem naslovu, već je prije riječ o svojevrsnoj antologiji pisanja i razmišljanja o tišini, a možda i o priručniku. Od vanjskog utjecaja tišine na čovjeka, preko unutarnjih prostora tišine, do njezine moderne tragičnosti, Corbin prati tišinu od renesanse do danas, i uočava kako se današnja nepregledna rijeka riječi nameće pojedincu koji se počinje bojati tišine.

Zdenko Duka

19. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 30 minuta

FILM

Ženi je mjesto u pokretu otpora! Od Leie do Kleye.

Otpor prema autokraciji, a zauzimanje za inkluzivnost, različitost i jednakost najsnažnije je u blockbusterima i uopće mainstream filmovima, piše Saša Vojković. Autorica analizira ulogu ženskih likova u „Star Wars“ franšizi i ustrajava da su upravo žene istinske pokretačice otpora. Tekst prati razvoj junakinja u "Star Wars" univerzumu koji je prethodno bio rezerviran za muškarce. Zamišljen kao simbolička kritika američkog militarizma, „Star Wars“ je danas otišao korak dalje s mnogo izričitijim referencama na nužnost pobune protiv autoritarnih institucija. Uloga žena pobunjenica još je izraženija.

Saša Vojković

2. siječnja 2026. / čita se 40 minuta / Rasprave

FILOZOFIJA

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.

Darko Vinketa

13. siječnja 2026. / Rasprave / čita se 24 minute

PRODUKTIVNOST

Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa

Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.

Davor Nikolić

18. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 29 minuta

OSVRT - 'DISORDER' (6)

Središnje pitanje očuvanja demokracija. Mogu li preživjeti vlastite glasače?

Umjesto da pruži ravnotežu aristokratskom zastranjivanju unutar nacionalnih demokracija, jedinstveno tržište uspostavilo je 80-ih godina transnacionalni prostor za poslovno lobiranje u kojem dominiraju tehnokrati, piše Nataša Babić u šestom i posljednjem dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću". U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson zaključuje da političari moraju maksimalno limitirati rizike ovakvog zastranjivanja kako bi građani prihvatili teškoće koje od njih iziskuju.

Nataša Babić

9. siječnja 2026. / Perspektive / čita se 18 minuta

GEOPOLITIKA

Povijesni korijeni geopolitike. Integracija, dezintegracija i prijetnja prekarijata

Peter Turchin je znanstveni pionir čiji rad mijenja način na koji razumijemo prošlost i gledamo na sadašnjost, piše Zvonimir Šikić u pregledu Turchinovog rada na kliodinamici. Od teorija o nastanku carstava do predviđanja društvenih nestabilnosti, Turchin koristi velike skupove podataka i matematičke modele kako bi došao do teorija koje se mogu statistički testirati.

Zvonimir Šikić

12. prosinca 2025. / Perspektive / čita se 16 minuta

EKONOMIJA

Angus Deaton protiv Čikaške škole. Zanemaruje li rizike intervencionizma?

Nobelovac Angus Deaton vjeruje da se nedostatak dobro plaćenih radnih mjesta za pripadnike američke radničke klase i njihova velika smrtnost mogu umanjiti raznim oblicima državne intervencije. Darko Oračić postavlja pitanje nisu li upravo programi socijalne države u okolnostima deindustrijalizacije omogućili pojavu masovne neaktivnosti i tragičnih ljudskih sudbina.    

Darko Oračić

9. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Zašto analiza gena nije dovoljna da se otkrije sjeme zla u ljudima?

U povodu dokumentarca o analizi Hitlerovih gena ( "Hitler's DNA: Blueprint of a Dictator") Tamara Čačev piše o tome koji su znanstveni i moralni izazovi pred istraživanjima koja pokušaju iz genetskog nasljeđa pojedinca izvesti neke uzroke zla. Iako dobre namjere nisu dovoljne da bi opravdale svaku vrstu istraživanja, takvih bi pokušaja moglo biti sve više.

Tamara Čačev

5. prosinca 2025. / čita se 40 minuta / Publikacije Rasprave

ESEJI, PRIJEVODI

George Orwell: Zapisi o nacionalizmu

Katarina i Ivan Ott preveli su za Ideje.hr esej Georgea Orwella "Notes on Nationalism" (izvorno objavljen u časopisu Polemic u listopadu 1945.). U njemu, Orwell se bavi "nacionalizmom" kao oblikom natjecateljske nadmoći, kompetitivnog prestiža, zbog kojeg ljudi gube osjećaj za zdrav razum, zanemaruju činjenice. Istaknut će da to inače nije standardno značenje pojma "nacionalizam", no na takav su ga zaključak nagnali netom skrahirani "nacionalizmi" u Njemačkoj i Japanu. Mnogi književni kritičari ovaj esej drže pripremom za pisanje 1984, no zapanjujuće je aktualan u odnosu na buđenje upravo takvih "nacionalizama" početkom 21. stoljeća.

George Orwell

4. prosinca 2025. / Perspektive / čita se 24 minute

AZIJSKA KULTURA

Konfucijanski kolektivizam i K-Pop. Idoli, moral i epidemija suicida slavnih Korejaca

K-Pop idole u konfucijanskom sustavu odnosa ne treba doživljavati samo kao popularne pjevače, repere i seks-simbole udružene u novu obitelj, nego i kao produžetak zajednice - s razlogom ih zovu “djecom nacije”, piše Velimir Grgić. Za harmoniju kolektiva zadužen je svaki pojedinac, a cilj je izbjeći sram, koji može pasti na obitelj ili grupu. No, što kad kolektiv shvati da su njegovi idoli zapravo samo - ljudi?

Velimir Grgić

5. prosinca 2025. / Klub Batina Rasprave / čita se 6 minuta

Klub Batina i Pugwash

Nuklearni izazovi, klimatske promjene, umjetna inteligencija, rat protiv znanosti. Snimka

Na konferenciji koju su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr japanski veleposlanik u Zagrebu Wada Mitsuhiro istaknuo sve ozbiljniju potrebu da se sjećanje na Hiroshimu i Nagasaki transformira u stvarnu akciju.

Ideje.hr

1. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu / čita se 36 minuta

GEOPOLITIKA I NUKLEARNA FIZIKA

Globalni poticaj na novu nuklearnu utrku. Tko može proizvesti vlastite bombe?

Ako bilo koja od sposobnih i motiviranih država, potaknuta iskustvom rata u Ukrajini i lelujave američke vanjske politike, krene putem razvijanja vlastitog nuklearnog oružja, sigurno bi potakla i ostale nuklearno latentne zemlje na isti korak, piše Vladimir Lokner. Iako niti jedna od pedesetak država za sada ne pokazuje političku volju, analitičari u tim zemljama već otvoreno raspravljaju o ovoj mogućnosti.

Vladimir Lokner