INTERVJU Jelena Ostojić

Čeka nas borba za radnička prava, zašto bismo radili 8 sati ako nije potebno

Prednosti AI revolucije morali bi osjetiti svi, upozorava sociologinja Jelena Ostojić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umjesto toga, i ova se tehnološka revolucija pokušava iskoristiti za dodatno slabljenje položaja radnika.

Domagoj Novokmet / 2. travnja 2026. / Video

31. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA, MORAL

Argumenti ne pomažu. Moralni pupoljci Jonathana Haidta i razlike liberala i konzervativaca.

Moralne prosudbe ne donosimo razumom već intuitivno i automatski, a razum tek naknadno služi kao opravdanje vlastitog stava. To je središnja teza knjige "Pravedni um" američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta o čemu piše Dario Hrupec. Razlog naših različitih procjena nije u inteligenciji ili obrazovanju, nego u različitim "moralnim pupoljcima" koje djelomično stječemo, a djelomično su nam urođeni. Razumni argumenti rijetko mijenjaju duboko ukorijenjene moralne stavove.

Dario Hrupec

31. ožujka 2026. / U fokusu / čita se 6 minuta

U FOKUSU

Izgradnja infrastrukture moći. Laboratoriji europski, zarada američka i kineska

Nijedna država nije uspjela postići AI samodostatnost, a brojni primjeri pokazuju da je to i dugoročno upitan cilj, kao i da prednost u kapitalu ili postojećoj infrastrukturi ne mora biti presudna. Luka Ignac analizira kako se Europa može poziocionirati na gospodarskoj karti budućnosti.

Luka Ignac

U fokusu

25. ožujka 2026. / čita se 5 minuta

Što je Giorgia Meloni zapravo htjela propalim referendumom? Zaobilazni pokušaj kontrole pravosuđa

Talijanske vlade možda imaju kratak rok trajanja, ali je zato talijanski ustav čvrst kao kamen. Političari bi rado petljali po njemu, no to nije uspjelo ni Berlusconiju, ni Renziju, a ni aktualnoj premijerki Giorgiji Meloni. Zašto (i) talijanske političare nervira jako i neovisno pravosuđe objašnjava Giovanni Vale.

24. ožujka 2026. / čita se 11 minuta

Trumpovske metode i mađarski recept. Češka klizi u mrak

Češki premijer Babiš nastavlja uhodanu češku praksu političkog dodvoravanja SAD-u, iako je Trump građanima mio koliko i Putin. U međuvremenu nasrće na demokraciju po uzoru na Orbána, zbog čega prosvjeduju stotine tisuća građana. Detaljnu analizu češke političke scene donosi Sofija Kordić.

17. ožujka 2026. / čita se 7 minuta

Slovenija na prekretnici: Golobova evolucija ili Janšina revolucija?

Eutanazija, božićnica, liste čekanja, kompromitirajući filmovi i izraelski obavještajci. Sve su to elementi slovenskih parlamentarnih zbora koji se održavaju ove nedjelje, a u njih vas uvodi Primož Cirman.

27. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta

KNJIŽEVNOST

Pobuna Elfriede Jelinek protiv terora porezne uprave. Devijacije suvremenog kapitalizma

Sučena sa istragom zbog moguće utaje poreza, o kojoj isprva nije bila ni obaviještena, nobelovka Elfriede Jelinek uzvratila je furioznim monologom u romanu "Osobni podaci". Igor Gajin ističe da se autorica ne ograničava samo na vlastiti slučaj, nego literarnim sredstvima duboko prodire u funkcioniranje suvremenog kapitalizma.

Igor Gajin

28. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 30 minuta

ŠTO JE LOGIKA (9)

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.

Zvonimir Šikić

23. ožujka 2026. / Klub Batina Perspektive Rasprave / čita se 2 minute

KIC Zagreb i Ideje.hr

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr

Ideje.hr

Video

Čeka nas borba za radnička prava, zašto bismo radili 8 sati ako nije potebno

Prednosti AI revolucije morali bi osjetiti svi, upozorava sociologinja Jelena Ostojić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umjesto toga, i ova se tehnološka revolucija pokušava iskoristiti za dodatno slabljenje položaja radnika.

Hrvatski zakoni pišu se u tajnosti, nijedna autokracija ne želi stručnjake u tom procesu

Što su to SLAPP tužbe i zašto je Hrvatska na samom europskom vrhu po njihovom broju? Zakon o zaštiti osoba koje javno djeluju trebao bi zaštititi novinare, znanstvenike, aktiviste i građane, no samo je manjkava skica onoga što je trebalo biti napravljeno, kaže profesor Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Veliki hadronski sudarač je ubio snove

Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.

Europski izazovi: Hoće li, i kada, Ukrajina i zemlje Zapadnog Balkana u EU?

Ima li EU snage za zajedničku vanjsku politiku? Kako se prilagoditi novom vremenu i novim međunarodnim odnosima a ne mijenjati Lisabonski ugovor? Mogu li se zemlje kandidatkinje približiti Uniji i prije ispunjavanja svih uvjeta? O europskim izazovima govore bivši ministri vanjskih poslova Vesna Pusić i Davor Ivo Stier.

Špijuni i amateri – kako je Janša izgubio izbore usprkos titoističkom kultu ličnosti

Rezultate upravo održanih izbora u Sloveniji komentira politički analitičar Aljaž Pengov Bitenc. Kako je jedna nespretna špijunska operacija istopila prednost lidera oporbe Janeza Janše, i zašto aktualni premijer Robert Golob, usprkos samo jednom zastupničkom mjestu više, ima mnogo više šansi za sklapanje parlamentarne većine?

AI će postati sveprisutan kao električna energija

Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.

I Božje zapovijedi imaju dvostruku konotaciju ako ih interpretira Plenković

O političkim žetonima, njihovim isprikama, niskim očekivanjima od naroda kod kojeg sve prolazi, Plenkoviću kao soft diktatoru i Milanoviću koji se ljuti jer je prokockao svoje šanse u EU razgovaramo s političkim analitičarem Jaroslavom Pecnikom.

Tko zna na što je Putin spreman ako Orban izgubi

Zašto je Orban sve agresivniji prema Ukrajini i prema EU, zašto prijeti Hrvatskoj? Koliko to ima veze s predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, prvima koje bi u 16 godina, usprkos svim manipulacijama, mogao izgubiti? Marc Loustau, novinar i istraživač na Srednjoeuropskom sveučilištu, otkriva zašto se Orban toliko boji svog najnovijeg izazivača Petera Magyara.

Zašto više nema NAME?

U organizaciji zagrebačkog KIC-a o sudbini Name raspravljali su ekonomistica i arhitektica Marina Pavković, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković i redateljica i politologinja Lana Kosovac. U kojim okolnostima je Nama propala, što je značila za grad, što se još može spasiti?

Pogledajte sve video priloge

17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE

Ostvarivanje utopije. Kako je Finska već osam godina najsretnija zemlja na svijetu

Može se, nije nedostižno, sažetak je razmatranja Davora Nikolića o tome kako je Finska postigla već osam godina biti najsretnijom na svijetu. Magična riječ je povjerenje, ali to ipak nije sve - jednakost, otvorene mogućnosti i slobodan pristup načela su koja nisu prazne fraze, nego se mogu prepoznati kao konkretna ostvarenja.

Davor Nikolić

17. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 11 minuta

NESOLOGIJA

Nenad Starc: Manifest nesologije, znanosti o otocima.

"Hrvatski otoci - uvod u nesologiju" više je od znanstvenog zbornika, tvrdi Predrag Bejaković u osvrtu na knjigu koju smatra jednom od temeljnih djela suvremene hrvatske humanističke i društvene znanosti. Radi se o znanstvenoj sintezi, teorijskom iskoraku i implicitnom apelu kreatorima politika i donositeljima odluka.

Dr. Predrag Bejaković

17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 10 minuta

medicina

Ciljana razgradnja proteina – novi pristup liječenju tumorskih i neurodegenerativnih bolesti

Pravi lijek, pravom oboljelom, u pravo vrijeme, krilatica je personalizirane medicine. Tamara Čačev objašnjava novi pristup u liječenju tumora i neurodegenerativnih bolesti kojim se umjesto inhibicije funkcije proteina koji ima ulogu u pokretanju i održavanju patoloških procesa, on potpuno uklanja iz stanice

Tamara Čačev

17. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 15 minuta

In memoriam

Jürgen Habermas (1929 – 2026), majstor najfinijega prijelaza

Nasljednik frankfurtske škole, koji je odustao od nekih od njezinih temeljnih postulata, globalno značajni teoretik komunikacijskoga djelovanja, u javnosti je desetljećima funkcionirao s ozbiljnim govornim hendikepom, ljevičar koji je ljevici ispostavljao ozbiljne svjetonazorske i političke račune, Nijemac s ambicijom građanina svijeta, no - iznad svih paradoksa – bio je mislilac koji je prošao i modernu i postmodernu na način koji gotovo dopušta tvrdnju da je više utjecao na ove pojmove, nego oni na njega, piše Žarko Puhovski u povodu smrti najznačajnijeg filozofa današnjice

Žarko Puhovski

12. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 12 minuta

JAVNE POLITIKE

Kako izmjeriti uspjeh politike? Brojevi su privid.

Mjera u sebi već nosi vrijednosni sud. Kada uspjeh mjerimo domaćim bruto proizvodom, impliciramo da je količina tržišne aktivnosti relevantnija od kvalitete života, dostupnog vremena, odnosa ili okoliša, piše Sanja Terlević. Ti izbori se prikazuju kao neutralni i objektivni. Brojke postupno preuzimaju ulogu arbitra. Ne raspravlja se više o smislu politike, o tome koliko smo se približili zadanim indikatorima. Tako se politički sukobi ne rješavaju, nego se uklanjaju iz vidokruga.

Sanja Terlević

1. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta

RECENZIJE

Samo za depresivne. Pamflet o apokalipsi tehnokapitalizma. Jeremijada. Istinita.

Ova kritika suvremenog kapitalizma više je od moralne panike koja obično prati pojavu novih tehnologija i medija, piše Nataša Babić u virtuoznom prikazu i ironičnom osvrtu na knjigu “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu”. Pamflet Jonathana Craryja ipak ne ostaje bez simpatija autorice članka

Nataša Babić

9. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije Rasprave / čita se 8 minuta

filozofija

Jednostavno idete naprijed. Odustajanje nije opcija.

"Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro već da nešto ima smisla, neovisno o tome kako će završiti", izjavio je Václav Havel 1985. godine. Maja Profaca predstavlja filozofkinju Maru van der Lugt čija knjiga "Hopeful Pessimism" razvija Havelovu tezu u koncept "nadajućeg pesimizma" kao vrline našeg doba. Nerealističan optimizam može dovesti do odustajanja, dok pesimizam — usmjeren na vrijednost djelovanja, a ne na ishod — može osnažiti angažman.

Maja Profaca

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta

KNJIŽEVNOST

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.

Gordana Crnković

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta

POLITIČKA EKONOMIJA

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.

Zdenko Duka

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 13 minuta

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?

Nikola Petrović

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 29 minuta

KINESKA KULTURNA REVOLUCIJA

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?

Velimir Grgić

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 11 minuta

EKONOMIJA

Jesu li radna mjesta uzeli Kinezi ili roboti? Rodrik o produktivnosti i granicama intervencionizma

Dani Rodrik u knjizi "Shared Prosperity in a Fractured World" zagovara eksperimentalni državni intervencionizam kao rješenje ekonomskih i socijalnih problema u SAD-u. Darko Oračić argumentira da se nalazi istraživanja na koja se Rodrik poziva jednako tako mogu upotrijebiti i za potporu posve suprotne pozicije.

Darko Oračić

24. veljače 2026. / Publikacije / čita se 16 minuta

ARHITEKTURA I KULTURA

Peta tvrđava. Oživljavanje šibenskih utvrda i kulturne baštine

Javna ustanova Tvrđava kulture peta je šibenska tvrđava, piše Marina Pavković. Pored četiri zdanja uklesana u kamenu što kopna, što podmorja, peta tvrđava ostalima udahnjuje sadržaje suvremenosti, i od spomeničke baštine i memorije kreira vibrantan život svakodnevnice.

Marina Pavković

19. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 17 minuta

FILOZOFIJA

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

Država ne može ostati neutralna kad je riječ o događajima i pojavama koje radikalno polariziraju društvo, piše Duje Kovačević, ali ne misli da sporne koncerte i manifestacije treba zabraniti. Što se onda može učiniti? Odgovor se oslanja na Poppera, Forsta i Rawlsa, koji su nastojali spasiti sam koncept tolerancije pred onima koji ga ugrožavaju pozivajući se na njega

Duje Kovačević

16. veljače 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Univerzalna antitumorska cjepiva. Neočekivana korist razvoja mRNA tehnologije

Kontrolirano poticanje urođene i stečene imunosti čini mRNA cjepiva posebno zanimljivima u onkologiji, piše Tamara Čačev. Do danas je pokrenuto više od 120 kliničkih ispitivanja ciljanih mRNA cjepiva za tumorske bolesti u rasponu od melanoma, raka pluća i dojke do izazovnih tumora poput gušterače i tumora mozga, uz stalni rast broja kombiniranih pristupa.

Tamara Čačev

14. lipnja 2025. / Perspektive / čita se 17 minuta

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

13. veljače 2026. / Perspektive / čita se 28 minuta

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Čehoslovačka legija. Elitna jedinica sudbinski važnog rata, koja je samo htjela ići doma

Nakon Oktobarske revolucije 1917., Čehoslovačka legija u Rusiji je ostala bez izravnog cilja borbe, ali i bez najbržeg puta kući, piše Oleg Maštruko. Od Zborova do budućeg teritorija Čehoslovačke tada su imali samo 150 kilometara zračne linije, no kući će se vratiti tek mnogo godina kasnije, nakon osvajanja brojnih ruskih gradova i puta oko svijeta preko dva oceana.

Oleg Maštruko

10. veljače 2026. / Rasprave / čita se 14 minuta

PRAVO

Dokaz čije krivnje? O kaznenoj politici i lovu na vještice

"Dokaz krivnje" je instruktivno djelo koje piše informirano i protiv stereotipa o povijesnim akterima, institucijama i cijelim razdobljima, piše Krešimir Petković u osvrtu na monografiju Mirjana Damaške. Ipak, ima primjedbe na Damaškino čitanje Foucaulta. Ono što je važno u tradiciji je vrsta upozorenja koje je bolje osvijestiti na vrijeme, iako je to u kratkovidnosti kaznene suvremenosti veoma teško.

Krešimir Petković

6. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

UMJETNA INTELIGENCIJA

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.

Vladimir Lokner

5. veljače 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

FILOZOFIJA

Sloboda odlaska pretpostavlja slobodu ostanka. Svijet treba očuvati, a ne potrošiti ga

Koncept „slobode ostanka“ Eve von Redecker podrazumijeva slobodu u vremenskom i relacijskom smislu, piše Zdenko Duka u osvrtu na istoimenu knjigu. Samo ostajanje na jednom mjestu nije sloboda - provedeno vrijeme treba biti ispunjeno. U liberalnom diskursu, ispunjenje je svedeno na stjecanje materijalnog obilja i akumulaciju dobara, a iz takve perspektive, ograničenja rasta pojavljuju se kao ograničenja slobode.

Zdenko Duka

5. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 8 minuta

POVIJEST

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

O ulozi arhiva, spomenika i javnog prostora u razumijevanju povijesti sve se češće piše i raspravlja, piše Maja Profaca. Odgovore na pitanja tko piše povijest i kako nastaju dominantni narativi treba tražiti u znanstvenom, neostrašćenom pristupu prošlosti i kolektivnom pamćenju, a ne u sentimentu ulice.

Maja Profaca

29. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 21 minutu

GEOPOLITIKA

A što ako Rusija pobijedi u Ukrajini? Scenarij kojem se ne poklanja dovoljno pažnje

Carlo Masala, profesor međunarodnih odnosa na Universität der Bundeshwer u Münchenu, napisao je bestseller knjigu "Ako Rusija pobijedi" - svojevrsni scenarij po kojem bi se mogle razvijati sigurnosne prilike u Europi ako Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine. Božo Kovačević komentira veliku čitanost knjige i mogućnost da Masaline zaključke mnogi smatraju relevantnim odgovorom na trenutačno stanje u Europi. Pri tome, Kovačević napominje, najveća slabost Masalinog scenarija je isključivanje diplomacije kao mogućeg puta prema miru.

Božo Kovačević

23. siječnja 2026. / Publikacije Rasprave / čita se 14 minuta

KNJIŽEVNOST

Četiri spisateljice i nepotrošeni putovi u pisanju o zlu i okrutnosti.

Gordana Crnković predstavlja Neige Sinno, Annu Burns, Virginie Despentes i Ivanu Sajko, spisateljice koje se bave temama nasilja i okrutnosti, a da se ne oslanjaju na svjedočanstva prožeta snažnom emotivnošću. U svojim djelima istražuju nepotrošene putove i strategije u tematiziranju zla.

Gordana Crnković

23. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 58 minuta

KNJIŽEVNOST

Putovanja ekstremima Louisa-Ferdinanda Célinea, velikog meštra grandguignoleskne satire

Kada je 2021. objavljena vijest da su pronađeni rukopisi jednog od najvećih francuskih pisaca 20. stoljeća, oduševljenje je bilo popraćeno produbljivanjem prijepora o problemu apoteoze stvaralaštva autora čiji su lik i djelo vezani uz rasizam i desni ekstremizam, piše Sebastian Kukavica. Autor u pitanju je Louis-Ferdinand Céline, pisac Putovanja nakraj noći, jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, no ujedno i ozloglašeni antisemitski pamfletist.

Sebastian Kukavica

23. siječnja 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Nove prehrambene smjernice. Kuhanje kod kuće protiv ultraprocesirane hrane

Gotovo svi mediji i većina komentatora površno su se zaustavili na komentiranju nove, inverzne piramide DGA, koja je novim prehrambenim smjernicama učinila medvjeđu uslugu, jer ju ni smjernice ni prateći znanstveni dokument ne podržavaju, piše Tamara Čačev. Umjesto da se fokusiramo na to tko je prvo lice novih smjernica, jer iza njih ipak stoji cijela skupina stručnjaka, bilo bi bolje da se fokusiramo na ono dobro u njima.

Tamara Čačev