LJETNE IDEJE
Dijagnoza hrvatske znanosti
Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
s
OTPAD U LICI
Može li se vjerovati Plenkoviću ako kaže da ne zna odgovor na pitanje kako je konvoj od 1300 do 1800 kamiona otpada, velikim dijelom iz inozemstva, iz Italije i Slovenije, neopaženo mogao stići do Like, iako je u tome morao surađivati niz državnih institucija u kojima mahom glavnu riječ vode dužnosnici HDZ-a, pita se Jelena Lovrić.
Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
Djelo tvoje živi! Tim se završnim riječima od akademika Ive Šlausa, čiji se znanstveni rad, društvene aktivnosti i moralna ostavština teško mogu obuhvatiti, oprostio njegov suradnik Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog Pugwasha i član Svjetske akademije umjetnosti i znanosti
6. kolovoza 2026. / čita se 12 minuta
GENETIKA I ETIKA
Sekvenciranje genoma novorođenčeta je moguće, no Tamara Čačev postavlja pitanje: je li to isto što i klinički koristan probir? Odgovor je u razlici između onoga što se može otkriti i onoga što doista pomaže djetetu i obitelji.
11. kolovoza 2026. / čita se 10 minuta
ASTROFIZIKA
Otkako su astrofizičari potvrdili njihovo postojanje, crne rupe više nisu znanstvena fantastika ili teorijska mogućnost. Nova knjiga Briana Coxa i Jeffa Forshawa, koju je na hrvatski preveo Dario Hrupec, a bit će objavljena pred skoro gostovanje Briana Coxa u dvorani Lisinski u Zagrebu, jedna je od rijetkih koja o njima piše, vodeći čitatelja od Laplacea do granica onoga što fizika danas zna o informaciji i stvarnosti.
4. kolovoza 2026. / čita se 4 minute
STATISTIKA POVIJESTI
Realne plaće, nejednakost, prosječna visina stanovništva i politička polarizacija – naizgled nepovezani pokazatelji koji, prema Turchinovoj teoriji, prate isti dugoročni ritam uspona i pada. Analiza pokazuje, piše Zvonimir Šikić, da se Amerika, 250 godina nakon osnutka, nalazi u fazi sličnoj onoj koja je prethodila građanskom ratu.
12. kolovoza 2026. / čita se 44 minute
Dekadentska estetika
Gabrielle Wittkop, francusko-njemačka spisateljica gotovo nepoznata izvan uskih književnih krugova, u svojim je romanima izgradila kazalište okrutnosti u kojem raspadanje tijela i civilizacija postaju izvor perverzne ljepote. Esej Sebastiana Kukavice izlaže kako njezina proza, od punog trijumfa te estetike u “Presvijetlom ubojstvu” do njezina poraza pred stvarnošću u “Nekrofilu” i “Strastvenom puritancu”, nadilazi puku transgresiju i sadeovski utjecaj te obuhvaća čitav luk dekadentske imaginacije – njezin uspon i slom.
29. srpnja 2026. / čita se 16 minuta
INDUSTRIJA ZABAVE
Otkup lokalnih sadržaja trebao je, po logici globalizacije, stvoriti jedinstvenu svjetsku monokulturu. Dogodilo se upravo suprotno. Umjesto izravnavanja ukusa, streaming je stvorio izlog u kojem korejski, indonezijski, tajlandski i indijski sadržaj osvaja svijet upravo zato što ostaje “nepopravljivo” lokalni.
22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta
OBLJETNICE
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu “Izletu u Rusiju” stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio – trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.
Od Zagreba, preko Rijeke do Hvara, zemljom hodaju “isprovocirani” napadači koji pravdu pokušavaju dijeliti kada i kako im odgovara. Nikola Baketa upozorava da je problem ovog trenda puno dublji, i uključuje (ne)odgovorne institucije, ali i sve nas.
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta donosimo presjek najvažnijih komentara naših gostiju o politici Donalda Trumpa.
Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta donosimo presjek najupečatljivijih izjava naših gostiju o stanju hrvatske demokracije.
Od Seljačke bune 1573. do trovanja Like otrovnim otpadom 2026., stoljećima svjedočimo istoj priči, o narodu koji brani domovinu i državi koja mu okreće leđa. Tko to može u svojoj domovini odlagati i dopustiti odlaganje čistog otrova, znajući točno što i kome to čini, pita se Goran Gerovac.
Jeste li čitali Odluku o proračunskom okviru 2026.-2028.? Vrlo zanimljiv dokument. Premijer Plenković i ministar Ćorić u njemu obećavaju godine štednje, tvrde će u izbornoj 2028. potrošnja rasti pet puta manje nego uoči prošlih izbora i prostor za pregovore sa sindikatima o zaštiti građana od inflacije svode na minimum. Ljubica Gatarić razgovarala je s ekonomskim analitičarom Petrom Vuškovićem i predsjednicom Fiskalnog povjerenstva Sandrom Krtalić tražeći odgovor na pitanje što nas čeka.
Gahler upozorava da su AfD i BSW emocionalni i politički saveznici Vladimira Putina – njihov utjecaj predstavlja stvaran rizik za Njemačku i EU.
Marine Le Pen je 2004. tvrdila da je Francuzima dosta političara koji pronevjeravaju novac. Danas, osuđena za milijunsku pronevjeru, sprema se po četvrti put kandidirati za predsjednicu — kampanju bi, ako joj žalba ne uspije, mogla voditi s elektroničkom narukvicom na nozi. Podijeljeni centar i fragmentirana ljevica otvaraju joj put do Elizejske palače kakav do sada nije imala, upozorava Jelena Prtorić.
Čak do 10 posto stambenog fonda Splita i Zadra nije dostupno za stanovanje jer se koriste za kratkoročni najam.
USKOK je u priopćenju, navodeći interes javnosti, objavio nalaze i mišljenje vještaka zaštite okoliša za lokaciju industrijskog kompleksa Gospić. Podsjećamo na razgovor s Vjekom Bušićem s početka srpnja kako država taji nalaze te da su građani spremni na zatvaranje cesta.
Širenjem dezinformacija o rapidnom padu profitabilnosti i preplaćenim radnicima želi se zaposlene u privatnom sektoru uvjeriti da trebaju biti sretni s plaćom koju imaju, kao da je njihov poslodavac dobrotvor koji ih trpi i plaća previše. Viktor Viljevac dokazuje da su plaće od 2019. do 2025., da se nije dizala profitna marža, mogle porasti 13 %.
Ivan Malić, poljoprivredni analitičar i investitor, napustio je uspješnu IT karijeru da bi zaronio u jedan od najzanemarenijih sektora hrvatskog gospodarstva – poljoprivredu. Bez dlake na jeziku objašnjava zašto hrvatska poljoprivreda stagnira, tko su pravi krivci (i nije samo država), zašto OPG-ovi gube bitku s tržištem, i što znači razlika između “priče” i “industrije”.
Hoće li Aleksandar Vučić još jednom uspjeti pobijediti oporbu? Za Ideje govori Žarko Korać – bivši zamjenik premijera Zorana Đinđića i bivši potpredsjednik Skupštine Srbije.
U godini u kojoj se obilježava okrugla obljetnica Sjedinjenih Američkih Država zemlja proživljava dramatične promjene koje potpuno nepredvidivo diktira Donald Trump.
Prije točno 250 godina Deklaracija o nezavisnosti nije udarila samo temelje SAD-a, već suvremene demokracije. Mnogim Amerikancima nije do slavlja, jer Donald Trump pred njihovim očima demontira temelje te iste demokracije. O jednom od njegovih ratova, pohodu na televizije, piše Velimir Grgić.
Tjednik Globus pokrenuo je 1992. člankom “Vještice iz Rija” jedan od najsramotnijih javnih linčeva devedesetih. Na meti autora, savjetnika predsjednika države, našlo se pet žena, novinarki, književnica i sveučilišnih profesorica. O jednoj od njih, Slavenki Drakulić, ali i zloduhu devedesetih koji se vraća, piše još jedna žena s te liste – Jelena Lovrić.
Vlada je upravo predstavila “Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje do 2034. godine”. Zašto baš sada? Što od njega možemo očekivati? Hoće li ostati mrtvo slovo na papiru? Na ova pitanja Ljubice Gatarić odgovaralo je troje hrvatskih ekonomista.