konferencija

35 godina neovisnosti: Budućnost demokracije i solidarnosti

Ima li hrvatsko društvo snage suočiti se s izazovima koji mogu odrediti njegovu budućnost? Na to pitanje na konferenciji "35 godina samostalne Hrvatske" odgovarali su pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, sociolog Dragan Bagić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, filozof Marko Vučetić i ustavni stručnjak Matija Miloš.

Ideje.hr / 25. svibnja 2026. / Video

23. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 21 minutu

SLUČAJ EPSTEIN (2)

Svaka kriza traži krivca. Epstein, žrtveni jarac američkog resentimana

Povijest velikih kriza pokazuje da reprezentativni krivac gotovo nikad nije pravi počinitelj, nego je dovoljno blizak centru moći da bude vjerodostojan simbol zla, a dovoljno marginalan da ga se može žrtvovati bez rušenja sustava. Jeffrey Epstein nije iznimka: njegova uloga žrtvenog jarca može se objasniti Girardovom teorijom mimetičkog nasilja i time što za krizu iz 2008. nitko ozbiljan i nitko nije ozbiljno kažnjen (za razliku od većine prethodnih važnih kriza).

Nataša Babić

21. svibnja 2026. / U fokusu / čita se 14 minuta

U FOKUSU

Ćorić najavio mjere: Plenković će vikati i na inflaciju

Dosad je svaka hrvatska politika bila politika Europske unije, piše Željko Ivanković. U suočavanju s inflacijom očito nema nikakve politike, osim Plenkovićeve agresivne (i lažne) propagande, a 'trust mozgova' u Vladi (i oporbi) teško se može dosjetiti bilo kojeg pomaka nabolje koji proistječe iz nekog sustavnog proučavanja i razumijevanja stvari ili iz neke ne daj bože teorije, nekog barem školskog rješenja.

Željko Ivanković

21. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 9 minuta

POLEMIKE/PETI DAN

Akademska p(r)oza. Pogansko, kršćansko i granice lijeve kritike religije – odgovor Marijani Bijelić.

Rasprava o kršćanstvu, sekularizmu i "poganskom" otvorila je šire pitanje: može li se o kršćanstvu govoriti kritički, a da se nesvjesno ne reproducira njegova povlaštena simbolička pozicija? Ksenija Kordić u odgovoru Marijani Bijelić pokazuje kako se čak i lijevi, antiklerikalni govor o kršćanstvu lako pretvara u njegovu apologetiku — kada se "kršćansko" izjednači s ljubavlju i milosrđem, a sve ostalo s moći i dominacijom.

Ksenija Kordić

U fokusu

19. svibnja 2026. / čita se 7 minuta

Ne zaboravite Pakistan, on je ključan za sprječavanje regionalnog kaosa

Eurocentrični sigurnosni pogled na istok uglavnom seže do Hormuza. No vrlo je važno i ono što se zbiva malo istočnije, upozorava Robert Barić. Napet poluratni odnos Pakistana i Afganistana prijeti domino efektom i kaosom u koji bi bile uvučene Kina, Indija i Saudijska Arabija, a posljedice bi opet osjetio cijeli svijet.

15. svibnja 2026. / čita se 6 minuta

Nema zemlje za starce, ali ima za data centre

Uz sva već otvorena pitanja o data centru u Topuskom i njegovoj solarnoj elektrani, Veronika Rešković otvara još jedno. Ono o vlasništvu, pritisku na seljake i prijetnji izvlaštenjem, koje je već završilo na Ustavnom sudu, i to baš zbog nesuđenih solarnih elektrana u Zagorju.

12. svibnja 2026. / čita se 11 minuta

Pravosuđe i Ustavni sud: Postojano klizanje prema trenutnoj demokraciji

Što je to "trenutna demokracija", zašto je ona samo privid demokracije i zašto nas Plenković gura u nju, objašnjava Matija Miloš. Od Općinskog suda u Zadru pa do Vrhovnog i Ustavnog suda svjedočimo problemu koji je puno dublji od nedorečenosti zakona.

20. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 30 minuta

Sjedinjene Države

Donald Trump i šutnja ‘reaganovskih’ konzervativaca

Američki konzervativizam kakvog je predstavljao Ronald Reagan i njegovi politički sljedbenici snažno se razlikuje od onoga što konzervativizmom proglašava Trumpova administracija, no istaknuti reaganovski konzervativci ne dižu glas protiv zaokreta njihove stranke pod Trumpom. Jeremy Shearmur analizira zašto bi tome moglo biti tako, te što bi Reaganovi Republikanci mogli i trebali učiniti ako žele djelovati u skladu s vlastitim idealima dugoročnog boljitka SAD-a.

Jeremy Shearmur

16. svibnja 2026. / Perspektive Video

INTERVJU KRISTINA TOMIĆ LUKETIĆ

Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre

Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema - možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.

Ivan Fischer

12. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 16 minuta

filozofija

Problem svijesti: iluzija, zabluda ili temeljna sastavnica (i) materijalnog svijeta. Panpsihizam

Izuzetno posjećenu raspravu u Knjižnicama grada Zagreba o pitanju što je svijest detaljno prikazuje Karlo Mikić. Kako je problem svijesti uopće nastao, je li svijest puka izmišljotina, gramatička iluzija i hoće li je neuroznanost u budućnosti objasniti

Karlo Mikić

Video

35 godina neovisnosti: Budućnost demokracije i solidarnosti

Ima li hrvatsko društvo snage suočiti se s izazovima koji mogu odrediti njegovu budućnost? Na to pitanje na konferenciji "35 godina samostalne Hrvatske" odgovarali su pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, sociolog Dragan Bagić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, filozof Marko Vučetić i ustavni stručnjak Matija Miloš.

Mlade se ne smije doživljavati samo kao radnu snagu

O problemima obrazovanja, političarima koji to ne razumiju, mladima kojima se uskraćuju prilike i izlazu iz te zamke, govori profesor filozofije Tomislav Reškovac. Jedan od autora kurikularne reforme smatra da škola mora barem pokušati oblikovati budućnost umjesto da joj se samo prilagođava.

35 godina neovisnosti: Rađanje demokracije

Kako se rađala hrvatska demokracija, tko je u tom procesu profitirao i gdje smo danas? Na konferenciji "35 godina hrvatske samostalnosti" o tome su govorili bivši ministri Željka Antunović, Mate Granić i Božo Kovačević, stručnjakinja za ljudska prava Marina Škrabalo i jedan od osnivača Sindikata znanosti Vilim Ribić. Panel je vodila novinarka i dugogodišnja urednica brojnih važnih medija Đurđica Klancir.

Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre

Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema - možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.

Njemački radnici misle da će ih AfD spasiti, iako ta stranka želi smanjivati plaće

O prvoj godini nepopularnog njemačkog kancelara Friedricha Merza, dramatičnim anketama koje predviđaju izbornu pobjedu radikalno desnog AfD-a i mogućim scenarijima u slučaju pada ove vlade govori Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea.

Za Beč sam dobar, za Split očito ne

O tome kako je propao njegov angažman na Splitskom sveučilištu, o korupciji i lošem upravljanju u hrvatskoj znanosti govori molekularni biolog Igor Štagljar, profesor Sveučilišta u Torontu. Razgovor je snimljen na konferenciji "35 godina hrvatske samostalnosti - znanost, demokracija, budućnost".

Najveća prijetnja Europi je Rusija, a čovječanstvu AI

Francuski filozof i akademik Alain Finkielkraut govori o urušavanju Europe, budućnosti koju nam oblikuje umjetna inteligencija, ali i pritisku u kojem su se, između antisemitizma i Netanyahua, našli Židovi u cijelom svijetu.

Bilić o projektu Pantheon u Topuskom: Puno je tu neobičnih brojki

O projektu AI podatkovnog centra u Topuskom koji izaziva mnogo rasprava u javnosti, ali i o utjecaju takvih projekata u cijelom svijetu na države i društva, govori Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Trumpovim financijerima smetaju demokracija i ideja da su svi ljudi jednaki

O posljedicama Trumpove vlasti za SAD, ali i za cijeli svijet, govorio je profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Zoran Kurelić. Svjetski poredak nepovratno je urušen, kao i velike američke stranke, no pitanje je treba li za njima žaliti. A što će se nakon Trumpa događati s MAGA pokretom i kakve planove imaju tehnološki moćnici koji ga financiraju?

Rješenje za Ustavni sud mogu biti izbori

O Hrvatskoj koja po međunarodnim ocjenama klizi u autokraciju, o šteti koju trpi pravosuđe jer nemamo predsjednika Vrhovnog suda više od godinu dana, i o kriterijima koje bismo morali primjenjivati pri izboru sudaca Ustavnog suda govori profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, članica saborskog Odbora za pravosuđe i predsjednica SDP-ovog Savjeta za pravosuđe.

Pogledajte sve video priloge

8. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 18 minuta

slučaj epstein (1)

Privilegij šutnje i suučesništva. Epstein nije ‘kršio zakon’ nego vodio ‘kontroverzan privatni život’.

U prvom članku o slučaju Epstein Nataša Babić se oslanja na nekolicinu teorijskih analiza pomoću kojih pokazuje kako se radi o paradigmatskom primjeru erozije liberalnih institucija i društva na razinu zajednica utemeljenih na moći ekskluzivnih krugova, u kojima upravo šutnja onima koji su unutra omogućuje privilegije, a oni koji su izvan osuđeni su na nezamislivo trpljenje i štetu

Nataša Babić

8. svibnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

knjige

O glupanima, idiotima i glupim idiotima. Idiotizam filozofije.

Nietzsche piše o “povremenoj volji za glupošću” i preporučuje tu taktiku ako ste čvrsto donijeli neku odluku, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "O glupanima, idiotima i glupim idiotima" norveškog filozofa Larsa Fr. H. Svendsena

Zdenko Duka

5. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 8 minuta

reakcije

Kada polemika promaši predmet

Kordić promašuje pitanje je li etika koja istinu, milosrđe i pobunu stavlja u svoje središte pala s neba, iz nekog „metafizičkog rezervoara istine“ ili su u europskom kulturnom prostoru te vrijednosti oblikovane upravo kroz judeokršćansku tradiciju i njezine kasnije sekularizirane verzije, piše Marijana Bijelić u odgovoru na članak Ksenije Kordić o progonu pagana u televizijskoj emisji Peti dan

Marijana Bijelić

1. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 17 minuta

Ekonomija

Napuhuje li umjetna inteligencija financijski balon. Povijesne pouke

Financijski baloni nisu iznimke u povijesti — od tulipomanije u 17. stoljeću do kriptovaluta i umjetne inteligencije danas, uvijek se ponavljaju isti obrasci euforije, lakog kreditiranja i precjenjivanja budućnosti. Kada balon pukne, najveću cijenu plaćaju najzaduženiji i najranjiviji, a posljedice rijetko ostaju samo na burzi.

Predrag Bejaković

4. svibnja 2026. / Rasprave / čita se 3 minute

REAKCIJE

Akademska šutnja u Hrvatskoj

Povodom teksta Nikole Bakete o akademskoj šutnji u Hrvatskoj, akademik Vlatko Silobrčić poslao je uredništvu Ideja.hr svoje reagiranje i doprinos potencijalnoj javnoj raspravi o toj temi.

Vlatko Silobrčić

27. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 11 minuta

Rasprave

Progon ‘pagana’ u Petom danu: Zla se pripisuju nekršćanima, kršćanstvo prisvaja sve dobro.

Marijana Bijelić, koja se deklarira kao marksistica i ljevičarka i Matija Štahan, konzervativac, imaju sukladne poglede na odnos kršćanstva i 'pagana'. Ksenija Kordić objašnjava koliko su oboje u krivu i koje su kulturne i civilizacijske konzekvence tog pogrešnog shvaćanja prema kojem je moć poganski a milosrđe kršćanski princip

Ksenija Kordić

23. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta

KNJIŽEVNOST

Klasici američke književnosti: Jerzy Kosiński i Don Carpenter

Nakladnička kuća Petrine knjige obogatila je hrvatsko tržište dvama iznimnim romanima: Đavoljim stablom Jerzyja Kosińskog i Teške kiše padaju Dona Carpentera, koji su u svoje vrijeme ostali u sjeni, a danas zaslužuju punu čitateljsku pažnju. Iako tematski različiti, oba romana razotkrivaju moralno siromaštvo društva: jedan kroz ispraznost privilegiranih, a drugi kroz brutalnu stvarnost društvenih autsajdera.

Gordana Crnković

24. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 25 minuta

rasprave

Je li umjetna inteligencija prevarila profesora Marušića?

U nedavno objavljenoj knjizi "Sveučilišne tajne", koju je profesor Matko Marušić napisao uz pomoć chatbotova, Damir Stanzer pronašao je pregršt drastično pogrešnih podataka i iz njih izvedenih zaključaka. U tom će povodu u sljedećem članku analizirati ograničenja korištenja umjetne inteligencije u znanosti i na sveučilištu

Damir Stanzer

20. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 21 minutu

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.

Velimir Grgić

16. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 23 minute

KNJIŽEVNOST

Dorothea i Rosamond. Temelji feminizma u klasiku George Eliot

Iz romana Middlemarch autorice George Eliot izišla je cijela tradicija feminističkog pisanja — od Virginije Woolf do Zadie Smith, ističe Đurđa Knežević. Dorothea Brooke, koja priželjkuje znanje i intelektualni angažman, i Rosamonda Vincy, koja savršeno pounutruje ulogu dekorativne supruge, dva su lica istog sustava koji uvelike funkcionira i danas. Eliot je prije 150 godina opisala ono što je feministička teorija kasnije artikulirala: žene ne biraju svoju podređenost, ona im je društveno nametnuta.

Đurđa Knežević

17. travnja 2026. / Perspektive Video

INTERVJU MLADEN VUKMIR

Pravni pogled na AI: Može li umjetna inteligencija biti autor?

O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.

Ivan Fischer

16. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

ONKOLOGIJA, PRECIZNA MEDICINA

Više podataka ne jamči bolje ishode. Novi modeli u onkologiji u doba precizne medicine

Unatoč napretku u opisu i praćenju tumora, klinički ishodi u onkologiji nisu proporcionalno poboljšani jer tumori funkcioniraju kao kompleksni, dinamični sustavi s mehanizmima otpornosti koji nadilaze pretpostavke linearne kauzalnosti. Budući napredak neće ovisiti o daljnjem povećanju količine podataka, već o sposobnosti njihove integracije u nove modele.

Tamara Čačev

10. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 24 minute

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Galipolje. Promašaj lorda koji je volio ratove i uspon generala koji je stvorio Tursku

Dok se čeka hoće li Amerikanci napasti Iran na kopnu, ili Kinezi napasti Tajvan ili njegove otoke, Oleg Maštruko se osvrće na najspektakularniji neuspjeh amfibijske operacije u povijesti - Galipolje. Bitka je ostavila trajni trag u povijesti Australije, Novog Zelanda i Turske. Winston Churchill autor je ideje da vojnike savezničkih zemalja uputi u klaonicu, a u bitci se istaknuo general Mustafa Kemal, koji će postati Ataturk.

Oleg Maštruko

7. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 6 minuta

KNJIŽEVNOST

Triler, horor i komedija u luksuznom hotelu u Dalmaciji. Prvi roman Srđana Dragojevića.

"Lajk", prvi roman Srđana Dragojevića crnohumorna je cinična i nježna priča o društvenim mrežama, smrti, pubertetu i harmoničnoj balkanskoj disonanci. Redatelj čiji filmovi prikazuju tamnu stranu ljudske prirode u ovom je romanu ispričao priču o duhu influencerice koji progoni djecu u luksuznom hotelu, izgrađenom na ruševinama socijalističkog dječjeg odmarališta.

Zvonimir Šikić

2. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

prikaz

Sjenoviti dvorac japanske književnosti. Junichiro Tanizaki o voltaži i tami.

Je li ljepota koju smo izgubili modernizacijom zapravo skrivena u sjeni — doslovno i metaforično? Junichiro Tanizaki, jedan od najvećih japanskih pisaca 20. stoljeća, u svojoj kultnoj esejističkoj studiji "U pohvalu sjene" iz 1933. tvrdi da je Japan pobijeđen vlastitom modernizacijom i da je žrtvovao estetiku za voltažu. Planetopija donosi ovaj melankolični manifest tišine, sjene i potamnjelih površina čitatelju koji živi okružen s previše ekrana i premalo mraka, piše Zdenko Duka.

Zdenko Duka

2. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 15 minuta

RECENZIJA

Anđeli i demoni naše prirode. Kilogrami razloga zašto činimo to što činimo.

Zašto smo dobri i zašto smo zli ? Robert Sapolsky, neurolog sa Stanforda, u knjizi koja teži kilogram, a čita se kao triler, tvrdi da odgovor nije u duši, slobodnoj volji ni u moralnoj čistoći, već duboko zakopan u hormonima, evoluciji i sinapsama koje nismo birali. Knjige "Biti čovjek" i "Predodređeni" ubrajaju se među najbolje knjige popularne znanosti objavljene u posljednjem desetljeću, piše Darko Polšek.

Darko Polšek

31. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA, MORAL

Argumenti ne pomažu. Moralni pupoljci Jonathana Haidta i razlike liberala i konzervativaca.

Moralne prosudbe ne donosimo razumom već intuitivno i automatski, a razum tek naknadno služi kao opravdanje vlastitog stava. To je središnja teza knjige "Pravedni um" američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta o čemu piše Dario Hrupec. Razlog naših različitih procjena nije u inteligenciji ili obrazovanju, nego u različitim "moralnim pupoljcima" koje djelomično stječemo, a djelomično su nam urođeni. Razumni argumenti rijetko mijenjaju duboko ukorijenjene moralne stavove.

Dario Hrupec

27. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta

KNJIŽEVNOST

Pobuna Elfriede Jelinek protiv terora porezne uprave. Devijacije suvremenog kapitalizma

Sučena sa istragom zbog moguće utaje poreza, o kojoj isprva nije bila ni obaviještena, nobelovka Elfriede Jelinek uzvratila je furioznim monologom u romanu "Osobni podaci". Igor Gajin ističe da se autorica ne ograničava samo na vlastiti slučaj, nego literarnim sredstvima duboko prodire u funkcioniranje suvremenog kapitalizma.

Igor Gajin

28. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 30 minuta

ŠTO JE LOGIKA (9)

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.

Zvonimir Šikić

23. ožujka 2026. / Klub Batina Perspektive Rasprave / čita se 2 minute

KIC Zagreb i Ideje.hr

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr

Ideje.hr

17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE

Ostvarivanje utopije. Kako je Finska već osam godina najsretnija zemlja na svijetu

Može se, nije nedostižno, sažetak je razmatranja Davora Nikolića o tome kako je Finska postigla već osam godina biti najsretnijom na svijetu. Magična riječ je povjerenje, ali to ipak nije sve - jednakost, otvorene mogućnosti i slobodan pristup načela su koja nisu prazne fraze, nego se mogu prepoznati kao konkretna ostvarenja.

Davor Nikolić

17. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 11 minuta

NESOLOGIJA

Nenad Starc: Manifest nesologije, znanosti o otocima.

"Hrvatski otoci - uvod u nesologiju" više je od znanstvenog zbornika, tvrdi Predrag Bejaković u osvrtu na knjigu koju smatra jednom od temeljnih djela suvremene hrvatske humanističke i društvene znanosti. Radi se o znanstvenoj sintezi, teorijskom iskoraku i implicitnom apelu kreatorima politika i donositeljima odluka.

Dr. Predrag Bejaković

17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 10 minuta

medicina

Ciljana razgradnja proteina – novi pristup liječenju tumorskih i neurodegenerativnih bolesti

Pravi lijek, pravom oboljelom, u pravo vrijeme, krilatica je personalizirane medicine. Tamara Čačev objašnjava novi pristup u liječenju tumora i neurodegenerativnih bolesti kojim se umjesto inhibicije funkcije proteina koji ima ulogu u pokretanju i održavanju patoloških procesa, on potpuno uklanja iz stanice

Tamara Čačev

17. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 15 minuta

In memoriam

Jürgen Habermas (1929 – 2026), majstor najfinijega prijelaza

Nasljednik frankfurtske škole, koji je odustao od nekih od njezinih temeljnih postulata, globalno značajni teoretik komunikacijskoga djelovanja, u javnosti je desetljećima funkcionirao s ozbiljnim govornim hendikepom, ljevičar koji je ljevici ispostavljao ozbiljne svjetonazorske i političke račune, Nijemac s ambicijom građanina svijeta, no - iznad svih paradoksa – bio je mislilac koji je prošao i modernu i postmodernu na način koji gotovo dopušta tvrdnju da je više utjecao na ove pojmove, nego oni na njega, piše Žarko Puhovski u povodu smrti najznačajnijeg filozofa današnjice

Žarko Puhovski