Stanje Europske unije
Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije.
Jedan dron označio je prekretnicu i razotkrio u potpunosti koliko intenzivno i koliko dugo već Rusija predstavlja realnu opasnost za Europu. Što priželjkuju pojedini akteri, i što slijedi, analizira Robert Barić.
Tea Radović iz Regionalnog industrijskog sindikata u razgovoru s Domagojem Novokmetom objašnjava položaj osobnih asistenata u Hrvatskoj – jednom od najslabije plaćenih i najfragmentiranijih sektora rada.
15. rujna 2026. / čita se 19 minuta
Tehno-oligarsi (3)
Nova “nebiografija” Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se – nakon razdoblja fordizma – tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani
6. rujna 2026. / čita se 18 minuta
Uvod u tehno-oligarhe (2)
U prvom dijelu članka Željko Ivanković informira o knjizi The Rise and Fall of the Artificial State, povjesničarke Jill Lepore, a zatim vjerno prepričava fascinantan slučaj iz vremena Velike depresije kad je pokret Technocracy Inc. stekao veliku popularnost predlažući, kao i tehnokrati danas – suspenziju demokracije. Lepore zaključuje da ideje današnjih tehnokrata nisu okrenute budućnosti, nego su diskreditirane u prošlosti
7. rujna 2026. / čita se 19 minuta
Bečki krug
Prijevodom posljednje knjige trilogije aforizama Karla Krausa “Noću”, zagrebački nakladnik Disput nastavlja književnokulturni pothvat izdavanja prijevoda izabranih djela kultnoga bečkog jezičkog virtuoza, društvenog kritičara, satiričara i pacifista. Boris Pavelić piše o hrvatskim ‘krausovcima’ prije ali i danas
6. rujna 2026. / čita se 20 minuta
popularna kultura
Generacija Z je, suprotno očekivanjima, najvjernija generacija kinu, a filmovi koji je u kina dovode sve češće nisu proizvod studija, nego bivših YouTubera koji su svoju publiku izgradili sami, epizodu po epizodu. Tekst Velimira Grgića pokazuje kako “Backrooms” i “Obsession”, snimljeni za mrvicu holivudskog budžeta, ali s desetljetnim povjerenjem zajednice iza sebe, možda ocrtavaju sljedeće poglavlje filmske povijesti.
15. rujna 2026. / čita se 22 minute
Broj i vrijednost
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u – umjesto da padne – zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije
2. rujna 2026. / čita se 17 minuta
Javne politike
Kad resor zadužen za znanost donosi zakone bez podataka, bez analize alternativa i bez procjene posljedica za mlade istraživače, teško je govoriti o slučajnosti. Tekst secira prijedlog izmjena Zakona o visokom obrazovanju i pokazuje kako “hitnost” prikriva odsutnost bilo kakvog sustavnog promišljanja o tome kakvu znanstvenu zajednicu Hrvatska zapravo želi izgraditi.
U Europski parlament izabran je na listi Lige, no od veljače ima vlastitu stranku kojoj popularnost sve više raste. Radikalniji je od Giorgije Meloni, a bez njega bi premijerka mogla izgubiti sljedeće izbore. Njegov portret donosi Giovanni Vale.
Sarajevski novinar i direktor Media centra Sarajevo, Boro Kontić, gost je Domagoja Novokmeta nakon pokopa ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Kako se Srbija, ali i cijela regija, suočava s ratnom prošlošću?
Iako hrvatsko zakonodavstvo još nije spremno, stvari su se već promijenile – od ovog ljeta EU prisiljava poslodavce na transparentno vrednovanje rada, i otvara prostor radnicima koji smatraju da su zakinuti. Analizu donosi Ljubica Gatarić.
AfD je na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhalt ostvario povijesnu, rekordnu pobjedu — stranci nedostaju samo tri mandata do apsolutne većine u pokrajinskom parlamentu. Gost Domagoja Novokmeta je novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji se javlja izravno iz Magdeburga.
Nakon što je tjednima optuživao “neke” da histeriziraju i pumpaju, a prosvjed u Zagrebu pratio s jezera Como, premijer sada reterira. No političku odgovornost ne priznaje, i pokušava mijenjati dojam. Hoće li mu to biti dovoljno dok nalazi podzemnih voda postaju sve gori, pita se Jelena Lovrić.
Politički analitičar Ivan Rimac u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira situaciju uoči najavljenog velikog ekološkog prosvjeda u Zagrebu.
Posao parcijalne sanacije dijela otpada dobila je tvrtka Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine, a Boris Pavelić otkriva kako iza nje stoje isti vlasnici kao i iza pojedinih tvrtki koji su predavale upravo taj otpad Šincekovima. Čini se da se radi o nadasve zanimljivom, potpuno novom konceptu kružnog gospodarstva.
Krajem lipnja Njemačku je potresla vijest da jedan od divova njemačke industrije, Volkswagen, razmatra ukidanje čak 100.000 radnih mjesta u idućih nekoliko godina. 4. rujna očekuje se dramatičan sastanak NO kompanije, 6. rujna održavaju se još dramatičniji pokrajinski izbori u Saskoj-Anhaltu. Pozadinu i posljedice problema u koje je zapala njemačka autoindustrija analizira Jelena Prtorić.
Krajina nije “Republika Srpska Krajina”. Ivo Lučić piše o riječi koju smo sami sebi zabranili, nepoznavanju vlastite povijesti i nerazumijevanju onoga što taj pojam obuhvaća.
Karla Jelić, redateljica dokumentarnog filma “Tiha Misa” i dobitnica nagrade Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu, u razgovoru s Domagojem Novokmetom govori o fenomenu “molitelja” – organiziranom projektu koji se posljednjih godina širi hrvatskim gradovima.
Najpoznatiji britanski desni populist bio je uvjeren da je smislio lukav način da pobjegne od velikog skandala kad je podnio ostavku na mjesto u parlamentu i izazvao izvanredne izbore u svojoj jedinici. No sve je završilo kao zabavna ljetna lekcija iz realpolitike, piše Tin Radovani.
35 godina nakon što su Hrvatska i Slovenija na isti dan proglasile neovisnost, jedna je danas znatno bogatija. Zašto je tome tako pitamo profesora Bogomira Kovača s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.
Zašto je Vjesnik ekspresno srušen, a sanacija otrovnog otpada u Gospiću ne počinje ni nakon što je istekao već tko zna koji rok, pita se Boris Pavelić u studiji dva slučaja. Slučaj koji je zahtijevao temeljitu istragu riješen je u rekordnom roku, čime su uništeni i svi dokazi, a onaj koji zahtijeva hitno rješenje odugovlači se unedogled.
Helmut Brandtstätter, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova austrijske liberalne stranke NEOS i dugogodišnji novinar, gost je Domagoja Novokmeta u Strasbourgu.
Država koja je izdala vlastite građane, vlast koja svaku kritiku proglašava proturžavnim djelovanjem, stranka koja je vrištala o zagrebačkim podzemnim spremnicima i gromoglasno šutjela o ekocidu u Lici… Goran Gerovac analizira hrvatsku izokrenutu stvarnost u kojoj su vječni gubitnici demokracija i građani.