INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Domagoj Novokmet / 23. travnja 2026. / Video

20. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 21 minutu

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.

Velimir Grgić

21. travnja 2026. / U fokusu / čita se 6 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Nikola Baketa

16. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 23 minute

KNJIŽEVNOST

Dorothea i Rosamond. Temelji feminizma u klasiku George Eliot

Iz romana Middlemarch autorice George Eliot izišla je cijela tradicija feminističkog pisanja — od Virginije Woolf do Zadie Smith, ističe Đurđa Knežević. Dorothea Brooke, koja priželjkuje znanje i intelektualni angažman, i Rosamonda Vincy, koja savršeno pounutruje ulogu dekorativne supruge, dva su lica istog sustava koji uvelike funkcionira i danas. Eliot je prije 150 godina opisala ono što je feministička teorija kasnije artikulirala: žene ne biraju svoju podređenost, ona im je društveno nametnuta.

Đurđa Knežević

U fokusu

15. travnja 2026. / čita se 15 minuta

Plaće: Poslodavci se pozivaju na teoriju koju ne poznaju

Autori u prvom dijelu članka opisuju teoriju na koju se oslanjaju zahtjevi poslodavaca protiv minimalne plaće, ali u tim zahtjevima ne spominju one dijelove teorije koji govore o profitima i ne idu im u prilog. U drugom dijelu pokazuju da glavni ekonomist HUP-a pogrešno uspoređuje profite u Hrvatskoj i EU i izvodi pogrešne zaključke. Kretanje relevantnih pokazatelja je kompatibilno s tvrdnjom da su minimalne plaće ispod ravnotežne.

14. travnja 2026. / čita se 8 minuta

Odluka suda o istospolnim posvojiteljima: Brak i obitelj nisu isto

Novu odluku Upravnog suda u Zagrebu o istospolnom posvajanju, kao i njezine pouke o ljudskim pravima, ravnopravnosti i obitelji analizira Matija Miloš. Ustavne nedorečenosti nisu argument za ozakonjenje predrasuda, a Ustav nije okamenina.

10. travnja 2026. / čita se 8 minuta

Naš čovjek u Kazahstanu. Ako je Pavlek kriv, tko je odgovoran?

Stotine tisuća, milijuni, deseci milijuna. Zašto posezanje za javnim novcem u Hrvatskoj ne prestaje usprkos seriji razotkrivenih slučajeva, i zašto se moćnici očito ne boje posljedica, pita se Boris Pavelić.

17. travnja 2026. / Perspektive Video

INTERVJU MLADEN VUKMIR

Pravni pogled na AI: Može li umjetna inteligencija biti autor?

O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.

Ivan Fischer

16. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

ONKOLOGIJA, PRECIZNA MEDICINA

Više podataka ne jamči bolje ishode. Novi modeli u onkologiji u doba precizne medicine

Unatoč napretku u opisu i praćenju tumora, klinički ishodi u onkologiji nisu proporcionalno poboljšani jer tumori funkcioniraju kao kompleksni, dinamični sustavi s mehanizmima otpornosti koji nadilaze pretpostavke linearne kauzalnosti. Budući napredak neće ovisiti o daljnjem povećanju količine podataka, već o sposobnosti njihove integracije u nove modele.

Tamara Čačev

10. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 24 minute

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Galipolje. Promašaj lorda koji je volio ratove i uspon generala koji je stvorio Tursku

Dok se čeka hoće li Amerikanci napasti Iran na kopnu, ili Kinezi napasti Tajvan ili njegove otoke, Oleg Maštruko se osvrće na najspektakularniji neuspjeh amfibijske operacije u povijesti - Galipolje. Bitka je ostavila trajni trag u povijesti Australije, Novog Zelanda i Turske. Winston Churchill autor je ideje da vojnike savezničkih zemalja uputi u klaonicu, a u bitci se istaknuo general Mustafa Kemal, koji će postati Ataturk.

Oleg Maštruko

Video

Kapetanica Flotile za Gazu: Europa sudjeluje u zločinima

O novoj humanitarnoj akciji pokušaja proboja pomorske blokade Gaze govori kapetanica i pravnica Morana Miljanović, koja redovito sudjeluje i u akcijama spašavanja ljudi u pokretu na Mediteranu. Što zamjera državama i moćnicima zapada, i što građani tog istog zapada mogu promijenti?

Pravni pogled na AI: Može li umjetna inteligencija biti autor?

O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.

Iva Marčetić: 18 kvadrata nije stan za stanovanje

Predavačica na Sveučilištu u Kasselu Iva Marčetić komentira najnovije hrvatske pokušaje osiguranja priuštivog stanovanja, za koje kaže da nisu dovoljno promišljeni i dovoljno razvojni.

Analiza mađarskih izbora: Ovo je revolucionaran korak

Zašto su upravo održani izbori od povijesne važnosti, i to ne samo za Mađarsku? Zašto je Peteru Magyaru bila potrebna dvotrećinska pobjeda? Može li demontirati Orbanovu iliberalnu državu i gdje je nestao ostatak oporbe? Na sva ova pitanja odgovara mađarski novinar Gabor Bodis.

Ako ne rastu i plaće, kome treba takav rast gospodarstva?

O hrvatskoj inflaciji, njezinoj strukturi i o sklonosti vlade da koristi tupe mjere umjesto nekih puno boljih razgovarali smo s Ivanom Žilićem s Ekonomskog Instituta u Zagrebu. Iza agregatnog podatka o 5 posto inflacije kriju se mnogo složeniji problemi.

Čeka nas borba za radnička prava, zašto bismo radili 8 sati ako nije potebno

Prednosti AI revolucije morali bi osjetiti svi, upozorava sociologinja Jelena Ostojić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umjesto toga, i ova se tehnološka revolucija pokušava iskoristiti za dodatno slabljenje položaja radnika.

Hrvatski zakoni pišu se u tajnosti, nijedna autokracija ne želi stručnjake u tom procesu

Što su to SLAPP tužbe i zašto je Hrvatska na samom europskom vrhu po njihovom broju? Zakon o zaštiti osoba koje javno djeluju trebao bi zaštititi novinare, znanstvenike, aktiviste i građane, no samo je manjkava skica onoga što je trebalo biti napravljeno, kaže profesor Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Veliki hadronski sudarač je ubio snove

Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.

Pogledajte sve video priloge

7. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 6 minuta

KNJIŽEVNOST

Triler, horor i komedija u luksuznom hotelu u Dalmaciji. Prvi roman Srđana Dragojevića.

"Lajk", prvi roman Srđana Dragojevića crnohumorna je cinična i nježna priča o društvenim mrežama, smrti, pubertetu i harmoničnoj balkanskoj disonanci. Redatelj čiji filmovi prikazuju tamnu stranu ljudske prirode u ovom je romanu ispričao priču o duhu influencerice koji progoni djecu u luksuznom hotelu, izgrađenom na ruševinama socijalističkog dječjeg odmarališta.

Zvonimir Šikić

2. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

prikaz

Sjenoviti dvorac japanske književnosti. Junichiro Tanizaki o voltaži i tami.

Je li ljepota koju smo izgubili modernizacijom zapravo skrivena u sjeni — doslovno i metaforično? Junichiro Tanizaki, jedan od najvećih japanskih pisaca 20. stoljeća, u svojoj kultnoj esejističkoj studiji "U pohvalu sjene" iz 1933. tvrdi da je Japan pobijeđen vlastitom modernizacijom i da je žrtvovao estetiku za voltažu. Planetopija donosi ovaj melankolični manifest tišine, sjene i potamnjelih površina čitatelju koji živi okružen s previše ekrana i premalo mraka, piše Zdenko Duka.

Zdenko Duka

2. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 15 minuta

RECENZIJA

Anđeli i demoni naše prirode. Kilogrami razloga zašto činimo to što činimo.

Zašto smo dobri i zašto smo zli ? Robert Sapolsky, neurolog sa Stanforda, u knjizi koja teži kilogram, a čita se kao triler, tvrdi da odgovor nije u duši, slobodnoj volji ni u moralnoj čistoći, već duboko zakopan u hormonima, evoluciji i sinapsama koje nismo birali. Knjige "Biti čovjek" i "Predodređeni" ubrajaju se među najbolje knjige popularne znanosti objavljene u posljednjem desetljeću, piše Darko Polšek.

Darko Polšek

31. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

SOCIJALNA PSIHOLOGIJA, MORAL

Argumenti ne pomažu. Moralni pupoljci Jonathana Haidta i razlike liberala i konzervativaca.

Moralne prosudbe ne donosimo razumom već intuitivno i automatski, a razum tek naknadno služi kao opravdanje vlastitog stava. To je središnja teza knjige "Pravedni um" američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta o čemu piše Dario Hrupec. Razlog naših različitih procjena nije u inteligenciji ili obrazovanju, nego u različitim "moralnim pupoljcima" koje djelomično stječemo, a djelomično su nam urođeni. Razumni argumenti rijetko mijenjaju duboko ukorijenjene moralne stavove.

Dario Hrupec

27. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta

KNJIŽEVNOST

Pobuna Elfriede Jelinek protiv terora porezne uprave. Devijacije suvremenog kapitalizma

Sučena sa istragom zbog moguće utaje poreza, o kojoj isprva nije bila ni obaviještena, nobelovka Elfriede Jelinek uzvratila je furioznim monologom u romanu "Osobni podaci". Igor Gajin ističe da se autorica ne ograničava samo na vlastiti slučaj, nego literarnim sredstvima duboko prodire u funkcioniranje suvremenog kapitalizma.

Igor Gajin

28. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 30 minuta

ŠTO JE LOGIKA (9)

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.

Zvonimir Šikić

23. ožujka 2026. / Klub Batina Perspektive Rasprave / čita se 2 minute

KIC Zagreb i Ideje.hr

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr

Ideje.hr

17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

DRUŠTVENO ISTRAŽIVANJE

Ostvarivanje utopije. Kako je Finska već osam godina najsretnija zemlja na svijetu

Može se, nije nedostižno, sažetak je razmatranja Davora Nikolića o tome kako je Finska postigla već osam godina biti najsretnijom na svijetu. Magična riječ je povjerenje, ali to ipak nije sve - jednakost, otvorene mogućnosti i slobodan pristup načela su koja nisu prazne fraze, nego se mogu prepoznati kao konkretna ostvarenja.

Davor Nikolić

17. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 11 minuta

NESOLOGIJA

Nenad Starc: Manifest nesologije, znanosti o otocima.

"Hrvatski otoci - uvod u nesologiju" više je od znanstvenog zbornika, tvrdi Predrag Bejaković u osvrtu na knjigu koju smatra jednom od temeljnih djela suvremene hrvatske humanističke i društvene znanosti. Radi se o znanstvenoj sintezi, teorijskom iskoraku i implicitnom apelu kreatorima politika i donositeljima odluka.

Dr. Predrag Bejaković

17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 10 minuta

medicina

Ciljana razgradnja proteina – novi pristup liječenju tumorskih i neurodegenerativnih bolesti

Pravi lijek, pravom oboljelom, u pravo vrijeme, krilatica je personalizirane medicine. Tamara Čačev objašnjava novi pristup u liječenju tumora i neurodegenerativnih bolesti kojim se umjesto inhibicije funkcije proteina koji ima ulogu u pokretanju i održavanju patoloških procesa, on potpuno uklanja iz stanice

Tamara Čačev

17. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 15 minuta

In memoriam

Jürgen Habermas (1929 – 2026), majstor najfinijega prijelaza

Nasljednik frankfurtske škole, koji je odustao od nekih od njezinih temeljnih postulata, globalno značajni teoretik komunikacijskoga djelovanja, u javnosti je desetljećima funkcionirao s ozbiljnim govornim hendikepom, ljevičar koji je ljevici ispostavljao ozbiljne svjetonazorske i političke račune, Nijemac s ambicijom građanina svijeta, no - iznad svih paradoksa – bio je mislilac koji je prošao i modernu i postmodernu na način koji gotovo dopušta tvrdnju da je više utjecao na ove pojmove, nego oni na njega, piše Žarko Puhovski u povodu smrti najznačajnijeg filozofa današnjice

Žarko Puhovski

12. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 12 minuta

JAVNE POLITIKE

Kako izmjeriti uspjeh politike? Brojevi su privid.

Mjera u sebi već nosi vrijednosni sud. Kada uspjeh mjerimo domaćim bruto proizvodom, impliciramo da je količina tržišne aktivnosti relevantnija od kvalitete života, dostupnog vremena, odnosa ili okoliša, piše Sanja Terlević. Ti izbori se prikazuju kao neutralni i objektivni. Brojke postupno preuzimaju ulogu arbitra. Ne raspravlja se više o smislu politike, o tome koliko smo se približili zadanim indikatorima. Tako se politički sukobi ne rješavaju, nego se uklanjaju iz vidokruga.

Sanja Terlević

1. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta

RECENZIJE

Samo za depresivne. Pamflet o apokalipsi tehnokapitalizma. Jeremijada. Istinita.

Ova kritika suvremenog kapitalizma više je od moralne panike koja obično prati pojavu novih tehnologija i medija, piše Nataša Babić u virtuoznom prikazu i ironičnom osvrtu na knjigu “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu”. Pamflet Jonathana Craryja ipak ne ostaje bez simpatija autorice članka

Nataša Babić

9. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije Rasprave / čita se 8 minuta

filozofija

Jednostavno idete naprijed. Odustajanje nije opcija.

"Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro već da nešto ima smisla, neovisno o tome kako će završiti", izjavio je Václav Havel 1985. godine. Maja Profaca predstavlja filozofkinju Maru van der Lugt čija knjiga "Hopeful Pessimism" razvija Havelovu tezu u koncept "nadajućeg pesimizma" kao vrline našeg doba. Nerealističan optimizam može dovesti do odustajanja, dok pesimizam — usmjeren na vrijednost djelovanja, a ne na ishod — može osnažiti angažman.

Maja Profaca

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta

KNJIŽEVNOST

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.

Gordana Crnković

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta

POLITIČKA EKONOMIJA

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.

Zdenko Duka

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 13 minuta

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?

Nikola Petrović

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 29 minuta

KINESKA KULTURNA REVOLUCIJA

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?

Velimir Grgić

24. veljače 2026. / Publikacije / čita se 16 minuta

ARHITEKTURA I KULTURA

Peta tvrđava. Oživljavanje šibenskih utvrda i kulturne baštine

Javna ustanova Tvrđava kulture peta je šibenska tvrđava, piše Marina Pavković. Pored četiri zdanja uklesana u kamenu što kopna, što podmorja, peta tvrđava ostalima udahnjuje sadržaje suvremenosti, i od spomeničke baštine i memorije kreira vibrantan život svakodnevnice.

Marina Pavković

19. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 17 minuta

FILOZOFIJA

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

Država ne može ostati neutralna kad je riječ o događajima i pojavama koje radikalno polariziraju društvo, piše Duje Kovačević, ali ne misli da sporne koncerte i manifestacije treba zabraniti. Što se onda može učiniti? Odgovor se oslanja na Poppera, Forsta i Rawlsa, koji su nastojali spasiti sam koncept tolerancije pred onima koji ga ugrožavaju pozivajući se na njega

Duje Kovačević

16. veljače 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Univerzalna antitumorska cjepiva. Neočekivana korist razvoja mRNA tehnologije

Kontrolirano poticanje urođene i stečene imunosti čini mRNA cjepiva posebno zanimljivima u onkologiji, piše Tamara Čačev. Do danas je pokrenuto više od 120 kliničkih ispitivanja ciljanih mRNA cjepiva za tumorske bolesti u rasponu od melanoma, raka pluća i dojke do izazovnih tumora poput gušterače i tumora mozga, uz stalni rast broja kombiniranih pristupa.

Tamara Čačev

14. lipnja 2025. / Perspektive / čita se 17 minuta

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

13. veljače 2026. / Perspektive / čita se 28 minuta

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Čehoslovačka legija. Elitna jedinica sudbinski važnog rata, koja je samo htjela ići doma

Nakon Oktobarske revolucije 1917., Čehoslovačka legija u Rusiji je ostala bez izravnog cilja borbe, ali i bez najbržeg puta kući, piše Oleg Maštruko. Od Zborova do budućeg teritorija Čehoslovačke tada su imali samo 150 kilometara zračne linije, no kući će se vratiti tek mnogo godina kasnije, nakon osvajanja brojnih ruskih gradova i puta oko svijeta preko dva oceana.

Oleg Maštruko

10. veljače 2026. / Rasprave / čita se 14 minuta

PRAVO

Dokaz čije krivnje? O kaznenoj politici i lovu na vještice

"Dokaz krivnje" je instruktivno djelo koje piše informirano i protiv stereotipa o povijesnim akterima, institucijama i cijelim razdobljima, piše Krešimir Petković u osvrtu na monografiju Mirjana Damaške. Ipak, ima primjedbe na Damaškino čitanje Foucaulta. Ono što je važno u tradiciji je vrsta upozorenja koje je bolje osvijestiti na vrijeme, iako je to u kratkovidnosti kaznene suvremenosti veoma teško.

Krešimir Petković