GLAZBA

Skladateljice u povijesti klasične glazbe. Tjerali su ih da muziciraju u svoja četiri zida.

Od žena iz dobrostojećih obitelji stoljećima se očekivalo da svladaju neki instrument, ali sve do 20. stoljeća smatralo se nepristojnim da izvode u javnosti, piše Alenka Bobinsky. Kroz gotovo tisuću godina glazbene povijesti, tek su se rijetke žene izborile da budu zapamćene po svojem doprinosu glazbi.

Alenka Bobinsky / 7. prosinca 2023. / Rasprave / čita se 17 minuta

5. prosinca 2023. / Članci / čita se 12 minuta

BIOLOGIJA

Povijest biološkog oružja. Od oportunog širenja zaraza do zvjerskih ekspermenata

Najraniji zabilježeni primjer korištenja biooružja datira iz 14. stoljeća, kada su Tatari leševe umrlih od kuge prebacivali preko bedema utvrde Kafa, piše Tamara Čačev. Kroz povijest su biološka oružja većinom korištena oportunistički, kada bi se ukazala (ne)prilika, a tek s I. svjetskim ratom pojavila se ideja da mikroorganizme možemo koristi ciljano i selektivno kao oružje.

Tamara Čačev

30. studenoga 2023. / Članci / čita se 26 minuta

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slučaj Open AI. Microsoftov izbor između profita i čovječanstva

Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.

Ivan Fischer

8. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Razgovor: Kako matematika dovodi do fizikalnih uvida

Ideje.hr i Hrvatsko pagvaško društvo (ogranak Pugwash Conferences on Science and World Affairs, kojoj je 1995 dodijeljena Nobelova nagrada za mir), organiziraju 15. prosinca 2023. u 14:00 u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o matematičkim artikulacijama suvremene fizike. Uvodno će govoriti Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog pagvaškog društva

Ideje.hr

1. prosinca 2023. / Članci / čita se 12 minuta

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Frankenstein vlada Pedra Sáncheza. Politički instinkt i lekcije iz sklapanja koalicija

Frankenstein i Francostein koalicije na neki su način vratile Španjolsku na svojevrsno dvostranačje, piše Nikolina Židek u analizi epiloga parlamentarnih izbora u toj zemlji. Socijalistički premijer Sánchez pokazao je nevjerojatan politički instinkt - kad se pomisli da je gotov, on nađe način da se vrati na vrh. Ako sada izdrži puni mandat bit će na vlasti gotovo 10 godina, no pitanje je hoće li uspjeti.

Nikolina Židek

27. studenoga 2023. / Uncategorized / čita se 13 minuta

SLOVAČKA

Povratak Roberta Fica. Prijetnje medijima i civilnom sektoru, problemi za Ukrajinu i EU

Robert Fico vratio se na mjesto premijera Slovačke i smjesta je krenuo u obračun s nezavisnim medijima, kao i s pravosuđem koje ga je proganjalo, piše Sofija Kordić. Slovački analitičari ipak vjeruju da neće uspjeti u "orbanizaciji" te zemlje, kao i da će iza zatvorenih vrata vjerojatno slijediti umjereni kurs sa zapadnim kolegama, no njegov je izbor ipak potencijalan problem za Ukrajinu, kojoj je stopirao dalje slanje vojne pomoći.

Sofija Kordić

23. studenoga 2023. / Članci / čita se 13 minuta

SJEDINJENE DRŽAVE

Val pobjeda sindikata u Sjedinjenim Državama. Povratak u središte pažnje medija i političara

Holivudski glumci i scenaristi, radnici u zdravstvu i automobilskoj industriji izvojevali su proteklih mjeseci povišice, za mnoge od njih prve značajne nakon krize 2008. godine. Ivo Škorić piše kako se uspjeh sindikata radnika tri najveće tvrtke autoindustrije preslikao i na uvjete u drugim tvrtkama, poput Toyote i Nissana, gdje su uprave požurile poboljšati uvjete i plaće i svojim radnicima. Većina Amerikanaca i dalje ne vidi korist od sindikata, ali nedavne su ih pobjede gurnule u medije, privukle pažnju političara i navele kapital da ih se - ponovno - pomalo boji.

Ivo Škorić

8. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Rasprava: Svijet u 2024. godini

U četvrtak, 14. prosinca u 17:00 Ideje.hr i Forum za vanjsku politiku organiziraju razgovor o tome što svijet i nas očekuje u 2024. godini. Uvodno će govoriti Zorana Baković, Ivana Dragićević i Petar Popović

Ideje.hr

22. studenoga 2023. / Članci Publikacije / čita se 13 minuta

POVIJEST

Arheološki pogled na Sovjetski Savez. Imaginarni muzej nedavno izgubljenog svijeta

Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.

Marko Fuček

29. studenoga 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Video. Što nam o EU govore izbori u Slovačkoj i Poljskoj?

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organizirali su 28. studenoga u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti razgovor o rezultatima i posljedicama parlamentarnih izbora u Slovačkoj i Poljskoj. Ovdje možete pogledati snimku razgovora

Ideje.hr

24. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Poput neke klase čije vrijeme prolazi. Znanost i obrazovanje oči u oči sa stvarnošću. Video.

U prvom u seriji razgovora o znanosti i obrazovanju Snježana Prijić-Samaržija eksplicirala je izazove koji stoje pred sustavom, u svijetu i u Hrvatskoj. U raspravi je u nekoliko navrata potencirano da ni u svijetu ni u Hrvatskoj većina unutar sustava nije svjesna da su promjene neminovne, da mogu doći izvana, možda čak kaotično, ili će ih ljudi unutar sustava osvijestiti, pronaći saveznike i ostati na visini zadatka

Ideje.hr

17. studenoga 2023. / Članci / čita se 16 minuta

POVIJEST

Tajna organizacija Galeb. Plan za osvajanje D’Annunzijeve Rijeke iz ateljea Ivana Meštrovića

Za članove Galeba, hrvatske intelektualce okupljene u stanu Ivana Meštrovića, Talijani su bili glavni neprijatelji, a Gabriele D'Annunzio bio je zli patuljak kojeg je trebalo istjerati iz okupirane Rijeke, piše Velimir Grgić u svojem tekstu o slabo poznatoj epizodi iz života slavnog kipara. Operacija Galeb bila je politička koliko i vojna, a hrvatski domoljubi koji su u njoj nabavljali oružje i okupljali ratnike put prema hrvatskoj slobodi vidjeli su kroz Jugoslaviju, u koju će se kasnije većina razočarati.

Velimir Grgić

16. studenoga 2023. / Uncategorized / čita se 13 minuta

KNJIŽEVNOST

Otići, ostati, ili otići pa se vratiti. Pristajanje i odbacivanje. Dijalog s romanom Šalaporte

Treba li hrabrost za ići ili ostati, piše Nataša Hrupec u svojem osvrtu na roman Šalaporte Marka Gregura. Treba li hrabrost za umjetnost, ili za ne umjetnost? Autor vrlo živo slika otok, realistično i s puno detalja, te uz pregršt citata lucidno otvara niz tema o umjetnosti, isplovljavanju i povratku.

Nataša Hrupec

15. studenoga 2023. / Publikacije / čita se 10 minuta

NEUROKEMIJA

Zašto ljubav traje samo 12 mjeseci? Knjiga o molekuli koje nam nikad nije dosta

Dopamin je kemijski spoj koji gleda u budućnost, to nije molekula užitka, nego molekula iščekivanja, piše Zdenko Duka u prikazu knjige "Nezasitna molekula", koja istražuje kako dopamin utječe na naše ponašanje i razvoj civilizacije, a postavlja i pitanje hoće li biti odgovoran i za kraj ljudske vrste.

Zdenko Duka

10. studenoga 2023. / Članci / čita se 12 minuta

BIOLOGIJA

Ostarjeti što kasnije. Molekula koja bi mogla produžiti razdoblje zdravog života

Produljenje životnog vijeka bez produljenja perioda u kojem ćemo biti zdravi i funkcionalni nema smisla, piše Tamara Čačev u članku o rapamicinu, molekuli koja pokazuje velik potencijal u usporavanju starenja ljudi. Problem je što preostaje još mnogo naučiti o njoj, a istraživanja dugovječnosti na ljudima su izrazito komplicirana.

Tamara Čačev

6. studenoga 2023. / čita se 17 minuta / Publikacije

ŠTO JE VJEROJATNOST (9)

Kauzalna revolucija u vjerojatnosti. Formalne metode tumačenja uzročnosti

Korelacija nije uzročnost i nema čisto probabilističke metode koja uzročnu priču može odrediti samo iz podataka, piše Zvonimir Šikić u svojem posljednjem nastavku serije o vjerojatnosti. Sami podaci nisu dovoljni da se iščita priča, no kauzalne pretpostavke mogu pomoći u pronalaženju varijabli koje treba ili ne treba kontrolirati.

Zvonimir Šikić

2. studenoga 2023. / Rasprave / čita se 33 minute

HRVATSKI JEZIK

Pripada li jezik državi ili njegovim govornicima? Problemi Zakona o hrvatskom jeziku

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku ne donosi mnogo novina izvan okvira postojećih zakona, a veliko je pitanje je li samo zbog njih bilo potrebno njegovo predlaganje, piše Milorad Pupovac u svojoj analizi ovog pravnog teksta, ali i konteksta u kojem je nastao. Uspoređuje ga sa tekstovima zakona onih evropskih država koje su odlučile regulirati upotrebu svojeg jezika posebnim zakonom, i pronalazi sličnosti sa zakonima donesenim u svrhu "zaštite kulturnog nasljeđa" i "nacionalnog identiteta".

Milorad Pupovac

9. studenoga 2023. / Članci / čita se 14 minuta

ARHITEKTURA

Uspavani betonski div s Petrove gore. Tri desetljeća rastakanja umjetnosti i baštine

Spomenik na Petrovoj gori je arhitekturom i umjetničkim potpisom nadrastao lokalni značaj, piše Marina Pavković u svojem pogledu na zapušteno djelo Vojina Bakića. Za njega, kao ni za obližnju Centralnu partizansku bolnicu, nekad redovite lokacije školskih ekskurzija, danas nije zadužena niti jedna institucija. Uz političku volju i sredstva Europske unije ove bi se lokacije mogle oživjeti, kao što je vidljivo na slovenskom primjeru.

Marina Pavković

10. studenoga 2023. / Članci / čita se 13 minuta

NJEMAČKA

Je li rat za Ukrajinu počeo 2008? Upitna ostavština Angele Merkel.

Aussitzen - "odsjedanje" - u njemačku je politiku na velika vrata uveo Helmut Kohl, ali Merkel je tu metodu upravljanja dovela do neslućenih vrhunaca, piše Anđelko Šubić u pregledu 16 godina njezine vladavine. Kad se podvuče crta pod tim godinama, otvara se niz pitanja na koji bivšoj kancelarki nije osobito ugodno odgovarati.

Anđelko Šubić

31. listopada 2023. / Rasprave / čita se 16 minuta

FILOZOFIJA

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

Reinterpretirajući Marxa Moishe Postone pronalazi neočekivane paralele između tradicionalne kritike kapitalizma i modernog antisemitizma, objašnjava Filip Drača. Je li nacizam bio pobuna protiv moderniteta ili jedan od njegovih oblika? Koliko je nacional-socijalizam pokušaj pobune protiv one dimenzije kapitalizma koju se identificiralo sa Židovima

Filip Drača

30. rujna 2023. / Rasprave / čita se 27 minuta

CIONIZAM

Zamišljeni ideal i složena stvarnost židovske države. Povijest cionizma, Herzl, Avineri.

Theodor Herzl bio je kozmopolitski, sekularni Židov, pa se postavlja pitanje zašto je kao rješenje židovskih problema na početku prošlog stoljeća ponudio upravo cionizam i stvaranje židovske države. Jeremy Shearmur u svojem tekstu slijedi Shlomoa Avinerija i studije o povijesti cionizma u potrazi za ovim pitanjem, te uspoređuje Herzlove ideje s izraelskom sadašnjošću.

Jeremy Shearmur

3. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video-snimka razgovora o Bliskom Istoku

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organizirali su razgovor o situaciji na Bliskom Istoku i okrutnom sukobu Izraela i Palestinaca. U razgovoru su sudjelovali Hrvoje Krešić, novinar koji je prije nekog vremena posjetio Gazu i iznio vrlo dojmljiva zapažanja, te politički analitičari Denis Avdagić i Božo Kovačević. Moderirao je Dejan Jović, a u razgovor se uključila i publika vrlo konkretnim pitanjima i komentarima. Snimku razgovora možete pogledati u nastavku

Ideje.hr

27. listopada 2023. / Članci Publikacije / čita se 27 minuta

RUSIJA

Putinova generacija Z. Internetski pokreti mladih s obilježjima fašizma. Ideološka osnova

Osobne priče običnih Rusa Goran Mihelčić ističe kao najzanimljiviji dio knjige Z Generation povjesničara Iana Garnera. Iako se na trenutke pretvara u produženi i repetitivni esej, Garnerova knjiga postavlja bitna pitanja i predstavlja zabrinjavajuće probleme koji su vrijedni javne rasprave.

Goran Mihelčić

20. listopada 2023. / Aktualno / čita se 39 minuta

BOSNA I HERCEGOVINA

Budućnost europske države bez ustava. Što nakon kraja poretka koji je omogućio Dayton?

Međunarodna zajednica koja je privoljela zaraćene snage na prihvaćanje sporazuma iz Daytona danas više ne postoji, a Vijeće sigurnosti UN-a zbog ruskog veta više ne može jamčiti cjelovitost BiH, piše Božo Kovačević u svojoj analizi nastanka i predviđanjima budućnosti susjedne države. Blokada Republike Srpske integracija u EU i NATO znači da BiH još dugo neće ući u te organizacije, no da će one zato biti sve prisutnije u njoj kao jamci njezine cjelovitosti.

Božo Kovačević

26. listopada 2023. / čita se 19 minuta / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Križarski ratovi. Brutalni masakri i plemenite geste

U križarskim ratovima isprepliće se nevjerojatna surovost s likvidacijama tisuća zarobljenika, i epizode iznimne časti kakve su nezamislive u današnjim sukobima, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o dvije značajne bitke između Drugog i Trećeg križarskog rata. Saladin, temeljito poražen u prvoj bitki, svladao je deset godina kasnije brojnu kršćansku vojsku i zauzeo Jeruzalem, no bez finalnog masakra i pljačke.

Oleg Maštruko

30. listopada 2023. / Članci / čita se 16 minuta

KNJIŽEVNOST

Mačka na kraju svijeta. Oda životu u suglasju s prirodom

Brod za Issu Roberta Perišića rahlo je štivo koje u ruke mogu uzeti nadobudni adolescenti kao i radoznala starčad, piše Jadranka Pintarić u svojem pregledu. Koliko god da je autor dobrano istražio povijest o kojoj piše, ona nije sama po sebi bitna. Perišića zanima ponajprije odnos prema prirodi i gospodarenje prirodnim resursima. Nova je to i moćna priča koja proširuje razumijevanje starih te otvara nadu za moguće transformacije - barem pojedinačne svijesti.

Jadranka Pintarić

1. studenoga 2023. / Publikacije / čita se 12 minuta

NOVE TENDENCIJE

‘Prema kraju’ Matka Meštrovića. Odmak od umjetnosti, potraga za alternativom kapitalizmu

Moglo bi se reći da su Nove tendencije bile obilježene pokušajem konvergencije umjetnosti i znanosti, ali i kapitalizma i socijalizma, piše Božo Kovačević u svojem pregledu nove knjige ideologa tog pokreta, Matka Meštrovića. Problemi o kojima je Meštrović govorio početkom šezdesetih godina 20. st., kojima je predvidio rješenje do kraja stoljeća, danas ne samo da nisu riješeni već su neki i drastično potencirani. Autor se u 'Prema kraju' više ne bavi umjetnošću, već onim što je nakon propasti socijalizma ostalo kao dominantna odrednica stvarnosti: kapitalizmom.

Božo Kovačević

19. listopada 2023. / Članci / čita se 4 minute

IN MEMORIAM

Govor Bože Kovačevića na ispraćaju Vjerana Zuppe

Na ispraćaju profesora Vjerana Zuppe, u ponedjeljak 16. listopada 2023. na zagrebačkom groblju Mirogoj, njegov prijatelj Božo Kovačević održao je oproštajni govor koji, uz njegovo dopuštenje, Ideje.hr prenose u cijelosti.

Božo Kovačević

27. listopada 2023. / čita se 26 minuta / Publikacije

ANTIČKA TEHNOLLOGIJA

U Antici su tehnologiju bolje razumjeli nego mi danas. Svi Prometejevi darovi

Tehnologija se svođenjem na inženjering i oruđe nije mogla dovoljno razumjeti ni u Antici ni danas, piše Željko Ivanković u prikazu knjige Serafine Cuomo o tehnologiji i kulturi u antičkoj Grčkoj i Rimu. Nasuprot nekadašnjim pretpostavkama kako su izumi tog vremena bili tek misaoni eksperimenti, nepotrebni dokoličarskoj klasi koja se oslanjala na rad robova, Cuomo pokazuje kako se tehnologija primjenjivala te da su zanatlije imali i ekonomsku i političku snagu

Željko Ivanković

18. listopada 2023. / Aktualno / čita se 9 minuta

ARHITEKTURA

Bijeli slon zagrebačke spomeničke baštine. Zakašnjela izvedba i promašena lokacija

Zagrebački Spomenik domovini, iako gotovo pet puta skuplji od kninskog Spomenika pobjedi u Domovinskom ratu, nije postao mjesto okupljanja građana, a podbacila je i protokolarna aktivnost, piše Marina Pavković u svojoj analizi spomenika koji je ovih dana pod skelama zbog sanacije, te predstavlja faktore zbog kojih smatra da je ta struktura zakazala u svojim namjenama.

Marina Pavković

11. listopada 2023. / Članci / čita se 15 minuta

FILOZOFIJA

Zanemarena magija i mistika u Hegelovim idejama. Nadahnuće u alkemiji i hermetizmu

Hegel je smatrao da su paranormalne moći empirijski dokumentirane činjenice, te je sposobnost svoje filozofije da ih objasni smatrao dokazom njezine superiornosti, piše Filip Drača u svojem tekstu o misticizmu u Hegelovim djelima, te postavlja pitanje koliko nas prihvaćanje njegovih ideja obvezuje na iste zaključke o magiji.

Filip Drača

13. listopada 2023. / Članci / čita se 10 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2023

Jon Fosse. Romani koji se čitaju zbog onog između radnje. Život sažet samo na bitne trenutke

Jon Fosse kaže kako je cjelina "duša pisanja", a ta cjelovitost mora biti tiha, mora šutjeti. Za njega je pisanje "čin slušanja", piše Jadranka Pintarić o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Za njega je u pisanju riječ o transformaciji. Svako ljudsko biće je jedinstveno, a on traga za onim što nam je univerzalno.

Jadranka Pintarić

7. listopada 2023. / Članci / čita se 10 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2023.

Otkriće i sinteza kvantnih točaka. Nobelova nagrada za raskošne boje kvantne kemije

Kemičari Ekimov, Brus i Bawendi nagrađeni su ovogodišnjom Nobelovom nagradom za kemiju za pronalazak i stvaranje nanometarskih kristala poluvodiča, koje Marko Močibob opisuje kao sasvim novu vrstu materijala, čiju građu ne možemo opisati ili razumjeti isključivo na molekulskoj razini. Kvantne točke do danas su postale najsjajniji i možda najrašireniji primjer nanotehnologije.

Marko Močibob

6. listopada 2023. / Članci / čita se 7 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2023

Bljesak koji traje milijardinku milijardinke sekunde. Nobel za pogled u dosad skriveni svijet elektrona

Fizičari Agostini, Krausz i L'Huillier ove su godine dobili Nobelovu nagradu za stvaranje nezamislivo kratkih pulsova svjetlosti, trajanja mjerljivog u atosekundama. Oni bi nam, piše Dario Hrupec, mogli omogućiti finu manipulaciju elektronima. Primjene ove tehnologije mogle bi biti brojne, od tisuće puta bržih elektroničkih uređaja do nikad preciznije medicinske dijagnostike, a vjerojatno će se pojaviti i brojne druge.

Dario Hrupec

2. listopada 2023. / Aktualno / čita se 11 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2023

Karikó i Weissman. Nobel za modifikaciju nukleozidnih baza. Početak ere munjevitih razvoja cjepiva

Brzina kojom su nakon pojave COVID-19 pandemije razvijena mRNA cjepiva zatekla je sve koji nisu pratili razvoj modernih tehnologija na ovom području, piše Tamara Čačev u tekstu posvećenom ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi za medicinu i fiziologiju. Istraživanja Karikó i Weissmana, zajedno s razvojem učinkovitih sustava za dopremanje mRNA u stanice, omogućila su da cjepiva protiv SARS-CoV-2, ali i sva buduća cjepiva koja će nam hitno trebati, možemo razviti u iznimno kratkom roku.

Tamara Čačev

5. listopada 2023. / Aktualno / čita se 28 minuta

BOSNA I HERCEGOVINA

Kako popraviti entitet izgrađen na zločinima? Povijest stvaranja Republike Srpske

Da je čelništvo kninskih Srba 1995. godine prihvatilo plan Z4, hrvatski put u NATO i EU bio bi jednako nemoguć kao što je danas euroatlantski put BiH, piše Elvis Bećirović u prikazu knjige "Nastanak Republike Srpske". Hrvatske povratnike u SAO Krajinu "čuvala" bi milicija SAO Krajine koja ih je u ljeto 1991. i protjerala, u selu Kijevu bio bi mural Ratku Mladiću, a Hrvatski sabor ne bi mogao donijeti nikakvu odluku bez podrške autonomnih vlasti iz Knina. Sličan je scenarij realnost BiH danas.

Elvis Bećirović

30. rujna 2023. / Rasprave / čita se 19 minuta

DUGOROČNI POGLED

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

Hrvatska nije kadra trajno privući radnu snagu koja bi nadomjestila onu radnu snagu koju gubimo, piše Josip Lučev u analizi perifernosti i rentijerstva hrvatske ekonomije. Uz dezindustrijalizaciju Hrvatsku karakterizira smanjen utjecaj sindikata, veliki trgovinski deficit i dominacija usluga u izvozu. U dugom roku, koji je jedini ispravan pogled, oslonac na doznake iseljenih radnika nije održiv model nego jednogeneracijski: Hrvatska nije država mladih i ovakva emigracija neće biti moguća u svakoj generaciji, a vrlo se negativno odražava na sustave poput mirovinskog

Josip Lučev

21. rujna 2023. / Rasprave / čita se 18 minuta

ŠTO JE VJEROJATNOST (8)

Problem indukcije i Simpsonov paradoks. Istina skrivena u sub-populacijama

Intuitivno očekujemo da će svojstvo koje vrijedi za neke dvije sub-populacije vrijediti i za ukupnu populaciju koju one sačinjavaju, no to ne mora nužno biti tako, piše Zvonimir Šikić u osmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Ljudska je prednost pred umjetnom inteligencijom što u nedostatku informacija praznine popunjavamo najjednostavnijim pretpostavkama, no u nekim slučajevima one mogu dovesti do pogrešnih zaključaka.

Zvonimir Šikić

22. rujna 2023. / Članci / čita se 12 minuta

KNJIŽEVNOST

Psuju, kunu, prostače, bogohule. Selo je u ljudima na vijeke vjekova. Dok god ima mizernih

Neimenovano selo na otoku na okuci Dunava poprište je strahota u romanu Pétera Nádasa, u kojem je glavni lik kolektivna svijest sela iz čije polifonije izranjaju pojedinačni glasovi. Roman je briljantno djelo o zlu u ljudima, piše Jadranka Pintarić, o „zlu kao obliku kozmičke mrzovolje“

Jadranka Pintarić

20. rujna 2023. / Članci / čita se 21 minutu

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Bitka za Điện Biên Phủ. Krvavi raspad kolonijalnog sna

Dvije značajne bitke u Prvom indokineskom ratu poslužile su kao uvod u odlučujući sukob francuskih kolonijalnih postrojbi i vijetnamskog pokreta otpora. Obje su strane imale po jednu pobjedu i pretrpjele po jedan poraz, i vjerovale su da su naučile lekciju koja će im osigurati pobjedu. U svom novom članku o povijesti ratovanja, Oleg Maštruko objašnjava zašto je samo jedna bila u pravu.

Oleg Maštruko

19. rujna 2023. / Klub Batina Rasprave

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr

Video-snimka razgovora o južnoafričkom samitu BRICS-a

Forum za vanjsku politiku u suradnji s portalom Ideje.hr organizirao je 18. rujna u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja razgovor o samitu zemalja BRICS-a koji se održao od 22. do 24. kolovoza u Johannesburgu. Uvodno su govorili Božo Kovačević, Želimir Brala i Zorana Baković, a razgovor je moderirao Tvrtko Jakovina. U nastavku je video razgovora

Ideje.hr

15. rujna 2023. / Članci / čita se 17 minuta

ODRAST

Avangarda odrasta je Zapad, već ga živi, nevoljko

Ivo Škorić naručio je knjigu Marx u antropocenu prije nego što je uopće znao da će njezin autor Kohei Saito biti glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji o Degrowth ideji. Kao još jedna od bezbrojnih interpretacija Marxa knjiga izlaže političku ideologiju popularniju i vjerojatno potrebniju u Sjedinjenim Državama nego u Kini koja je imala iskustvo sa svojom verzijom odrasta

Ivo Škorić

12. rujna 2023. / Rasprave / čita se 25 minuta

ODRAST

Matko Meštrović: Društveni fetišizam i ideja ne-rasta

U Zagrebu je od 29. kolovoza do 2. rujna održana 9. međunarodna konferencija o Degrowth (Odrast) ideji, odnosno pokretu. Otvorio ju je gradonačelnik Tomislav Tomašević, a u popularnoj je javnosti iznenada 'otkriveno' i da je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, koautorica predgovora zborniku o toj temi objavljenom u Hrvatskoj 2016. godine kada je još bila profesorica na Fakultetu političkih znanosti. Politički su protivnici pokušali iskoristiti priliku, a reakcije su bile uzrujane bez težnje da se sazna o čemu je ustvari riječ. Ideje.hr će u članku Matka Meštrovića informirati zainteresirane o autorima i polazištima ideje, a u sljedećem članku prikazati i knjigu Marx u antropocenu koja je privukla golemu pažnju u svijetu a čiji je autor Kohei Saito bio glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji

Matko Meštrović

16. rujna 2023. / čita se 18 minuta / Rasprave

URBANIZAM

Nezavršena urbanistička priča. Potraga za vizijom budućnosti Zagrebačkog velesajma

Luka Korleat, zamjenik gradonačelnika Zagreba reaktualizirao je obnovu Zagrebačkog velesajma, vrijedne arhitektonske, urbanističke ali i društvene baštine. Marina Pavković, koja je bila ravnateljica Velesajma u vrijeme kad je gradom upravljala Sandra Švaljek, i sama je osmišljavala revitalizaciju prostora čije karakteristike, visoku vrijednost i potencijale ovdje opisuje

Marina Pavković

8. rujna 2023. / Rasprave / čita se 23 minute

književnost

De Sade, dekadentska estetika. Užitak u ekscesima, razotkrivanje sotonizma “ere progresa”.

Estetička razina dekadentskih romana služila je kao kritika moderniteta, sustavno posezanje za estetikom transgresije i bizarnosti kako bi se "era progresa" razotkrila kao govor "Zvijeri s Tisuću Jezika", piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o djelima De Sadea i Barbeyja, u kojem dubinski analizira njihovu estetiku i njezinu svrhu.

Sebastian Kukavica

7. rujna 2023. / Članci / čita se 10 minuta

BIOLOGIJA

Epistaza. Nasljednost koja nedostaje skrivena u složenoj interakciji gena

Projekt humanog genoma nosio je nadu da ćemo moći pronaći genetske uzročnike svih mogućih svojstava, od nasljednih bolesti do inteligencije, no pred kraj projekta postalo je jasno kako su ta očekivanja bila preoptimistična. U svojem tekstu o epistazi, Tamara Čačev objašnjava izazove koje pred znanstvenike stavljaju kompleksni genetski sustavi koji ovise o međusobnoj interakciji mnogih gena, u kojima je teško povezati genotip s fenotipom.

Tamara Čačev

31. kolovoza 2023. / čita se 20 minuta / Publikacije

prikazi

Kako su oni sve to znali? Duboki rudnik antičke matematike

Iz knjige o antičkoj matematici Serafine Cuomo Željko Ivanković izdvaja tri od bezbroj inspirativnih tema: koliko je suvremenih matematičkih pitanja raspravljano s jednakom težinom već prije više tisuća godina, je li matematika ustvari techne, iako je egzemplar teorije, te navodi probleme s političkom i religijskom upotrebom matematike

Željko Ivanković

6. rujna 2023. / Članci / čita se 28 minuta

BIOGRAFIJA

Život i filmovi od humora i tuge. Od bijega iz siromaštva do izgnanstva iz Hollywooda

Charlie Chaplin prošao je put od dickensovskog djetinjstva do svjetske zvijezde i miljenika hollywoodske publike, piše Nataša Hrupec u podsjećanju na biografiju slavnog umjetnika. U svojim je filmovima kapitalizmu suprotstavljao ljudsko biće, a njegovi socijalistički pogledi u konačnici su ga doveli do izgnanstva iz svijeta filma.

Nataša Hrupec

29. kolovoza 2023. / Rasprave / čita se 11 minuta

MATEMATIKA

Elementarno o Einsteinovoj specijalnoj teoriji. Euklidska i hiperbolička geometrija

Potaknut člankom Daria Hrupeca o brzini svjetlosti, Zvonimir Šikić predstavlja jednostavno matematičko objašnjenje zašto je nužno da ona bude jednaka u svim referentnim sustavima, a potom proširuje temu pogledom na malo poznate Epsteinove dijagrame, te ih uspoređuje s dijagramima Hermanna Minkowskog.

Zvonimir Šikić

29. kolovoza 2023. / čita se 30 minuta / Rasprave

kultura

Prijedlog Zakona o jeziku je mjestimično rubno pismen, a o logici da se i ne govori, ali ima svoju, naoko skrivenu, svrhu

Uz to što smatra da je Zakon o jeziku nepotreban Nikola Petković izdvojio je neka od spornih mjesta Prijedloga: odnos standardnog jezika i idioma, položaj manjina … Zaključuje da je njegov smisao samo u povećanju broja sinekura

Nikola Petković

25. kolovoza 2023. / Publikacije / čita se 10 minuta

knjige/povijest

O ženama u ustaškom pokretu i ustaškom režimu

Od 6.000 žena članica Hrvatske seljačke stranke, koja je bila najsnažnija politička stranka u međuratnoj Hrvatskoj, samo njih 160 javno je potpisalo pristupnicu u ustaški pokret, piše Enis Zebić u prikazu knjige Martine Bitunjac Žene i ustaški pokret

Enis Zebić

23. kolovoza 2023. / Članci / čita se 12 minuta

Njemačka

Rast Alternative za Njemačku potiče pristup vladajuće politike prema kojem ništa za što se ona zauzima – ‘nema alternative’

Vrhunac rasta broja pristaša AfD-a svakako je vezan uz Zakon o grijanju. Prema analizi Anđelka Šubića stalne tvrdnje vladajućih da njihovim politikama 'nema alternative' okreće glasače prema stranci koja u svom nazivu ima 'alternativu', iako je ni mediji ni konkurencija ne potiču da u konkretnim pitanjima alternativu zaista i ponude

Anđelko Šubić

15. kolovoza 2023. / Članci / čita se 11 minuta

kultura otkazivanja

Herbert von Karajan: između nacizma i oportunizma

Herbert von Karajan, jedan od najslavnijih dirigenata 20. stoljeća, dvaput se upisao u Nacističku stranku, moguće iz oportunizma, no konačnim dolaskom u Berlin izgubio je kontrolu nad političkim aspektom svoje karijere, piše Alenka Bobinsky. Postao je pijun u borbi za kontrolu nad berlinskim kulturnim institucijama između ministra propagande Josepha Goebbelsa i ministra unutarnjih poslova Hermanna Goeringa.

Alenka Bobinsky

1. kolovoza 2023. / čita se 14 minuta / Članci

EKONOMIJA

Inflacija se opire. Potraga za uzrocima: plaće, tiskanje novca, utrka za dobiti, psihologija dobitnika i gubitnika.

Kad se inflatorna prašina slegne, realni dohodak jedne skupine ljudi bi se mogao povećati a druge smanjiti, ovisno o tome jesu li njihovi troškovi rasli brže ili sporije od prihoda, objašnjava Josip Lučev. Prema dostupnim podacima vlasnici kapitala u Hrvatskoj u inflatornom razračunu prolaze relativno bolje nego u SAD-u ili u Eurozoni.

Josip Lučev

19. kolovoza 2023. / Članci / čita se 12 minuta

fizika

Zašto je brzina svjetlosti cijeli broj? Kroz koji ‘medij’ putuje val svjetlosti?

Hipotetski: kad bismo se gibali 10 000 km/s „u odnosu na vakuum” prema svjetlosti rezultat mjerenja brzine svjetlosti bio bi 310 000 km/s. Ali, ne možemo se gibati „u odnosu na vakuum”, vakuum nije sredstvo, nije referentno tijelo, objašnjava Dario Hrupec kontraintuitivne zaključke na kojima se temelji suvremena fizika

Dario Hrupec

10. kolovoza 2023. / Članci / čita se 32 minute

EPISTEMOLOGIJA

Glasači su glupi, preziru stručnije od sebe i što sad s demokracijom.

U prikazu 'prve međunarodne publikacije o epistemologiji demokracije', kako stoji u njezinu uvodu, Božo Kovačević zapaža da je zanemarena duga i bogata misaona tradicija koja je već razmjerno plodno obrađivala pitanja koja se u knjizi raspravljaju. Uz sve kritike demokraciji zbog toga što joj glasači nisu dorasli, nekolicina autora brani taj politički sustav, možda po logici da je ipak 'najmanje loš'

Božo Kovačević

26. srpnja 2023. / čita se 13 minuta / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Sve zbog trenutka paranoje. Najveći dnevni gubitak brodovlja u Drugom svjetskom ratu

Nakon Hitlerove invazije Sovjetskog Saveza, Zapadni su saveznici počeli opskrbljivati Staljina ratnim materijalom kroz tri prekomorske rute. Arktička veza bila je najkraća, najbrža, ali i najopasnija, piše Oleg Maštruko u članku o konvoju PQ17. Tradicionalno riziku skloni Britanci pokazali su nekarakterističan oprez, ali jedna panična odluka izazvala je gubitak vojne opreme dovoljne za 50.000 ljudi.

Oleg Maštruko

11. kolovoza 2023. / Članci / čita se 11 minuta

bilogija i klima

Možemo li se klimatskim promjenama suprotstaviti promjenama genoma

Organizmi se od promjena kao što su klimatske brane migracijom, aklimatizacijom i adaptacijom, piše Tamara Čačev. Biljke i dio životinjskih vrsta ipak ne migrira već se aklimatizira i adaptira, no još je premalo vremena proteklo da možemo govoriti o promjenama genoma u okolnostima klimatskih promjena. Ali istraživanja ima

Tamara Čačev

29. srpnja 2023. / Rasprave / čita se 31 minutu

ŠTO JE VJEROJATNOST (7)

Algoritamske definicije slučajnosti. Nepredvidivost, tipičnost i nekompresibilnost beskonačnih nizova

Uvođenje "algoritma" u Misesovu definiciju slučajnosti učinilo ju je matematički preciznom i cijelo je područje učinilo trajno "algoritamskim", piše Zvonimir Šikić u sedmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Iako danas većina stručnjaka smatra da je Church-Turingova teza "bolje potvrđena", mnogi se nadaju da će Martin-Löf-Chaitinova teza s daljim radom dosegnuti istu razinu sigurnosti.

Zvonimir Šikić

31. srpnja 2023. / Članci / čita se 17 minuta

PSIHOLOGIJA

Nasilje u medijima i ljudska agresivnost. Potraga za vezom i smjerom u kojem djeluje

U javnosti je uvriježeno mišljenje da nasilni filmovi, a pogotovo nasilne video igre čine djecu i odrasle agresivnijim. U pregledu istraživanja o tom pitanju, Goran Mihelčić zaključuje kako nije razvidno da nasilne igre i filmovi vode do agresije i nasilja, a ispituje se mogućnost i da zapravo djeluju u obrnutom smjeru.

Goran Mihelčić

26. srpnja 2023. / Članci / čita se 13 minuta

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Francostein protiv Frankensteina. Katalonski separatisti u ulozi kingmakera Španjolske

Nakon neočekivano dobrog rezultata španjolskih socijalista na izvanrednim izborima, te podbačaja ekstremno desne stranke Vox, ključ sastavljanja nove španjolske vlade nalazi se u rukama stranke katalonskih separatista, piše Nikolina Židek u svojem pregledu aktualnih političkih zbivanja u toj državi. Pregovori oko sastavljanja vlade će sigurno biti teški i neizvjesni, a ponavljanje izbora značilo bi i novo miješanje karata.

Nikolina Židek

25. srpnja 2023. / Rasprave / čita se 26 minuta

DEMOGRAFIJA

Prava žena, briga za djecu i starije, produženo školovanje: Vrijednosni i praktični izazovi starenja stanovništva.

Jeremy Shearmur nastoji sistematizirati izazove s kojima se suočavaju javne politike u zapadnom svijetu koji proistječu iz demografskih kretanja. Promjena sustava vrijednosti izaziva neočekivane posljedice koje sa svoje strane utječu na zadržavanje tradicionalnih vrijednosti. A tu su i praktična pitanja: tko će njegovati sve starije stanovništvo koje sve duže ovisi o tuđoj pomoći i sl. 'Laka rješenja' poput stimuliranja nataliteta ili imigracije, također dolaze uz vlastite složene izazove.

Jeremy Shearmur

14. srpnja 2023. / Članci / čita se 11 minuta

KNJIŽEVNOST

Psihoanaliza korijena i prirode mržnje. Odnos žrtve i počinitelja. Vječna ovisnost o neprijateljima

"Mržnja" je odlična, dosljedna, hrabra, uvjerljiva psihoanalitička studija u kojoj možemo razumjeti mržnju i prepoznati odakle dolazi, piše Zdenko Duka u pregledu knjige švicarske psihoanalitičarke Jeannette Fischer. Od progona vještica, preko Hitlera do Breivika, Fischer pokušava razotkriti zašto su se mogli dogoditi zvjerski zločini, ali i istražuje ulogu žrtve kao počinitelja, te moć majki u obitelji.

Zdenko Duka

20. srpnja 2023. / Rasprave / čita se 8 minuta

ARHITEKTURA

Svjetska atrakcija ili svjetska sramota? Osvrt na primoštensku Gospu od Loreta

Primoštenska Gospa iz Loreta danas privlači i po sto tisuća posjetitelja, čak i u pandemijskim godinama, usprkos tome što njezinu vizuru kritiziraju povjesničari umjetnosti. Arhitektica Marina Pavković zaključuje kako je propuštena prilika da na brdu pokraj Primoštena nikne istinsko umjetničko djelo koje bi privuklo i posjetitelje izvan niše vjerskog turizma.

Marina Pavković

20. srpnja 2023. / Članci / čita se 11 minuta

ČEŠKA POLITIKA

Prva četiri mjeseca Petra Pavela. Pažljivo osmišljen marketing, ljudske geste i nespretna izjava

Novi češki predsjednik prve je dane mandata obilježio zaokretom prema zapadnim zemljama, te brojnim pozitivnim gestama, piše Sofija Kordić u pregledu postignuća Petra Pavela nakon prvih sto dana. Demonstrirao je brigu za manjine, posebno Rome, obećaje uvođenje mladih u javni život, među kojima uživa potporu od čak 70 posto. Ipak, njegova izjava o Rusima na Zapadu izazvala je proturječne reakcije

Sofija Kordić

29. lipnja 2023. / čita se 16 minuta / Članci

EKONOMIJA

Sve zbog inflacije. Hrvatska narodna banka plaća ogromne kamate bankama za novac koji kod nje besposleno čuvaju

Je li Europska centralna banka nužno morala odlučiti da HNB, kao i sve ostale središnje banke koje su dio Eurosustava, poslovnim bankama plaća ovu kamatu koja na godišnjoj razini može dostići više od 400 milijuna eura, pita Viktor Viljevac i tvrdi: Ne, nije morala. Pročitajte kako i zašto.

Viktor Viljevac

12. srpnja 2023. / Članci / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Genske terapije. Nada za oboljele i tržište u usponu. Tko će plaćati milijune po pacijentu?

Genske terapije omogućavaju oboljelima od niza bolesti koje u podlozi imaju mutaciju nekog gena potencijalno jednokratno rješenje za njihove muke. Visoka cijena ovih terapija - koja doseže milijune dolara po pacijentu - mogla bi se opravdati činjenicom da su one u mnogim slučajevima jeftinije od cjeloživotnog troška oboljelog po zdravstveni sustav. Tamara Čačev u svojem tekstu ističe kako je u Hrvatskoj moguće već dobiti neke od ovih modernih terapija, no one su velik zalogaj i za puno bogatija društva.

Tamara Čačev

20. lipnja 2023. / Rasprave / čita se 12 minuta

EKONOMIJA

Ako plaće ovise o produktivnosti, o čemu ovisi produktivnost. Je li sve na kvaliteti radnika?

Kad je objavljen izvještaj Svjetske banke o Hrvatskoj, u javnosti je izveden porazan zaključak da su plaće kakva je i produktivnost: triput manje nego u Njemačkoj jer je i produktivnost triput manja. Josip Lučev analizirao je Izvještaj nijansiranije, a izdvojio je na kraju i marže koje su u posljednje vrijeme, zbog inflacije, često diskutirane

Josip Lučev

7. srpnja 2023. / Članci / čita se 21 minutu

PSIHOFARMAKOLOGIJA

Dinastija filantropa koja se obogatila na tuđoj boli. Izvor epidemije ovisnosti o opioidima

Obitelj Sackler donirala je stotine milijuna dolara kulturnim i znanstvenim institucijama, imala je svoja krila u muzejima Guggenheim i Metropolitan, Oxford je imao njihovu knjižnicu, a Harvard njihov muzej. No, sav taj novac zarađen je prodajom opioida za koje su od početka znali da uzrokuju tešku ovisnost. Danas je vjerojatnije da će prosječni Amerikanac umrijeti od posljedica ovisnosti nego u prometnoj nesreći ili oružanom zločinu, piše Goran Mihelčić u osvrtu na knjigu "Empire of Pain".

Goran Mihelčić

30. lipnja 2023. / Rasprave

POVIJEST

Rusi i Hrvati: Nade i zablude Jurja Križanića. Što je od Moskve očekivao Radić

Odnosi Rusije, Ukrajine, Poljske i drugih susjednih država koje danas uočavamo u okrutnom ratu dobrim su se dijelom formirali upravo u vrijeme kad je Juraj Križanić sanjao svoj sveslavenski san čija je glavna sastavnica bilo crkveno ujedinjenje. Zašto se to nikad nije ostvarilo objašnjava Božo Kovačević

Božo Kovačević

5. srpnja 2023. / čita se 28 minuta / Rasprave

ARHITEKTURA

Alagmatika arhitekture. Od generičkih struktura do genetičkih operacija

Trebali bismo preispitati kako izgrađena okolina oblikuje naše identitete, upozorava Andrej Radman u svojem prvom članku za Ideje. Ukazuje na međuigru apstraktnih sredstava i konkretnih ciljeva arhitekture, demonstrirajući kako je u isti mah moguće biti i neprecizan i rigorozan, a zaključuje ekološkom kritikom egološkog razmišljanja.

Andrej Radman

20. lipnja 2023. / Članci / čita se 6 minuta

BILJEŠKE O GLAZBI

Glazbene kulise u javnim prostorima. Oblikovanje ukusa. Poticaj potrošnji.

O pozadinskoj se glazbi u komercijalnim okruženjima - trgovinama i uredima - počelo razmišljati u 30-im i 40-im godinama prošlog stoljeća. Od plemenite želje poboljšanja raspoloženja zaposlenika i klijenata došlo se do pokušaja psihološke manipulacije s ciljem rasta produktivnosti, a trend se preokrenuo 90-ih godina, kada je konkurencija ponudila ručno birane liste pop-glazbe.

Alenka Bobinsky

27. lipnja 2023. / Članci / čita se 15 minuta

BUDUĆNOST AMERIKE

Presuda koja je oduzela nadu republikancima. Posljednji izbori za bijele stare muškarce

Premijer UK je etnički Indijac, prvi ministar Škotske i gradonačelnik londona etnički su Pakistanci. Presuda kojom je Vrhovni sud ugasio nade da će kozervativci krojiti izborne zakone kako bi ostali na vlasti i kada će postati manjina uvod je u budućnost u kojoj je sasvim moguće da će predsjednik SAD-a 2028. postati pripadnik rasne manjine, dijete imigranta ili žena, piše Ivo Škorić.

Ivo Škorić

14. lipnja 2023. / Članci / čita se 12 minuta

FIZIKA

Zadovoljstvo razmišljanja. Iskušenja kreativnosti u doba brzih promjena

Fleksibilno razmišljanje je sposobnost da se o nečemu razmišlja na drukčiji način, no između Einsteina i Antuntuna postoji jedna tanka crta koju mnogi ne vide, piše Dario Hrupec u svojem pregledu knjige Elastičnost Leonarda Mlodinowa. Kako bismo oslobodili svoje kreativne potencijale, trebamo oslabiti svoje kognitivne filtere, što će u vremenima pred nama biti ne samo korisno već i neophodno.

Dario Hrupec

7. lipnja 2023. / Članci / čita se 27 minuta

KNJIŽEVNOST

Potop Damira Karakaša. Balkan samo guta, ništa ne vari. Patnja je naše najljudskije stanje

Potop je roman o onome o čemu se u familijama ne govori i ne pita. Nemir pokreće pisanje i upuhuje čitatelja u tekst, u čijim će pjesničkim dijelovima, u detaljima, pisac otkriti suštinu i bit, piše Nataša Hrupec u svojem pregledu najnovije djela Damira Karakaša.

Nataša Hrupec

18. lipnja 2023. / čita se 33 minute / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (6)

Proširena logika vjerojatnosti. Počeci i suvremeni kontekst

Logika počiva na binarnim propozicijama - one mogu biti istinite ili lažne. U 6. članku o vjerojatnosti, Zvonimir Šikić pokazuje kako se vjerojatnost može promatrati kao proširena propozicijska logika, u kojoj propozicije mogu biti više ili manje vjerojatne, a u drugom dijelu teksta demonstrira generalizaciju propozicijskih formula.

Zvonimir Šikić

8. lipnja 2023. / Članci / čita se 10 minuta

MIGRACIJE

Migranti: Bježe od rata i progona, ali ne žele ostati u Hrvatskoj. Najviše pritužbi na policiju

Istraživanje provedeno među migrantima u Hrvatskoj ustanovilo je da pola ispitanika smatra da su im ovdje prekršena prava i zato nevoljko kontaktiraju s hrvatskim institucijama, piše Lana Pavić, a u prvom dijelu članka opisuje dokument o migracijskoj politici predstavljen na nedavnom kongresu europskih liberala čijeg je saveza njezina stranka članica

Lana Pavić

2. lipnja 2023. / Članci / čita se 15 minuta

BIOLOGIJA

Hamburgeri bez krava. Tehnologija industrije mesa iz laboratorija

Meso uzgojeno u laboratorijima nudi potencijalno rješenje za etičke dvojbe oko konzumacije mesa, kao i velik potencijal za smanjenje stakleničkih plinova, no Tamara Čačev upozorava da nije sve tako jednostavno kako se prikazuje. Uzgoj takvog mesa još uvijek zahtijeva serume životinjskog porijekla u velikim količinama, a postoje i drugi potencijalni problemi - od mutacija stanica do korištenja čimbenika rasta.

Tamara Čačev

26. svibnja 2023. / Članci / čita se 19 minuta

POVIJEST UMJETNOSTI

Reinkarnacija impulsa Matka Meštrovića. Važnost Novih tendencija u današnjem vremenu

Predstavljanje knjige skupine autora o Novim tendencijama u MSU u svibnju 2023. potaknulo je Matka Meštrovića na prisjećanje i rekapitulaciju. Svoje impulse koji su obilježili njegov cjelokupni intelektualni i moralni lik reinkarnirao je kroz niz natuknica bez razrade, i s tek kojom dopunom. Nakon svake natuknice dodana je i referenca na koju autor upućuje. Ideje.hr ponosne su što im je gospodin Meštrović omogućio objaviti te inspirativne natuknice s ujedno i dokumentarnom vrijednošću.

Matko Meštrović

1. lipnja 2023. / čita se 27 minuta / Rasprave

FILOZOFIJA

Napredak – ekonomski, tehnološki ili moralni. Koliko je svijet zaista ‘sve bolje mjesto’?

Općeprihvaćeno je da je progres tema Novog vijeka, iako se o njemu, na svoj način, razmišljalo i u Antici. U raspravama o napretku koje su se intenzivirale posljednjih desetljeća uvijek je barem implicitno i moralno pitanje. Frauke Albersmeier u knjizi The Concept of Moral Progress pokušava ustanoviti što je moralni progres uopće, je li moralni progres moguć ili je moral uvijek isti, a analizira i tezu da je moralni progres moralna dužnost. Iako je suvremena etika življa nego ikad, Željko Ivanković postavlja pitanje koliko su moralne rasprave danas uopće važne

Željko Ivanković

27. svibnja 2023. / Članci / čita se 15 minuta

KNJIŽEVNOST

Žeđ za smirajem i vječna pitanja. U vremenima nesuosjećanja, čitajte Irenu Vrkljan

Irena Vrkljan nije pisala o skandalima, nije dijelila svoju intimu, iako je stalno pisala o sebi. Od materijala svoga života stvarala je poeziju, pravu literaturu, a ne trač i aktivizam, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na polustoljetni opus jedne od najvažnijih hrvatskih pjesnikinja i prozaistica.

Marija Ott Franolić

17. svibnja 2023. / Rasprave / čita se 28 minuta

IDENTITET

Hegelov koncept Sittlichkeita. Društvene uloge suočene s promjenom i inovacijama

Neke aspekte konzervativnijeg čitanja Hegelove društvene filozofije vrijedi ponovno razmotriti, a čak se i iz njegovih neuspjeha može nešto naučiti, piše Jeremy Shearmur u tekstu u kojem razmatra Hegelov koncept Sittlichkeita, konkretnih moralnih uređenja unutar tržišnog društva, kao i njegove ideje o podjeli rada i etičkom sustavu utemeljenom na ulogama.

Jeremy Shearmur

18. svibnja 2023. / Članci / čita se 9 minuta

KNJIŽEVNOST

Živimo li ili samo trajemo? Misli i slike Roberta Torrea

Robert Torre, iza kojeg je ostalo desetak knjiga i stotinjak slika, prije prerane smrti bio je najpoznatiji hrvatski psihijatar, piše Zdenko Duka u pregledu knjige Robert Torre: Misli i slike, koju potpisuje Torreov prijatelj Neven Kepeski. Kao njegove najznačajnije misli izdvaja one kako valja živjeti nepatvoreno, bez maski, slobodno i izvorno.

Zdenko Duka

12. svibnja 2023. / Članci / čita se 29 minuta

PSIHOLOGIJA

Masovna ubojstva. Osveta svijetu, odlazak pod vlastitim uvjetima i potraga za slavom

Masakr u Columbineu potaknuo je novu eru napada u školama, u kojoj su brojni napadači pokušavali imitirati počinitelje tog zločina i 'nadmašiti' njihov rezultat. U pregledu literature o psihologiji tih potresnih napada, Goran Mihelčić piše o profilu napadača i objašnjava zašto je bitno da društvo i mediji prestanu veličati nasilje.

Goran Mihelčić

25. svibnja 2023. / Članci

polifonija

Između supstancije i senzacije: politička komunikacija u Hrvatskoj

Treća epizoda Polifonije, koju organiziraju Agencija za politički razvoj i Ideje.hr bavi se političkom komunikacijom. Svoje su zaključke iznijeli Nataša Božić Šarić, novinarka N1 Hrvatska, Marijana Grbeša Zenzerović, profesorica s Fakulteta političkih znanosti, i Mario Aunedi Medek, PR stručnjak, Val grupa, predsjednik udruge za odnose s javnošću. Razgovor vodi izvršna direktorica APR-a, Ivana Novoselec.

Ideje.hr

6. svibnja 2023. / Članci / čita se 8 minuta

KNJIŽEVNOST

Zbogom, stvari! Transformacija kroz odricanje, od stoicizma do zena

Fumio Sasaki na nepretenciozan način argumentira kako prihvaćanje minimalizma vodi do jednostavnijeg i sretnijeg života, piše Hana Samaržija u svojem pregledu njegove knjige Goodbye, Things. Sasaki govori o oslobođenju od prolaznih trendova i društvenih konvencija, lakšem probiru ljudi s kojima se doista osjeća dobro, te novopronađenom fokusu na svrhovite i društveno vrijedne aktivnosti.

Hana Samaržija

15. travnja 2023. / Rasprave / čita se 20 minuta

filozofija

Pandemijski izazov zapadnoj predodžbi o čovjeku i prirodi, pojedincu i društvu. Buduća politika i prirodne znanosti.

Filozof Benjamin Bratton u knjizi "Revenge of the Real" argumentira da bi se tvrde znanosti trebale uzeti kao temelj za rekonstituciju današnje političke kulture. Filip Drača ocjenjuje Brattonove ideje i zaključuje kako knjiga bolje prolazi kao predviđanje onoga što dolazi, nego kao manifest.

Filip Drača

28. travnja 2023. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina - Siromaštvo

Dvije trećine građana Hrvatske se osjeća siromašnima. Europsko im istraživanje daje za pravo

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. U Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr predstavcio ga je Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u petak, 28. travnja. U razgovoru su još sudjelovali Božo Kovačević, Ivica Rubil, Danijel Nestić, Martina Pezelj i Predrag Bejaković. U nastavku je snimka razgovora

Ideje.hr

6. svibnja 2023. / Rasprave / čita se 23 minute

ŠTO JE VJEROJATNOST (5)

Očekivanje u vjerojatnosti. Petrogradski paradoks i problem dvije omotnice

U 5. nastavku svojeg serijala o vjerojatnosti Zvonimir Šikić objašnjava koji su najbolji prediktori ovisno o tome zanima li nas jesmo li u pravu ili ne, ili koliko griješimo u apsolutnom ili kvadratnom iznosu. Šikić iznosi i dva poznata paradoksa - petrogradski i paradoks dvije omotnice - i detaljno pojašnjava njihove mehanizme.

Zvonimir Šikić

29. travnja 2023. / Članci / čita se 20 minuta

BIOLOGIJA

Potraga za zajedničkim svojstvima svih tumora. Ideal pronalaska univerzalnog lijeka

Ubrzani napredak u razumijevanju etiologije tumora započeo je prije tri do četiri desetljeća s razvojem molekularnih bioznanosti. Tamara Čačev u svojem pregledu aktualnih spoznaja popisuje sve zajedničke karakteristike tumora koje smo do danas identificirali, te objašnjava zašto je još uvijek nemoguće pronaći "lijek za rak", panaceu koja bi djelovala na sve oblike ove maligne bolesti.

Tamara Čačev

6. svibnja 2023. / Članci / čita se 17 minuta

FINANCIJE I JAVNOST

Novi igrači u ekonomskom upravljanju. Uloga i utjecaj fiskalnih odbora u Hrvatskoj i EU

Glavni savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci Maroje Lang za Ideje.hr piše o knjizi Sanje Bach, koja nastoji široj javnosti približiti ideju i djelovanja fiskalnih odbora u državama članicama EU i Hrvatskoj.

Maroje Lang

22. travnja 2023. / Članci / čita se 14 minuta

KRIZA DEMOKRACIJE

Algoritmi koji guraju društvo unatrag. Rješenje za povratak demokracije u ruke ljudi

Algoritmi danas oblikuju političku percepciju, volju i mišljenja, a velike tehnološke tvrtke po svojoj su moći postale usporedive s utjecajem velikih država, upozorava doc. dr. sc. Kristina Feldvari u svojem preglednom radu "Hakiranje krize demokracije". Feldvari argumentira kako je potencijalno rješenje ovog problema, koji je doveo do nazadovanja demokracije diljem svijeta, u stvaranju ljudskih sustava kontrole, nadzora i upravljanja algoritmima.

Ivan Fischer, Kristina Feldvari

13. travnja 2023. / Članci / čita se 16 minuta

SOCIOLOGIJA

Kako u najbogatijoj zemlji na svijetu uopće ima siromašnih, i to još toliko puno: 1 od 9

Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.

Ivo Škorić

5. travnja 2023. / Članci / čita se 12 minuta

FIZIKA

Fizičar i svijet. Naći teoriju svega. Vježba poštenja.

Postoji koncepcija koja povezuje sva tri nosiva stupa današnje fizike - relativnost, kvantnu teoriju i termodinamiku: to je informacija, piše Dario Hrupec u pregledu knjige Jima Al-Khalilija. Iransko-britanski fizičar na sažet način predstavlja status današnje fizike, njezine glavne ideje i mogući razvoj, a završava vrijednostima koje smatra da bi trebali prigrliti svi koji se njome bave.

Dario Hrupec

7. travnja 2023. / čita se 26 minuta / Članci

PSIHOLOGIJA

Najdugovječnija laž socijalne psihologije. Povijest razotkrivanja Zimbardova eksperimenta

Slavni Stanfordski zatvorski eksperiment Philipa Zimbardoa u brojnim je udžbenicima psihologije, snažno je utjecao na javnost i popularnu kulturu, a mediji njegove kritike većinom ignoriraju, piše Goran Mihelčić u pregledu rada psihologa koji su dublje istraživali ovaj znanstveni rad. Ispostavlja se kako ne samo da je kršio etička pravila i znanstvene standarde, već se temeljio i na nizu lažnih tvrdnji svojeg autora.

Goran Mihelčić

9. travnja 2023. / Rasprave / čita se 24 minute

EPISTEMOLOGIJA

Kraj Condorcetovog teorema. Greške u pretpostavkama zbog kojih većina nije u pravu

Condorcetov teorem porote matematički je argument da kolektivno odlučivanje agenata epistemički kompetentnijih od onih koji odlučuju nasumično proizvodi kvalitetniju odluku od bilo kojeg individualnog agenta, piše Hana Samaržija u svojoj analizi rezultata empirijskih istraživanja demokratskih izbora. Zaključuje kako Condorcetov teorem u praksi postavlja prezahtjevna očekivanja od agenata, te poziva na promišljanje novih procedura donošenja odluka.

Hana Samaržija

31. ožujka 2023. / Članci / čita se 27 minuta

PSIHOANALIZA

Intelektualci i narativi kojima stvaraju preduvjete za nasilje. Psihoanaliza ratnog ludila.

Masovno nasilje posljedica je otrovne mješavine politički-ideoloških diskursa koji sugeriraju paranoidna objašnjenja kriza i problema, piše Anna Leszczynska-Koenen. Iza diskursa koji dovodi do nasilja redovito stoje intelektualci, dok je crkva u svakom povijesnom primjeru zakazala u svojoj funkciji moralnog autoriteta.

Anna Leszczynska-Koenen

17. ožujka 2023. / Članci / čita se 16 minuta

EPIGENETIKA

Povratak Lamarckovih žirafa. Mogu li se stečene promjene prenijeti na buduće generacije?

Lamarckova ideja naslijeđivanja, po kojoj potomci nasljeđuju osobine koje su njihovi roditelji stekli za života, danas je gotovo u potpunosti zasjenjena Darwinovom idejom o prirodnoj selekciji iza koje stoji planina znanstvenih dokaza, piše Tamara Čačev. No, krajem prošlog stoljeća postalo je jasno da postoje i nasljedni elementi iznad genetičke osnove, što je ponovno na površinu izbacilo Lamarckova promišljanja.

Tamara Čačev

11. ožujka 2023. / Članci / čita se 15 minuta

ARHEOLOŠKA FOTO-REPORTAŽA

Današnji život “drugog Rima”. Nadrealna atmosfera grada zamrznutog u vremenu.

Grad kojeg su po carskom nalogu osnovali legionari postao je "drugi Rim" preseljenjem Augusta i njegove obitelji, a danas je, za razliku od većine sličnih središta iz vremena antike, pogotovu ako su tih ogromnih dimenzija - oaza mira i tišine tek dvadesetak kilometara od masovnog turizma i industrijskog središta. Slađana Bukovac fotografijama i tekstom zabilježila je čudesnu atmosferu Akvileje.

Slađana Bukovac

24. ožujka 2023. / čita se 32 minute / Publikacije Rasprave

GLOBALNA POLITIKA

Trilaterala i alternative. Budućnost kapitalizma iz drugih perspektiva.

U trećem članku o budućnosti kapitalizma Božo Kovačević predstavlja druge skupine, političare i autore koji su se bavili istim pitanjem kao i Trilateralna komisija. Zajedničko im je, uočava, odmak od dioničarskog i okretanje "stakeholder" kapitalizmu. Prikazuje njihov odnos prema Kini, a na kraju problematizira pozivanje autora studije "Novi duh kapitalizma" na sociologa Maxa Webera

Božo Kovačević

15. ožujka 2023. / Članci / čita se 11 minuta

ASISTIRANA SMRT (4)

Moralno opravdanje asistirane smrti. Je li gora terminalna bolest ili cjeloživotna patnja?

Ako asistiranu smrt ograničimo samo na one koji su nepokretni ili pred neizbježnim krajem svog života, ignoriramo važan element - smanjenje patnje za sve one koji teško pate i svakodnevno proživljavaju agoniju, piše Duje Kovačević u svojem zadnjem tekstu o asistiranoj smrti. Niti jedan teški slučaj ne bi trebalo odbiti u startu, i svaki zaslužuje specifičan pristup.

Duje Kovačević

16. ožujka 2023. / Rasprave / čita se 39 minuta

UJEDINJENA KRALJEVINA

Klizanje u povijest Konzervativne stranke. Britanski liberalizam i simbolička uloga Liz Truss

Britanska Konzervativna stranka, stara gotovo dva stoljeća, u ozbiljnoj je opasnosti da postane dugoročno politički irelevantna, sugerira Jeremy Shearmur. Odlazak u oporbu dao bi stranci priliku za preispitivanje svojih ideja, ali pitanje je koliko bi joj to pomoglo. U poziciji je u kojoj ne može privući mlađe birače, mora zadržati one koje je privukao populizam Brexita, a istovremeno mora pokušati i povratiti povjerenje onih koji su je smatrali gospodarski uspješnom strankom, što bi se moglo pokazati nespojivim.

Jeremy Shearmur

8. ožujka 2023. / Članci / čita se 26 minuta

LATINSKA AMERIKA

Argentina, 1985. Priča o građanima i zemlji koja je sudila svojoj zločinačkoj vojnoj hunti, ali i civilnim suradnicima

Film Argentina, 1985. već je treći argentinski film koji bi također mogao dobiti Oscara za bavljenje istom temom - građansko-vojnom diktaturom sedamdesetih i osamdesetih godina. Suđenje iz filma Nikolina Židek opisuje u puno širem kontekstu u kojem su borba majki i baka za desetke tisuća nestale djece i unuka, civilne udruge koje nisu odustajale od zahtjeva za osudom zločina vojske ali i kompanija i ljudi iz institucija i medija koji su hunti pomagali. Priča s puno divnih i hrabrih likova

Nikolina Židek

3. ožujka 2023. / Članci / čita se 25 minuta

KNJIŽEVNOST

Ubijanje u ime civilizacije. Ideja kolonijalizma koji danas živi u novim oblicima

Kako i zašto su europski osvjači bili tako nadmoćni i tako samouvjereni da im pripada tuđa zemlja i životi? Kako su opravdavali svoja zvjerstva i zločine? Jandranka Pintarić odgovore traži u knjigama posvećenim temama kolonijalizma i imperijalizma, i nalazi da su mnogi od uzroka - i posljedica - prisutni i danas.

Jadranka Pintarić

7. ožujka 2023. / Rasprave / čita se 9 minuta

Što je vjerojatnost (4)

Kako je manje ispravna metoda zamijenila puno ispravniju. Laplace vs. Fisher.

Statističari s kraja 19. i s početka 20. stoljeća počeli su insistirati da se vjerojatnosti moraju shvaćati isključivo kao granične frekvencije u tzv. slučajnim eksperimentima, piše Zvonimir Šikić. Rezultat je bila Fisherova metoda, iako nema razloga da se ne upotrebljava generalna, precizna i matematička Laplaceova, tj. bejesovska metoda

Zvonimir Šikić

1. ožujka 2023. / čita se 28 minuta / Članci

FILOZOFIJA

Moral i matematika. Treba li se oko aksioma usuglašavati? Što je realno, a što objektivno

Bilo bi to praktično dostignuće ako bi se svi složili da je Peti Euklidov postulat istinit, iznenađujuće zaključuje Justin Clarke-Doane, s obzirom na pretpostavku da su matematičke istine neovisne o nama. Čemu se onda o njima usuglašavati? Knjigu o odnosu matematike i morala, a ustvari o odnosu teorije i prakse, Željko Ivanković nastojao je ovdje predstaviti što jasnije

Željko Ivanković

25. veljače 2023. / Članci / čita se 47 minuta

FILOZOFIJA

Je li moguće u virtualnoj stvarnosti živjeti moralan i smislen život? Problemi u Chalmersovim argumentima

U drugom djelu prikaza knjige Reality+ Davida Chalmersa, Ljudevit Hanžek prolazi kroz preostala poglavlja, raspravlja moralno i pitanje smisla u virtualnim svjetovima, a zatim neke autorove tvrdnje i argumente podvrgava detaljnoj kritici. Na kraju na pitanje je li Reality+ dobra knjiga odgovara nedvojbenim: Da!

Ljudevit Hanžek

17. veljače 2023. / Članci / čita se 17 minuta

POLITIKA

Obostrano ignoriranje Ustava. Kako zemlja uopće funkcionira

Predsjednik Republike i Predsjednik vlade se ne trpe. Božo Kovačević još je jednom detaljno prošao kroz ustavne i zakonske odredbe koje ih obvezuju na suradnju. Osim obrane i vanjske politike pronašao je i druge primjere neusklađenog funkcioniranja tijela vlasti. Reakcije u inozemstvu idu od podsmijeha do čuđenja. Kovačević na kraju članka komentira i neke prijedloge rješenja

Božo Kovačević

23. veljače 2023. / čita se 27 minuta / Rasprave

ESEJI

Charles Péguy: Buržuj je ultimativni idiot. Obračun s modernim svijetom.

Ovo je esej o konzervativnom otporu modernitetu. U prvom dijelu Sebastian Kukavica ukratko opisuje antimodernizam Carlylea, Novalisa, Donoso Cortésa, Bonalda i drugih, a u drugom se dijelu, slijedom eseja Novac i Naša mladost, usredotočuje na Charlesa Péguya, koji je Francusku revoluciju vidio kao očuvanje tradicije starog svijeta

Sebastian Kukavica

15. veljače 2023. / Članci / čita se 14 minuta

ČEŠKA

Povratak Havelove politike ljudskih prava u Praški dvorac. Udaljavanje od Kine i Mađarske

Nakon Miloša Zemana, bilo koji drugi izbor predstavljao bi priklanjanje politici ljudskih prava, no izbor liberalnog umirovljenog generala Petra Pavela posebno je dobra vijest za Ukrajinu, jer ni Česi niti Ukrajinci ne bi bili sigurni što bi na njegovom mjestu govorio i činio nepredvidljivi populist Andrej Babiš, piše Sofija Kordić. Pavel je čvrsto prozapadnih stavova i veliki kritičar Viktora Orbána, a čak i prije inauguracije svojim je potezima razljutio i Rusiju i Kinu.

Sofija Kordić

15. veljače 2023. / Rasprave

PODCAST

Zeleno. Floskule i stvarnost

Pred vama je opet Polifonija, drugi u nizu podcasta koji se bave aktualnim temama a nastaju u suradnji s Akademijom za politički razvoj. Ovaj put je tema zelena tranzicija.

Ideje.hr

9. veljače 2023. / Članci / čita se 14 minuta

AMERIKA, STANJE NACIJE

Što kamiondžije imaju s inflacijom. Biden o stanju nacije

Dok jedni za inflaciju u SAD-u krive niske kamatne stope i veliku kupovnu moć zbog visoke zaposlenosti, zanemaruje se drugi bitan čimbenik - poremećaj u opskrbnim lancima, piše Ivo Škorić. Jedan od razloga tom poremećaju je nedostatak vozača kamiona, koje iz posla tjeraju pretjerana regulativa, prekarni rad i tehnološkim nadzorom svake sekunde njihova radnog i slobodnog vremena.

Ivo Škorić

9. veljače 2023. / Članci / čita se 16 minuta

BIOLOGIJA

Disruptori kozmetičke industrije. Manje tvrtke i spojevi koji djeluju

Kozmetička industrija koristi se pojmovima molekularne biologije čak i kada nemaju smisla u tom konteksu, piše Tamara Čačev. Biljne "matične stanice" u preparatima ne mogu imati učinak na naše stanice; u takvim je proizvodima prisutnost živih stanica tehnološki nemoguća. Ipak, postoje brojne tvari za koje se na temelju znanosti može tvrditi da uistinu djeluju. Neke se tvrtke na njih oslanjaju

Tamara Čačev

3. veljače 2023. / Članci / čita se 9 minuta

KNJIŽEVNOST

Priče Slavenke Drakulić, čitane (i) iz ukrajinske perspektive

Dok je ukrajinski prijevod knjige Oni ne bi ni mrava zgazili stjecao novu popularnost nakon početka ruske invazije, Hana Samaržija prevodila je na hrvatski pojedine kratke ratne priče koje je Slavenka Drakulić objavljivala na engleskom i njemačkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U svojem pregledu knjige Rat je svugdje isti, Samaržija ističe kako je gotovo svaka od ovih vješto napisanih priča poopćiva i na današnje stanje u Ukrajini.

Hana Samaržija

3. veljače 2023. / čita se 9 minuta / Publikacije

ASISTIRANA SMRT (2)

Autonomija odlučivanja o prekidu svog života. Paradoks oprečnih modela samoodređenja

Što u medicinskoj etici točno znači autonomija pacijenta, jesu li pacijenti zaista u stanju biti autonomni pitanja su kojima se Duje Kovačević bavi u drugom dijelu serijala o asistiranoj smrti. Ljudi mogu razumjeti medicinske činjenice čak i posljedice svoje odluke, no mogu li uistinu odrediti što je u njihovom najboljem interesu?

Duje Kovačević

30. siječnja 2023. / Članci / čita se 12 minuta

BRITANIJA

Vlast čeka da se javnost okrene protiv štrajkova. Pobuna koja još nema svoj kreativni naboj.

Početkom veljače u Britaniji se očekuje izlazak na ulice stotine tisuća učitelja, sveučilišnih predavača i državnih službenika. Štrajkalo je i 300.000 medicinskih sestara, tehničara i vozača hitne. Prosječno britansko kućanstvo na putu je da već sljedeće godine postane siromašnije od prosječnog slovenskog, piše Nataša Babić

Nataša Babić

28. siječnja 2023. / Aktualno / čita se 8 minuta

FERMIJEV PARADOKS

Kako izgledaju vanzemaljci? Teleskop koji bi ih mogao vidjeti i pisac koji ih može zamisliti

Život na planeti ostavlja svoj potpis u atmosferi, a novi svemirski teleskop James Webb prvi je koji bi mogao razaznati taj potpis na udaljenim planetama. Sasvim je moguće, vjeruje Dario Hrupec, da ćemo već ove godine saznati da nismo sami u svemiru. Dok čekamo, možemo uživati u maštanjima, poput onih u novom romanu uspinjuće zvijezde SF-a, Andyja Weira.

Dario Hrupec

27. siječnja 2023. / čita se 35 minuta / Aktualno

UMJETNOST

Žena koja ni za čim nije žalila. Glas koji je okrenuo svijet naglavačke. Sve ljubavi Edith Piaf

Uz šezdesetu obljetnicu smrti Edith Piaf, u Lisinskom gostuje predstava PIAF! s pjevačicom i glumicom Nathalie Lermitte u naslovnoj ulozi. U tom povodu Nataša Hrupec piše o fascinantnom životu francuske dive, koja se nikad nije prestala zaljubljivati, vjerovala je da bez ljubavi ne može živjeti, uvjeravala se da ljubi, zato se prostirala i nije željela da joj ljubav ikad nedostaje.

Nataša Hrupec

28. siječnja 2023. / Članci / čita se 12 minuta

EKONOMIJA

Plaće – globalni pad, a tu je i inflacija. Hrvatska na začelju usporedivih zemalja.

Prema najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO) plaće su na globalnoj razini pale prvi put od 2006. godine. Raskorak plaća i produktivnosti je nastavljen. Izvještaj zaključuje da rast plaća ne bi inicirao inflacijsku spiralu. Josip Lučev analizirao je podatke o Hrvatskoj i došao do još poraznijeg zaključka.

Josip Lučev

20. siječnja 2023. / Članci / čita se 18 minuta

KNJIŽEVNOST

Feminizam u tri romana. Algoritmi koji diskriminiraju na zapadu, borba za goli život u Koreji

Austrijska spisateljica Gertraud Klemm izazvala je pozornost romanom Hippocampus u kojem piše o mizoginiji u književnosti. Caroline Criado-Perez u svojoj je knjizi analizirala kako odsutnost rodno osjetljivih podataka oblikuje moderni svijet, od likova na novčanicama do umjetne inteligencije. Cho Nam-joo svojim je romanom skrenula svjetsku pažnju na stravičnu mizoginiju u Južnoj Koreji, piše Jadranka Pintarić.

Jadranka Pintarić

18. siječnja 2023. / Članci / čita se 10 minuta

ASISTIRANA SMRT (1)

Eutanazija i medicinski potpomognuto samoubojstvo. Etika odabira vlastitog kraja

Na ubojstvo iz milosrđa, koje je postojalo od 5. stoljeća p.n.e., nije se gledalo odviše negativno sve do Srednjeg vijeka, kada je doktrina svetosti života ušla u društvo kroz kršćanstvo, piše Duje Kovačević u osvrtu na etiku asistirane smrti. Iako dobronamjerni, najčešći argumenti protivnika asistirane smrti redom pate od logičkih problema.

Duje Kovačević

13. siječnja 2023. / čita se 12 minuta / Članci

BIOLOGIJA

Antidijabetici. Pomama za novim lijekovima koji značajno pomažu smanjiti tjelesnu težinu

Nova klasa antidijabetika, razvijenih u prošlom desetljeću, ima snažan odjek u medijima otkako su kliničke studije pokazale kako imaju značajan učinak na smanjenje tjelesne mase, piše Tamara Čačev. Potražnja je tolika da je Novo Nordisk lani uložio 1,6 milijardi dolara u gradnju tri proizvodna pogona kako bi zadovoljio potrebe tržišta.

Tamara Čačev

14. siječnja 2023. / Članci / čita se 13 minuta

ETNOGRAFIJA

Etnografski muzej Istre. Priča o zemlji i podneblju kao izvoru života i prihoda, bez politike

Specifičnost Istre, najvećeg hrvatskog i jadranskog poluotoka, ali i dalje relativno malog prostora, jasno se vidi upravo u nevjerojatnoj raznolikosti izvora prihoda i prevladavajuće ekonomije koji se ponekad mijenjaju doslovno od sela do sela, piše Slađana Bukovac. Upravo ta heterogenost, odlično predočena u pazinskom Etnografskom muzeju, jedna je od najvećih osobitosti regije.

Slađana Bukovac

7. siječnja 2023. / Članci / čita se 32 minute

INSTITUCIONALIZAM (8)

Razlike u inflaciji i tipovi kapitalizma. Sudbina perifernih postsocijalističkih zemalja

Već desetljećima tradicionalni pogled na inflaciju: niska u razvijenim gospodarstvima središnje i sjeverne Europe, visoka u mediteranskim gospodarstvima, ne opisuje adekvatno kretanja, zaključuje Josip Lučev svoj detaljni prikaz. Tipovi kapitalizma ne mogu objasniti ranjivosti post-socijalističke Europe. Položaj u međunarodnim ekonomskim odnosima nameće se kao početna točka analize

Josip Lučev

12. siječnja 2023. / čita se 14 minuta / Članci

PSIHOLOGIJA

Flynnov efekt. Kontroverzna rasprava o uzrocima porasta inteligencije. Mogući kraj trenda

Prosječni kvocijent inteligencije postojano je rastao većim dijelom prošlog stoljeća. To se naziva Flynnovim učinkom, objašnjava Goran Mihelčić. Rasprava o toj pojavi je složena. Otvaraju se pitanja koliko su razlike u mjerenoj inteligenciji među rasama i socijalnim grupama posljedica vanjskog utjecaja, do koje granice vanjski faktori mogu utjecati na rast inteligencije, i koliko smo daleko od vrhunca.

Goran Mihelčić

5. siječnja 2023. / Članci / čita se 11 minuta

KNJIŽEVNOST

Svijet bez kraja. Ekološka kontroverza oko najprodavanije knjige u Francuskoj. I obični ljudi troše previše energije

Danas su ekološke priče bara prepuna greenwashinga na koju se mnogi, čak i u dobroj namjeri, lako upecaju, podsjeća Ante Alerić u članku o najprodavanijoj knjizi u Francuskoj prošle godine, o kontroverznom stripu o nuklearnoj energiji koji ekološke udruge nastoje diskreditirati. Politička pozadina slučaja izbija na svakom koraku

Ante Alerić

4. siječnja 2023. / Članci / čita se 16 minuta

ETIKA

Moralna neizvjesnost. Matematika moralnih odluka

Etičari danas puno istražuju i objavljuju, ali u javnosti nerijetko izazivaju zbrku. Možda zato što je etika teška, a možda zato što je javnost sklona zanemariti da je teška i izabrati prečac, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu o moralnoj neizvjesnosti Williama MacAskilla, Kristera Bykvista i Tobyja Orda. Popularni autori primijenjene etike u knjizi nastoje različite etičke pristupe svesti u zajedničku shemu

Željko Ivanković