INTERVJU IVAN RIMAC
Politički analitičar Ivan Rimac u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira situaciju uoči najavljenog velikog ekološkog prosvjeda u Zagrebu.
Kad resor zadužen za znanost donosi zakone bez podataka, bez analize alternativa i bez procjene posljedica za mlade istraživače, teško je govoriti o slučajnosti. Tekst secira prijedlog izmjena Zakona o visokom obrazovanju i pokazuje kako “hitnost” prikriva odsutnost bilo kakvog sustavnog promišljanja o tome kakvu znanstvenu zajednicu Hrvatska zapravo želi izgraditi.
Krajem lipnja Njemačku je potresla vijest da jedan od divova njemačke industrije, Volkswagen, razmatra ukidanje čak 100.000 radnih mjesta u idućih nekoliko godina. 4. rujna očekuje se dramatičan sastanak NO kompanije, 6. rujna održavaju se još dramatičniji pokrajinski izbori u Saskoj-Anhaltu. Pozadinu i posljedice problema u koje je zapala njemačka autoindustrija analizira Jelena Prtorić.
Krajina nije “Republika Srpska Krajina”. Ivo Lučić piše o riječi koju smo sami sebi zabranili, nepoznavanju vlastite povijesti i nerazumijevanju onoga što taj pojam obuhvaća.
2. rujna 2026. / čita se 17 minuta
Javne politike
Kad resor zadužen za znanost donosi zakone bez podataka, bez analize alternativa i bez procjene posljedica za mlade istraživače, teško je govoriti o slučajnosti. Tekst secira prijedlog izmjena Zakona o visokom obrazovanju i pokazuje kako “hitnost” prikriva odsutnost bilo kakvog sustavnog promišljanja o tome kakvu znanstvenu zajednicu Hrvatska zapravo želi izgraditi.
22. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta
Muslimani i Zapad
Kad je Sofia Khan počela nositi hidžab, njezina se majka nije brinula zbog vjere, nego zbog udaje – mala, ali rječita ilustracija koliko se britanski islam promijenio od starije do mlađe generacije. Na primjeru romantične komedije o “muslimanskoj Bridget Jones” Jeremy Shearmur razmišlja što se zapravo događa kad osobna vjerska odluka postane javni znak, koji autorica ne kontrolira.
24. kolovoza 2026. / čita se 33 minute
Filozofija uma
Teški problem svijesti obično se postavlja kao pitanje o mozgu. Karlo Mikić prikazuje razvoj teorija koje tvrde da odgovor možda leži puno niže na ljestvici života, kod jednostaničnih organizama koji nemaju ni neuron. Kroz eliminativizam, emergentizam i termodinamiku djelatništva, razmatramo zašto bi upravo bakterija mogla biti ključ za razumijevanje samog postojanja iskustva.
22. kolovoza 2026. / čita se 18 minuta
politika
Zoran Đinđić naveden je kao “alumni” Vuka Karadžića, lažno se tvrdi da je bio Habermasov asistent, a njegove poslovne makinacije u Njemačkoj pretvorene su u priču o kapitalističkom vizionaru. Mira Bogdanović u “Hagiografskom panoptikumu” razotkriva kako je hagiografija zamijenila biografiju. Njezina knjiga postavlja neugodno pitanje: što ostaje od likova kada se uklone mitovi koje o njima grade obožavatelji?
25. kolovoza 2026. / čita se 25 minuta
Tehnologija i ideologija
Peter Thiel, jedan od najvećih i najznačajnijih tehnoloških investitora, opsjednut je Antikristom, ali to u njegovu slučaju nije psihološko, pa čak ni pitanje vjere. U prvom članku o ideologiji tehno oligarha Željko Ivanković prvo prikazuje koga sve Thiel proglašava Antikristom a potom izvodi i kakve to sve ima veze s njegovim poslovanjem i vrlo utjecajnim političkim pogledima*
22. kolovoza 2026. / čita se 17 minuta
ŠTO JE LOGIKA (10)
U desetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako se novi pojmovi uvode u matematičke teorije putem strogih definicija koje moraju biti eliminabilne i nekreativne. Zbog tog stipulativnog i preskriptivnog karaktera, formalne matematičke definicije neizbježno dolaze u sukob s našim svakodnevnim, intuitivnim poimanjem koncepata, što stvara kognitivne prepreke pri učenju matematike.
Karla Jelić, redateljica dokumentarnog filma “Tiha Misa” i dobitnica nagrade Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu, u razgovoru s Domagojem Novokmetom govori o fenomenu “molitelja” – organiziranom projektu koji se posljednjih godina širi hrvatskim gradovima.
Najpoznatiji britanski desni populist bio je uvjeren da je smislio lukav način da pobjegne od velikog skandala kad je podnio ostavku na mjesto u parlamentu i izazvao izvanredne izbore u svojoj jedinici. No sve je završilo kao zabavna ljetna lekcija iz realpolitike, piše Tin Radovani.
35 godina nakon što su Hrvatska i Slovenija na isti dan proglasile neovisnost, jedna je danas znatno bogatija. Zašto je tome tako pitamo profesora Bogomira Kovača s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.
Zašto je Vjesnik ekspresno srušen, a sanacija otrovnog otpada u Gospiću ne počinje ni nakon što je istekao već tko zna koji rok, pita se Boris Pavelić u studiji dva slučaja. Slučaj koji je zahtijevao temeljitu istragu riješen je u rekordnom roku, čime su uništeni i svi dokazi, a onaj koji zahtijeva hitno rješenje odugovlači se unedogled.
Helmut Brandtstätter, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova austrijske liberalne stranke NEOS i dugogodišnji novinar, gost je Domagoja Novokmeta u Strasbourgu.
Država koja je izdala vlastite građane, vlast koja svaku kritiku proglašava proturžavnim djelovanjem, stranka koja je vrištala o zagrebačkim podzemnim spremnicima i gromoglasno šutjela o ekocidu u Lici… Goran Gerovac analizira hrvatsku izokrenutu stvarnost u kojoj su vječni gubitnici demokracija i građani.
Američka politika oduvijek se intenzivno oslanjala na umjetnike, pop-kulturu i glazbu. No Trumpovo doba nije donijelo samo radikalizaciju društva, već i potpuno nepredvidivu dinamiku na glazbenoj sceni, promjene dresova, “izdaju” publike, lov na vještice i pokoju uništenu karijeru. Američko glazbeno-političko bojno polje analizira Velimir Grgić.
Može li se vjerovati Plenkoviću ako kaže da ne zna odgovor na pitanje kako je konvoj od 1300 do 1800 kamiona otpada, velikim dijelom iz inozemstva, iz Italije i Slovenije, neopaženo mogao stići do Like, iako je u tome morao surađivati niz državnih institucija u kojima mahom glavnu riječ vode dužnosnici HDZ-a, pita se Jelena Lovrić.
Sekvenciranje genoma novorođenčeta je moguće, no Tamara Čačev postavlja pitanje: je li to isto što i klinički koristan probir? Odgovor je u razlici između onoga što se može otkriti i onoga što doista pomaže djetetu i obitelji.
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta bavimo se pitanjem kakva je Hrvatska socijalna država i kome zapravo koristi gospodarski rast.
Djelo tvoje živi! Tim se završnim riječima od akademika Ive Šlausa, čiji se znanstveni rad, društvene aktivnosti i moralna ostavština teško mogu obuhvatiti, oprostio njegov suradnik Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog Pugwasha i član Svjetske akademije umjetnosti i znanosti