post-istina

Ima nade za istinu.

Zvonimir Šikić vjeruje da će čak i novi mediji s vremenom početi odbacivati iracionalnu sliku stvarnog svijeta

Zvonimir Šikić / 3. prosinca 2021. / Članci / čita se 10 minuta

3. prosinca 2021. / Klub Batina

Klub Batina

Prešućeno o Hrvatskom proljeću

Pedeseta je obljetnica svakako prilika da se barem neke od prešućenih strana Hratskog proljeća počnu osvjetljavati. Ideje.hr, u sklopu Kluba Batina, organiziraju 10. prosinca u 13:30 o (nekim) razgovor o nekim zanemarenim aspektima zbivanja od prije pola stoljeća. Uvodni će okvir dati Tvrtko Jakovina, a u razgovoru će još sudjelovati tadašnji sudionici i svjedoci – Dragutin Lalović, Ivan Pađen i Marko Melčić.

Ideje.hr

3. prosinca 2021. / Rasprave / čita se 14 minuta

Osvrt

Gdje smo mi kad slušamo (glazbu)? Značaj ritma. Uho kao skriveni prozor u subjektivitet.

Slijedom knjige Veita Erlmanna Reason and Resonance: A History of Modern Aurality, Josip Luković nastoji približiti cijeli niz problema koji se pojavljuju kad se počne razmišljati o zvuku kao fizikalnom fenomenu, uhu kao osjetilu, o rezonanci i ulozi ritma u percepciji i sintezi glazbe u umu, što je sve jedna zapostavljena povijest istraživanja, ljudske kulture, 'duše' i subjektiviteta

Josip Luković

30. studenoga 2021. / čita se 8 minuta / Članci

njemačka

Sporazum o tripartitnoj vladi: tinta – crvena, ideologija Zelenih, rukopis Liberala. Kompromisi i opća mjesta.

Iako nova njemačka vlada EU ambiciozno zamišlja kao federaciju, u čije je ostvarenje čak spremna krenuti samo s onim članicama koje dijele njezine poglede, ipak se Europa u Sporazumu spominje tek 74 puta a klima skoro 200. Kompromis je na papiru postignut, iskušenje će biti - ministri. Konačno je pitanje koju će glazbu vojni orkestar odsvirati Angeli Merkel na svečanom oproštaju

Anđelko Šubić

27. studenoga 2021. / Članci / čita se 10 minuta

pandemija

Varijanta-mutacija-soj. Virus neprestano mutira i stvara nove varijante, no kad nastaje – novi soj? Terminologija

Mutacija u genomu virusa, varijanti virusa na molekularnoj razini, ima znatno više nego što su one koje podrazumijevamo funkcionalno izmijenjenima i nazivamo ih novim sojevima. Svi sojevi su dakle varijante ali nisu sve varijante sojevi nekog virusa, objašnjava Tamara Čačev u članku u kojem također navodi da su 'varijanta koja zabrinjava' (variant of concern) i 'varijanta s ozbiljnim posljedicama' (variant of high consequence) primjerenije današnjim metodama klasifikacije

Tamara Čačev

21. studenoga 2021. / Rasprave / čita se 15 minuta

socijalna psihologija

Škare razdora Hrvatsku bi tek mogle zasjeći. Psihologija i politika pandemijskih podjela. Društvene mreže.

Sasvim je sigurno da će dio ljudi koji prosvjeduju i opiru se mjerama popustiti ako uoče da je društveni konsenzus na strani cijepljenja, a ne njih, no ostat će i onih koji će ustrajati na svojim uvjerenjima jer spadaju u ljude kojima je vrlo važno njihovo shvaćanje što je društveno pravedno, završava Goran Mihelčić članak u kojem prikazuje niz socio-psiholoških istraživanja o polarizacijama u odnosu prema cijepljenju. Uvjerljivost, konzistentnost i povjerenje u institucije je ključna

Goran Mihelčić

19. studenoga 2021. / Rasprave / čita se 26 minuta

Međunarodna politika

Tajvan, burna povijest i napeta budućnost. Zašto je toliko važan i Kini i Sjedinjenim Državama

Narodna Republika Kina ne može si priuštiti gubitak Tajvana iz unutarnjih razloga. Gubitak otoka za SAD bi značio katastrofalni gubitak autoriteta i faktičko protjerivanje iz regije. Kolaps proizvodnje na Tajvanu bio bi veliki udarac za cijeli svijet, piše Branimir Vidmarović u članku u kojem opisuje burnu povijest otoka, od vremena kad je bio dio Japana, preko teškog razdoblja Kuomintanga, eksplozivnog ekonomskog razvitka i postupnog uvođenja demokracije

Branimir Vidmarović

15. studenoga 2021. / čita se 8 minuta / Članci

pandemija

Dva nova lijeka protiv korona virusa, pogodna za kućnu upotrebu. Kakvi su im potencijali

Tvrtke Merck i Pfizer proizvele su, svaka na svoj način, lijekove protiv virusa SARS-CoV-2, koji su, prema dosadašnjim ispitivanjima, vrlo obećavajući. Tamara Čačev opisuje kako djeluju, kakve rezultate dosad imaju i koje su im negativne strane

Tamara Čačev

18. studenoga 2021. / Članci / čita se 15 minuta

Velika Britanija

Smušena orbanizacija Engleske. Johnson je prejezdio 42.695 km, bježeći pred novinarima, bivšim ženama, zajmodavcima

Johnson je trivijalan, ali nije zao čovjek, citira Nataša Babić vođu opozicije. Njegovoj političkoj ambiciji ne nedostaje bezobzirnosti pa i ordinarne pokvarenosti, ali nema u njoj originalne ideje osim prežvakanih floskula o globalnoj Britaniji, gusarima koji jedre oceanima svijeta, Singapuru na Temzi, itd. Johnson je slabić - u njegovom svemiru iza postupaka ne slijede posljedice

Nataša Babić

16. studenoga 2021. / Članci / čita se 12 minuta

pandemija

Opsjednuti potvrdama. Sloboda u interpretaciji hrvatskih biskupa i Vigilare aktivista

Odnose li se hrvatski zakoni i na vjernike? Božo Kovačević analizira ponašanje Vlade u povodu priopćenja Hrvatske biskupske konferencije o cijepljenju i prosvjeda aktivista udruge Vigilare protiv covid-potvrda

Božo Kovačević

11. studenoga 2021. / Rasprave / čita se 22 minute

rasprave

Multikulturalizam. Razumna pravila za uređenje odnosa kulturnih i religijskih manjina i većine. Mogućnost izbora

Multikulturalizam je nešto što se zajednici treba na pozitivan način nametnuti, piše Jeremy Shearmur u drugom članku o socijalnoj diverzifikaciji u kojem na primjeru nekolicine religijskih zajednica i rješenja za neke od problema multikulturnih sredina iznosi svoje prijedloge: Možemo reći većini da je facto znatan broj zemalja multikulturalan. Manjinama možemo kazati: prihvaćanje osnovnih pravila cijena je koju plaćate drugima za slobode koje sami želite uživati

Jeremy Shearmur

9. studenoga 2021. / čita se 9 minuta / Publikacije

knjige

Demistificiranje Einsteina. Kako se razvila ideja da je brzina svjetlosti konstant(n)a

U sklopu Interlibera predstavljena je biografija Alberta Einsteina objavljena u izdanju Školske knjige, koju je napisao Walter Isaacson a na hrvatski preveo naš autor Dario Hrupec. Radi se o biografiji u mnogo čemu različitoj od svih dosadašnjih

Dario Hrupec

3. studenoga 2021. / Članci / čita se 11 minuta

IN MEMORIAM

Umro je János Kornai, ekonomist od kojeg je učila Kina. Jesu li nekadašnji problemi socijalizma danas vidljivi u kapitalizmu

Poljska je imala svog Włodzimierza Brusa, Čehoslovačka Ota Šika, mi Branka Horvata, a Mađarska Jánosa Kornaija, koji se među njima isticao čitanošću i vidljivošću. Kapitalizam je opisao kao ekonomije viška, a socijalizam kao ekonomije nestašice. Njegov pojam 'meko budžetsko ograničenje' kao jedna od glavnih karakteristika socijalističkih ekonomija prepoznat je u seriji spašavanja financijskih institucija u posljednjoj financijskoj krizi. Čini se da se od Kornaija još može učiti. Uostalom, na kritici teorije opće ravnoteže zahvalio mu je i sam Arrow

Josip Lučev

2. studenoga 2021. / Članci / čita se 11 minuta

politika

Porez na uloške: Analogije koje ne drže vodu i mogućnosti suzbijanja menstrualnog siromaštva

Duje Kovačević stavak po stavak analizira saborsku raspravu o smanjivanju poreza na uloške, opovrgava pogrešne argumente, uočava one jake, koji su izmakli pažnji i - napokon - uočava 'idealno rješenje' za problem oporezivanja menstrualnih potrepština koje opterećuje - žene.

Duje Kovačević

28. listopada 2021. / čita se 24 minute / Rasprave

Rasprave

Društvena raznolikost, francuski i britanski pristup. Meritokracija, socijalna mobilnost, identitet i odvajanje od drukčijih.

Čovjek koji je svoj vlastiti advokat, ima bedaka za klijenta, citira Jeremy Shearmur britansku poslovicu kad - u prvom od dva članka o socijalnoj raznolikosti, pluralizmu, multikulturalizmu- raspravlja je li nužno da interese neke socijalne skupine najbolje predstavljaju upravo pripadnici te skupine

Jeremy Shearmur

26. listopada 2021. / Publikacije / čita se 20 minuta

knjige

Računalne igre. Najunosnija zabavna industrija istodobno i najsurovija. Čak i priznate kreativce tretira kao roblje

Novinarstvo koje prati industriju računalnih igara prvo je izgubilo neovisnost o sponzorima. Ipak, knjiga Jasona Schreiera Press Reset: Ruin and Recovery in the Game Industry, temeljena na razgovorima s insiderima, ne zaobilazi okrutnost i iracionalnost u tom poslovnom sektoru, koji je po prihodima pretekao sve druge zabavne industrije, ali njegovi zaposlenici manje nego u ijednoj drugoj digitalnoj industriji raspolažu svojim vremenom, a nemaju ni izvjesnost zaposlenja

Goran Mihelčić

27. listopada 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Medicina/biologija

Nagrade koje konkuriraju Nobelu opravdano dodijeljene za razvoj tehnologije suvremenih cjepiva. Desetljeća napora

Svakome iz struke smiješno je čuti kako ne znamo od čega se sastoje ova nova cjepiva, piše Tamara Čačev, u članku u kojem opisuje desetljeća istraživanja 'stotina znanstvenika sa mnogo slijepih ulica za koja je trebalo osigurati sredstva, iako neposredna primjena i profit nisu bili na vidiku', a koja su na kraju rezultirala nagradama znanstvenicima u području mRNA tehnologije. Privatne kompanije imale su bolji njuh od onih koji upravljaju javnim istraživačkim fondovima

Tamara Čačev

2. studenoga 2021. / Aktualno / čita se 4 minute

apel 30 znanstvenika

Najavljuje se dosad najveće ulaganje u znanost. Prilika da se novac odgovorno raspodijeli

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Vlade Republike Hrvatske najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje, piše u Otvorenom pismu 30 znanstvenika. Stoga imamo osobitu priliku da u predstojećem razdoblju donesemo novo zakonodavstvo, reformiramo ustanove i odgovorno raspodijelimo znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja

Ideje.hr

22. listopada 2021. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

Knjigu Josipa Lučeva, redovitog autora na stranici Ideje.hr, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Palgrave Macmillan, predstavili su u Klubu Batina slovenski ekonomist Bogomir Kovač i profesor na FPZG Zdravko Petak. U razgovoru su još sudjelovali profesor FPZG Zoran Kurelić i moderator Željko Ivanković. Link na cjeloviti razgovor dostupan je u nastavku.

Ideje.hr

17. listopada 2021. / Aktualno / čita se 7 minuta

Zapis iz Njemačke

Europa prva! Koliko bi ‘strateška neovisnost’ Europske unije zaista koštala. Uloga promjene tečaja.

Institut iz Kiela izradio je scenarije 'trgovinskog rata' u kojem se Europa oslanja samo na vlastitu proizvodnju. Rezultati su katastrofalni. Kakva je uloga promjene tečaja (euro - yuan) i posljedične inflacije piše Anđelko Šubić

Ideje.hr

15. listopada 2021. / Članci / čita se 9 minuta

knjige

Južnokorejski roman “Susret u Dubrovniku”: Kako iz najpropulzivnije pop-kulture svijeta vide Hrvatsku

Glavni lik južnokorejskog romana Susret u Dubrovniku bio je haški sudac Karadžiću i Praljku, otkriva Ante Alerić potkraj svog članka, koji - unatoč tome što je raspršen kao da je njegov pisac pomalo zbunjen - u njemu iznosi nevjerojatnu količinu zanimljivosti pa, uz ostalo i zaključak da Dubrovnik u svom zlatnom dobu zapravo neodoljivo podsjeća na Južnu Koreju danas, svjetsku prijestolnicu uvrnute pop-kulture

Ante Alerić

15. listopada 2021. / Aktualno / čita se 12 minuta

Izbori

Češka nije željela promjenu, poraz Babiša nije pobjeda nad populizmom. Parlament bez ljevice. Pirati iznevjerili

Nedjeljni izbori u Češkoj donijeli su tijesnu pobjedu koaliciji demokratskih stranaka Zajedno, oligarh Babiš neće moći sastaviti vladu. Pirati su sa 22 mjesta u parlamentu pali na samo 4, zbog pogrešne odluke o koaliranju. Socijaldemokrati i nereformirani komunisti ostali su bez mjesta u parlamentu. Tajnovitost oko zdravstvenog stanja predsjednika Zemana pridonosi neizvjesnosti.

Sofija Kordić

13. listopada 2021. / Aktualno / čita se 7 minuta

In memoriam 

U spomen na Zlatka Uzelca, važnog pripadnika generacije koju se potiskuje iz sjećanja

Zlatko Uzelac pisao je za Ideje.hr. Uredništvo želi održati sjećanje na njega govorom koji je na Zlatkovom pogrebu održao zajednički prijatelj i suradnik Božo Kovačević, a u kojem se oživljavaju uspomene i na generaciju čije je djelovanje duboko utkano u našu kulturnu i političku povijest, ali čije pripadnike kao da se nastoji zaboraviti

Božo Kovačević

12. listopada 2021. / Članci / čita se 10 minuta

nobelova nagrada za ekonomiku u 2021

Nobelovci i ‘eksperimenti’ u ekonomiji. U čemu je i kolika vrijednost njihovih rezultata. Unapređenja i opovrgavanja

U prvom dijelu članka Ivan Žilić opisuje tzv. kvazi-eksperimentalni pristup ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju i navodi niz njihovih radova, ali s jednom zamkom za čitatelja. U drugom dijelu članka slijedi odgonetka, zatim opis koliko je tradicija koju su dobitnici nagrade razvili danas prisutna, u čemu je njihov doprinos, ali i zbog kojih ograničenja ih kritiziraju

Ivan Žilić

9. listopada 2021. / Članci / čita se 11 minuta

Nobelova nagrada za fiziku 2021.

Hoćemo li ikad spoznati koliko je fizike u samo jednoj kapljici kiše. Ponašanje neuređenih sustava

Pouzdane vremenske prognoze nemoguće je napraviti već za desetak dana unaprijed, piše Sarah Ivušić u članku u kojem opisuje kaotičnu prirodu vremena i predstavlja ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziku. Kako, unatoč tome, napraviti pouzdane klimatske projekcije za budućih nekoliko desetljeća ili stotina godina?

Sarah Ivušić

9. listopada 2021. / Članci / čita se 6 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2021.

Drukčiji katalizatori. Krenuli su riskantnim i nesigurnim putem i omogućili nam ‘povoljniju kemiju’

Riječ katalizator danas je već ušla u prenesenom značenju u mnoga izvankemijska područja, čak i u politiku, što samo po sebi govori koliko je kemija prisutna u svakidašnjem životu. No, dok se taj prodor događao kemičari nisu stajali u mjestu. Fundamentalnim su istraživanjima u području 'asimetrične organokatalize' omogućili razvoj jeftinih i stabilnih katalizatora za veliki broj raznovrsnih kemijskih reakcija

Marko Močibob

8. listopada 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju 2021

Lahor na licu, nježnost dodira. Što su to važno otkrili ovogodišnji nobelovci.

Tek kad se uđe u pojedinosti otkrića za koje su ovogodišnji nobelovci za medicinu i fiziologiju dobili nagradu spozna se koliko su čovjek i život uopće složeni. Osjeti nisu samo oni na koje prvo pomislimo, njuh, vid, sluh, okus. Kako osjetimo nježnost kože i toplinu od uzbuđenja, zube protrnule od hladne vode objašnjava Tamara Čačev

Tamara Čačev

5. listopada 2021. / Članci / čita se 15 minuta

kriza

Nije to samo Brexit. Manjak britanskih vozača i radnika otkriva društvenu hijerarhiju i vrijednosni sustav. Zašto bježe

Slikoviti opis života u UK Nataša Babić završava riječima: Najučinkovitija opozicijska figura čini se Marcus Rashford, mladi igrač Manchester Uniteda čija je kampanja izborila financiranje dječje prehrane za vrijeme školskih praznika, koje su Konzervativci ukinuli. Rashford je i sam odrastao u siromaštvu. Sjeća se da je jedino zahvaljujući školskom obroku taj dan nije ostajao gladan. Uz njega, Konzervativcima se učinkovito suprotstavljaju i pravnici iz Good Law Projekta

Nataša Babić

7. listopada 2021. / Članci / čita se 17 minuta

SAD

Američki ratovi i cijene dionica

Prije točno 20. godina, 7. listopada američki su zrakoplovi u ime rata protiv terorizma na Afganistan bacili 18 000 bombi. Ivo Škorić rekapitulirajući rezultate iz unutrašnjepolitičke američke perspektive citira: "Ljudi kažu da Pentagon nema strategiju. U krivu su. Pentagon ima strategiju: ne prekidaj dotok novca."

Ivo Škorić

2. listopada 2021. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina

Oaze i prosjek. Hype. Kako mjeriti doprinos ICT-a, posebno hrvatskog? Može li biti pokretač

Razgovor o tome može li ICT pokrenuti Hrvatsku razvio se u cijeli niz smjerova, a ipak je ostao koncentriran oko središnjih teza. Video u kojem sudjeluju: Ivo Bićanić, Ivo Špigel, Sonja Radas, Slađana Krpić, Iva Tomić i Franjo Luković.

Ideje.hr

26. rujna 2021. / Članci / čita se 11 minuta

osvrt

Ne radi se o uvođenju eura nego o politici napuštanja kune.

Zamjenom kune eurom neće se dogoditi ništa dramatično. I dalje ćemo tavoriti na ekonomskom dnu EU, samo sad bez i teorijske šanse da se konvergencija ostvari i polugama monetarne politike. Napuštanje kune folklorna je predstava u jednoj perifernoj ekonomiji koja možda posljednji puta, tobože, o nečemu odlučuje. A odlučuje da više nikada neće (ekonomski) odlučivati.

Karlo Vujeva

27. rujna 2021. / čita se 26 minuta / Publikacije

Knjiga Fašizam i mase Ishaya Lande

Klase i narod nisu mase. Kako su se fašisti udaljili od masa i kako se na tu udicu uhvatila i lijeva elita

U nastojanju da iskorijeni predrasudu o vezi fašizma i masa, Ishay Landa u svojoj novoj knjizi razlikuje mase od naroda, nacije, rase, narodne zajednice, koje su elite konstruirale upravo da se distanciraju od masa. U toj idejnoj genealogiji posebnu ulogu ima Friedrich Nietzsche, koji je kao aristokratski pobunjenik zarazio i ljevicu. Na knjigu Fašizam i mase kritički se osvrće Karlo Jurak

Karlo Jurak

23. rujna 2021. / Aktualno / čita se 8 minuta

njemačka

Njemačka raspravlja kao da je sama na svijetu. Zašto je Europa iščezla iz izbornih diskusija?

Ni u drugim zemljama vanjska politika nije u predizbornim bitkama u središtu pažnje, piše Anđelko Šubić o kritikama da se Europa slabo spominje u diskusijama pred njemačke parlamentarne izbore. K tome, europska i vanjskopolitička pitanja su minsko polje u kojem je jednoznačan izbor gotovo nemoguć. Što reći o talijanskom državnom dugu i stabilnosti eura, ili o potkopavanju pravne države u nekim članicama?

Anđelko Šubić

15. rujna 2021. / Publikacije / čita se 32 minute

međunarodna politika

Od Dengovog kupovanja vremena do Xijeve izgradnje hegemonije. Razvoj i etape kineske Velike strategije. Ključni događaji

Kineski ekonomski rast zabljesnuo je svijet, no u pozadini su se jednako brižljivo provodile međunarodne diplomatske aktivnosti i gradila vojna strategija. Detalje opisuje Božo Kovačević povodom prikaza knjige Losha Dushija, detaljnog istraživača kineskih partijskih i drugih političkih dokumenata

Božo Kovačević

23. rujna 2021. / čita se 25 minuta / Rasprave

rasprave

Kakve veze (ako ikakve) imaju matematika i stvarnost. Od neba preko Zemlje do skupova.

Milenijima je status matematike među znanostima a i sama njezina priroda predmet diskusija i suprotstavljenih shvaćanja. Zvonimir Šikić počinje od Antike, opisuje odnos matematike i prirodnih znanosti u osvit Novog vijeka, a završava ulogom teorije skupova kako u opisu njezine 'ontološke pozicije' tako i rigoroznosti kao temeljne osobine matematike (bez obzira na sve)

Zvonimir Šikić

7. rujna 2021. / Rasprave / čita se 33 minute

Esej

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom

Zvonimir Šikić

10. rujna 2021. / Rasprave / čita se 19 minuta

rasprave

Kakve su šanse dvopismenog mozga? Četiri knjige o digitalnom dobu i čitanju.

Manfred Spitzer u svojim knjigama o čitanju i razmišljanju, iako je umnogome u pravu, u digitalnom dobu vidi gotovo isključivo negativne strane, piše Marija Ott Franolić. S druge strane Faktologija vidi da je svijet sve bolje mjesto, a negativni pogled pripisuje instinktima koji ne prate razvoj. Napokon, Maryanne Wolf u knjizi Čitatelju, vrati se kući, ima prijedlog kako spasiti dubinsko čitanje i dubinsko mišljenje.

Marija Ott Franolić

8. rujna 2021. / Publikacije / čita se 12 minuta

financije

Povijest je nemilosrdna. Tradicionalne i kripto-financije koračaju jedne prema drugima

Kriptovalute pojavile su se u doba financijske krize iz 2008. godine. Bile su zamišljene kao zaokret i kao eksperiment kojim se ispituje priroda novca i financija, piše Željko Ivanković u prikazu, prema autorovim riječima - odličnog zbornika Cryptoassets: Legal, Regulatory and Monetary Perspectives, čija dubinska analiza pokazuje da je regulacija kriptofinancija pretpostavka njihova opstanka, a možda i dobra prilika za djelomično unapređenje financijskog sustava

Željko Ivanković

31. kolovoza 2021. / čita se 8 minuta / Članci

pandemija

Najnovije spoznaje o rijetkim nuspojavama različitih cjepiva i usporedbe s efektima zaraze virusom SARS-CoV-2

Studija je obuhvatila preko 1,7 milijuna cijepljenih osoba te su uspoređene s kontrolnom (necijepljenom) skupinom. Analizirano je 25 različitih neželjenih ishoda, poput anemije, infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije, venske tromboze, plućne embolije, trombocitopenije i sl., za koje je postojala indicija ili sumnja da bi mogli biti uzrokovani cijepljenjem, piše Marko Močibob i pojašnjava dalje u članku koje rizike cijepljenje zaista povećava a koliko ih (više) povećava Covid-19

Marko Močibob

3. rujna 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Pojmovi i politika

Totalitarizmom se u novom dobu proglašava sve i svašta. Iza toga su politički i ideološki motivi. Koji?

Totalitarizmom postaje tzv. 'kultura otkazivanja', 'politička korektnost', 'suzbijanje govora mržnje' u javnom prostoru, reklame koje imaju pro-LGBT sadržaj, borba protiv rasizma na sportskim natjecanjima, epidemiološke mjere, ograničavanje prava i sloboda necijepljenih osoba i sl. Kad se pojam otkači od usidrenog mjesta i zadobije primarno ideološku funkciju, sposoban je plivati u vrlo različitim vodama i stvarati vlastite hibride – od 'crvenog fašizma' do'korona-fašizma', piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

2. rujna 2021. / Članci / čita se 6 minuta

Filozofija i umjetnost

Samoobrazloženje umjetničkog pothvata. O čemu govorimo kada govorimo o formi?

Nedavno, u razgovoru s profesoricom Čačinović, urednik stranice Ideje.hr spomenuo je formu. Profesorica Čačinović napisala je članak koji je formom razmjerno kratak, ali sadržajem neobično bogat. Kako je to moguće, je li umijeće upravo u tome, što je uostalom forma, ne samo u umjetnosti

Nadežda Čačinovič

28. kolovoza 2021. / čita se 7 minuta / Publikacije

prikaz

Dilema je jednostavna: komunizam ili barbarizam. Dvije Žižekove knjige o svijetu u pandemiji.

Katastrofu treba prihvatiti kao neizbježnu, poručuje Žižek u svojim knjigama o pandemiji, u kojima se refereira na svoje stalne klišeje

Josip Luković

25. kolovoza 2021. / Članci / čita se 14 minuta

biologija

Istraživanje genoma mačaka i pasa puno otkriva i o čovjeku. Hoće li pomoći kod liječenja teških bolesti

Remdesivir, lijek koji se koristi u liječenju COVID-19, prvotno je korišten u liječenju mačaka inficiranih drugim tipovima korona virusa, piše Tamara Čačev. Mačke su pomogle u razjašnjavanju inaktivacije X-kromosoma, bitnog otkrića suvremene genetike, važnog kod razumijevanja spolnosti. Ljudi i psi češće nego mačke obolijevaju od tumorskih bolesti, no i one obolijevaju od nekih tipova tumora te je interesantno istražiti koje su to sličnosti i razlike u genomima pasa, mačaka i ljudi koje utječu na pojavu tumora

Tamara Čačev

20. kolovoza 2021. / Članci / čita se 23 minute

povijest i suvremenost

Stotinu godina pokušaja modernizacije Afganistana. Kako i otkud su se pojavili Talibani – studenti, revolucionari

U prvom dijelu članka Branimir Vidmarović opisuje Afganistan u dvadesetom stoljeću, pokušaje hvatanja koraka s trendovima, prevrate, ubojstva lidera, nastojanja socijalističkih, komunističkih i demokratskih vlasti, a u drugom dijelu iz te povijesti i ključnih osobina zemlje izvodi kako su nastali Talibani, što su njihove nacionalne, socijalne i političke odrednice te koliko se poklapaju s društvenim okruženjem. Povod je, dakako, američko povlačenje iz Afganistana

Branimir Vidmarović

20. kolovoza 2021. / čita se 23 minute / Članci

afganistan

Državi koju su SAD stvorile u Afganistanu stanovništvo je odavno sve manje vjerovalo. Velika praonica novca

Na prve izbore izišlo je šezdesetak posto stanovnika, na posljednje dvadesetak. Sjedinjenim je Državama bilo važno u Afganistanu uništiti Al-Kaidu i u tome su uspjeli. Stizala je rijeka novca koja međutim nije usmjeravana u izgradnju države, nego su ga trošili vojska, razne agencije i, naravno, korumpirana vlast. Goran Mihelčić donosi mnoštvo detalja iz službenih dokumenata o stvarnoj situaciju od svrgavanja vlasti Talibana početkom 21 stoljeća do nove uspostave njihove vlasti

Goran Mihelčić

19. kolovoza 2021. / Članci / čita se 12 minuta

znanstvena reportaža

Svaku noć otkriće. Jedno se Dariju Hrupecu, voditelju opservatorija MAGIC na Kanarima, dogodilo noć prije pisanja teksta

RS Oph iz zviježđa Zmijonosac, koja pripada kategoriji ponavljajućih novih zvijezda, kakvih je poznato tek nekoliko, pravi je hit ovih dana i meta mnogih teleskopa u svijetu. Dario Hrupec vodio je posljednjih tjedana teleskope MAGIC, na vrhu Kanara, koji opažaju visokoenergijsko gama-zračenje u kojem je zvijezda RS Oph bila ovih dana vrlo aktivna. Prikupljeni podatci poslužit će, piše Hrupec, "da identificiramo mehanizme nastanka visokoenergijskog zračenja odnosno da shvatimo dosad nepoznate detalje funkcioniranja svemira."

Dario Hrupec

14. kolovoza 2021. / Članci / čita se 12 minuta

ekonomski imperijalizam

COVID i ekonomski pokazatelji. Inflacija i bruto proizvod dobivaju značaj koji im ne pripada.

Nije riječ o tome da su domaći bruto proizvod i inflacija nekorisni pokazatelji, nego im se u javnosti i politici pripisuje tolika važnost da možda postaju kontraproduktivni, kao da više skrivaju nego što otkrivaju. Pandemijska situacija je još jedna prilika da se kretanja pogledaju s više strana. Ivan Žilić uz tehnička ograničenja samih mjera posebno naglašava pitanje nejednakosti

Ivan Žilić

13. kolovoza 2021. / Članci / čita se 9 minuta

povijest

Nixonov šok. Prije točno pedeset godina ukinuto je zlatno sidro i valute su počele plutati. Svijet se okrenuo naglavce

U petak 13. kolovoza 1971. Nixon je u najvećoj tajnosti okupio najbliže ekonomske suradnike. Skovan je plan: radi suzbijanja inflacije plaće i cijene će biti zamrznute na 90 dana, na svu uvoznu robu naplaćivat će se carina od 10 posto, a 'zlatni prozor' se zatvara. Svoj „novi ekonomski program“ Nixon je objavio u nedjelju 15. kolovoza. Tri godine kasnije sve su glavne svjetske valute 'plivale' na svjetskom deviznom tržištu.

Ratko Bošković

6. kolovoza 2021. / Članci / čita se 15 minuta

ekonomija

Banke zarađuju prema prilikama u gospodarstvu. U Hrvatskoj – daj što daš! Anemija

Inicijativom o promjeni propisa o cijeni ulaska u minus na tekućem računu, centralna je banka ponovo, nakon dužeg zatišja, skrenula pažnju na komercijalne banke. Karlo Vujeva u detaljnoj analizi bankovnog poslovanja u posljednjih desetak godina pokazuje da taj izlazak banaka iz fokusa i oslonac na zaradu od ulaska građana u minuse, a ne na kreditiranje poduzeća, nije bio slučajan. Posljedica je razvoja događaja u tom razdoblju i karakteristika hrvatske ekonomije, ali i društva

Karlo Vujeva

7. kolovoza 2021. / Publikacije / čita se 32 minute

knjige

Osvetnička pornografija, silovanje, prijevare, kratke i duge veze. Seksualno tržište i evolucijska psihologija.

Jedan od vodećih evolucijskih psihologa, David Buss, u najnovijoj se knjizi detaljno pozabavio seksualnim odnosima, u svim njihovim oblicima, od spoja i braka preko ljubomore i prevare do nasilja u vezi i izvan veze, a sve još u novom internetskom okruženju i skrećući pažnju na dosad neistraživane pojave, kao što je uhođenje (stalking). Detaljan prikaz knjige Goran Mihelčić obogaćuje svojim uvidima i osvrtima.

Goran Mihelčić

30. srpnja 2021. / čita se 21 minutu / Rasprave

covid-19

Pandemija i etika. U čemu griješe ‘libertarijanci’ i oni koji traže jednakost u distribuciji cjepiva

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur kritizira one koji sebe, po njegovom mišljenju neopravdano, nazivaju libertarijancima, i suprotstavljaju se svim oblicima restrikcija u pandemiji. U drugom dijelu članka iznosi argumente protiv zahtjeva tzv vakcina-socijalista da se cjepivo iz (bogatih) zemalja koje imaju 'viškove' 'ravnopravno' distribuira u svijetu.

Jeremy Shearmur

30. srpnja 2021. / Rasprave / čita se 21 minutu

covid-19

Pandemija i etika. U čemu griješe ‘libertarijanci’ i oni koji traže jednakost u distribuciji cjepiva

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur kritizira one koji sebe, po njegovom mišljenju neopravdano, nazivaju libertarijancima, i suprotstavljaju se svim oblicima restrikcija u pandemiji. U drugom dijelu članka iznosi argumente protiv zahtjeva tzv vakcina-socijalista da se cjepivo iz (bogatih) zemalja koje imaju 'viškove' 'ravnopravno' distribuira u svijetu.

Jeremy Shearmur

28. srpnja 2021. / Publikacije / čita se 21 minutu

politička povijest

Iza svakog oblika vlasti, monarhije ili demokracije, pomalja se oligarhija

Popisom stanovništva u Kini u 5. godini prije nove ere registrirano je 57,7 milijuna stanovnika. Otprilike u isto vrijeme, u 14. godini nove ere., u Rimskom je carstvu zabilježeno 4 milijuna 937 tisuća građana, no procjene su da je ukupni broj stanovnika bio istog reda veličina kao u Kini. U sličnostima i razlikama u pristupu istom administrativnom poslu očituju se politički karakteri dvaju carstava. Zbornik koji prikazuje Željko Ivanković uspoređuje političke pojmove, političke sustave i procese u iskonu dviju kultura koje dominiraju današnjim svijetom

Željko Ivanković

24. srpnja 2021. / Članci / čita se 21 minutu

institucionalizam (4)

Koliko je hrvatski kapitalizam postsocijalistički a koliko mediteranski? Posebni slučajevi

U četvrtom članku o institucionalnim obilježjima kapitalizma Josip Lučev analizira mediteranske, postsocijalističke i latinskoameričke zemlje. Neki zaključci su neočekivani, npr. o baltičkim zemljama koje često slove kao 'neoliberalne', no puno je važnije da tradicionalna dihotomija kapitalizam-socijalizam, koja u domaćem ne samo popularnom nego i akademskom diskursu još muti vodu, ni izbliza ne opisuje karakteristike suvremenih gospodarstava, čak ni kad se promatraju bazični pokazatelji kao što su sindikalna gustoća i pokrivenost zaposlenih kolektivnim ugovorima

Josip Lučev

23. srpnja 2021. / čita se 13 minuta / Članci

psihologija

Šum. Lutrija u odlučivanju. Kad presuda, dijagnoza ili liječenje ovise o vremenu i dobu dana

Razlike u ukusima ili mišljenjima su uobičajene i mogu biti konzistentne. Šum je nekonzistentnost u odlučivanju zbog koje ishodi ovise o irelevantnim faktorima, objašnjava Zvonimir Galić u prikazu knjige Noise: A Flaw in Human Judgment. Uz klasificiranje oblika šuma autori daju i prijedloge kako ga minimizirati

Zvonimir Galić

30. srpnja 2021. / Članci / čita se 12 minuta

pandemija i posljedice

Zanemarene mogućnosti suočavanja s koronavirusom: promocija tjelesne aktivnosti čak i u izolaciji

Tijekom izolacije zbog pandemije Elisha Nochomovitz je na svom sedammetarskom balkonu pretrčao maraton. U Kanadi su radi očuvanja tjelesnih sposobnosti djece aktivirali program PLAYBuilder. Napokon, ustanovljeno je ne samo da tjelesna aktivnost pomaže suzbijanju bolesti koje povećavaju rizik kod zaraze koronavirusom, nego ima uvjerljivih indicija da povećava razinu antitijela u cijepljenih

Kristina Feldvari

20. srpnja 2021. / Članci / čita se 17 minuta

Književnost

Fanatik zna brojati samo do jedan. O knjigama Amosa Oza

Glavni lik se pita je li Juda bio fanatik? Ne shvaća zašto bi bogati Juda izdao Isusa za male novce? S druge strane, Isusa je, dok je išao prema križu, razdirao crv sumnje: Jesam li ja taj čovjek? Marija Ott Franolić prikazuje književno i publicističko djelo izraelskog pisca Amosa Oza koji u sredini u kojoj dominira izraelsko-palestinski sukob pronalazi kvalitete koje stoje nasuprot fanatizmu

Marija Ott Franolić

16. srpnja 2021. / čita se 25 minuta / Članci

nova stvarnost

Kao videoigre. Sociologija i psihologija masovne navale mladih dnevnih trgovaca na dionice i kriptovalute.

Amatersko dnevno trgovanje na burzama dionica i kriptovaluta jedan je od fenomena koji će obilježiti dvadesete godine, piše Goran Mihelčić. U članku detaljno analizira psihologiju dnevnog trgovanja, sličnosti s kockom i drugim ovisnostima, zatim demografske osobine sudionika, a posebno ističe karakteristike koje je dnevnom trgovanju mogla dati samo računalna tehnologija i kultura videoigara

Goran Mihelčić

6. srpnja 2021. / Članci Publikacije / čita se 15 minuta

pravo i novac

Od alkemije i kredita do kriptovaluta. Kako zlato ili digitalni zapis postaju novac?

Andreas Rahmatian 'teško uočava' razliku između bankovnog novca i kriptovaluta zato što ne posvećuje dovoljno pažnje razlikama među oblicima novca i novčanim sustavima, tvrdi Željko Ivanković u osvrtu na njegovu knjigu o pravnoj teoriji novca. Bankarima je svejedno koja je teorija točna dok to ne počne utjecati na njihov posao. No, teorije novca su više normativne nego deskriptivne

Željko Ivanković

1. srpnja 2021. / Aktualno Članci / čita se 23 minute

obljetnice

Stogodišnjica Komunističke partije Kine. Je li novi Hladni rat način da je se zaustavi

U povodu nedavno obilježene i proslavljene 100. obljetnice osnutka Kineske komunističke partije, Božo Kovačević opisuje iskušenja s kojima se suočila u prošlosti, postignuća koja su svrstala Kinu na drugo mjesto najvećih svjetskih ekonomija, a posebno izazove s kojima je danas suočava Zapad koji se nakon izbora predsjednika Bidena ponovo ujedinjuje pod američkim vodstvom.

Božo Kovačević

15. srpnja 2021. / Članci / čita se 21 minutu

sveučilište

Pluralizam na sveučilištima, institucionalne pretpostavke. Farsa suprotstavljenih mišljenja. Učiti jedni od drugih.

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur opisuje svoje obrazovanje na London School of Economics šezdesetih godina 20. stoljeća i izloženost različitim tradicijama i pogledima. Zatim, tragom Poppera, diskutira o važnosti 'metafizičkih programa' za razvoj racionalnog pogleda na svijet. Napokon se, u povodu MacIntyrea, bavi socijalnom epistemologijom, naime institucionalnim pretpostavkama istinskog pluralizma koji ne ide bez vjerodostojnih standarda o tome što znači napredak pojedinog istraživačkog programa

Jeremy Shearmur

14. srpnja 2021. / Članci / čita se 11 minuta

politika

Posjetom Bosni i Hercegovini predsjednik Milanović proširio krug prijatelja. Uz Čovića podršku mu izrazio i Dodik

Ovdje više nema opasnosti od rata, kaže on u Hercegovini. Ali, nakon njegova se pohoda opasnost da tamo ne bude ni mira vjerojatno povećava, piše Jelena Lovrić u članku u kojem je pobrojala sedam političkih grešaka predsjednika Milanovića u posjetu susjednoj Bosni i Hercegovini

Jelena Lovrić

24. lipnja 2021. / Članci / čita se 13 minuta

novo doba

Prekvalifikacija robota. Policija bi mogla koristiti samovozeći taxi da nas na prevaru uhapsi.

Bezos, kao tzv. nova ljevica, nema vjere u radničku klasu, koja je kao lijena, glupa i podmukla i samo gleda kako uhvatiti krivinu, pa ih se mora nadzirati senzorima u rukavicama da bi bili učinkoviti, piše Ivo Škorić. Vjeruje u obrazovanu elitu, novu američku aristokraciju, koju The Atlantic zove "9,9%", nasljednu meritokraciju, koja si može platiti skupu diplomu, srednji sloj izmedju 0.1% ultrabogatih vlasnika svega što jest i što još nije, te 90% obezvlašćenog, raskućenog proletarijata

Ivo Škorić

5. srpnja 2021. / čita se 13 minuta / Članci

bilogija

Gubi li njuh važnost u evoluciji čovjeka? Njuh i korona. Umjetni mirisi i mirisi prošlih vremena

Mehanizam osjeta mirisa istražen je slabo, no uzme li se u obzir da 'izdanci' u olfaktornoj sluznici predstavljaju jedan od izravnijih kontakata našeg središnjeg živčanog sustava s okolinom, gubitak mirisa u koroni više ne izgleda tako benigno, piše Tamara Čačev. Istraživanja mirisa važna su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, ali i u kulturnoj povijesti: UNESCO je angažiran na zaštiti mirisa kao nematerijalne baštine, poput jezika i običaja, jer su i oni dio našeg identiteta.

Tamara Čačev

25. lipnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Svijet u transformaciji

Stvaranje novog Čilea: “Dok nam dostojanstvo ne postane svakodnevnica!“ Četiri ključne ustavne debate

Potkraj 2019. u Čileu su izbili prosvjedi koji su na koncu izazvali neposredne izbore za ustavotvornu skupštinu, ustvari redefiniciju odnosa unutar zajednice. Alejandra Mancilla Drpic opisuje kako su prošle dosad dominantne političke stranke, tko su nove političke snage, proceduru donošenja novog ustava i koja će se pitanja rješavati

Alejandra Mancilla Drpic

15. lipnja 2021. / čita se 14 minuta / Članci

pogled izvana

Hrvatska techno-utopia. Paradoks produktivnosti neće nestati

Unatoč tehnološkim promjenama, trend pada proizvodnosti, u skladu sa Solowljevim paradoksom, traje već nekoliko desetljeća, zapaža Ivo Bićanić u članku u kojem se bavi naraslim hrvatskim tehnološkim optimizmom. Sljedeći je problem to što oni koji se bave 'cutting edge' tehnologijama čine toliko mali dio gospodarstva da ne mogu biti razvojna lokomotiva. Na kraju opisuje nužne karakteristike 'lokomotiva' i podsjeća na ekonomsku povijest u kojoj se nakon 'techno hypea' recept za vraćao na staromodnu formulu u kojoj prevladavaju investicije i akumulacija

Ivo Bićanić

15. lipnja 2021. / Članci / čita se 7 minuta

reakcije

U potrazi za izgubljenom lokomotivom. Ivo Špigel reagira na članak Ive Bićanića o Hrvatskoj kao tehnološkoj utopiji

Nema više tih 'lokomotiva' koje zaziva prof. Bićanić, piše Ivo Špigel u osvrtu na članak Ive Bićanića o hrvatskoj tehnološkoj utopiji. Budućnost hrvatskog gospodarstva nije ni u jednom specifičnom privrednom sektoru, ili gigantskim kompanijama koje u sprezi s državom 'drmaju ekonomijom', nego u rastu i razvoju otoka izvrsnosti, njihovom međusobnom povezivanju, suradnji i širenju

Ivo Špigel

30. lipnja 2021. / Rasprave / čita se 10 minuta

reakcije

Tajna razvoja. Slične zemlje različiti ekonomski ishodi.

Stevo Đurašković podsjeća na parove zemalja: Irska - Finska; Mađarska - Poljska; Češka - Hrvatska, koje imaju nešto zajedničko, ali svejedno su sasvim različite. Irska i Finska uspijevaju različitim industrijskim politikama, Poljska i Mađarska su obje iliberalne, ali prva raste a druga zaostaje. Hrvatska i Češka imaju visoku korupciju, ali Češka napreduje a Hrvatska sve sporije.

Stevo Đurašković

14. lipnja 2021. / čita se 12 minuta / Članci

znanost i društvo

Znanost i okruženje. Ključne odrednice znanstvene kulture

Profesor Ksenofont Ilakovac pitao nas je znamo li koja je zajednička karakteristika svih fizičara koje spominjemo, a koji su dali svoje doprinose razumijevanju osnova fizike. Nismo znali. Onda nam je on rekao: svi su radili pošteno, nisu varali. Nisam tada shvaćao zašto je to tako važno, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

24. lipnja 2021. / Članci / čita se 8 minuta

uz nogometni euro

Lažnjak!

Svako veliko natjecanje ima barem jednu ekipu iznenađenja, piše Kristian Krkač. Koja bi to bila na ovom Europskom prvenstvu

Kristijan Krkač

11. lipnja 2021. / Rasprave / čita se 15 minuta

esej

Onome tko ima vrt i knjižnicu ništa ne može nedostajati

Više od dvije trećine mojih knjiga nisam pročitao, piše Richard Swartz. Knjižnica nije zbirka pročitanih knjiga, nego vizija ili san koji se materijalizirao, ispunjen opominjućim, tužnim prisjećanjima na ono iz čega ništa nije nastalo ili pak pun obećanja onog čemu ćemo se sutradan s velikom strašću posvetiti

Richard Swartz

3. lipnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

antiintelektualizam

Milanovićev i Plenkovićev rat protiv intelektualaca i argumenata. Žarko Puhovski i karakter hrvatske javne sfere

Očigledni antiintelektualizam i potiskivanje argumenata u hrvatskom javnom diskursu potječe od dvojice vodećih ljudi hrvatske politike kao zamjenskih intelektualaca

Željko Ivanković

12. lipnja 2021. / Članci / čita se 9 minuta

osvrt

Sukob malih razlika. U najvažnijim političkim pitanjima, zločinima i ustaštvu, njih dvojica su – vrlo bliski!

Premijer je u Hrvatsku usadio sramotnu pravnu, političku i moralnu akrobaciju o „dvostrukoj konotaciji“ ZDS-a, koja je rezultirala praktičnim legaliziranjem ustaškog pozdrava. Predsjednik će dvostruko konotirati ratne zločine - jedno su oni počinjeni nad Hrvatima, a nešto posve drugo oni koje su Hrvati skrivili. Jelena Lovrić uočava da su Milanović i Plenković slični, pristupom i po političkim stavovima

Jelena Lovrić

5. lipnja 2021. / Članci / čita se 15 minuta

politika

Stranka zabrana ili stranka dužnosti. Njemački Zeleni pred izbornom pobjedom. Otpori.

Njemački Zeleni su pred pobjedom na parlamentarnim izborima koji će se održati 26. rujna i značajno utjecati na političku kartu EU. Anđelko Šubić opisuje razne vrste prigovora kojima se njihovi protivnici služe u političkoj borbi, od ideoloških, do teorija zavjere i analize političke tradicije iz koje barem dijelom potječu

Anđelko Šubić

9. lipnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

međunarodna politika

Ruski ‘neprijatelj broj dva’. Na 30. obljetnicu odlaska sovjetske vojske, Česi i Rusi nikad gore. Špijunski triler, nove epizode

Odnosi Češke i Rusije obilježeni su aferama. Jedni to kontekstualiziraju u postupni ruski gubitak pozicije super-sile, drugi u češko nastojanje da postane međunarodno značajna, jedni vide problem u Rusiji, drugi u Putinu. Dakako, radi se i o velikim poslovima (dogradnja nuklearke), kao i o unutrašnjepolitičkim odnosima

Sofija Kordić

9. lipnja 2021. / čita se 18 minuta / Rasprave

institucionalizam (3)

Tko je prošao bolje? Tržišta rada u pandemijskoj krizi i Velikoj recesiji u razvijenim koordiniranim i liberalnim ekonomijama

Koordinirane (CME) i liberalne (LME) razvijene ekonomije u Velikoj recesiji i pandemijskoj krizi prolaze dovoljno različito da se podjela potvrđuje. Josip Lučev analizirao je u kojoj je Nordijskoj zemlji bio najveći pad ekonomije i rast nezaposlenosti, kako su se s krizama suočavali Australija i Novi Zeland, a ne samo vodeća gospodarstva, SAD i Njemačka

Josip Lučev

27. svibnja 2021. / Članci / čita se 11 minuta

ekonomska politika

Što bude bit će. Ivo Bićanić o hrvatskoj politici u suočavanju s inflacijom, svjetskom i domaćom. Fatalni trokuti

Najavljena inflacija napokon se pomalja kako iz inozemstva tako i u zemlji. Hrvatska može birati kako će se prema njoj postaviti, ali Bićanić predviđa da će ustrajati uz politiku koju vodi više od četvrt stoljeća, sad već i zato što je Plenković obećao euro baš pred parlamentarne izbore. Dodatno je pitanje ima li Narodna banka kompetencije za drukčiji pristup, a najveći je problem što se prema svima drugima postavlja s visine. Koje su, uz realni rast cijena, posljedice izabrane politike?

Ideje.hr

26. svibnja 2021. / Rasprave / čita se 21 minutu

Ekonomska utopija

Grad kojim upravlja korporacija a ne javna tijela. Stanovnici nisu građani nego su kupci. Što je pošlo po zlu

Amerikancima nije neobično da im nuklearnom elektranom 'upravlja Mickey Mouse', opisuje Jeremy Shearmur gradić Celebration na Floridi, nastao prema ideji Walta Disneya o eksperimentalnom prototipu zajednice budućnosti, koju grade stručnjaci a njome upravlja tvrtka. Jedno je vrijeme sve bilo idilično, a onda su izbili problemi, posebno kad je Disney prodao nekretnine investicijskom fondu. Zašto?

Jeremy Shearmur

27. svibnja 2021. / Aktualno Klub Batina

klub batina 11

Video razgovora o Čudima džungle, uvodu u filozofiju Ludwiga Wittgensteina

Knjiga je, prema riječima predstavljača Pavela Gregorića i Borana Berčića, odlična za predavače koji se često muče kako studentima približiti možda najvećeg filozofa 20. stoljeća, vrlo je korisna dakle također za početnike, zatim za kulturnu javnost koja se o Wittgensteinu želi informirati, a obuhvatnost, mnoštvo bibliografskih jedinica i prikaz recepcije u Hrvatskoj i svijetu, vrijedni su i za stručnjake

Ideje.hr

21. svibnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

medicina i biologija

Tumori i živčani sustav. Sve više dokaza da stres potiče njihov nastanak i napredovanje. Kojim mehanizmima

Kako se sistemski stres pretvara u tumorski rast, pita Tamara Čačev. Stres i njemu pridruženi fiziološki odgovor prevodi se u signale na molekularnoj razini pojedinih stanica i utječe na tumorske stanice. Sistemski stres potiče tumorigenezu karcinoma dojke, jajnika, gušterače i prostate putem aktivnosti simpatičkog živčanog sustava.

Tamara Čačev

15. svibnja 2021. / čita se 14 minuta / Aktualno Članci

regionalna politika

Novi Dayton? Prijedlog Bože Kovačevića o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini

Pretpostavljam da bi glavni prigovor ovakvo koncipiranom prijedlogu Ustava bio taj da je riječ o nametanju, piše Božo Kovačević. Taj prigovor je točan, ali irelevantan. BiH je i danas međunarodni protektorat. Bolje koncipirani temeljni ustavnopravni dokument, nametnut jedinstvenom voljom stalnih članica Vijeća sigurnosti i Europske unije, možda bi potaknuo ključne političke aktere u BiH na konstruktivnije ponašanje

Božo Kovačević

13. svibnja 2021. / Članci / čita se 19 minuta

RASPRAVE

Bolje bi bilo da influencere plaćaju oni na koje oni pokušavaju utjecati, umjesto onih čije proizvode prodaju

Da su rejting agencije plaćali oni koji su financijske instrumente kupovali a ne oni koji su ih prodavali, financijska bi kriza možda izostala, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem, u povodu fenomena 'influencera', ponire duboko u raspravu o ljudskoj prirodi, o prilagodbi društvenoj sredini, o učenju ali i padanju pod utjecaj onih koji nisu odgovorni ni prema onima na koje utječu ni prema točnosti onoga što govore. Oslonac su mu Adam Smith i Max Weber

Jeremy Shearmur

4. svibnja 2021. / Članci / čita se 10 minuta

ekonomija i mjerenje

Ono bitno ekonomistima je nevidljivo, pardon, nemjerljivo.

Mjere su samo procjene neke latentne, fundamentalno neopazive varijable, iako često postaju bitnije od pojave koju mjere te su ključni parametar na koji se kalibriraju javne politike, piše Ivan Žilić u članku u kojem opservira do kojih sve teorijskih i praktičkih pogrešaka dovodi oslonac na mjerenje, o kojem su se ekonomisti učinili ovisnicima

Ivan Žilić

4. svibnja 2021. / Članci / čita se 6 minuta

ekonomija i politika

Bićanić o Planu oporavka. Amerikancima dovoljno 250 stranica za posao za koji je Plenkoviću trebalo 1200 stranica

Ako se jedna stranica čita minutu i pol onda za pročitati 1200 stranica vam treba 1800 minuta bez pauze a to je 30 sati ili skoro 4 puna radna dana. Bez pauze i odmora i uz punu koncentraciju, piše Ivo Bićanić uz niz drugih zanimljivih opaski

Ivo Bićanić

6. svibnja 2021. / Članci / čita se 5 minuta

osvrt

Većina treba prije razumjeti manjinu nego obratno? Da, osim u jednoj situaciji. Imaginarij matične države

U povodu incidenta u Borovu Selu i zdravorazumske reakcije književnika Jergovića, Stevo Đurašković komentira kako odnos većine i manjine nije svodiv na jednostavno načelo, nego umnogome ovisi o kontekstu, što je posebno došlo do izražaja u ovdašnjim regionalnim okolnostima, recimo u slučaju bosanskih Hrvata, odnosa Švaba i Šokaca, te naravno u odnosu srpske 'većinske' manjine i hrvatske većine

Stevo Đurašković

20. travnja 2021. / čita se 37 minuta / Članci

esej

Koncept hrvatstva baziran na Zrinskom i Frankopanu je – uvrnut. Postoji drugi, uspješan. Ali se potiskuje. Zašto?

Tri stotine pedeseta je obljetnica pogubljenja u Bečkom Novom Mjestu. U nadahnutom eseju Ivan Salečić današnje (nepovoljno) stanje stvari (i stanje duha) u Hrvatskoj objašnjava načinom na koji se tumači povijest, posebno dubrovačka i izdaja Zrinskog i Frankopana, upravo tako - izdaja a ne urota

Ivan Salečić

4. svibnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina 11 razgovor

Razgovor o Darwinu, po čemu je epohalan, u biologiji, u antropologiji. Gdje još?

Jedanaesti Klub Batina bio je posvećen epohalnosti Darwinove teorije evolucije. Nakon uvodničara Damjana Franjevića i Pavela Gregorića u razgovoru su sudjelovali Zvonimir Šikić, Nadežda Čačinović, Bruno Petrušić, Marija Brajdić Vuković, Boris Kožnjak, Frane Babarović i Nela Bosner. Razgovor je dostupan na priloženoj snimci

Ideje.hr

11. svibnja 2021. / Članci Klub Batina / čita se 18 minuta

U povodu 150. obljetnice Podrijetla čovjeka

Razlika između čovjeka i drugih životinja samo je kvantitativna. Darwinova protuvjerska antropologija

Kršćanski nauk neizbježno uključuje ideju diskontinuiteta između čovjeka i ostatka „stvorenja“. Kad operirate s tom idejom, negdje morate povući crtu i reći u kojem trenutku filogeneze je čovjek zadobio Božju milost i postao na njegovu „sliku i priliku“, ali i u kojem trenutku ontogenze osoba zadobiva duhovnu dušu. Međutim, gdje god da povukli tu crtu, činite to arbitrarno, Piše Pavel Gregorić. Stvar je u tome da se ta crta ne može povući, jer za nju nema nikakve osnove.

Pavel Gregorić

2. svibnja 2021. / Klub Batina Rasprave / čita se 39 minuta

RASPRAVE

Darwin nije socijalni darvinist. Kako dobrota uopće nastaje i kako opstaje. Uloga zajednice

Nijedna druga teorija ne može objasniti naš intuitivni osjećaj za dobro i zlo, našu neobičnu kombinaciju moralne snage i moralne slabosti, našu čestitost i našu pokvarenost, našu revnost u nadgledanju i kažnjavanju tuđih prijestupa, lakoću s kojom vrline nalazimo u 'nama', a mane u 'njima', objašnjava Zvonimir Šikić kako je evolucija, na razini grupe a ne individue, proizvela moralni osjećaj. Nažalost, ovaj evoluirani moral katkada sprečava ona poboljšanja koja bi mogla promicati opće blagostanje, dodaje. Ali, postoje naznake da su i u sferi morala mogući pomaci

Zvonimir Šikić

13. travnja 2021. / Članci Publikacije / čita se 14 minuta

knjige

Amoralne zajednice i isključivanje umjerenih pojedinaca. Mehanizmi nastanka nasilja nad civilima u (pred)ratnim okolnostima.

Ogromna je uloga političkih lidera i na državnoj i na lokalnim razinama da ne monopoliziraju i ne nadziru političke identitete ljudi, piše Jasna Čapo u prikazu iznimno značajne knjige Mile Dragojević: Identiteti u ratu. Civilne žrtve u komparativnoj perspektivi. Zagreb: Srednja Europa. 2020.

Jasna Čapo

15. travnja 2021. / čita se 6 minuta / Članci

Analize

Mit o nerazvijenoj kulturi prosvjeda. U Hrvatskoj se prosvjeduje koliko i drugdje, ali – tko prosvjeduje i za što?

U medijima se vrlo često može naići na zaključak da u Hrvatskoj nije razvijena 'kultura prosvjeda', da je to posljedica desetljeća u Jugoslaviji, mentaliteta itd. Karlo Kralj opovrgava tu tvrdnju empirijski i konceptualno

Karlo Kralj

17. travnja 2021. / Članci / čita se 12 minuta

Pandemija, istraživanja

Dezinformacije, teorije zavjera i donošenje odluke o cijepljenju. Hrvatska studija, prvi uvidi

Analizom više od 4500 komentara ispod postova o cjepivima na internetskim stranicama i Facebooku u Hrvatskoj, ustanovljeno je da se više od trećine njih može klasificirati u teorije zavjere, piše Kristina Feldvari. Slijede iskazi nepovjerenja u cjepiva zbog nuspojava, iskazi nepovjerenja u znanost, vlasti itd. Koliko novi oblici komunikacija utječu na donošenje odluka o cijepljenju?

Kristina Feldvari

10. travnja 2021. / Aktualno Članci / čita se 14 minuta

medicina

Kako je razvoj složenih i skupih terapija za tumore omogućio proizvodnju nekih cjepiva protiv COVID-19. Pametni lijekovi

Kad je kolektivna svijest obilikovana kao da su zarazne bolesti negdje gdje prosječan zapadnjak neće nogom kročiti, onda ga puno više ga zanimaju lijekovi za neurodegenerativne ili tumorske bolesti. Stoga prioriteti u financiranju istraživanja i nisu bili u području razvoja novih cjepiva. Međutim, istraživanja novog pristupa u liječenju tumorskih bolesti, koji se svodio na ciljano stvaranje neoantigena karakterističnih za tumorske stanice nekog pojedinca kako bi imunološki sustav osobe stvorio na njih protutijela, mogao se primijeniti na stvaranje pandemijskog cjepiva temeljenog na RNA tehnologiji.

Tamara Čačev

10. travnja 2021. / Aktualno Članci / čita se 28 minuta

kultura ukidanja

Woke agresija na Kopljanika bez koplja i Strijelca bez strijele

Slijedom klasifikacije kulturnog geografa Footea Nikola Petković prvo prezentira četiri oblika obilježavanja prošlosti. Zatim prikazuje kriterije prema kojima gradonačelnica Chicaga ispituje primjerenost spomenika, te iznosi kako aktivistica Ayaan Hirsi Ali kritizira woke kulturu. Slijedom tih okvira analizira Meštrovićeva Kopljanika i Strijelca

Nikola Petković

10. travnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina 10

Snimka razgovora o politici i ideologiji – kako su se razišli liberali? Stepinac i politika

U povodu nedavnog izlaska knjige Bože Kovačevića Promišljanje politike (Kruzak), Ideje.hr, Klub Batina, organizirali su razgovor u kojem su sudjelovali Darko Polšek, Goran Bandov, Tihomir Ponoš, Žarko Puhovski, Hrvoje Klasić, Sanja Vujačić i Jadranka Polović. Ovdje donosimo snimku razgovora

Ideje.hr

31. ožujka 2021. / Rasprave / čita se 18 minuta

Institucionalizam (2)

Tipovi kapitalizma. Drastične razlike u upravljanju i odnosu prema obrazovanju radnika.

Radnici sa specifičnim vještinama teže su nadomjestivi, pa je prijetnja njihovog štrajka ozbiljnija nego u slučaju radnika s nespecifičnim vještinama, piše Josip Lučev. u članku u kojem detaljno analizira način upravljanja i odnos prema radnicima u liberalno-tržišnim ekonomijama i koordinirano-tržišnim ekonomijama

Josip Lučev

31. ožujka 2021. / Rasprave / čita se 20 minuta

Filozofija politike

Postmoderna politika: Kad netko spomene ljudsko pravo želi prekinuti razgovor. Vrline nemaju uvijek dobre socijalne posljedice.

Čini mi se da su danas ideje o pravima napredovale nekom vrstom slobodnog plutanja, bez razmišljanja o njihovom sustavnom značenju, piše Jeremy Shearmur. Ne samo što nedostaje volje da se do kraja promisle u moralnom smislu nego se potpuno zanemaruje institucionalno, društveno i ekonomsko uređenje ako bi se takva prava realizirala.  Čini mi se da nedostaje – a to je karakteristika 'postmodernog' pristupa – čak i osnovni osjećaj da se radi o nečemu vrlo složenom, a ne o praznoj ploči na koju čovjek može utisnuti svoje moralne  preferencije kako želi.

Jeremy Shearmur

31. ožujka 2021. / Članci / čita se 16 minuta

filozofija morala

Koje točno moralne principe krše oni koji se cijepe preko reda? Ima li popusta? I što je s političarima?

Ako je dopustivo da je Alemka Markotić cijepila preko reda svoju majku u poodmakloj životnoj dobi, koji se etički argumenti tome u prilog mogu navesti, analizira Duje Kovačević. Kako bi je opravdao Peter Singer, i bi li branio Borasa i Burilovića? Imaju li političari koji idu preko reda i neke posebne obaveze?

Duje Kovačević

22. ožujka 2021. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta

ekonomija i politika

Sve je zeleno, digitalno, otporno i održivo. Hrvatska će cuclati iz novih korita. Ovisnici i njihove standardne svinjarije

Ivo Bićanić komentira (javno nedostupan) Plan oporavka i održivosti čije donošenje potvrđuje sve dosadašnje hrvatske mane, ovisnost o inozemnoj pomoći, demokratski deficit, rast potican državnom inicijativom i - napokon - učvršćuje kroni kapitalizam

Ivo Bićanić

25. ožujka 2021. / Članci Publikacije / čita se 29 minuta

knjige

Mjehur koji se nikad ne rasprsne. Kako Kina uspijeva svladati svaku krizu, pa i koronu. Dokad?

Sljedeća prijetnja zaposlenicima na Zapadu umjesto kineskih radnika bit će kineski roboti, piše Goran Mihelčić u prikazu knjige Thomasa Orlika, vodećeg Bloombergova stručnjaka za Aziju, koji analizira nevjerojatnu otpornost kineske ekonomije na krize. Odličnom uvidu u karakteristike kineske ekonomije Mihelčić dodaje i opis najnovijih događaja te način svladavanja krize uzrokovane koronavirusom

Goran Mihelčić

20. ožujka 2021. / Članci / čita se 26 minuta

nakon brexita

Britanija pred ustavnim promjenama. Što ih oblikuje? Događaji, dragi moji, događaji!

Johnson vlada u duhu konstantne predizborne kampanje pa njegovi protivnici strahuju da će sazivati izbore svaki put kada mu to bude odgovaralo i tako produljivati trajanje svoje vlade. Prije toga mora ukinuti jedan od novijih ustavnih zakona, piše Nataša Babić u članku u kojem opisuje tekuće događaje u Velikoj Britaniji nakon Brexita i u jeku pandemije te tenzije koje zahtijevaju promjene ustava koji ustvari i ne postoji

Nataša Babić

20. ožujka 2021. / Članci / čita se 24 minute

Sjedinjene Države

Novo normalno: umjesto ušteđevine, call options, umjesto zlata, bitcoin, umjesto Picassa, non-fungible token

Umjesto jednakih prava i poštovanja za crnce u društvu imamo ograničavanje prava na govor i čistku svih koji se ne uklapaju u dnevno-politički trend, umjesto financijske sigurnosti, dug, a umjesto vlastitog snošaja, zvuk snošaja slavnih, piše Ivo Škorić u izviješću iz SAD. Cijela naša egzistencija je 'fejk' kao Matrix, a i nije više naša.

Ivo Škorić

18. ožujka 2021. / Članci / čita se 23 minute

politička povijest

Disidenti u Jugoslaviji i tko je s kime surađivao? Zadarski slučaj 1966. Granice pluralizma.

Bitna je odrednica zadarskih intelektualaca to što njihovo djelovanje nije stremilo da bude (samo) lojalna opozicija unutar Saveza komunista, nego da formira socijalističku opoziciju – dakle, onu koja, barem deklarativno, neće napuštati socijalističko uređenje, ali bi formirala neki tip partijskog pluralizma onako kako i u kapitalističkim društvenim uređenjima postoji više stranaka, makar se sve ili bar većina slažu oko najopćenitijeg karaktera društvenog uređenja

Karlo Jurak

17. ožujka 2021. / Klub Batina

Klub Batina, deveti razgovor

Ima li u teorijama zavjere što pozitivno? Istina, moć i politika. Socijalne mreže. Je li Kopernik kriv za sve? Snimka diskusije

U utorak, 16. ožujka u Klubu Batina razgovaralo se o teorijama zavjere. Prema riječima Enesa Kulenovića, Shearmur i Blanuša su pristupili problemu iz epistemološkog kuta i premda iz različitih smjerova na kraju je tu bilo i zajedničkih točaka. Puhovski je teorije zavjere analizirao ponajprije iz političkog kuta i postavio interesantnu tezu o odnosu istine i politike (na koju je reagirao Tin Radovani). Kristina Feldvari pitala je što sa socijalnim mrežama, a Božo Kovačević digao je raspravu na razinu problema u kojima se nalazi prosvjetiteljski i demokratski projekt

Ideje.hr

9. ožujka 2021. / Klub Batina Rasprave / čita se 22 minute

teorije zavjere

Treba li cenzurirati teorije zavjere? Što sa socijalnim mrežama koje ih šire

U utorak 16. ožujka od 15:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o teorijama zavjere u kojem će uz autora ovog članka Jeremyja Shearmura uvodno govoriti Nebojša Blanuša i Žarko Puhovski. Shearmur problemu pristupa popperijanski, iz kuta stjecanja znanja. Na kraju članka zaključuje da ni današnji način znanstvenog rada nije adekvatan. Za sudjelovanje ili praćenje razgovora putem Zoom aplikacije molimo javite se na ideje@ideje.hr. Razgovor će biti izravno prenošen i kasnije dostupan kao video na youtube kanalu Sindikata znanosti

Jeremy Shearmur

13. ožujka 2021. / Članci / čita se 19 minuta

Republika i/ili demokracija (II)

Ni oslonac na istinu ne pokazuje izlaz iz suvremene krize republikanizma i demokracije

Na istini se kao neupitnoj političkoj osnovi zasniva prvenstveno totalitarni sindrom. Ne zato što bi u totalitarnome poretku istina bila na vlasti, nego zato što je totalitarna vlast jedina neprijeporna istina u takvome stanju, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati razvoj teorije i prakse republikanizma, od Rima, preko Machiavellia, Morusa, Kanta i suvremenih teoretičara. Poentira zaključkom Hannah Arendt o istini i politici, kojim se odnosom bavio i Zoran Milanović u inauguracijskom govoru

Žarko Puhovski

27. veljače 2021. / čita se 10 minuta / Članci

misija na mars

Dolazi doba astrobiologije. Kako će i gdje Perseverance tražiti tragove mogućeg života. Marsovce ne očekuje.

Nije isključeno da su prve organske molekule na Zemlju došle iz svemira (teorija panspermije). Kasnije su iz tih jednostavnih molekula nastajale sve složenije dok se nisu pojavile nukleinske kiseline koje su imale sposobnost autoreplikacije, objašnjava Tamara Čačev smisao potrage za tragovima mogućeg života na Marsu u koju su se uz Sjedinjene Države upustile i druge velike sile

Tamara Čačev

12. ožujka 2021. / Aktualno Članci / čita se 5 minuta

Kultura ukidanja

Neka «Indijanaca». Nasilje nad kulturom pravilo je a ne iznimka

Očito i sama smatram da ne valja dopustiti da se postavljaju spomenici i da se daju ulicama imena zločinaca, na primjer  inspiratorima  i izvršiteljima genocida, piše Nadežda Čačinović. Zašto onda osjećam nelagodu kada se ruši ili predlaže rušenje spomenika koji su vremenski i prostorno udaljeniji od strahota dvadesetoga stoljeća?

Nadežda Čačinovič

3. ožujka 2021. / Publikacije / čita se 18 minuta

ekonomika kompleksnosti

Računalno istraživanje ekonomije Rimskog carstva. Manje otkrića o prošlosti nego o današnjici

Računalna je tehnologija zaposlena u istraživanju ekonomije i društva Rimskog carstva. Sve ipak ovisi o pretpostavkama, koje očito snažno ovise o današnjim konceptima kako svijet funkcionira. Željko Ivanković predstavlja novu metodu u razumijevanju antičke (i današnje) ekonomije u knjizi o ekonomici kompleksnih sustava

Željko Ivanković

23. veljače 2021. / Članci / čita se 22 minute

knjige

Ne, ne znate sve o Trumpu, i ne, on nije prošlost nego naprotiv, državnik novog doba. Ni sam Woodward nije mogao vjerovati

Bob Woodward novinar je koji pretpostavlja da će sugovornici zbog svojeg osobnog integriteta izbjegavati očite laži ili iskrivljavanja istine. Trump mu je potpuna suprotnost i utjelovljenje novog doba u kojem istina nije važna, već samo mačo-ponašanje, osjećaji i plemenska pripadnost, piše Goran Mihelčić. U Woodwardovu svijetu još postoje koncepti poput odgovornosti i dužnosti, no u Trumpovom svijetu jedine konstante su ono što on želi i što drugi osjećaju.

Goran Mihelčić

24. veljače 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Češka

Nova generacija političara koja napokon navješćuje kraj postkomunističkih tajkuna i istrošenih populista. Mogu li Pirati izbaviti Češku?

U Češkoj je na djelu politička smjena generacija, koja označava stvarni kraj postkomunističke sprege desnice, tajkuna, bivših komunista i kompromitiranih socijaldemokrata. Iako članak Sofije Kordić naravno ne referira izravno na druge zemlje, može se čitati u ključu u kojem se traže paralele i u Hrvatskoj

Sofija Kordić

18. veljače 2021. / Klub Batina

Klub Batina, osmi razgovor

Snimka razgovora o popularizaciji znanosti u povodu izlaska knjige Blesimetar Treći Saše Cecija

U utorak 23. veljače Klub Batina, koji su osnovale Ideje.hr, organizirao je u suradnji s časopisom Priroda razgovor o popularizaciji znanosti, u povodu knjige Blesimetar Treći Saše Cecija. U živoj i intrigantnoj diskusiji sudjelovali su Rajka Rusan, Jelena Šuran (na naslovnoj fotografiji), Dario Hrupec, Ivan Kraljević, autor knjige Ceci te urednik Ideja Željko Ivanković. U nastavku možete pogledati snimku.

Ideje.hr

23. veljače 2021. / Članci / čita se 9 minuta

koronavirus

Neke viruse sprečavaju lijekovi, ali SARS-CoV-2 ne uspijevaju pobijediti. Korektor mutacija

Virus koji uzrokuje prehladu, a na ljude je skočio s krava koje su ga dobile od miševa, potkraj devetnaestog stoljeća ubio je više od milijun ljudi. Zbog stalne izloženosti danas su ljudi na njega imuni. Bi li se to moglo dogoditi i sa SARS-CoV-2?

Zvonimir Šikić

17. veljače 2021. / Članci / čita se 13 minuta

entropija i strijela vremena

Kako vrijeme teče to je nered veći. Zašto krhotine spontano ne formiraju ponovo cijelu čašu?

Kad u nekom društvu netko prirodoslovne ili tehničke struke pokaže da ne zna tko je William Shakespeare, to je strašno i neoprostivo. No, kad u istom društvu netko društvene ili humanističke struke pokaže da ne zna za drugi zakon termodinamike, nikome ništa, pojeo vuk magare. A trebalo bi biti jednako strašno. Drugi zakon termodinamike jedan je od temeljnih zakona prirode, trebao bi biti dio opće kulture, no većini ljudi je špansko selo, piše Dario Hrupec.

Dario Hrupec

18. veljače 2021. / Rasprave / čita se 26 minuta

esej

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja

Boris Kožnjak

17. veljače 2021. / Rasprave / čita se 12 minuta

rasprave

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku

Ivan Žilić

17. veljače 2021. / Članci / čita se 9 minuta

Pandemija u Los Angelesu

Plaže se pune beskućnicima, a skloništa životinja ispražnjena. Pandemija na Zapadnoj obali.

Kalifornija je američka savezna država čiji je saldo u pandemiji najlošiji. Rašeljka Maras opisuje život u obećanoj zemlji

Rašeljka Maras

18. veljače 2021. / čita se 17 minuta / Članci

Republika (I)

Republika i/ili demokracija. Vrlina zauzimanja za javnu stvar i prezidencijalna megalomanija

Prije godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. U tom povodu Žarko Puhovski tumači pojam republike, zatim odnos tog pojma prema pojmovima demokracije, jednakosti i pluralizma, te iz tog teorijskog kuta analizira neke zapažene Milanovićeve iskaze u prvoj godini mandata

Žarko Puhovski

9. veljače 2021. / Aktualno / čita se 3 minute

Osvrt

Zemlje koje ne cijepe AstraZenecom starije od 65 ne usude se reći da im mladalačka godina života vrijedi više

Pod pretpostavkom da je AstraZenecino cjepivo 95 posto učinkovito kod mlađih, a 50 posto učinkovito kod starijih od 65, Zvonimir Šikić je izračunao da Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Italiji mladalačka godina života vrijedi pet puta više od godine života starijih

Zvonimir Šikić

9. veljače 2021. / Aktualno / čita se 4 minute

Osvrt

Bićanić o HGK. Mlađa generacija političara ista kao starija. Nema laste za ovo proljeće

Pitanje članarina u HGK u prvi je plan opet izbacilo staru dilemu između “šok terapije” i “postepenosti”, piše Ivo Bićanić. Treba li sve što je bilo prije devedesete zamijeniti kapitalizmom i preko noći naglo i brzo stvoriti nova pravila ili je takvu razgradnju bolje postići nizom postepenih, pripremljenih, promišljenih i postojećim prilikama prilagođenih promjena?

Ivo Bićanić

5. veljače 2021. / Rasprave / čita se 18 minuta

Institucionalizam (1)

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti

Josip Lučev

4. veljače 2021. / Članci / čita se 19 minuta

knjige

Pet strategija antikapitalizma: razbijanje, rastavljanje, kroćenje, odupiranje, bježanje

Kapitalizam je nepravedan, kapitalizam ljude izlaže poniženju. Ima li ipak nešto od kapitalizma što u svijetu nakon kapitalizma može opstati i vrijedi zadržati piše Hana Samaržija u prikazu knjige Kako biti antikapitalist u 21. stoljeću Erika Olina Wrighta

Hana Samaržija

28. siječnja 2021. / čita se 5 minuta / Članci

O najnovijem stanju borbe za ravnopravnost

Izvještaj s bojišnice Nadežde Čačinovič: Radi se o zloupotrebi moći a ne o neprimjerenoj požudi

Oni bez moći razvijaju strategije kojih bi se slobodna bića možda stidjela. U neka davna vremena jednog profesora predatora dočekala je u mraku skupina studentica i naprosto pretukla, ne bi li ga naučile pameti

Nadežda Čačinovič

4. veljače 2021. / Članci / čita se 11 minuta

esej

Dobri i(li) zli bog

Mnoge katastrofe u povijesti protumačili su kao božju kaznu. Pa i prilikom posljednjeg potresa u Petrinji, dvojica hrvatskih biskupa komentirali su kako je time Bog poslao poruku. Pogođen katastrofalnim potresom u Lisabonu Voltaire mu je posvetio poemu, a potom u Candideu ismijao Leibnizovu ideju o harmoničnom, najboljem od svih mogućih svjetova, jedinom kakav je mogao biti. Čak i ako je bog pokrenuo svijet, piše Zdenko Duka, ljudi ga čine boljim ili lošijim

Zdenko Duka

30. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 29 minuta

Analize

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

Ozbiljno nastojanje formuliranja (i formiranja) nacionalnoga interesa (odnosno: nacionalnih interesa) toliko je potencijalno dalekosežno da redefinira i samorazumijevanje nacije. Baš je zato podjednako riskantno - i nužno, baš zato, jednom možda, započne i ozbiljnim strategijskim mišljenjem (koje se legitimira svojim taktičkim potencijalom), završava Žarko Puhovski članak u kojem recentnu Nacionalnu strategiju kontekstualizira u pitanje formuliranja nacionalnih interesa

Žarko Puhovski

30. siječnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Njemačka Pandemija

Wolfgang Streeck: Kojoj znanosti vjerovati? Zašto se protiv korone ne koristi sociologija

Iako mit o Nijemcima koji pandemiju svladavaju diciplinom - pada, i dalje čak 47% upitanih želi zadržati oštrije mjere, njih 32% misli da bi ih trebalo još pooštriti i samo njih 18% misli da bi ih trebalo ublažiti, piše Anđelko Šubić u članku u kojem se, slijedom razmišljanja sociologa Wolfganga Streecka, objašnjava da bi mjere valjalo ciljati ali i zašto se to ne čini nego se primjenjuje metoda - sjekire

Anđelko Šubić

30. siječnja 2021. / Članci / čita se 4 minute

međunarodna politika

Velika Britanija i Europska unija, koja sve pitanja tek treba riješiti

Izvan dogovora ostaje za sada cijelo područje usluga, posebno financijskih, što je važna britanska industrija. Neriješeno je i pitanje razmjene i kretanja digitalnih podataka, osnovice suvremene ekonomije. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje razine suradnje u području sigurnosti. Britanija trenutno ne koristi Schengenski informacijski sustav i nije više članica Europola

Ivan Grdešić

20. siječnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina, sedmi razgovor

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

Ideje.hr

23. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

književnost

Književnost liječi, priprema nas na neuspjeh, ona je niz austajderskih priča o ljudima koji pokušavaju objasniti svoje osjećaje

One koji literaturu odbacuju kao „samo fikciju“ valja podsjetiti na istraživanja da nam se dok čitamo o mirisima aktiviraju olfaktivni dijelovi mozga, a ako čitamo o nekome tko trči, aktivan nam je dio mozga zadužen za kretanje! Marija Ott Franolić piše o tome kako joj je knjiga Elif Shafak o očuvanju mentalnog zdravlja u doba podjela, nastala u vrijeme pandemije, pomogla da pročita roman Dezorijentalna iransko-francuske spisateljice Négar Djavadi

Marija Ott Franolić

19. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Pandemija

Novi sojevi virusa. Kako nastaju, koliko su opasni, kako se otkrivaju? Efikasnost cjepiva.

Virus se razmnožava u velikim brojevima i ne kopira precizno svoj genom. Dio mutacija ne predstavlja značajne promjene, dio mutacija smanjuje učinkovitost virusa, a dio mutacija ga čini efikasnijim, primjerice bolje se veže na receptor na stanicama koje inficira. Takav je soj efikasniji u pronalasku mjesta za umnažanje pa postoji šansa da prohara kroz ljudsku populaciju i postane dominantna verzija

Tamara Čačev

16. siječnja 2021. / Članci / čita se 17 minuta

Nakon potopa

Ujedinjeno Kraljevstvo rašiveno po šavovima. Zdravstveni sustav, temelj društva, ugrožen kombinacijom Covida-19 i Brexita

Na političke i društvene događaje te na živote stanovnika utječu kvalitete i kapaciteti institucija i odluke donesene i prije nekoliko desetljeća. Nino Bantić objašnjava kako su odluke o Brexitu i upitne protupandemijske mjere ugrozile funkcioniranje najvažnije nacionalne infrastrukture, britanskog zdravstvenog sustava, pokazale rezultate reforme kojima su Škotska, Wales i Sjeverna Irska dobili parlamente i vlade i podsjetile na povijesni mirovni sporazum iz 1998. godine

Nino Bantić

12. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 11 minuta

o metodi

Koliko vjerovati ekonomistima? Samouvjerene preporuke i nekredibilno pouzdanje.

Istraživači prvo moraju reći što ne znaju, a potom na temelju najslabijih pretpostavki davati zaključke i preporuke. U ekonomiji, put je često upravo obrnut, objašnjava Ivan Žilić zaključke Charlesa Manskog u članku u kojem suprotstavlja pojedinačne istraživače ekonomiste i ekonomiju kao disciplinu te pokušava odgovoriti na pitanja: Što nam ekonomija kao istraživačka disciplina može dati? Koliko je to znanje primjenjivo? Radi li se o deskriptivnoj ili preskriptivnoj disciplini?

Ivan Žilić

7. siječnja 2021. / čita se 12 minuta / Aktualno Članci

katastrofe

Altruizam nakon prirodnih katastrofa. Kratko traje i ne prevladava postojeće podjele, više se pomaže ‘svojima’

Dogradonačelnica Gline već se pobojala da bi većina građana za mjesec dana mogla zaboraviti na gradove pogođene potresom, podsjeća Goran Mihelčić u članku u kojem objašnjava psihologiju altruizma u prirodnim katastrofama. Realno je očekivati pojačano iseljavanje.

Goran Mihelčić

12. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 22 minute

država i brodogradnja

Mladen Klasić: Kako se trebaju a kako ne trebaju graditi brodovi. Ima li brodogradnja budućnost? Iskustva i preporuke.

Mladen Klasić veliki je brodograđevni inovator i čelnik u Uljaniku u vrijeme najvećih poslovnih i tehnoloških uspjeha i slave. U članku, uz svoja osobna iskustva, analizira razvoj brodogradnje u Hrvatskoj, objašnjava kako se i zašto mijenjao način poslovanja te iznosi realna očekivanja od brodogradnje. Klasić zaključuje da je Uljanikov program velikih brodova najveća kolateralna žrtva slamanja Hrvatskog proljeća ali je brodograđevna politika u samostalnoj Hrvatskoj uglavnom bila promašena

Mladen Klasić

6. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 19 minuta

povijest i dileme

„Dezerteri“ u Domovinskom ratu: građanski neposluh ili prigovor savjesti?

Ovo je tema o karakteru hrvatske države u ratnom stanju, koja još nije ustavno-pravno i etički dozrela onako kako to pristaje liberalnom, građanskom, pa i republikanskom poretku, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

2. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Obljetnice

Hegelova četvrtina milenija – ili: kako je potonuće filozofijskoga „Titanica“ u sudaru s nakupinom materije lansiralo flotu monotematskih brodica

U povodu 250 obljetnice Hegelova rođenja Žarko Puhovski se u prvom dijelu osvrće na filozofe koji su se neposredno nastavljali na pojedine aspekte njegova djela, zatim prikazuje koliko je iznenađujuće njegova filozofija živa među današnjim misliocima vrlo različitih orijentacija i interesa te na kraju tumači najpoznatije Hegelove zaključke koji su izraženi u nizu poznatih 'slogana'

Žarko Puhovski

2. siječnja 2021. / Publikacije / čita se 16 minuta

knjige

Financijalizacija: svi kao znaju što je, ali zašto je jednom rješenje a drugi put problem? Konfuzija pojave i ideologije.

Poveliki zbornik o financijalizaciji nalik je leksikonu, prolazeći kroz njega čitalac ima sam rekonstruirati mehanizme na temelju kojih se fenomen formira i oblikuje društvenu i političku hijerarhiju, zaključuje Željko Ivanković u osvrtu u kojem naglasak stavlja na odnos vrijednosti i cijene, zatim na problem kako financijalizacija izaziva nejednakost te postavlja pitanja: je li doba financijalizacije jedinstveno ili dio povijesnog trenda i može li se razumjeti bez standardne ekonomike

Željko Ivanković

25. prosinca 2020. / Rasprave / čita se 39 minuta

esej

Sizif iz Camusova eseja sličan je junaku Orwellove 1984. Ponovo je trenutak za pitanje o smislu

Prema skepticima nikad, neovisno o subjektivnom dojmu, ne možemo reći da doista znamo jesmo li sretni. Ipak, zamke koje postavljaju mogu se okrenuti protiv njih

Vedran Krušvar

26. prosinca 2020. / Članci / čita se 17 minuta

razmišljanja

Razuzdane dvadesete se zahuktavaju. Bićanićeva ‘strategija s malo hrabrosti’

Jedna od zamjerki Ive Bićanića nedavno objavljenoj nacionalnoj strategiji bila je da joj nedostaje hrabrosti. Ovdje izlaže svoje dvije prostorne, dvije ekonomske i dvije društvene vizije, naznačujući izbore za koje se Hrvatska može odlučiti. Posebno naglašava zabludu da je izrada strategije karakteristika socijalizma kakav je vladao u Sovjetskom Savezu. Naprotiv, to je tema ekonomskih nobelovaca i u zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva. Na kraju ističe moguće stranputice

Ivo Bićanić

24. prosinca 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, šesti razgovor

Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

U raspravi o knjizi Enesa Kulenovića 'Ljudska prava nakon Babela', za koju jedobio Državnu nagradu za znanost, sudjelovali su, uz autora: Ivana Radačić, Ana Matan, Nebojša Zelič, Nenad Zakošek, Božo Kovačević, Raul Raunić i Đorđe Gardašević

Ideje.hr

17. prosinca 2020. / Rasprave / čita se 36 minuta

prijevodi

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica

Ideje.hr

16. prosinca 2020. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

vanjska politika

Na Zapadnom su Balkanu sve snažniji utjecaji Rusije, SAD, i EU. Jedino Hrvatska nema nikakvu politiku prema regiji kojoj pripada i koju bi predvodila

Inicijatori osnivanja Foruma za vanjsku politiku prvi su sastanak 9. prosinca posvetili raspravi o hrvatskoj vanjskoj politici na Zapadnom Balkanu. Jedan od uvodničara, Božo Kovačević, zaključio je da je ta politika autistična, a potvrdu našao u riječima samog premijera Andreja Plenkovića da su Berlinski proces i Mini Schengen ustvari njemačke inicijative i da se hrvatska prema njima postavlja - pasivno.

Božo Kovačević

12. prosinca 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave

RASPRAVE

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.

Jeremy Shearmur

11. prosinca 2020. / Članci / čita se 8 minuta

književnost

Saša Stanišić, dobitnik najvažnijih njemačkih nagrada za knjige pisane na nematerinskom jeziku

Bacam brzi check na svoju knjižnicu: Saša Stanišić, dvije knjige, dvanaest primjeraka, svi raspoloživi. Šteta, sjajno piše, predstavlja Ante Alerić traženog njemačkog pisca (stotinu književnih večeri godišnje) čiji je i treći roman Porijeklo objavila Fraktura

Ante Alerić

2. prosinca 2020. / Članci / čita se 13 minuta

molekularna biologija

Googleova umjetna inteligencija riješila dosad nerješive probleme u molekularnoj biologiji.

Koliko se radi o superiornom načinu rješavanja problema govori to što je AlphaFold za samo pola sata riješio strukturu bakterijskog proteina koja se eksperimentalno rješavala gotovo desetljeće, objašnjava Tamara Čačev. Taj je algoritam sudjelovao i u predikciji strukture proteina SARS-Cov-2 virusa i kada je za nekoliko mjeseci dobivena struktura nekih od njih predviđanje je bilo prilično vjerodostojno

Tamara Čačev

2. prosinca 2020. / Članci / čita se 9 minuta

Pandemija, ekonomija, društvo

Sedláček: Pandemija ubrzava poboljšavanje svijeta. Solidarnost sve snažnija, bez gospodarskog rasta možemo

Greta Thunberg je htjela ograničiti broj letova i svi smo govorili da je sišla s uma, da to nije moguće. A sad, avio transport se takoreći potpuno zaustavio i nije se dogodio kraj svijeta. Izbori se, na primjer, rukovode drugim stvarima, ne ekonomijom, što je vrijedilo i prije Covida. Vjerujem da ćemo prije ili kasnije shvatiti da moramo stvoriti društva u kojima ne raste BDP, već obrazovanje.

Sofija Kordić

4. prosinca 2020. / Članci / čita se 11 minuta

međunarodna politika

Komunistički internacionalizam. Kina lider slobodne trgovine. Je li moguća obnova globalne uloge Sjedinjenih Država?

Sve dok ne budu riješeni njezini temeljni unutrašnji problemi, Amerika neće biti spremna za ponovno preuzimanje liderstva u organizacijama koje je prethodno napustila ili ih je – kao u slučaju NATO saveza – ignoriranjem interesa partnera ozbiljno poljuljala, piše Božo Kovačević

Božo Kovačević

28. studenoga 2020. / Članci / čita se 7 minuta

esej

O svjetsko-povijesnom porazu ženskoga spola. Marginalija uz 200 godina od rođenja Friedricha Engelsa.

Možemo li pomoću Engelsa bolje vidjeti je li feminističko razmišljanje o matrijarhatu mitotvorna, dakle nekritična djelatnost, pita se Nadežda Čačinovič. Zaključuje da je korekcija samo donekle potrebna zato što je posve očito što je u osnovi Engelsove analize: odbijanje nepravde i ovisnosti.

Nadežda Čačinovič

3. prosinca 2020. / Iz medija / čita se 9 minuta

zakoni

Četiri razloga zašto uvođenje obveznog savjetovanja prije pobačaja nije dobra ideja

Kad se donose zakoni onda rasprava treba biti argumentirana. Iako je u nekim razvijenim zemljama savjetovanje prije pobačaja zakonom propisano kao obavezno, Duje Kovačević obrazlaže zašto se za njima u ovom slučaju nije uputno povoditi

Duje Kovačević

27. studenoga 2020. / Klub Batina

Klub Batina, četvrti razgovor

Koliko ekonomisti i drugi znanstvenici znaju matematiku i koliko im i za što treba. Video o Knjizi za klikeraše

Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, Dario Hrupec sa Sveučilišta JJ Strossmayer u Osijeku, predstavili su Knjigu za klikeraše poznatog matematičara Zvonimira Šikića. Razgovor se orijentirao oko pitanja prave mjere korištenja matematike u znanosti, posebno u ekonomici.

Ideje.hr

15. studenoga 2020. / Aktualno Članci / čita se 21 minutu

nacionalna razvojna strategija republike hrvatske

Bićanić: Nismo baš svi bedaci. Za taj novac strategiju su mogli napisati Rodrik i Acemoglu, recenziju Krugman i Stiglitz i još bi ostalo za Ekonomski institut

Papazjanija koja se nudi kao strategija nepopravljivo je loša. Bio bi gubitak vremena tekst vraćati na doradu kojom bi se eventualno napravio smisleni dokument na trećini sadašnje duljine. Autori Tramišak/Plenković nisu sposobni i nemaju hrabrosti napraviti bolje. Dokument kakav je sad zadovljava eurokrate da odriješe kesu, a rasprave oko ove papazjanije gubitak su vremena. Imalo bi je smisla ismijati kako bi se autorima pokazalo da prepoznajemo u kojoj su mjeri napravili traljav posao. Dobili smo sterilan i bezubi dokument, koji ni ovu ni buduće vlade ni na što ne obavezuje i ne ograničava provedbu njihovih programa, kakvi god bili. Svatko i dalje može što hoće

Ivo Bićanić

21. studenoga 2020. / čita se 21 minutu / Rasprave

jednakost

Jednakost i nasilje. Ništa ne ukazuje na to da je jednakost ‘normalna’

Uvođenje opće društvene jednakosti bilo bi, kako to i iskustvo pokazuje, moguće samo uz primjenu enormne sile, što je i inače slučaj s utopijskim vrijednostima - uz svagda neizvjestan ishod, završava Žarko Puhovski članak u kojem prvo objašnjava razumijevanje jednakosti od Antike do suvremenog doba, a na kraju komentira teze Thomasa Pikettyja, najnovijeg promotora tog pojma

Žarko Puhovski

17. studenoga 2020. / Publikacije / čita se 22 minute

Bankovna politika

Damir Odak, metaforična ispovijest. Kako HNB vidi ulogu banaka i bankara u ekonomiji. Dileme i rizici.

Argumente za svoju bankovnu politiku, koju HNB njeguje već godinama, Damir Odak, bivši viceguverner, iznosi neobičnim stilom, punim slika, analogija i alegorija, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu A Political Economy of Banking Supervision. Iako je bogata sadržajima o kojima bi se u Hrvatskoj itekako trebalo raspravljati, teško da će se stručna javnost u to upustiti. Time će se možda baviti europski kuloari

Željko Ivanković

18. studenoga 2020. / Članci / čita se 9 minuta

Politološki razgovori

Pandemija, Europa, demokracija, sindikati i politička dimenzija filma Joker, sve u dva dana. Video

Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima

Leon Cvrtila

11. studenoga 2020. / čita se 19 minuta / Publikacije

Teorijska ekonomika

U ekonomici stalno pobjeđuje struja čiji su teorijski temelji i prediktivna moć slabiji.  Tako su uspješni još samo svećenici

Srž sukoba u ekonomici je oko prirode novca, piše Zvonimir Šikić u članku u povodu knjige Money and Government, Roberta Skidelskog. Druge intenzivne i povezane ekonomske rasprave su o određenju dugog roka 'prirodne ekonomske ravnoteže' i kratkog roka poremećaja, te o mogućnosti mikroekonomskog utemeljenja makroekonomije. Skidelsky daje povijesni i kritički pogled na te rasprave, očekuje u kojem bi se smjeru ekonomika mogla reformirati te na tom temelju odgovara na poznato Kraljičino pitanje zašto nitko nije predvidio krizu 2008. godine

Zvonimir Šikić

10. studenoga 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta

zakoni

Istospolni parovi jednakopravni su u udomiteljstvu. Zašto ne i u umjetnoj oplodnji?

Zakonski je medicinska oplodnja određena kao liječenje, čime se, a da ih se ne diskriminira, pokušava zaobići tri skupne: žene koje nemaju partnere, lezbijske parove i transrodne osobe, identitetske muškarce sa ženskim reproduktivnim organima. Duje Kovačević kritizira taj pristup kao nedosljedan i predlaže rješenje

Duje Kovačević

7. studenoga 2020. / čita se 8 minuta / Članci

Amerika

Američki intelektualci: Je li Trump (bio) fašist? Ili ne odskače od tradicije američke politike? Ili se radi o onom trećem?

Tvrtko Vrdoljak prikazuje tri pozicije u diskusiji u američkim akademskim krugovima o pitanju je li Donald Trump fašist, sintetizira što je debata otkrila i izvodi svoj zaključak

Tvrtko Vrdoljak

7. studenoga 2020. / Članci / čita se 13 minuta

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

5. studenoga 2020. / čita se 11 minuta / Članci

uz nobelovu nagradu za fiziku

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade

Dario Hrupec

30. listopada 2020. / Aktualno Rasprave / čita se 32 minute

digitalno normalno

Izazivanje Sudnjeg dana ili rođenje nove religije? QAnon. Kultovi iz doba socijalnih mreža, video-igara i teorija zavjere.

Goran Mihelčić napisao je opsežan prikaz QAnona, izvorno američkog fenomena koji osvaja i Europu, a u sklopu kojeg Donald Trump figurira kao 'spasitelj'. Tko je misteriozni Q? Imaju li Rusi prste u svemu tome? Koja je psihološka pozadina narastanja QAnona, a koje mu komunikacijske i tehnološke okolnosti pogoduju? Mihelčić zaključuje da se fenomen neće ispuhati te razmatra opcije u kojem bi se smjeru mogao razvijati

Goran Mihelčić

29. listopada 2020. / Klub Batina

klub batina, treći razgovor

Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti

Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin

Ideje.hr

23. listopada 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta

politička i ekonomska nejednakost

Kritični trenutak za zaokret od oligarhije prema demokraciji. Empirijska analiza

Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana

Josip Lučev

28. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta

prikaz

Uvođenje socijalizma tako da se sačuva kapitalizam.

Iako politika koju Piketty predlaže izgleda radikalno antikapitalistička, detaljnijim promišljanjem utvrđujemo da ukidanje kapitalizma nije njegov cilj, piše Božo Kovačević u osvrtu na raspravu o knjizi Kapitalizam i ideologija. Da sustav progresivnog oporezivanja osigura sredstva za javne politike potrebno je da dionice donose profit, da nekretnine donose visoke rente a menadžeri dobivaju visoke plaće. Uspješna kapitalistička ekonomija trebala bi imati socijalističku političku nadgradnju

Božo Kovačević

21. listopada 2020. / Rasprave / čita se 22 minute

RASPRAVE

Moral i religija. Je li nešto dobro zato što to bog zapovijeda ili zato što je dobro? Moralna otkrića

Neke od najmračnijih stranica u povijesti ispisali su ljudi koji su mislili da je ono što rade ispravno, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem prvo ispituje odnos morala i religije, a na kraju raspravlja kako da se ljudi iz različitih tradicija, u kojima drukčije shvaćaju što je moralno, postave jedni prema drugima u multikulturnoj zajednici

Jeremy Shearmur

14. listopada 2020. / čita se 14 minuta / Članci

ekonomija i korona

Sljedeće, odnosno novo normalno: inflacija i zašto to ovaj put može biti dobro

U maniri precjenjivanja "našeg povijesnog trenutka" i "naše uloge u tektonskim promjenama" mnogi u Velikoj recesiji prepoznaju početak nove faze kapitalizma, a zajedno s korona-šokom vide nekakvu točku prekida jer svijet navodno više neće biti isti, piše Ivo Bićanić u članku u kojem analizira prirodu aktualnih zbivanja u ekonomiji nakon Velike recesije i u doba korona-šoka. Posebnu pažnju posvećuje preispitivanju pozicije centralnih banaka koje je počelo i prije

Ivo Bićanić

14. listopada 2020. / Članci / čita se 6 minuta

Analize

To je to, tu je problem. Ionako nisko povjerenje građana u institucije dodatno je smanjeno.

Nepovjerenje hrvatskih građana u vlast i institucije nije novost. Umjesto da Vlada suočavanje s pandemijom iskoristi za snaženje veza s građanima, raspuštanje Sabora i izbori, u kombinaciji s potresom u Zagrebu nisu tome pomogli. Povjerenje je narušeno čak i u zdravstvo i policiju.

Martina Pezer i Branko Stanić

8. listopada 2020. / Članci / čita se 11 minuta

Nobelova nagrada za medicinu

Priča o otkriću. Bolest kojoj je uzročnik virus, liječi se iako za nju još nema cjepiva. Hepatitis C

Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev

Tamara Čačev

9. listopada 2020. / Članci / čita se 12 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2020

Emmanuelle i Doudna dobitnice Nobela za otkriće genetskih škara, ali nagrada je premalo za sve zaslužne. Sudski sporovi

Ovogodišnje laureatkinje su prve publicirale otkriće, sedam mjeseci prije Feng Zhanga koji je međutim u svojem radu pokazao kako ovaj sistem može funkcionirati i unutar stanica eukariotskih organizama u koje spadaju biljke, životinje i čovjek, što u primjeni ima puno veću težinu (a to omogućava i izdašne kompenzacije vlasnicima patenta). To je urodilo s nekoliko sudskih procesa u kojima od prošlog mjeseca 'vodi' Zhang i njegova grupacija, piše Tamara Čačev o Nobelovoj nagradi za kemiju

Tamara Čačev

6. listopada 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, drugi razgovor

Čime je milostiva Bela Krleža počastila ansambl nakon 100. izvedbe Glembayevih i što je mislila o ‘tom socijalizmu’

Održan je drugi sastanak Kluba Batina, a u povodu knjige Snježane Banović Kazalište za narod, koju su sudionici nazvali 'kapitalnim djelom' razgovaralo se o kazalištu, umjetnosti, književnosti, filozofiji, politici i - intrigama

Ideje.hr

30. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta

stručnjaci i korona

Psihologija i pandemija. Destruktivna kompeticija i narcizam slabe legitimitet eksperata i liberalnu demokraciju

Zabrinjava hipoteza da je uspješno partnerstvo stručnjaka i liberalnih demokracija bilo tek jedinstveni splet okolnosti u drugoj polovici 20. stoljeća kada je društvena nejednakost bila mala, a ekonomije su desetljećima rasle u miru, piše Goran Mihelčić potkraj članka u kojem se bavi psihološkim i inim razlozima slabljenja autoriteta stručnjaka, osobito vidljivim u koronakrizi, a koji se očituje u nemilosrdnim sukobima elita i populističkim nasrtajima na elite

Goran Mihelčić

5. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta

esej

Sloboda govora u doba post-istine. Sloboda govora i sloboda (političkog) djelovanja. Moć i riječ.

U doba tzv post-istine ponovo se postavljaju pitanja slobode govora, govora mržnje i pozivanja na nasilje, autocenzure i prijetnji s pozicija moći. Prolazeći kroz povijest političke filozofije i filozofije jezika Karlo Jurak objašnjava vezu slobode govora i slobode (političkog) djelovanja te komentira i postupke predsjednika Milanovića

Karlo Jurak

24. rujna 2020. / Članci / čita se 10 minuta

Istraživanje

Iseljavanje i pitanje političkog povjerenja. “Kažu da su ljudi glupi, ali nisu – pametni su!”

Dora Bagić diplomirala je na Sveučilištu u Leidenu istraživanjem o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Iako na iseljavanje nesumnjivo utječu iekonomski čimbenici, čini se da je nisko političko povjerenje glavni razlog iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku, zaključuje Bagić. U nastavku su sažetak njezina istraživanja i glavni naglasci

Dora Bagić

25. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta

međunarodna politika

Shearmur u Kini. Kontraproduktivni napadi i nerazumna očekivanja

Potaknut odnosom koji vlade na Zapadu, predvođene Sjedinjenim Državama, razvijaju prema Kini, Jeremy Shearmur upozorava na moguću štetu za sve nas koja iz toga može proisteći. Iznosi svoja zapažanja o karakteru vlasti u Kini te predlaže drukčiju strategiju

Jeremy Shearmur

27. rujna 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta

međunarodna politika

Serija međunarodnih skandala. Odnos EU i Kine testira se u Češkoj. Prijetnje i kontraprijetnje

Dio visokopozicioniranih čeških političara suprotstavio se politici svojeg predsjednika Zemana koji bliskost s Kinom tumači oslobađanjem od stiska EU i SAD-a. Nakon što je Miloš Vystrčil, predsjednik Senata, posjetio Tajvan uslijedila je razmjena izuzetno oštrih poruka s kineske ali i s europske strane

Sofija Kordić

21. rujna 2020. / Rasprave / čita se 24 minute

reakcije

Što je „kulturni marksizam“? U povodu članka o rušenju spomenika u SAD

Upotrebu pojma 'kulturni marksizam', u članku o rušenju spomenika u SAD-u, Karlo Jurak smatra pogrešnom. Iako je kritičan prema 'političkoj korektnosti' i nametanju kulture ukidanja (cancel culture) na nekim sveučilištima od strane radikalne ljevice, smatra da je 'kulturni marksizam' u članku profesorice Ane Munk kao miješanje alkemije s kemijom

Karlo Jurak

3. rujna 2020. / Rasprave / čita se 33 minute

kultura ukidanja

Feministički i LGBT pokret nisu zahtijevali rušenje spomenika patrijarhalnog društva. Suvremeno idolopoklonstvo, ikonoklazam, demokracija i zapadna kultura

Prema umjetničkim bismo se djelima trebali odnositi kao prema ljudima koji se slobodno kreću i djeluju među nama sa svim svojim proturječnostima, osobnim slabostima i ograničenjima povijesnog konteksta u kojem su djelovali, zaključuje povjesničarka umjetnosti Ana Munk u razgovoru u kojem povezuje trend rušenja spomenika u Sjedinjenim Državama s bližim i daljim povijesnim primjerima ikonoklazma (i idolopoklonstva). Prema profesorici Munk tijekom dva tisućljeća u zapadnoj se civilizaciji razvio odnos prema umjetnosti drukčiji od onog koji nastaje u sklopu 'kulturnog marksizma' koji podupire suvremenu američku krajnju ljevicu

Ana Munk

19. prosinca 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta

Osvrt

Reforma koja to nije. Je li moguće unapređenje bez novog poreza i promjena u mirovinskom i zdravstvenom sustavu?

Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?

Iva Tomić

11. rujna 2020. / Članci / čita se 30 minuta

Analize

Pet valova poreznih reformi Zdravka Marića. Nema dokaza o ostvarenju ciljeva, a Bićanić razotkriva nenajavljene trendove

Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji

Ivo Bićanić

16. rujna 2020. / čita se 17 minuta / Publikacije

prijevodi

Slobodna razmjena i pojava oligarhije. Siromaštvo je skupo, a početna prednost umnožava bogatstvo. Što ublažava neizbježni rast nejednakosti

Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje

Prijevod Pooka Zecov

12. rujna 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta

Pandemija koronavirusa

Matematika kolektivnog imuniteta. Faktori usporavanja zaraze, cijepljenje, heterogenost

Prag kolektivnog imuniteta na nekim će lokacijama biti veći, na drugima manji. I biološke razlike utječu. U početku virus zarazi ljude koji su osjetljiviji, a poslije epidemija raste sporije nego što se moglo očekivati ​​na temelju početne stope rasta. Ipak, jedini način da se zaustavi je postizanje kolektivnog imuniteta svuda, a ne samo ondje gdje su zaraze bile najviše

Zvonimir Šikić

8. rujna 2020. / Članci / čita se 16 minuta

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (3/1)

Merkel ni blizu najavljivanoj penziji. Njemačko predsjedanje EU u doba Covida i Konferencija o budućnosti Europe.

Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju

Aleksandra Šućur

1. rujna 2020. / Članci / čita se 14 minuta

koronavirus

Test koji dijagnosticira COVID-19 u 15 minuta, za aerodrome i granice. Utjecaj testiranja na kontrolu pandemije

U povodu vijesti da je u SAD odobren dosad najjednostavniji, najjeftiniji i najbrži test na SARS-CoV-2 Tamara Čačev piše o pouzdanosti i vrstama testova. Ima li smisla testirati i one kod kojih nema nikakvih medicinskih indikacija o zarazi, što se time dobiva?

Tamara Čačev

30. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

knjige

Rastakanje suvereniteta. Počivao u miru

Pojam koji se rodio zajedno s rastom modernih država rastočio se, nepotreban je, čak i štetan, smatra Don Herzog, autor knjige Sovereignty, R.I.P. koju prikazuje Karlo Jurak. Iako je politički još popularan, suverenitet je danas prazan pojam, jer je i ograničen, i podijeljen, i nije odgovoran 'samo Bogu', naprotiv

Karlo Jurak

29. kolovoza 2020. / Članci / čita se 20 minuta

Amerika, izbori

SAD, atmosfera. Kojagod strana izgubi izbore će proglasiti prijevarom, a nezadovoljne mase zaposjest će ulice

Jedna od legendi je da je Ben Franklin, nakon ustavotvorne skupštine 1787, na pitanje jednog prolaznika kako su odlučili da Amerika bude uređena, odgovorio: "Republika, ako je možete zadržati."

Ivo Škorić

22. kolovoza 2020. / čita se 14 minuta / Članci

doba kvantne prepletenosti

Fizičari nikad ne shvate novu teoriju nego se na nju naviknu. Fascinantni eksperimenti

Rezultati fascinantnih eksperimenata vezanih uz kvantnu prepletenost, objavljeni 2015. i 2017. širom su otvorili vrata kvantnim informacijskim tehnologijama: od kvantne kriptografije, kvantnih računala, kvantnog interneta do kvante teleportacije (informacija). Prema eksperimentima, informacija između udaljenih objekata kao da se prenijela trenutačno, brže od brzine svjetlosti

Dario Hrupec

26. kolovoza 2020. / Članci / čita se 24 minute

političke analize

Lijevi populizam, potraga za uporištem. Radnička klasa teorijski konstrukt. Građanin kozmopolit – iluzija

U prvoj polovici rujna Ideje.hr organiziraju raspravu o suvremenim međunarodnim odnosima, a u povodu nedavno objavljene knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića. Ovdje donosimo Kovačevićev pregled iskušenja suvremenog lijevog populizma kojemu marksizam više ne pomaže, a desnica ga je sasvim istisnula - unatoč tome što ona opasno ugrožava liberalnu demokraciju

Božo Kovačević

15. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

koronavirus

Sve oko SARS-CoV-2 obaralo je rekorde. Je li moguće ubrzati razvoj cjepiva? Kineski, američki, ruski i ‘oxfordski’ pristup.

Zasad cjepiva koja su ušla u treću fazu ispitivanja izazivaju stvaranje protutijela na virus no to još nije garancija da će biti uistinu učinkovita u srazu sa stvarnom infekcijom, piše Tamara Čačev. Ipak, to nas ne bi trebalo paralizirati u tome da se neka od ovih cjepiva usmjere u primjenu, pogotovo kod ljudi kod kojih se očekuje veća korist od cijepljenja u odnosu na potencijalnu opasnost ako se zaraze ovom bolešću

Tamara Čačev

19. kolovoza 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta

in memoriam

Josip Kregar, znanstvenik i političar-građanin

Bio je najblaži i najotvoreniji za argumente onih s najmanje moći, a što je moć sugovornika bila veća to je prema njemu nastupao oštrije i nepokolebljivije

Ivan Koprić

13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 18 minuta

postizborno zanovijetanje

Plenković i reforme: Pogledajte samo savjetnike. I naučite živjeti ispod vode

Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika

Ivo Bićanić

7. kolovoza 2020. / Rasprave / čita se 20 minuta

rasprava o demokraciji

Platonova osveta. Ne biste li možda ipak trebali usluge filozofa-vladara?

Glavni problem s kojim se suočavamo jest: kako bismo u demokraciji kakvu sada imamo mogli strukturitati društvene institucije tako da naše najbolje ideje budu kritički procijenjene i u skladu s tim odigraju odgovarajuću ulogu u oblikovanju javnog mišljenja i javne politike, piše Jeremy Shearmur. Ne trebate li možda usluge filozofa-vladara za osmišljavanje, uspostavljanje i održavanje boljih institucija? Ali naravno, vama je tako nešto neprihvatljivo.

Jeremy Shearmur

7. kolovoza 2020. / čita se 8 minuta / Publikacije

knjige

Erudicija koja na svoj način nadmašuje čak i internet.

Turistički vodič Ante Alerić preporučuje knjige Staše Forenbahera i Lare Černicki. Uz njih na izletima možete naučiti štošta o Karolini, Jozefini, Lujzijani i sličnim stvarima o kojima ste načuli ali ne znate dovoljno

Ante Alerić

30. srpnja 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta

RASPRAVE

Evolucijske i kognitivne pretpostavke stvaranja i prihvaćanja teorija zavjere. Opijat otpisanih

U slučaju neprepoznavanja prevaranata ili opasnih suparničkih zajednica, pojedina bi zajednica bila smrtno ugrožena (false-negative), a u slučaju pogrešnog prepoznavanja došlo bi samo do trošenja resursa (false-positive), objašnjava Goran Mihelčić okolnosti u kojima se razvila sklonost teorijama zavjere. Vjerovanjem u zavjere ljudi stječu osjećaj pripadnosti s drugima, ponovno stječu osjećaje kontrole i moći u svom životu

Goran Mihelčić

30. srpnja 2020. / Publikacije / čita se 8 minuta

knjige

Je li logika uzorka (mustre) omogućila da digitalna tehnologija stvarno preuzme sve, od toastera i elektrane do države?

Sintagma digitalno društvo često se pojavljuje kao  oznaka za nešto poželjno, ali i kao upozorenje da smo kontrolu nad svojim životima prepustili Googleu, Amazonu, Facebooku i Appleu, to jest GAFA hobotnici, započinje Nadežda Čačinović kritički osvrt na knjigu Muster njemačkog sociologa Armina Nassehija. Završava razmatranjem onoga što Nassehi, po njezinom mišljenju, previđa

Nadežda Čačinovič

19. srpnja 2020. / čita se 23 minute / Publikacije Rasprave

knjige i ideje

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto

Željko Ivanković

10. srpnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

korona i politika

Strah od pandemije uhvatio nas na lijevoj demokratskoj nozi. Tinja nada u zaokret trenda. Kako

U posljednjih pet godina udio građana (154 države) nezadovoljnih demokracijom skočio je s 48% na 68%. Rast nezadovoljstva najistaknutiji je u razvijenim demokracijama. Vidljiv je pad pluralizma i participacije, slobode izražavanja i vjerovanja, prava organiziranja, vladavine prava, osobne autonomije i individualnih prava. Kosta Bovan piše o zadatku i prilici da građani u pandemiji preokrenu trend

Kosta Bovan

9. srpnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

knjige

Čarolija matematike: postoji li neovisno o nama ili je proizvod ljudskog uma, je li matematika otkrivena ili stvorena?

Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku.  Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost

Dario Hrupec

4. srpnja 2020. / Članci / čita se 7 minuta

Okoliš

Nesreća nikad ne dolazi sama. Covid-19 potiče pandemiju plastičnog otpada

Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.

Mirjana Matešić

1. srpnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

politologija

Zašto govore da su HDZ i SDP isti. Nova politička razdjelnica, politički antiestablišment protiv establišmenta.

U posljednjih desetak godina svaka nova „treća opcija“ pridobiva sve više birača, sve više ugrožavajući vladajuću elitu. Matija Štahan u domaćoj političkoj praksi pronalazi primjere kojima potkrepljuje tezu o novom stvarnom rascjepu u političkom tijelu, između političkih elita i onih koji pripadaju političkom antiestablišmentu (iako su možda dio društvenih elita)

Matija Štahan

26. lipnja 2020. / Publikacije / čita se 21 minutu

esej

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca

Marija Ott Franolić

27. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

kritička kritika

Nino Raspudić, docent emeritus. Na temelju se čega predstavlja kao filozof i proglašava idiotom?

Nikola Petković u prvom dijelu članka analizira 'markantnu javnu ličnost', Nina Raspudića, kao samoproglašenog filozofa, a u drugom dijelu članka kao samoproglašenog idiota. Zaključuje da je ustvari - oportunist

Nikola Petković

18. kolovoza 2020. / čita se 46 minuta / Publikacije

međunarodna politika

Učestale su knjige o potencijalnom sukobu Kine i SAD. Božo Kovačević daje pregled. Čije su šanse na pobjedu veće

Brose upozorava da bi Amerika vjerojatno izgubila rat u Južnom kineskom moru, a bez promjena u načinu razmišljanja o budućnosti ratovanja, gubitak liderskog položaja Amerike gotovo da je zajamčen. Kroening pak tvrdi da nijedna zemlja koja nema razvijene inkluzivne institucije i demokratsko uređenje ne može trajno igrati ulogu globalnog lidera. Posljednjih su se 400 godina u toj ulozi izmjenjivale zemlje s inkluzivnim institucijama: Nizozemska, Engleska, Amerika

Božo Kovačević

16. lipnja 2020. / Aktualno Rasprave

EU projekt: Završna konferencija

Okrugli stol: Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada. Demografski izazovi

U petak, 19. lipnja od 14.00 održat će se u Zagrebu, u zgradi Sindikata znanosti završna konferencija EU projekta, na kojem će biti predstavljena publikacija Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada u odnosu na demografske izazove, čiji su autori Sven Marcelić, Teo Matković, Dragan Bagić, Velibor Mačkić (na naslovnoj slici slijeva, odozgo) te Matija Kroflin

Ideje.hr

12. lipnja 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave

RASPRAVE

Pogled na svijet, opredjeljenja i objektivnost. Sva gledišta griješe. Što to znači praktički, što politički. Popperovim tragom

Svi imamo pogled na svijet, koji smo stekli samostalno, u obitelji ili obrazovanjem, piše Jeremy Shearmur. Ti pogledi na svijet, svjetonazori i opredjeljenja su različiti. U razmatranju kako s time izići na kraj autor svraća pažnju na filozofa Karla Poppera i njegov pristup iz kojeg slijedi da ne možemo biti sigurni da su ideje koje zastupamo istinite, a da približavanje istini ide putem suočavanja različitih pogleda koji uzimaju u obzir probleme koje treba riješiti.

Jeremy Shearmur

5. lipnja 2020. / Članci / čita se 18 minuta

knjige

Pristranosti nevidljive ruke na tržištu ideja. Cenzura u privatnim i javnim medijima. Trebaju li mediji demokratsku kontrolu?

Struktura medijskih sustava nije u svim državama jednaka. Knjiga Petera Beattiea, koja odnos medija i demokracije analizira pomoću socijalne evolucije i političke psihologije, ruši mit kako kako pluralizam ideja proizlazi nužno iz samog medijskog tržišta, piše Kosta Bovan. Autor predlaže demokratski nadzor medija, a preferira sustave kakvi su u sjevernoeuropskim zemljama, s jakim i neovisnim javnim medijskim servisom. Je li takav sustav u Hrvatskoj više prepreka nego rješenje

Kosta Bovan

22. svibnja 2020. / čita se 27 minuta / Publikacije

knjige o novcu

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca

Željko Ivanković

16. svibnja 2020. / Članci / čita se 16 minuta

RASPRAVE

Intelektualna gigantomahija. Ustavni suci o pravoj mjeri. Razgoropađeni Levijatan. Prioriteti i zdravstvena štednja

U Njemačkoj rasprave o uređenju društva koje je uzrokovala zaraza tek se zahuktavaju. Na stolu su sve opcije, od teorija zavjera o sprezi svjetske vlade u sjeni s medijima, do pitanja mogu li se drastične mjere ograničenja sloboda opravdati neznanjem (o razini opasnosti)? Propituju se sve manja ulaganja u javno zdravstvo i već desetljećima sve snažnija sklonost države da posegne za izvanrednim mjerama i bez povoda

Anđelko Šubić

9. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 21 minutu

primijenjena etika

Prodavati samoga sebe, organe, dijelove tijela, u čemu je tu problem, što tu ne štima?

Jeremy Shearmur predavao je u Australiji o etičkim i tržišnim aspektima raznih oblika prodaje ljudskog tijela, od prodaje organa do prostitucije, ali i onih oblika koje se ponegdje smatra prihvatljivima. Ovdje razmatra različita rješenja koja se primjenjuju od Irana do Švedske, Sjedinjenih Država, UK, Australije. Napokon, postavlja pitanje, što je uopće odbojno u ideji o potpuno slobodnom tržištu ljudskih organa ili djece

Jeremy Shearmur

30. travnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta

koronavirus

Šveđani i šezdesetosmaši u korona-krizi. Odgovornost pozadine za prvu liniju fronte. Sloboda, solidarnost i dezerteri

Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji

Stevo Đurašković

26. travnja 2020. / Rasprave / čita se 29 minuta

Slučaj franak (3): Politički aspekt

Priča o izbjegavanju odgovornosti. Odluke su političari prepustili društvenim mrežama

U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad

Željko Ivanković

23. travnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Mirjana Matešić

22. travnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

psihologija

Racionalnost u doba korone. Što utječe na odluke Stožera? Kako odlučuju građani? Inteligencija i stručnost nisu garancije

Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa

Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić