ŽENE U CRNOM
Prošlo je 35 godina od prvog antiratnog prosvjeda Žena u crnom. O najmarkantnijem mirovnom pokretu na području bivše Jugoslavije piše Boris Pavelić.
Hrvatska je ukinula agenciju za kvalitetu u zdravstvu. To je jasna poruka svima, kaže Aleksandar Džakula, osnivač Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Kako je Kurikularna reforma postala Škola za život, i kako je putem izgubljen entuzijazam, u velikom serijalu analizira Josip Šarić.
6. listopada 2026. / čita se 10 minuta
medicina i fiziologija
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2026. nagrađuje put dug nekoliko desetljeća: od arheja i alge s očnom pjegom do prvog pacijenta kojem je optogenetika djelomično vratila vid. Optogenetika omogućuje precizno ispitivanje što se događa s nekim prilično kompleksnim ponašanjem ako znanstvenici promijene aktivnost točno određenih neurona. Tamara Čačev objašnjava što je optogenetika, kako djeluje i kako neuroznanstvenici tom metodom mogu ne samo promatrati neuronske krugove nego ih i uključivati svjetlom.
3. listopada 2026.
Intervju Vedran Bilas
Jedna od opasnosti umjetne inteligencije je da će iz institucija visokog obrazovanja izlaziti studenti koji su zadovoljili sve forme bez usvajanja temeljnih znanja, upozorava dekan FER-a Vedran Bilas u razgovoru s Ivanom Fischerom, i objašnjava koliko je važno prilagoditi nastavu i ocjenjivanje naučenog novim okolnostima.
5. listopada 2026. / čita se 8 minuta
Psihologija
Cinizam se doima pametnim, ali istraživanja pokazuju suprotno: cinici lošije prolaze na kognitivnim testovima, teže prepoznaju laž i umiru mlađi od svojih manje ciničnih vršnjaka. Jamil Zaki u knjizi “Nada za cinike” nudi izlaz koji nije naivni optimizam, nego “nadom ispunjen skepticizam”.
1. listopada 2026. / čita se 13 minuta
Država i humanizam
Kad je njemački ministar de Maizière javno progovorio o „etičkoj dilemi” otvaranja granica 2015., nesvjesno je artikulirao sukob koji filozof Arnold Gehlen desetljećima ranije prepoznao kao temeljni problem moderne politike: sudar nespojivih, jednako legitimnih etičkih obveza. Gehlen tvrdi da ne postoji jedinstven moral, nego pluralizam autonomnih etosa – uzajamnosti, blagostanja, obitelji i države – koji su u trajnom, tragičnom i nerazrješivom sukobu.
15. rujna 2026. / čita se 22 minute
Broj i vrijednost
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u – umjesto da padne – zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije
1. listopada 2026. / čita se 9 minuta
RUSIJA I RAT
Dajte Rusiji što hoće i nastupit će mir. Je li doista tako? Knjiga Carla Masale s početka 2025. godine o ruskom napadu na Estoniju 2028. godine objavljena je u međuvremenu i u hrvatskom prijevodu. Zdenko Duka razmatra približava li se stvarnost scenariju iz knjige
Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom.
Matija Miloš piše o razumijevanju uloge oporbe u hrvatskim uvjetima forsiranja pravovjernosti, tretiranja vlasti kao plijena i pristajanja samih oporbenjaka na to da se njihovo djelovanje svede na pokušaj da osvoje vlast.
Odlučnost Gospićana pokrenula je niz građanskih pobuna diljem Hrvatske, od Našica do Raše. Njihove zahtjeve analizira Veronika Rešković.
Vlada obećava sanaciju slučaja Gospić u roku od godinu i pol – bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u razgovoru s Domagojem Novokmetom kaže da su to “gluposti i bablje priče”, i objašnjava zašto hrvatski sustav gospodarenja otpadom nema šanse to stvarno riješiti u tom roku.
Kada se govori, piše i razmišlja o demokraciji zaboravlja se ključna stvar. Ona je oblik vladavine nastao unutar robovlasničke strukture, kaže Goran Gerovac.
O uspjehu radikalno desnog AfD-a u Njemačkoj Domagoj Novokmet razgovara s Tihomirom Cipekom, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Što nas iskustvo pandemije može naučiti o novom Vladinom Znanstvenom savjetu i granicama između znanosti i politike, analizira Marija Brajdić Vuković.