UMJETNA INTELIGENCIJA

Matematika neuronskih mreža. Je li ChatGPT simplificiran model ljudskog mozga?

U članku o umjetnoj inteligenciji Zvonimir Šikić objašnjava kako se generativni pretrenirani transformatori koriste za stvaranje pisanih sadržaja. Opisuje princip rada i treniranja neuronskih mreža, ali i ograničenja, te zaključuje kako svejedno mogu pokazati da su neke ideje, na prvi pogled nezamislive, ipak zamislive, možda i realne.

Zvonimir Šikić / 18. svibnja 2024. / Članci / čita se 22 minute

21. svibnja 2024. / Članci / čita se 11 minuta

IN MEMORIAM

Kraj putovanja Nenada Miščevića. Filozof neusporedive širine i zaraznog utjecaja

Povodom smrti Nenada Miščevića Ideje.hr, u suradnji s Vox Academiae Riječkog sveučilišta, objavljuju govor koji je Dunja Jutronić održala na posljednjem ispraćaju, te in memoriam koji je napisao Nenad Smokrović.

Ideje.hr, Dunja Jutronić, Nenad Smokrović

15. svibnja 2024. / Rasprave / čita se 20 minuta

EKONOMIJA

U Saitovoj viziji svi bi čistili ulice i radili hranu. Pitanje je – zašto ne? I zašto odrast a ne održivi razvoj?

Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?

Filip Drača

17. svibnja 2024. / Klub Batina / čita se 9 minuta

Klub Batina

Uzurpira li Vlada diobu vlasti? Što bi trebao raditi Ustavni sud?

Funkcionira li načelo diobe vlasti u Hrvatskoj i jesu li potrebne promjene? Na ta su pitanje odgovarali Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, Enes Kulenović, profesor političke filozofije na Fakultetu političkih znanosti, Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci. Raspravu je moderirala Jasmina Popović

Ideje.hr

9. svibnja 2024. / Članci / čita se 6 minuta

KNJIŽEVNOST

Prikaz prosječnog života u Jugoslaviji. Sreća izvan dohvata većine

Goran Ferčec odvažno se prihvatio zadatka stvaranja književnog djela koje eksplicitno tematizira zadnja dva desetljeća Jugoslavije kroz prizmu života potpuno prosječne osobe, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu na knjigu 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća'. Ljudski život u Ferčecovom je prikazu niz propusta i razočaranja, a njegova neimenovana radnica sretnija ne bi bila ni u kojem drugom sustavu.

Hana Samaržija

4. svibnja 2024. / Članci / čita se 17 minuta

umjetnost

Tulumi Lovre Artukovića u interpretaciji Leonide Kovač

Ono što postoji na platnima Lovre Artukovića bliskije je permanentnom performansu koji se događa ispod praga percepcije, negoli kategoriji slike, piše Leonida Kovač. Tri rada povezana pojmom tuluma - dvije slike i jedna prostorna instalacija - dio su izložbe koju je kao kustosica postavila s umjetnikom u Zagrebu ove godine. U svojem osvrtu Kovač izložbu promatra u širem kontekstu Artukovićevog stvaralaštva, povezuje je s njegovim drugim radovima i njegovim pristupom umjetnosti.

Leonida Kovač

13. svibnja 2024. / Aktualno / čita se 17 minuta

Europski izbori

Je li veto u Europi anakronizam ili nije? Prvo sučeljavanje uoči europskih izbora.

Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta, Tomislav Sokol iz HDZ-a, Zvonimir Troskot iz Mosta, Jelena Miloš iz Možemo!, Milorad Pupovac iz SDSS-a te Zorislav Antun Petrović iz Zelene alternative-Održivi razvoj Hrvatske raspravljali su o hrvatskoj politici u Europskoj uniji.

Ideje.hr

3. svibnja 2024. / Rasprave / čita se 29 minuta

INSTITUCIONALIZAM

I korupcija je ekonomski funkcionalna, ako nema bolje alternative. Teret perifernosti

Dugoročno je ekonomska struktura ponajprije određena teretom perifernosti, piše Josip Lučev u završnom članku svoje institucionalne analize hrvatskih perspektiva. Dio te perifernosti su demografski problemi, iseljavanje i teškoće s integracijom i useljavanjem, zatim perzistentni robni deficit te teško iskorjenjivi klijentelizam, korupcija i loše upravljanje po čemu daleko zaostajemo. Promjena uvijek ima, ali su mukotrpne, spore i ne omogućuju odmicanju od začelja

Josip Lučev

1. svibnja 2024. / Rasprave / čita se 24 minute

POLITIKA I RELIGIJA

Zašto evangelički kršćani podržavaju Donalda Trumpa? Paralele s kraljem Kirom

Donald Trump se ni najmanje ne doima usklađen s vrijednostima konzervativnih evangeličkih kršćana, no unatoč tome on uživa njihovu snažnu podršku, piše Jeremy Shearmur u svojoj dubinskoj analizi ovog fenomena. Ulazi u povijest konzervativne kršćanske kulture u Americi, i objašnjava kako je Trump zadobio podršku ne kao osoba kršćanskih vrlina, već kao osoba koja ispunjava ciljeve evangeličkih kršćana.

Jeremy Shearmur

25. travnja 2024. / čita se 11 minuta / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Sprečavanje epidemija, zaštita okoliša. Što je eDNA i kako i amateri mogu biti korisni istraživačima?

Pretpostavlja se da između 80 posto i 90 posto vrsta na našem planetu još nije otkriveno, piše Tamara Čačev i pojašnjava novu metodu istraživanja složenih interakcija života i okoliša koja nalikuje forenzici iz kriminalističkih serija. Dok dio terenskog rada za njih mogu obaviti drugi, čak i na turističkim putovanjima, znanstvenici se u laboratorijima mogu posvetiti analizi prikupljenih podataka

Tamara Čačev

24. travnja 2024. / Članci / čita se 40 minuta

HRVATSKA POVIJEST

Izbrisani. Dva impressuma Hrvatske enciklopedije 1941. godine. Sudbina uključenih Židova i HSS-ovaca

Postoje dva impressuma Ujevićeve Hrvatske enciklopedije, čije se prvo izdanje pojavilo netom pred uspostavu ustaške vlasti u NDH. Enis Zebić otkriva kako su nakon objave u kratkom roku nestala imena Židova i HSS-ovaca koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Prateći njihove biografije otkriva kako neki izbrisani nisu živi dočekali kraj rata, dok su neki od preživjelih imali problema i s narednim režimom. Istraživanje je pokazalo kako su impressum mijenjale ustaške vlasti, dok za alternativnu teoriju – da je izmijenjen još ranije pod pritiskom Beograda - nema temelja u prikupljenoj građi.

Enis Zebić

19. travnja 2024. / Članci / čita se 9 minuta

IN MEMORIAM PETER HIGGS

Genijalni teoretičar s ljudskim kvalitetama. Prokletstvo ‘božje čestice’

Peter Higgs je u svojim najplodnijim znanstvenim godinama živio u zlatnom dobu fizike elementarnih čestica i imao je genijalnost povezati koncepte koji nadilaze to specifično područje fizike, piše Davor Horvatić o preminulom nobelovcu. On nije bio samo genijalni teoretičar, bio je poznat i po skromnom i povučenom stilu života, a njegovu predanost i znatiželju nisu promijenili ni sva slava ni vanjska priznanja.

Davor Horvatić

26. travnja 2024. / čita se 16 minuta / Članci

IN MEMORIAM

Oproštaj od nježnog diva filozofije. Daniel Dennett o velikim je temama pisao nevjerojatnom lakoćom

Bavio se prirodom uma i svijesti, slobodom volje, evolucijskom teorijom i religijom, piše Pavel Gregorić o nedavno preminulom filozofu kojeg je imao priliku i upoznati. Daniel Dennett se u svojim radovima uvijek oslanjao na prirodne znanosti, koristeći pažljivo oblikovane argumente s puno primjera, duhovitih analogija i maštovitih misaonih eksperimenata, uz majstorsko korištenje engleskog jezika.

Pavel Gregorić

14. travnja 2024. / Članci / čita se 9 minuta

MEĐUNARODNA POLITIKA

Bijeg u BiH od progona za korupciju. Slovački obavještajac i sigurnosni dužnosnici traže azil

Tri bivša visokopozicionirana člana slovačkih sigurnosnih službi, skrivaju se od slovačkog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, gdje su zatražili azil, piše Sofija Kordić. Istraživački novinari iz Slovačke i BiH tvrde da slovački bjegunci u BiH uživaju određenu zaštitu zbog spore birokracije i potencijalne političke podrške, što im omogućava da se izmaknu pravosuđu do povoljnog trenutka za povratak u Slovačku.

Sofija Kordić

11. travnja 2024. / Publikacije / čita se 10 minuta

KNJIŽEVNOST

O moći gledanja. ‘Rasprizorenja’ Leonide Kovač

'Rasprizorenja' Leonide Kovač važna su knjiga iz dva razloga koji se čitateljima nenametljivo predočuju, piše Biljana Kašić. Knjiga promišlja o etičkoj odgovornosti i inaugurira drugačiji pristup analizi teorije i prakse, nudeći koncept "rasprizorenja" kao protudiskurs teroru slikovnih opsjena.

Biljana Kašić

15. travnja 2024. / čita se 12 minuta / Klub Batina

Klub Batina

Pet ključnih pitanja o useljavanju i iseljavanju. Video.

Dana prije predizborne šutnje Ideje.hr i Sindikat znanosti održali su raspravu o migracijama i što politika može učiniti s time u vezi. Sudjelovali su Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret)

Ideje.hr

6. travnja 2024. / Članci / čita se 20 minuta

portret

John von Neumann. Ogroman znanstveni utjecaj, neobično nedovoljno poznat.

Nekoliko recentnih biografija približavaju širem krugu čitatelja djelo i karakter čovjeka kojeg mnogi koji imaju osnove o tome govoriti smatraju jednim od najutjecajnijih znanstvenika ikad, piše Slaven Smojver. Von Neumannov doprinos matematici, fizici, ekonomiji, računarstvu, statistici, čak i biologiji je izniman, no pozor zaslužuju i njegovi politički stavovi, posebno 'politika prve upotrebe' atomskog oružja

Slaven Smojver

10. travnja 2024. / čita se 21 minutu / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Odvažna akcija kraljevske flote. Napad na talijansku luku koji je inspirirao Pearl Harbor

Britance ništa nije moglo odvratiti od odvažnog zračnog napada na talijansku luku Taranto, utvrđenu poziciju na kojoj se skrivao značajan dio talijanske flote za Drugog svjetskog rata, piše Oleg Maštruko. Ni nesreća koja im je prepolovila dostupne nosače zrakoplova, ni avioni koji su pali u more prije same akcije. U studenom 1940. uspješno je izveden jedan od prvih značajnih napada mornaričke avijacije u povijesti, koji su Japanci potom pomno proučavali u pripremama za Pearl Harbor.

Oleg Maštruko

2. travnja 2024. / Članci / čita se 12 minuta

ARHITEKTURA

Zatočenik Studentskog centra u Zagrebu. Zaboravljeni biser Bauera i Haberlea

Francuski paviljon, ekstravagantno umjetničko djelo i vrijedan eksponat u centru grada, čak ni nakon obnove gotovo ne postoji u svijesti Zagrepčana, a još manje posjetilaca grada, piše Marina Pavković. Radi se o građevini koja zaslužuje društvenu osviještenost i punokrvan cjelogodišnji život, no za to je potrebno iznova razmotriti svrhu i budućnost Studentskog centra.

Marina Pavković

1. travnja 2024. / Članci / čita se 11 minuta

FILOZOFIJA

Je li život bez nade zaista život? Svendsenov pregled filozofije nade od Antike do Camusa

Lars Fr. H. Svendsen istražuje u knjizi "Filozofija nade" važnost nade kroz povijest filozofije, odbacujući religiozne i psihološke definicije te se fokusira na nadu kao sekularnu snagu koja oblikuje naš identitet i omogućava nam da se nosimo s izazovima života. U pregledu knjige Zdenko Duka zaključuje kako se radi o čitkom djelu za svakoga tko želi još nešto doznati da bi sam razmislio o smislu života.

Zdenko Duka

1. travnja 2024. / čita se 33 minute / Članci

IN MEMORIAM DANIEL KAHNEMAN

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

U povodu smrti nobelovca Daniela Kahnemana Goran Mihelčić prikazuje njegov znanstveni doprinos izgradnji i razvoju bihevioralne ekonomike, prijateljstvo sa Amosom Tverskim i Richardom Thalerom ali i neprijateljstvo s Gerdom Gigerenzerom. Uz nesaglediv doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja Kahnemanova znanstvena djelatnost imala je i svoje duboke padove

Goran Mihelčić

1. travnja 2024. / Članci / čita se 19 minuta

SJEDINJENE DRŽAVE

Središnji događaj globalne izborne godine. Borba da izbori u SAD-u ne budu i posljednji

Donald Trump se obraća svima koji se osjećaju izigrani od postojećeg sustava: On je njihova osveta. Kaos koji će posijati je njihova zadovoljština. Biden poziva na jedinstvo građana i suradnju sa saveznicima u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Čovjek bi, piše Ivo Škorić, greškom mogao pomisliti da je tu izbor jasan.

Ivo Škorić

16. ožujka 2024. / Članci / čita se 11 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.

Tamara Čačev

6. ožujka 2024. / Publikacije / čita se 18 minuta

DRUŠTVO

Beskorisni radnici, beskorisni šefovi. Poslovi bez smisla koje stvara kapitalizam

Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.

Hana Samaržija

12. ožujka 2024. / Rasprave / čita se 27 minuta

ESEJI

Palahniukova transgresivna fikcija. Društveni raspad za užitak djece dekadencije

U djelima transgresivne fikcije protagonisti su ovisnici, teroristi, ubojice i seksualni prijestupnici koji svoju svrhu i smisao dobivaju isključivo kroz transgresije i devijacije, piše Sebastian Kukavica o opusu Chucka Palahniuka. U srcu ovih naizgled nihilističkih romana nije čista transgresija, već željezni kavez odnosa između transgresije i poretka smisla, gdje transgresija služi afirmaciji idealtipa poretka, pokazujući da se istinski red i vrijednosti mogu razotkriti samo kroz njihovo ispitivanje i izazivanje.

Sebastian Kukavica

20. ožujka 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Liječnike bi ocjenjivali po broju zahvata a ne po kvaliteti. Video rasprave o ocjenjivanju zaposlenika u javnim službama

U utorak 19. ožujka Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr organizirali su raspravu o novom sustavu ocjenjivanja u javnim službama. U nastavku je video-snimka te rasprave.

Ideje.hr

7. ožujka 2024. / Rasprave / čita se 10 minuta

FIZIKA

Usklađivanje matematičkih modela s podacima. Deluzije o poštenju i zablude genijalaca

Opažanja su upućivala na zaključak da je svemir statičan, ali izvorne Einsteinove jednadžbe nisu ga takvim opisivale. Da bi tome doskočio, Einstein je povukao pomalo diskutabilan potez. U jednadžbe je uveo dodatni član koji je dobio naziv kozmološka konstanta. Matematički su oba modela jednako vrijedna, i onaj s kozmološkom konstantom i onaj bez nje. No, fizika preferira model koji najbolje opisuje dotad poznate podatke, objašnjava Dario Hrupec odnos modela i podataka u fizici

Dario Hrupec

15. travnja 2024. / Članci / čita se 17 minuta

MATEMATIKA I GLAZBA (2)

Pitagorin zakon malih brojeva. Od glazbe do fizike i natrag

U svojem drugom eseju o matematici glazbe, Zvonimir Šikič objašnjava matematičku logiku tonova i konsonantnosti, započinjući s otkrićem Pitagorejaca, pojašnjavajući fizikalni model zvuka kroz niz primjera koji se mogu čuti i vidjeti, te čini puni krug natrag do glazbe.

Zvonimir Šikić

2. ožujka 2024. / Rasprave / čita se 8 minuta

INTERDISCIPLINARNOST

Povezivanje rovova znanstvenih disciplina. Uloga humanitstičkih znanosti danas

Hrvatski znanstveni i akademski sustav održava strogu podjelu među disciplinama, piše Pavel Gregorić u eseju o značaju humanističkih znanosti u modernom svijetu. Dok je velika snaga tradicionalnih američkih, ali i nekih europskih svezučilišta, upravo u tome što studenti prirodnih i tehničkih znanosti moraju odslušati i položiti barem nekoliko osnovnih kolegija iz humanističkih znanosti, naša sveučilišta nisu iskoristila priliku Bolonje, zbog toga što su gledala kako da sa što manje truda i izmjena zadovolje formalne zahtjeve, kako da rovovi ostanu na istom mjestu.

Pavel Gregorić

19. veljače 2024. / čita se 11 minuta / Članci Publikacije

SOCIOLOGIJA

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak

Zdenko Duka

19. veljače 2024. / Članci / čita se 22 minute

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Snijeg, led i Kinezi. Mitski poraz marinaca koji je istjerao SAD iz Sjeverne Koreje

Američku vojnu silu je izuzetno teško pobijediti na taktičkoj razini, dakle u pojedinačnoj bitci, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o jednom od ključnih bojišta Korejskog rata. Malo tko je čuo za Operaciju kod akumulacije Chosin, iako je ta bitka jedna od najvećih i najvažnijih u 20. stoljeću. Malo tko je čuo za nju jer je bila daleko, ali i zato jer su je Amerikanci - izgubili.

Oleg Maštruko

15. veljače 2024. / Članci / čita se 14 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Masnoće koje bismo trebali unositi što više. Znanstvene spoznaje o zdravoj prehrani

Osamdesetih godina prošlog stoljeća mnoga su kućanstva zamijenila maslac margarinom, a slijedili su i drugi proizvodi sa smanjenim udjelom masti, no danas znamo da su određeni tipovi masnoća zapravo izrazito korisni i trebalo bi ih unositi i u znatno većim količina nego što je uobičajeno u standardnoj prehrani, piše Tamara Čačev u svojem tekstu o višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Problem je što na trendovima zdrave prehrane zarađuje mnogo parazitirajućih paraznanstvenih industrija, zbog kojih su ljudi izgubili povjerenje u informacije koje dolaze od znanstvenika.

Tamara Čačev

9. veljače 2024. / čita se 52 minute / Rasprave

POLITIKA

Sveta Stolica i RH. Bezuvjetna predaja Vatikanu u četiri potpisana dokumenta

U analizi odnosa Katoličke Crkve i Hrvatske, Božo Kovačević prvo prikazuje povijest, zatim raspravlja okolnosti potpisivanja "Vatikanskih ugovora", kritizira način na koji su oni doveli do toga da je kanonsko pravo stavljeno iznad zakona RH, i to što su dali znatne povlastice Crkvi u poljima obrazovanja, financiranja, imovinskih prava i prava klera. Pojašnjava i posljednji Sporazum Vlade i HBK, iz prosinca prošle godine, te poziva na ukidanje svih ugovora i zaustavljanje provedbe Sporazuma.

Božo Kovačević

19. travnja 2024. / Članci / čita se 25 minuta

MATEMATIKA I GLAZBA (1)

Dvanaest veličanstvenih. Matematika glazbene oktave

U svojem eseju o matematici podjele tonova unutar oktave, Zvornimir Šikić ulazi duboko u povijest razvoja muzičkih skala, prolazi kroz eksperimentiranja s različitim modusima i skalama, te pojašnjava zašto je u modernoj muzici uvriježena dodekatonska, kromatska skala.

Zvonimir Šikić

16. veljače 2024. / Rasprave / čita se 5 minuta

INDEKS RAZVIJENOSTI

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.

Marko Grdešić

3. veljače 2024. / Članci / čita se 9 minuta

OBRAZOVANJE

Zastrašujuća degradacija pomoćnika u nastavi, jednog od najhumanijih zanimanja

Odnos prema asistentima u nastavi slika je 'humanosti' društva i deklarirane inkluzivnosti. Satnica im je tek nekoliko eura, uvijek rade na određeno a o ostalim benefitima radnog statusa ne mogu ni sanjati. Pomoćnike u nastavi uglavnom se financira iz fondova Europske unije i dijelom iz lokalnih proračuna.

Biljana Bašić

9. veljače 2024. / Članci / čita se 11 minuta

ASTROFIZIKA

Uhvaćena svjetlost svemirske zore. Potraga za zvijezdama sa samog početka univerzuma

Gravitacijske leće - svojevrsne naočale svemira - mogu nam omogućiti promatranje i proučavanje izuzetno dalekih galaksija i zvijezda koje bi inače bilo nemoguće opaziti, piše Lana Ceraj u tekstu o otkriću Earendel, dosad najudaljenjijoj opaženoj zvijezdi. Početak je to novog poglavlja istraživanja fizike zvijezda, pogotovo u trenucima kada je svemir još bio mlad.

Lana Ceraj

13. veljače 2024. / čita se 20 minuta / Članci

JAPAN

Kamikaze i japanski kult smrti. Izobličenje trešnjina cvijeta

Nacionalni simbol Japana, sakura, trešnjin cvijet, bio je benigni simbol kulturnog identiteta, no 1870-ih je izobličen u maligni simbol nacionalizma i agresije, piše Velimir Grgić u eseju o kulturi smrti koja je stvorila kamikaze. Istražuje i ulogu D.T. Suzukija, najvećeg poslijeratnog "izvoznika" Zen filozofije na Zapad, koji je carskim vlastima pomogao pretvoriti Zen u oružje, šireći gospel o načelu jedinstva Zena i mača, o ravnopravnom odnosu prema životu i smrti.

Velimir Grgić

8. veljače 2024. / Publikacije Rasprave / čita se 26 minuta

FILOZOFIJA

Uređivanje Hayeka. Utjecaj Leonija i Poppera. Izvanredan rad koji poziva na poboljšanje

Urednički posao na knjizi 'Law, Legislation and Liberty' Friedricha Hayeka bio mi je otežan nedostupnim izvorima, problematičnim citatima i nestankom Hayekovih radnih materijala, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na zadatke s kojima se suočio u nekoliko godina priprema knjige za objavu u Sabranim djelima. Shearmur se neizbježno suočio i s interpretacijom i odgovorima na pitanja koja Hayekov rad otvara, i s utjecajem drugih mislilaca koji su Hayeka inspirirali

Jeremy Shearmur

27. siječnja 2024. / Članci / čita se 7 minuta

indeks razvijenosti

Napredak kojim se Vlada ne hvali. Što se događa ‘ispod haube’

Promjene su relativno skromne, piše Marko Grdešić u analizi novih podataka indeksa razvijenosti. Iako su neznatno smanjene nejednakosti u regionalnoj razvijenosti opstaju. U podatcima najviše odskače veliki pad stope nezaposlenosti koji je, s obzirom na uzroke, zapravo loša vijest. U cijeloj zemlji raste udio visokoobrazovanih

Marko Grdešić

3. veljače 2024. / čita se 19 minuta / Članci

KNJIŽEVNOST

Raj za introverte. Knjižnica nije mjesto nego osjećaj.

Knjiga o knjižnici Susan Orlean počinje opisom velikog požara koji je 1986. uništio ogromno blago Javne knjižnice Los Angelesa, ali se razvija u napetu, dokumentiranu i emotivnu priču o životu knjižnica, ljudima i predmetima. Marija Ott Franolić povodom prikaza te knjige iznosi i svoje impresije i ljubav prema knjižnicama

Marija Ott Franolić

16. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 25 minuta

GLAZBA

Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.

Alenka Bobinsky

28. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 20 minuta

KNJIŽEVNOST

Injekcije feminizma u literaturu. Poniranje u prazan prostor, intimu očišćenu od društvenosti

Prevelik broj žena i muškaraca koji sebe vide kao feministe/kinje smatraju da je dobro svako pisanje, koje i ne zna što bi s feminizmom, ali koje ga nesmiljeno rauba kao frazu, piše Đurđa Knežević. Feminizam je danas sveden na jednu temu - nasilje među ženama - a svi drugi aspekti položaja žena u društvu, ne tako drastični kao fizičko nasilje, ispadaju prekomplicirani i padaju u drugi i sve udaljenije planove bavljenja.

Đurđa Knežević

11. siječnja 2024. / Članci / čita se 13 minuta

KNJIŽEVNOST

Labuđi pjev Cormaca McCarthyja. Jednadžba koja opisuje svijet

U posljednja dva romana Cormacka McCarthyja ogledaju se rezultati njegova druženja sa znanstvenicima, piše Jadranka Pintarić u svojoj recenziji "Putnika" i "Stelle Maris". Radnja kao da je samo kostur iz kojeg raste bujno tkivo ideja o naravi znanja, matematici, filozofiji, kvantnoj fizici/mehanici, glazbi, jeziku, psihologiji i psihijatriji, smislu i besmislu, ograničenjima, ništavilu, patnji, tuzi.

Jadranka Pintarić

24. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Poput neke klase čije vrijeme prolazi. Znanost i obrazovanje oči u oči sa stvarnošću. Video.

U prvom u seriji razgovora o znanosti i obrazovanju Snježana Prijić-Samaržija eksplicirala je izazove koji stoje pred sustavom, u svijetu i u Hrvatskoj. U raspravi je u nekoliko navrata potencirano da ni u svijetu ni u Hrvatskoj većina unutar sustava nije svjesna da su promjene neminovne, da mogu doći izvana, možda čak kaotično, ili će ih ljudi unutar sustava osvijestiti, pronaći saveznike i ostati na visini zadatka

Ideje.hr

6. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 27 minuta

ESEJI

Spektakli propadanja Bruxellesa. Duga tradicija predviđanja civilizacijske katastrofe

Dva recetna satirička romana kao mjesto kolapsa ili odumiranja civilizacije nimalo slučajno odabiru Bruxelles, piše Sebastian Kukavica. Houllebecqovo Pokoravanje i Menasseov Glavni grad nastavljaju tako dugu tradiciju prikazivanja i zamišljanja Bruxellesa kao mjesta predestiniranog za veliku društveno-političku katastrofu.

Sebastian Kukavica

27. prosinca 2023. / Publikacije / čita se 11 minuta

RAT I MEDIJI

Chris Hedges: Najviše me uznemiruje ljudsko biće. Lekcije iz dva desetljeća ratnih reportaža

Ratova će biti dok nas ima, ali to ne znači da se njihovom ludilu na svaki način ne treba opirati, piše Zdenko Duka u pregledu knjige "Rat je najveće zlo" dugogodišnjeg ratnog izvjestitelja Chrisa Hedgesa. Ratovi se možda vode da bi se osigurao opstanak, ali oni su uvijek tragični, i uvijek na površinu izvlače najgore elemente svakog društva.

Zdenko Duka

25. siječnja 2024. / čita se 16 minuta / Članci

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Napoleonov nezasluženi trijumf. Žrtva koja je spasila karijeru legendarnog vojskovođe

Bitka je bila posve izgubljena, ali još je bilo vremena dobiti drugu, kazao je general Desaix Napoleonu kod Marenga, u sukobu s početka karijere francuskog vojskovođe. U članku o ovom sukobu Oleg Maštruko analizira pogreške koje su počinile obje strane, ali i pojašnjava kako je dotad beznačajno selo u Lombardiji preko noći ušlo u povijest ratovanja, kulinarstva, konja i boja za tkanine.

Oleg Maštruko

12. siječnja 2024. / Članci / čita se 15 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Ultraprocesirana hrana. Uloga inzulina, stvaranje žudnje i mantre gurua zdrave prehrane

Ultraprocesirana hrana zapravo korespondira slabim otrovima, piše Tamara Čačev. Neće nas ubiti u sekundi, ali dugotrajno, prekomjerno izlaganje ovim tvarima vodi u najraširenije zdravstvene probleme današnjice. Nimalo ne pomaže što se neke mantre gurua zdrave hrane ne preklapaju sa stvarnim zbivanjima u ljudskom metabolizmu.

Tamara Čačev

6. siječnja 2024. / Publikacije Rasprave / čita se 30 minuta

FILOZOFIJA

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.

Tin Radovani

22. studenoga 2023. / Članci Publikacije / čita se 13 minuta

POVIJEST

Arheološki pogled na Sovjetski Savez. Imaginarni muzej nedavno izgubljenog svijeta

Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.

Marko Fuček

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Nasljedstvo koje traži nasljednike. Štalske ideje, neobične perspektive, provokacije i pozivi na razgovor. Video.

U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu potkraj 2023. godine predstavljena je knjiga profesora Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke, koji je bio jedan od pokretača stranice Ideje.hr i među njezinim najvažnijim suradnicima. Ljubaznošću voditeljice knjižnice Jasne Kovačević u nastavku donosimo video tog predstavljanja

Ideje.hr

4. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 10 minuta

POLITIKA

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

Reforme crony kapitalizma ne sprečavaju oni kojima će privremeno biti lošije a poslije bolje, nego tranzicijski pobjednici kojima bi bili onemogućeni njihovi insiderski dealovi. Na predstavljanju knjige Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba govorila je o odnosu Zagreba i državne vlasti te o izbornim izazovima pred onima koji provode promjene

Danijela Dolenec

5. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 8 minuta

Reagiranja

Reakcija na članak Danijele Dolenec. Kakva je kritika ako nije interesna?!

U svojoj reakciji na članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba, Stevo Đurašković se dotaknuo niza važnih tema: medijskog tretmana stranke Možemo, njezine 'političke tehnologije' (neposredno informiranje građana) te pitanja je li rješavanje ortačkog kapitalizma čaroban štapić za razvoj

Stevo Đurašković

20. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 11 minuta

REAGIRANJA

Oporbena situacija u Zagrebu. Zašto je objavljen članak Danijele Dolenec

Nakon reakcija i pitanja koja su uslijedila, urednik portala Ideje.hr objašnjava zašto je objavljen članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba

Željko Ivanković

23. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 6 minuta

REAGIRANJA

Đurašković ponovo napao Ideje.hr (ili ustvari stranku Možemo!?)

Stevo Đurašković ovaj je put reagirao na odgovor urednika Željka Ivankovića usredotočivši se ponovo na pitanje zašto je portal Ideje.hr objavio članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba?*

Stevo Đurašković

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina i Pugwash

Sigurnost i uloga Europe u novom svjetskom poretku. Video

Treća Security, Science and Peace Conference, sigurnosno-mirovna konferencija Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te hrvatskog ogranka Pugwash Conferences on Science and World Affairs, međunarodne organizacije dobitnice Nobelove nagrade za mir, održana je 12. siječnja 2024., u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Ideje.hr

22. siječnja 2024. / Članci / čita se 24 minute

pregled godine 2023.

Nered koji neće stati. Darko Polšek o godini na izmaku i očekivanjima za sljedeću

Na početku članka navedeni su najznačajniji događaji u 2023. godini koji će sigurno utjecati i na zbivanja u 2024., uz neizvjesnosti koje ta godina i sama nosi: pola stanovništva svijeta izlazi na izbore, u okolnostima koje se opisuju kao slabljenje demokracije; udio Zapada u svjetskom gospodarstvu prvi je put nakon 19 stoljeća manji od 50 posto. U općem kaosu Hrvatska možda ima neke prednosti?

Darko Polšek

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Očekivanja za 2024. godinu. Svjetski rat je trik-pitanje

U 2024. godini više od polovica svijeta izlazi na izbore. O snagama koje će stupiti na političku pozornicu, zadržati je ili ojačati ovisi odnos prema migracijama, klimi, tehnološkom razvoju i ukupnim geopolitičkim odnosima

Ideje.hr

21. siječnja 2024. / Članci / čita se 12 minuta

kriza sveučilišta

Antisemitizam, saslušanje tri predsjednice i sloboda govora na američkim sveučilištima

Ivo Škorić je pitanje o slobodi govora na američkim sveučilištima postavio umjetnoj inteligenciji ChatGPT. Pokazala je da je nešto naučila iz saslušanja predsjednica najvećih američkih sveučilišta u Kongresu. Studentski prosvjedi intenzivirani ratom Izraela i Hamasa dostižu razinu onih protiv rata u Vijetnamu. Što danas (!) znači biti antisemit, pita se Škorić i zaključuje da se ni Hannah Arendt opet ne bi dobro provela

Ivo Škorić

13. prosinca 2023. / Članci / čita se 19 minuta

SLOVAČKA

Strukture dugog trajanja. Povijest koja je triput dovela Roberta Fica na vlast u Bratislavi

Slovački premijer Fico se pokazao kao mačka sa sedam života, piše Stevo Đurašković u svojoj analizi prošlosti i sadašnjosti slovačke politike. Iako je dvaput gubio vlast zbog endemske korupcije, isporučivao je socijalne politike, a u diskursu o krizama migracija, korone ili rata u Ukrajini vješto je iskorištavao povijesne trope Slovačke kao mosta između istoka i zapada.

Stevo Đurašković

1. prosinca 2023. / Članci / čita se 12 minuta

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Frankenstein vlada Pedra Sáncheza. Politički instinkt i lekcije iz sklapanja koalicija

Frankenstein i Francostein koalicije na neki su način vratile Španjolsku na svojevrsno dvostranačje, piše Nikolina Židek u analizi epiloga parlamentarnih izbora u toj zemlji. Socijalistički premijer Sánchez pokazao je nevjerojatan politički instinkt - kad se pomisli da je gotov, on nađe način da se vrati na vrh. Ako sada izdrži puni mandat bit će na vlasti gotovo 10 godina, no pitanje je hoće li uspjeti.

Nikolina Židek

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Ideje.hr

21. siječnja 2024. / Članci / čita se 12 minuta

BIOLOGIJA

Suvremene prijetnje biološkim oružjem. Mikroorganizmi iz kuhinja biohakera

Napredak molekularne genetike učinio je dostupnim manipuliranje mikroorganizmima čak i ljudima bez formalnog obrazovanja i drugih resursa, piše Tamara Čačev. Danas ne postoje mehanizmi sigurnosnih provjera koji bi otkrili mikroorganizme na aerodromima ili državnim institucijama, a o mogućnostima u kontaminaciji hrane ili ventilacijskih sustava hotela ili dućana užasno je i razmišljati.

Tamara Čačev

7. siječnja 2024. / Rasprave / čita se 17 minuta

GLAZBA

Skladateljice u povijesti klasične glazbe. Tjerali su ih da muziciraju u svoja četiri zida.

Od žena iz dobrostojećih obitelji stoljećima se očekivalo da svladaju neki instrument, ali sve do 20. stoljeća smatralo se nepristojnim da izvode u javnosti, piše Alenka Bobinsky. Kroz gotovo tisuću godina glazbene povijesti, tek su se rijetke žene izborile da budu zapamćene po svojem doprinosu glazbi.

Alenka Bobinsky

30. studenoga 2023. / Članci / čita se 26 minuta

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slučaj Open AI. Microsoftov izbor između profita i čovječanstva

Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.

Ivan Fischer

23. studenoga 2023. / Članci / čita se 13 minuta

SJEDINJENE DRŽAVE

Val pobjeda sindikata u Sjedinjenim Državama. Povratak u središte pažnje medija i političara

Holivudski glumci i scenaristi, radnici u zdravstvu i automobilskoj industriji izvojevali su proteklih mjeseci povišice, za mnoge od njih prve značajne nakon krize 2008. godine. Ivo Škorić piše kako se uspjeh sindikata radnika tri najveće tvrtke autoindustrije preslikao i na uvjete u drugim tvrtkama, poput Toyote i Nissana, gdje su uprave požurile poboljšati uvjete i plaće i svojim radnicima. Većina Amerikanaca i dalje ne vidi korist od sindikata, ali nedavne su ih pobjede gurnule u medije, privukle pažnju političara i navele kapital da ih se - ponovno - pomalo boji.

Ivo Škorić