Obljetnice
Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno – Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.
Gost Domagoja Novokmeta je vizualni umjetnik Siniša Labrović, koji – na konkretnim primjerima progona, laži i tihog gušenja kulture u Hrvatskoj – objašnjava zašto su umjetnici gotovo uvijek meta vlasti
Samit NATO-a prošao je mirno, bez velikih podjela kakve su obilježile prošlogodišnji sastanak u Haagu, ali i bez konkretnih dogovora. Europa kupuje vrijeme i priprema se za odlazak nepouzdanog saveznika, piše Robert Barić, i upozorava da bi jedan od najvećih gubitnika dugoročno mogla biti američka vojna industrija.
21. srpnja 2026. / čita se 44 minute
Obljetnice
Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno – Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.
22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta
OBLJETNICE
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu “Izletu u Rusiju” stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio – trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.
14. srpnja 2026. / čita se 18 minuta
Problem svijesti
Teški problem svijesti – pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo – filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.
16. srpnja 2026. / čita se 6 minuta
Prikaz knjige
Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi “Psihotehnički razvoj” pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.
23. lipnja 2026. / čita se 15 minuta
Politika i društvo
U presudi Vrhovnog suda od 27. svibnja 2026. godine i u izdvojenim mišljenjima iznose se dva koncepta tzv. punog obeštećenja dužnika u francima, koja se provlače kroz sudbene procese i dokumente već od tužbe potrošača (u kojoj je iznesen jedan koncept) i presude suca Dobronića (koji se priklonio drugom shvaćanju). U tome se razlikuju zakonodavac i (dio?) sudbene vlasti i financijskih vještaka. Željko Ivanković povezuje ih s dva shvaćanja pravde
7. srpnja 2026. / čita se 12 minuta
Europa
Iskopate li na stranici Ministarstva vanjskih poslova duboko skrivenu podstranicu “Program Europa za građane” otvorit će vam se uz ostalo “order food to go”. Predsjednik Zoran Milanović pak ne propušta priliku da ocrni Europsku uniju. Tim primjerima Boris Pavelić, u članku o knjizi “Domovine – osobna povijest Europe” Timothyja Gartona Asha, ilustrira koliko je razgovor o Europi u Hrvatskoj istisnut, a potreban
Jeste li čitali Odluku o proračunskom okviru 2026.-2028.? Vrlo zanimljiv dokument. Premijer Plenković i ministar Ćorić u njemu obećavaju godine štednje, tvrde će u izbornoj 2028. potrošnja rasti pet puta manje nego uoči prošlih izbora i prostor za pregovore sa sindikatima o zaštiti građana od inflacije svode na minimum. Ljubica Gatarić razgovarala je s ekonomskim analitičarom Petrom Vuškovićem i predsjednicom Fiskalnog povjerenstva Sandrom Krtalić tražeći odgovor na pitanje što nas čeka.
Gahler upozorava da su AfD i BSW emocionalni i politički saveznici Vladimira Putina – njihov utjecaj predstavlja stvaran rizik za Njemačku i EU.
Od Seljačke bune 1573. do trovanja Like otrovnim otpadom 2026., stoljećima svjedočimo istoj priči, o narodu koji brani domovinu i državi koja mu okreće leđa. Tko to može u svojoj domovini odlagati i dopustiti odlaganje čistog otrova, znajući točno što i kome to čini, pita se Goran Gerovac.
Marine Le Pen je 2004. tvrdila da je Francuzima dosta političara koji pronevjeravaju novac. Danas, osuđena za milijunsku pronevjeru, sprema se po četvrti put kandidirati za predsjednicu — kampanju bi, ako joj žalba ne uspije, mogla voditi s elektroničkom narukvicom na nozi. Podijeljeni centar i fragmentirana ljevica otvaraju joj put do Elizejske palače kakav do sada nije imala, upozorava Jelena Prtorić.
Čak do 10 posto stambenog fonda Splita i Zadra nije dostupno za stanovanje jer se koriste za kratkoročni najam.
Hoće li građani doista morati blokirati autocestu da bi država konačno ispravila svoju grešku? Gospić se suočava s dvostrukom ekološkom prijetnjom.
Širenjem dezinformacija o rapidnom padu profitabilnosti i preplaćenim radnicima želi se zaposlene u privatnom sektoru uvjeriti da trebaju biti sretni s plaćom koju imaju, kao da je njihov poslodavac dobrotvor koji ih trpi i plaća previše. Viktor Viljevac dokazuje da su plaće od 2019. do 2025., da se nije dizala profitna marža, mogle porasti 13 %.
Ivan Malić, poljoprivredni analitičar i investitor, napustio je uspješnu IT karijeru da bi zaronio u jedan od najzanemarenijih sektora hrvatskog gospodarstva – poljoprivredu. Bez dlake na jeziku objašnjava zašto hrvatska poljoprivreda stagnira, tko su pravi krivci (i nije samo država), zašto OPG-ovi gube bitku s tržištem, i što znači razlika između “priče” i “industrije”.
Hoće li Aleksandar Vučić još jednom uspjeti pobijediti oporbu? Za Ideje govori Žarko Korać – bivši zamjenik premijera Zorana Đinđića i bivši potpredsjednik Skupštine Srbije.
U godini u kojoj se obilježava okrugla obljetnica Sjedinjenih Američkih Država zemlja proživljava dramatične promjene koje potpuno nepredvidivo diktira Donald Trump.
Prije točno 250 godina Deklaracija o nezavisnosti nije udarila samo temelje SAD-a, već suvremene demokracije. Mnogim Amerikancima nije do slavlja, jer Donald Trump pred njihovim očima demontira temelje te iste demokracije. O jednom od njegovih ratova, pohodu na televizije, piše Velimir Grgić.
Tjednik Globus pokrenuo je 1992. člankom “Vještice iz Rija” jedan od najsramotnijih javnih linčeva devedesetih. Na meti autora, savjetnika predsjednika države, našlo se pet žena, novinarki, književnica i sveučilišnih profesorica. O jednoj od njih, Slavenki Drakulić, ali i zloduhu devedesetih koji se vraća, piše još jedna žena s te liste – Jelena Lovrić.
Vlada je upravo predstavila “Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje do 2034. godine”. Zašto baš sada? Što od njega možemo očekivati? Hoće li ostati mrtvo slovo na papiru? Na ova pitanja Ljubice Gatarić odgovaralo je troje hrvatskih ekonomista.
Hrvatska treba troje novih ustavnih sudaca. Proces je već kontaminiran, premijer Plenković inzistirao je na “vezanoj trgovini” između izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, oporba poručuje da više nije spremna na pregovore. Pogledajte pregled dvodnevnog saborskog saslušanja kandidata i njihove stavove o najvažnijim temama, ali i o dosadašnjim presudama koje smatraju spornima.
Britanski premijer Starmer preživio je katastrofu na lokalnim izborima prije nepuna dva mjeseca, ali nije bio spreman na ono što je uslijedilo. Unutarstranačka oporba izazvala je prijevremene dopunske izbore u jednom okrugu kako bi njegov najveći izazivač preskočio formalnu prepreku, ušao u parlament i tako osigurao formalne uvjete za premijersku poziciju. Pozadinu i dubinu ove drame analizira Tin Radovani.
U Sloveniji je koalicija Janeza Janše i prije formiranja vlade usvojila Interventni zakon, koji odjednom zadire u deset različitih zakona, od radnog prava do mirovinskog i zdravstvenog sustava.