Prijeti li Vučić Hrvatskoj ili Srbiji? Mi avione, oni avione, mi dronove, oni dronove, oni rakete, mi ...? Treba li nas plašiti nova olaka balkanska utrka u naoružanju, koliko nezrelosti pokazuje i što već sada iz nje možemo zaključiti, analizira Jelena Lovrić.
Jelena Lovrić / 20. ožujka 2026. / U fokusu / čita se 6 minuta
19. ožujka 2026. / Video
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje organizirali su okrugli stol o financiraju znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj. U fokusu rasprave bila je Hrvatska zaklada za znanost, ključna je institucija koja kroz svoje programe raspodjeljuje značajan dio javnih sredstava namijenjenih istraživanju, te tako utječe na razvoj istraživačkih karijera i smjer domaće znanosti.
Ideje.hr
17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 10 minuta
Pravi lijek, pravom oboljelom, u pravo vrijeme, krilatica je personalizirane medicine. Tamara Čačev objašnjava novi pristup u liječenju tumora i neurodegenerativnih bolesti kojim se umjesto inhibicije funkcije proteina koji ima ulogu u pokretanju i održavanju patoloških procesa, on potpuno uklanja iz stanice
Tamara Čačev
17. ožujka 2026. / Perspektive Video
Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.
Ivan Fischer
17. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 15 minuta
Nasljednik frankfurtske škole, koji je odustao od nekih od njezinih temeljnih postulata, globalno značajni teoretik komunikacijskoga djelovanja, u javnosti je desetljećima funkcionirao s ozbiljnim govornim hendikepom, ljevičar koji je ljevici ispostavljao ozbiljne svjetonazorske i političke račune, Nijemac s ambicijom građanina svijeta, no - iznad svih paradoksa – bio je mislilac koji je prošao i modernu i postmodernu na način koji gotovo dopušta tvrdnju da je više utjecao na ove pojmove, nego oni na njega, piše Žarko Puhovski u povodu smrti najznačajnijeg filozofa današnjice
Žarko Puhovski
12. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 12 minuta
Mjera u sebi već nosi vrijednosni sud. Kada uspjeh mjerimo domaćim bruto proizvodom, impliciramo da je količina tržišne aktivnosti relevantnija od kvalitete života, dostupnog vremena, odnosa ili okoliša, piše Sanja Terlević. Ti izbori se prikazuju kao neutralni i objektivni. Brojke postupno preuzimaju ulogu arbitra. Ne raspravlja se više o smislu politike, o tome koliko smo se približili zadanim indikatorima. Tako se politički sukobi ne rješavaju, nego se uklanjaju iz vidokruga.
Sanja Terlević
9. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta
Ova kritika suvremenog kapitalizma više je od moralne panike koja obično prati pojavu novih tehnologija i medija, piše Nataša Babić u virtuoznom prikazu i ironičnom osvrtu na knjigu “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu”. Pamflet Jonathana Craryja ipak ne ostaje bez simpatija autorice članka
Nataša Babić
9. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije Rasprave / čita se 8 minuta
"Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro već da nešto ima smisla, neovisno o tome kako će završiti", izjavio je Václav Havel 1985. godine. Maja Profaca predstavlja filozofkinju Maru van der Lugt čija knjiga "Hopeful Pessimism" razvija Havelovu tezu u koncept "nadajućeg pesimizma" kao vrline našeg doba. Nerealističan optimizam može dovesti do odustajanja, dok pesimizam — usmjeren na vrijednost djelovanja, a ne na ishod — može osnažiti angažman.
Maja Profaca
2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta
Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.
Gordana Crnković
2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta
Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.
Zdenko Duka
27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 13 minuta
Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?
Nikola Petrović
27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 29 minuta
U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?
Velimir Grgić
2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 11 minuta
Dani Rodrik u knjizi "Shared Prosperity in a Fractured World" zagovara eksperimentalni državni intervencionizam kao rješenje ekonomskih i socijalnih problema u SAD-u. Darko Oračić argumentira da se nalazi istraživanja na koja se Rodrik poziva jednako tako mogu upotrijebiti i za potporu posve suprotne pozicije.
Darko Oračić
24. veljače 2026. / Publikacije / čita se 16 minuta
Javna ustanova Tvrđava kulture peta je šibenska tvrđava, piše Marina Pavković. Pored četiri zdanja uklesana u kamenu što kopna, što podmorja, peta tvrđava ostalima udahnjuje sadržaje suvremenosti, i od spomeničke baštine i memorije kreira vibrantan život svakodnevnice.
Marina Pavković
19. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 17 minuta
Država ne može ostati neutralna kad je riječ o događajima i pojavama koje radikalno polariziraju društvo, piše Duje Kovačević, ali ne misli da sporne koncerte i manifestacije treba zabraniti. Što se onda može učiniti? Odgovor se oslanja na Poppera, Forsta i Rawlsa, koji su nastojali spasiti sam koncept tolerancije pred onima koji ga ugrožavaju pozivajući se na njega
Duje Kovačević
16. veljače 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta
Kontrolirano poticanje urođene i stečene imunosti čini mRNA cjepiva posebno zanimljivima u onkologiji, piše Tamara Čačev. Do danas je pokrenuto više od 120 kliničkih ispitivanja ciljanih mRNA cjepiva za tumorske bolesti u rasponu od melanoma, raka pluća i dojke do izazovnih tumora poput gušterače i tumora mozga, uz stalni rast broja kombiniranih pristupa.
Tamara Čačev
14. lipnja 2025. / Perspektive / čita se 17 minuta
Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.
Nikolina Židek
13. veljače 2026. / Perspektive / čita se 28 minuta
Nakon Oktobarske revolucije 1917., Čehoslovačka legija u Rusiji je ostala bez izravnog cilja borbe, ali i bez najbržeg puta kući, piše Oleg Maštruko. Od Zborova do budućeg teritorija Čehoslovačke tada su imali samo 150 kilometara zračne linije, no kući će se vratiti tek mnogo godina kasnije, nakon osvajanja brojnih ruskih gradova i puta oko svijeta preko dva oceana.
Oleg Maštruko
10. veljače 2026. / Rasprave / čita se 14 minuta
"Dokaz krivnje" je instruktivno djelo koje piše informirano i protiv stereotipa o povijesnim akterima, institucijama i cijelim razdobljima, piše Krešimir Petković u osvrtu na monografiju Mirjana Damaške. Ipak, ima primjedbe na Damaškino čitanje Foucaulta. Ono što je važno u tradiciji je vrsta upozorenja koje je bolje osvijestiti na vrijeme, iako je to u kratkovidnosti kaznene suvremenosti veoma teško.
Krešimir Petković
6. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta
Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.
Vladimir Lokner
5. veljače 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta
Koncept „slobode ostanka“ Eve von Redecker podrazumijeva slobodu u vremenskom i relacijskom smislu, piše Zdenko Duka u osvrtu na istoimenu knjigu. Samo ostajanje na jednom mjestu nije sloboda - provedeno vrijeme treba biti ispunjeno. U liberalnom diskursu, ispunjenje je svedeno na stjecanje materijalnog obilja i akumulaciju dobara, a iz takve perspektive, ograničenja rasta pojavljuju se kao ograničenja slobode.
Zdenko Duka
5. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 8 minuta
O ulozi arhiva, spomenika i javnog prostora u razumijevanju povijesti sve se češće piše i raspravlja, piše Maja Profaca. Odgovore na pitanja tko piše povijest i kako nastaju dominantni narativi treba tražiti u znanstvenom, neostrašćenom pristupu prošlosti i kolektivnom pamćenju, a ne u sentimentu ulice.
Maja Profaca
29. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 21 minutu
Carlo Masala, profesor međunarodnih odnosa na Universität der Bundeshwer u Münchenu, napisao je bestseller knjigu "Ako Rusija pobijedi" - svojevrsni scenarij po kojem bi se mogle razvijati sigurnosne prilike u Europi ako Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine. Božo Kovačević komentira veliku čitanost knjige i mogućnost da Masaline zaključke mnogi smatraju relevantnim odgovorom na trenutačno stanje u Europi. Pri tome, Kovačević napominje, najveća slabost Masalinog scenarija je isključivanje diplomacije kao mogućeg puta prema miru.
Božo Kovačević
23. siječnja 2026. / Publikacije Rasprave / čita se 14 minuta
Gordana Crnković predstavlja Neige Sinno, Annu Burns, Virginie Despentes i Ivanu Sajko, spisateljice koje se bave temama nasilja i okrutnosti, a da se ne oslanjaju na svjedočanstva prožeta snažnom emotivnošću. U svojim djelima istražuju nepotrošene putove i strategije u tematiziranju zla.
Gordana Crnković
23. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 58 minuta
Kada je 2021. objavljena vijest da su pronađeni rukopisi jednog od najvećih francuskih pisaca 20. stoljeća, oduševljenje je bilo popraćeno produbljivanjem prijepora o problemu apoteoze stvaralaštva autora čiji su lik i djelo vezani uz rasizam i desni ekstremizam, piše Sebastian Kukavica. Autor u pitanju je Louis-Ferdinand Céline, pisac Putovanja nakraj noći, jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, no ujedno i ozloglašeni antisemitski pamfletist.
Sebastian Kukavica
23. siječnja 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta
Gotovo svi mediji i većina komentatora površno su se zaustavili na komentiranju nove, inverzne piramide DGA, koja je novim prehrambenim smjernicama učinila medvjeđu uslugu, jer ju ni smjernice ni prateći znanstveni dokument ne podržavaju, piše Tamara Čačev. Umjesto da se fokusiramo na to tko je prvo lice novih smjernica, jer iza njih ipak stoji cijela skupina stručnjaka, bilo bi bolje da se fokusiramo na ono dobro u njima.
Tamara Čačev
20. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 39 minuta
Milan Durman se bavio i perom i akcijom, među živim ljudima, piše Enis Zebić u biografiji hrvatskog Srbina koji je godinama uređivao najznačajniji hrvatski lijevi časopis nakon Krležinih - Književnik. Već kao dvadesetogodišnjak suorganizator je ilegalne komunističke tiskare u Zagrebu, a dvadesetak godina kasnije kao generalni sekretar Seljačkog kola neumorno na terenu zagovara suradnju Srba i Hrvata.
Enis Zebić
10. siječnja 2026. / Publikacije / čita se 9 minuta
U recenziji knjige „Povijest tišine“ francuskog povjesničara Alaina Corbina, Zdenko Duka primjećuje da ona ne odgovara svojem naslovu, već je prije riječ o svojevrsnoj antologiji pisanja i razmišljanja o tišini, a možda i o priručniku. Od vanjskog utjecaja tišine na čovjeka, preko unutarnjih prostora tišine, do njezine moderne tragičnosti, Corbin prati tišinu od renesanse do danas, i uočava kako se današnja nepregledna rijeka riječi nameće pojedincu koji se počinje bojati tišine.
Zdenko Duka
19. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 30 minuta
Otpor prema autokraciji, a zauzimanje za inkluzivnost, različitost i jednakost najsnažnije je u blockbusterima i uopće mainstream filmovima, piše Saša Vojković. Autorica analizira ulogu ženskih likova u „Star Wars“ franšizi i ustrajava da su upravo žene istinske pokretačice otpora. Tekst prati razvoj junakinja u "Star Wars" univerzumu koji je prethodno bio rezerviran za muškarce. Zamišljen kao simbolička kritika američkog militarizma, „Star Wars“ je danas otišao korak dalje s mnogo izričitijim referencama na nužnost pobune protiv autoritarnih institucija. Uloga žena pobunjenica još je izraženija.
Saša Vojković
2. siječnja 2026. / čita se 40 minuta / Rasprave
FILOZOFIJA
Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.
Darko Vinketa
13. siječnja 2026. / Rasprave / čita se 24 minute
Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.
Davor Nikolić
