Izuzetno posjećenu raspravu u Knjižnicama grada Zagreba o pitanju što je svijest detaljno prikazuje Karlo Mikić. Kako je problem svijesti uopće nastao, je li svijest puka izmišljotina, gramatička iluzija i hoće li je neuroznanost u budućnosti objasniti
Karlo Mikić / 12. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 16 minuta
12. svibnja 2026. / U fokusu / čita se 11 minuta
Što je to "trenutna demokracija", zašto je ona samo privid demokracije i zašto nas Plenković gura u nju, objašnjava Matija Miloš. Od Općinskog suda u Zadru pa do Vrhovnog i Ustavnog suda svjedočimo problemu koji je puno dublji od nedorečenosti zakona.
Matija Miloš
11. svibnja 2026. / Video
O tome kako je propao njegov angažman na Splitskom sveučilištu, o korupciji i lošem upravljanju u hrvatskoj znanosti govori molekularni biolog Igor Štagljar, profesor Sveučilišta u Torontu. Razgovor je snimljen na konferenciji "35 godina hrvatske samostalnosti - znanost, demokracija, budućnost".
Domagoj Novokmet
8. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 18 minuta
U prvom članku o slučaju Epstein Nataša Babić se oslanja na nekolicinu teorijskih analiza pomoću kojih pokazuje kako se radi o paradigmatskom primjeru erozije liberalnih institucija i društva na razinu zajednica utemeljenih na moći ekskluzivnih krugova, u kojima upravo šutnja onima koji su unutra omogućuje privilegije, a oni koji su izvan osuđeni su na nezamislivo trpljenje i štetu
Nataša Babić
8. svibnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta
Nietzsche piše o “povremenoj volji za glupošću” i preporučuje tu taktiku ako ste čvrsto donijeli neku odluku, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "O glupanima, idiotima i glupim idiotima" norveškog filozofa Larsa Fr. H. Svendsena
Zdenko Duka
5. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 8 minuta
Kordić promašuje pitanje je li etika koja istinu, milosrđe i pobunu stavlja u svoje središte pala s neba, iz nekog „metafizičkog rezervoara istine“ ili su u europskom kulturnom prostoru te vrijednosti oblikovane upravo kroz judeokršćansku tradiciju i njezine kasnije sekularizirane verzije, piše Marijana Bijelić u odgovoru na članak Ksenije Kordić o progonu pagana u televizijskoj emisji Peti dan
Marijana Bijelić
1. svibnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 17 minuta
Financijski baloni nisu iznimke u povijesti — od tulipomanije u 17. stoljeću do kriptovaluta i umjetne inteligencije danas, uvijek se ponavljaju isti obrasci euforije, lakog kreditiranja i precjenjivanja budućnosti. Kada balon pukne, najveću cijenu plaćaju najzaduženiji i najranjiviji, a posljedice rijetko ostaju samo na burzi.
Predrag Bejaković
4. svibnja 2026. / Rasprave / čita se 3 minute
Povodom teksta Nikole Bakete o akademskoj šutnji u Hrvatskoj, akademik Vlatko Silobrčić poslao je uredništvu Ideja.hr svoje reagiranje i doprinos potencijalnoj javnoj raspravi o toj temi.
Vlatko Silobrčić
27. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 11 minuta
Marijana Bijelić, koja se deklarira kao marksistica i ljevičarka i Matija Štahan, konzervativac, imaju sukladne poglede na odnos kršćanstva i 'pagana'. Ksenija Kordić objašnjava koliko su oboje u krivu i koje su kulturne i civilizacijske konzekvence tog pogrešnog shvaćanja prema kojem je moć poganski a milosrđe kršćanski princip
Ksenija Kordić
23. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta
Nakladnička kuća Petrine knjige obogatila je hrvatsko tržište dvama iznimnim romanima: Đavoljim stablom Jerzyja Kosińskog i Teške kiše padaju Dona Carpentera, koji su u svoje vrijeme ostali u sjeni, a danas zaslužuju punu čitateljsku pažnju. Iako tematski različiti, oba romana razotkrivaju moralno siromaštvo društva: jedan kroz ispraznost privilegiranih, a drugi kroz brutalnu stvarnost društvenih autsajdera.
Gordana Crnković
24. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 25 minuta
U nedavno objavljenoj knjizi "Sveučilišne tajne", koju je profesor Matko Marušić napisao uz pomoć chatbotova, Damir Stanzer pronašao je pregršt drastično pogrešnih podataka i iz njih izvedenih zaključaka. U tom će povodu u sljedećem članku analizirati ograničenja korištenja umjetne inteligencije u znanosti i na sveučilištu
Damir Stanzer
20. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 21 minutu
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.
Velimir Grgić
16. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 23 minute
Iz romana Middlemarch autorice George Eliot izišla je cijela tradicija feminističkog pisanja — od Virginije Woolf do Zadie Smith, ističe Đurđa Knežević. Dorothea Brooke, koja priželjkuje znanje i intelektualni angažman, i Rosamonda Vincy, koja savršeno pounutruje ulogu dekorativne supruge, dva su lica istog sustava koji uvelike funkcionira i danas. Eliot je prije 150 godina opisala ono što je feministička teorija kasnije artikulirala: žene ne biraju svoju podređenost, ona im je društveno nametnuta.
Đurđa Knežević
17. travnja 2026. / Perspektive Video
O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.
Ivan Fischer
16. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta
Unatoč napretku u opisu i praćenju tumora, klinički ishodi u onkologiji nisu proporcionalno poboljšani jer tumori funkcioniraju kao kompleksni, dinamični sustavi s mehanizmima otpornosti koji nadilaze pretpostavke linearne kauzalnosti. Budući napredak neće ovisiti o daljnjem povećanju količine podataka, već o sposobnosti njihove integracije u nove modele.
Tamara Čačev
10. travnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 24 minute
Dok se čeka hoće li Amerikanci napasti Iran na kopnu, ili Kinezi napasti Tajvan ili njegove otoke, Oleg Maštruko se osvrće na najspektakularniji neuspjeh amfibijske operacije u povijesti - Galipolje. Bitka je ostavila trajni trag u povijesti Australije, Novog Zelanda i Turske. Winston Churchill autor je ideje da vojnike savezničkih zemalja uputi u klaonicu, a u bitci se istaknuo general Mustafa Kemal, koji će postati Ataturk.
Oleg Maštruko
7. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 6 minuta
"Lajk", prvi roman Srđana Dragojevića crnohumorna je cinična i nježna priča o društvenim mrežama, smrti, pubertetu i harmoničnoj balkanskoj disonanci. Redatelj čiji filmovi prikazuju tamnu stranu ljudske prirode u ovom je romanu ispričao priču o duhu influencerice koji progoni djecu u luksuznom hotelu, izgrađenom na ruševinama socijalističkog dječjeg odmarališta.
Zvonimir Šikić
2. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta
Je li ljepota koju smo izgubili modernizacijom zapravo skrivena u sjeni — doslovno i metaforično? Junichiro Tanizaki, jedan od najvećih japanskih pisaca 20. stoljeća, u svojoj kultnoj esejističkoj studiji "U pohvalu sjene" iz 1933. tvrdi da je Japan pobijeđen vlastitom modernizacijom i da je žrtvovao estetiku za voltažu. Planetopija donosi ovaj melankolični manifest tišine, sjene i potamnjelih površina čitatelju koji živi okružen s previše ekrana i premalo mraka, piše Zdenko Duka.
Zdenko Duka
2. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 15 minuta
Zašto smo dobri i zašto smo zli ? Robert Sapolsky, neurolog sa Stanforda, u knjizi koja teži kilogram, a čita se kao triler, tvrdi da odgovor nije u duši, slobodnoj volji ni u moralnoj čistoći, već duboko zakopan u hormonima, evoluciji i sinapsama koje nismo birali. Knjige "Biti čovjek" i "Predodređeni" ubrajaju se među najbolje knjige popularne znanosti objavljene u posljednjem desetljeću, piše Darko Polšek.
Darko Polšek
31. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta
Moralne prosudbe ne donosimo razumom već intuitivno i automatski, a razum tek naknadno služi kao opravdanje vlastitog stava. To je središnja teza knjige "Pravedni um" američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta o čemu piše Dario Hrupec. Razlog naših različitih procjena nije u inteligenciji ili obrazovanju, nego u različitim "moralnim pupoljcima" koje djelomično stječemo, a djelomično su nam urođeni. Razumni argumenti rijetko mijenjaju duboko ukorijenjene moralne stavove.
Dario Hrupec
27. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta
Sučena sa istragom zbog moguće utaje poreza, o kojoj isprva nije bila ni obaviještena, nobelovka Elfriede Jelinek uzvratila je furioznim monologom u romanu "Osobni podaci". Igor Gajin ističe da se autorica ne ograničava samo na vlastiti slučaj, nego literarnim sredstvima duboko prodire u funkcioniranje suvremenog kapitalizma.
Igor Gajin
28. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 30 minuta
U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.
Zvonimir Šikić
23. ožujka 2026. / Klub Batina Perspektive Rasprave / čita se 2 minute
Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr
Ideje.hr
17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta
Može se, nije nedostižno, sažetak je razmatranja Davora Nikolića o tome kako je Finska postigla već osam godina biti najsretnijom na svijetu. Magična riječ je povjerenje, ali to ipak nije sve - jednakost, otvorene mogućnosti i slobodan pristup načela su koja nisu prazne fraze, nego se mogu prepoznati kao konkretna ostvarenja.
Davor Nikolić
17. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 11 minuta
"Hrvatski otoci - uvod u nesologiju" više je od znanstvenog zbornika, tvrdi Predrag Bejaković u osvrtu na knjigu koju smatra jednom od temeljnih djela suvremene hrvatske humanističke i društvene znanosti. Radi se o znanstvenoj sintezi, teorijskom iskoraku i implicitnom apelu kreatorima politika i donositeljima odluka.
Dr. Predrag Bejaković
17. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 10 minuta
Pravi lijek, pravom oboljelom, u pravo vrijeme, krilatica je personalizirane medicine. Tamara Čačev objašnjava novi pristup u liječenju tumora i neurodegenerativnih bolesti kojim se umjesto inhibicije funkcije proteina koji ima ulogu u pokretanju i održavanju patoloških procesa, on potpuno uklanja iz stanice
Tamara Čačev
17. ožujka 2026. / Perspektive / čita se 15 minuta
Nasljednik frankfurtske škole, koji je odustao od nekih od njezinih temeljnih postulata, globalno značajni teoretik komunikacijskoga djelovanja, u javnosti je desetljećima funkcionirao s ozbiljnim govornim hendikepom, ljevičar koji je ljevici ispostavljao ozbiljne svjetonazorske i političke račune, Nijemac s ambicijom građanina svijeta, no - iznad svih paradoksa – bio je mislilac koji je prošao i modernu i postmodernu na način koji gotovo dopušta tvrdnju da je više utjecao na ove pojmove, nego oni na njega, piše Žarko Puhovski u povodu smrti najznačajnijeg filozofa današnjice
Žarko Puhovski
12. ožujka 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 12 minuta
Mjera u sebi već nosi vrijednosni sud. Kada uspjeh mjerimo domaćim bruto proizvodom, impliciramo da je količina tržišne aktivnosti relevantnija od kvalitete života, dostupnog vremena, odnosa ili okoliša, piše Sanja Terlević. Ti izbori se prikazuju kao neutralni i objektivni. Brojke postupno preuzimaju ulogu arbitra. Ne raspravlja se više o smislu politike, o tome koliko smo se približili zadanim indikatorima. Tako se politički sukobi ne rješavaju, nego se uklanjaju iz vidokruga.
Sanja Terlević
1. travnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta
Ova kritika suvremenog kapitalizma više je od moralne panike koja obično prati pojavu novih tehnologija i medija, piše Nataša Babić u virtuoznom prikazu i ironičnom osvrtu na knjigu “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu”. Pamflet Jonathana Craryja ipak ne ostaje bez simpatija autorice članka
Nataša Babić
9. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije Rasprave / čita se 8 minuta
"Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro već da nešto ima smisla, neovisno o tome kako će završiti", izjavio je Václav Havel 1985. godine. Maja Profaca predstavlja filozofkinju Maru van der Lugt čija knjiga "Hopeful Pessimism" razvija Havelovu tezu u koncept "nadajućeg pesimizma" kao vrline našeg doba. Nerealističan optimizam može dovesti do odustajanja, dok pesimizam — usmjeren na vrijednost djelovanja, a ne na ishod — može osnažiti angažman.
Maja Profaca
2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta
Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.
Gordana Crnković
