Što je vjerojatnost (1)

Klasična vjerojatnost i primjeri povijesnog razvoja

Pojam vjerojatnosti vrlo je složen, to jest razvija se od vrlo očiglednog do zaključivanja koje zahtijeva više koncentracije. Zvonimir Šikić u sedam nastavaka matematički prikazuje pojam vjerojatnosti na način koji se uz nešto volje može slijediti ali uz prikaz daje i zaključke o prirodi vjerojatnosti koji su i zaključci o svijetu

Zvonimir Šikić / 4. prosinca 2022. / Rasprave / čita se 19 minuta

1. prosinca 2022. / Članci / čita se 10 minuta

KNJIGE

Fizičar, pjesnik, zanesenjak. Eseji Carla Rovellija zrače mudrošću, dobrotom i vjerom u bolji svijet

Zbirka eseja iz knjige talijanskog fizičara Carla Rovellija ne govori samo o crnim rupama i teleskopima, piše Dario Hrupec u svojoj recenziji. Rovelli između ostalog otkriva kako je ljubaznost važnija od pravila, kako bez filozofije nema ni napretka u fizici, te zašto bi radije bio tihi ateist nego vjerovao u Boga.

Dario Hrupec

4. prosinca 2022. / Članci / čita se 6 minuta

EKOLOGIJA

Savjesni pojedinci ne mogu biti rješenje za cijeli sustav. Problem ‘vječnih kemikalija’

Europski parlament odobrio je reviziju pravila o postojanim organskim zagađivačima, popularno zvanima 'vječne kemikalije', kojima treba dugi period da se razgrade u okolišu i predstavljaju veliku opasnost za ekosustave. Visoka izloženost 'vječnim kemikalijama' rezultirala je bolestima ili abnormalnostima kod brojnih vrsta divljih životinja. Ti spojevi pronađeni su i kod ljudi

Ana Kodžoman

26. studenoga 2022. / Članci / čita se 13 minuta

MAKROEKONOMIJA

Potražnja za radom je snažna a realne plaće ne rastu. Zašto?

Ekonomisti ne postižu konsenzus ni o uzrocima aktualne inflacije ni o tome kako bi je trebali mjeriti, piše Boris Cota. Za svako od ključnih pitanja postoji više mogućih odgovora, uključujući i ono građanima najbitnije: Zašto u inflaciji plaće ne rastu? No u budućem će razdoblju jedno od glavnih pitanja biti koliko inflacije je dovoljno inflacije

Boris Cota

25. studenoga 2022. / Članci / čita se 8 minuta

AMERIČKA DEMOKRACIJA

Republikance zaustavili mladi. Odlučujuća pitanja i generacijska opredjeljenja. Reality-show

Visoka izlaznost u tri ciklusa sugerira da su Amerikanci izrazito motivirani za izbore što je posljedica polarizacije i nekih pitanja koja mogu bitno odrediti živote najmlađih glasača. To su pravo na pobačaj, regulacija posjedovanja oružja, pristup obrazovanju, piše Marijana Grbeša. Upravo su te teme, čini se, bile ključne za mobilizaciju mladih, koji su 2022. godine većinski glasali za demokrate

Marijana Grbeša Zenzerović

24. studenoga 2022. / Članci / čita se 19 minuta

kina i svijet

‘Ako smo neprijatelji, nećemo surađivati. Želite li nadmetanje, pokušajte. Ako biste surađivali, rado ćemo se odazvati.’

U organizaciji Foruma za vanjsku politiku 18. studenog je izlaganje o Kini i odnosima s Europom i Sjedinjenim Državama održao Kerry Brown, s King's College London. Božo Kovačević izdvojio je najznačajnija zapažanja, posebno ideološke probleme između Zapada koji oficijelno zagovara prosvjetiteljske vrijednosti i kineskog amalgama marksizma s tradicionalnom kulturom. U konačnici, ključnu ulogu igra realizam u međunarodnim odnosima

Božo Kovačević

17. studenoga 2022. / čita se 14 minuta / Članci

ARHEOLOGIJA PULA

Malo rimsko kazalište. Pokušaj vjerne obnove bio bi falsifikat. Izvornu funkciju vraćaju čelik i beton, a ne kamen.

O uređenju javnog prostora uvijek se vode polemike. Prigovori na obnovu Malog rimskog kazališta u Puli, vrijednu 24 milijuna kuna, svode se na pitanje zašto nije rekonstruirano u izvorni oblik, piše Slađana Bukovac. Metoda faksimila ne može se koristiti ako nisu poznati svi detalji nekadašnje građevine, a autori su se odlučili prije svega vratiti kazalištu nekadašnju svrhu

Slađana Bukovac

18. studenoga 2022. / Članci / čita se 16 minuta

suvremeno kiparstvo

Umjetnost ili artwashing. Je li najpoznatiji češki kipar u službi korporativnog PR-a?

Gigantska skulptura gole žene Davida Černýja težine 35 tona i visine 24 metra izazvala je raspravu o odgovornosti umjetnosti u javnom prostoru. Umjetnika koji je slavu stekao provokacijama, poput ruganja stereotipima zemalja EU ili Češkoj putem zaštitnika Čeha sv. Vaclavu, kritiziraju zbog rada izvedenog po narudžbi kapitala.

Sofija Kordić

18. studenoga 2022. / Članci / čita se 12 minuta

književnost

O ljubavi u doba masovnog turizma. O europskom identitetu. Nizozemcima i Talijankama. O migrantima. O svemu.

Ovo je razigrana, pametna i vesela književnost u kojoj se ništa ne mora i u kojoj ništa nije nemoguće. Nije smrtno ozbiljna a ne zazire od velikih tema, nije stilski jednolična iako krije ispisane dragulje niti je u službi simulakruma, bijega od života. Roman je to spore akcije, zabavnih promišljanja i suptilne nasmiješene ironije unutar kojega su vješto prošvercani i postmoderni tekstualni ogledi na sam proces pisanja uz vrhunske stilske minijature. Čista bravura od romana!

Ante Alerić

12. studenoga 2022. / čita se 14 minuta / Članci

biologija

Industrija kloniranja ljubimaca. Stvara nove tehnologije ali još ne ispunjava nade vlasnika

Tehnologija kloniranja ljubimaca polako postaje mainstream i dostupna srednjoj klasi koliko su joj dostupni i automobili više klase, umjetnine ili luksuzni modni predmeti. U srži ideje je želja da se stvori točno onog ljubimca kojeg smo izgubili. Tamara Čačev objašnjava je li (već) moguće klonirati policijskog psa koji će zadatke barem lakše učiti

Tamara Čačev

11. studenoga 2022. / Članci / čita se 11 minuta

GEOPOLITIKA

Scholz u Kini, EU na čekanju, raskol u njemačkoj industriji

Sastanak kancelara Scholza i predsjednika Xija, kao i događaji koji su prethodili tom susretu, mogli bi dalekosežno odrediti budućnost cijele Europske unije, piše Stevo Đurašković. Upozorava na polemike među njemačkim industrijalcima od kojih neki otvoreno zahtijevaju državni intervencionizam u suočavanju s Kinom. Je li time na kontinentu ugrožena liberalna demokracija

Stevo Đurašković

10. studenoga 2022. / Članci / čita se 16 minuta

književnost

Klasni i feministički sadržaj u dva romana Annie Ernaux

Uz dobro napisane i sadržajno uvjerljive, konzistentne dijelove Ernaux utiskuje rečenice koje  je teško čitati drugačije nego kao politički program, piše Đurđa Knežević u članku u kojem analizira knjige Događaj i Djevojačke uspomene ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za književnost.

Đurđa Knežević

9. studenoga 2022. / čita se 44 minute / Rasprave

Kripke (2)

Aristotel u mogućim svjetovima. Jezik ili metafizika.

Što je ostalo od Kripkeovih teza u Imenovanju i nužnosti? Poprilično mnogo, piše Ljudevit Hanžek u drugom članku u povodu nedavne smrti Saula Kripkea, jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća, iako uočava da za svaku tezu iz spomenute knjige, koju ovdje detaljno prikazuje, postoji filozof koji je negira i argumentira protiv nje

Ljudevit Hanžek

28. listopada 2022. / Rasprave / čita se 21 minutu

REPLIKACIJSKA KRIZA (4)

Kako je revolucija došla po Amy Cuddy. Rasprava o tonu rasprave unutar znanstvene zajednice

U četvrtom članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis piše o takozvanoj 'tone debate' - raspravi o tonu rasprave - potaknutoj kritikama i izrugivanjima psihologinje Amy Cuddy nakon što njezin ključni rad, na kojem se i obogatila, nije prošao provjeru. Pitanje 'upravljanja neslaganjem', tko u raspravi sudjeluje i u kojem se forumu rasprava vodi, kako se utvrđuju granice između pogrešne interpretacije i neetične prijevare, obnovljeno je prema obrascu čuvene rasprave Roberta Boylea i Thomasa Hobbesa iz sedamnaestog stoljeća, ključne za oblikovanje standarda eksperimentalne znanosti

Ivan Flis

1. studenoga 2022. / Članci / čita se 21 minutu

SJEDINJENE DRŽAVE

Bidenova strategija: Prihvatljive i neprihvatljive autokracije, Kinu nadigrati, Rusiju obuzdati.

Joe Biden se odriče nekadašnjih intervencionističkih ambicija SAD-a, ali zato postavlja temelje nove hladnoratovske podjele na demokratske i autokratske države, pri čemu sam sebi skače u usta otvaranjem vrata suradnje s izabranim nedemokratskim zemljama, analizira Božo Kovačević Strategiju nacionalne sigurnosti koju je američki predsjednik predstavio upravo pred izbore za Zastupnički dom i Senat

Božo Kovačević

28. listopada 2022. / čita se 18 minuta / Članci

Svijet

Ljevica u Latinskoj Americi, treći val. Šanse i varijacije. Autoritarni režimi, pragmatične koalicije i teški kompromisi s desnicom.

Pobijedi li Lula u drugom krugu brazilskih predsjedničkih izbora, kontinent će se formalno praktički potpuno zacrveniti, piše Nikolina Židek u članku u kojem prikazuje tri skupine u najnovijoj latinskoameričkoj ljevici: uz autoritarne režime Nikaragve i Venezuele ljevica je osvojila vlast gdje prije nije (Meksiko, Honduras, Peru i  Kolumbija), a u Argentini, Boliviji i moguće Brazilu se vraća nakon neuspjeha desnih vlada. Židek također analizira pomake u političkoj poziciji trećeg lijevog vala

Nikolina Židek

19. listopada 2022. / Članci / čita se 12 minuta

okoliš

Visoka cijena turizma po život u Jadranu. Kako svi možemo pomoći autohtonim vrstama

Od banalne stvari poput sidrenja turističkih kruzera lako dolazimo do najezde invazivnih vrsta koje ugrožavaju ne samo pojedine autohtone vrste, već i cijele ekosustave izgrađene oko njih, piše Ana Kodžoman. Mi kao pojedinci možemo upozoriti na njihovu pojavu, ali i zaštititi okoliš od invazivnih vrsta odgovornijim odnosom prema ljubimcima

Ana Kodžoman

11. listopada 2022. / Članci / čita se 10 minuta

Izložbe

Misteriozni istarski vitezovi. Ne zna se otkud su došli ni tko su bili

Dva nedavna projekta u Istri otvorila su nam uvid u zaboravljeni svijet tamošnjeg srednjovjekovnog plemstva i njihovih dvoraca.  Izložba "Istarski kašteli" u Puli omogućava gotovo fizički kontakt sa svijetom vitezova, dok je “Kuća kaštela” smještena nedaleko Momjanskog kaštela, jednog od najreprezentativnijih iz ove skupine

Slađana Bukovac

16. listopada 2022. / Rasprave / čita se 25 minuta

rasprave

Svrha povijesti. Marxova razmišljanja i Bezosova praksa

Prosječan građanin besklasnog društva bit će uzdignut na razinu Aristotela, Goethea, Marxa, mislio je Trocki. Ako prihvatimo Marxov i Hegelov realizam a odbacimo ideje o teleologiji povijesti, možemo razvijati nesavršenu ‘ideologiju’ koja bi morala biti podložna kritičkoj procjeni, piše Jeremy Shearmur. Trenutačno živimo u zapanjujućem kontrastu između onoga što bi bilo potrebno i naše političke prakse.

Jeremy Shearmur

13. listopada 2022. / Članci / čita se 10 minuta

in memoriam

Bruno Latour (1947. – 2022.) Nikada nismo bili moderni!

Nedavno preminuli Bruno Latour, jedan od najkontroverznijih teoretičara današnjice, prema osobnom pogledu Darka Polšeka nikad nije bio pravi postmodernist, skoro nikad se nije služio visokoparnim, nerazumljivim jezikom, tj. nikada jezičnim bravurama nije pokušavao opčiniti auditorij i čitateljstvo, bio je duhovit i što je možda najvažnije, užasavao se kad su neke činjenice proglašavane "socijalnom konstrukcijom"

Darko Polšek

18. listopada 2022. / Članci / čita se 18 minuta

sjećanje

In memoriam Zvonimir Baletić. Nevjerojatna produktivnost, kakve u struci više nema. Kreator ekonomske kulture

Sjećanje Zdravka Petaka na djelo nedavno preminulog ekonomista Zvonimira Baletića pokazuje koliko su i što sve nekoć radili sveučilišni nastavnici i znanstvenici, a na kakav se primjer danas više uopće ne može naići. Uz autorska djela i društveni angažman fascinantan je Baletićev prevoditeljski opus od dvadesetak temeljnih ekonomskih knjiga, kojem praktički nema premca u domaćim društvenim znanostima

Zdravko Petak

10. listopada 2022. / Članci / čita se 15 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST

Annie Ernaux. Kako sačuvati nešto od vremena u kojem više nikad nećemo biti

Knjige Annie Ernaux stilski su pročišćene, nemaju suvišnih riječi i unatoč teškim temama nikad nisu patetične, tvrdi Marija Ott Franolić. Ernaux je vrhunska stilistica, žanrovski inovativna, hrabra, otvorena i sklona obične pojave gledati s druge strane

Marija Ott Franolić

9. listopada 2022. / Članci / čita se 9 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU

Aspect, Clauser i Zeilinger. Trojac koji je eksperimentima dokazao kvantnu prirodu stvarnosti

Moderna kvantna fizika daleko je napredovala od vremena u kojem su nastale šale na račun Schrödingerove mačke, popularno i ograničeno shvaćanje Heisenbergovih relacija neodređenosti te mita o valno-čestičnom dualizmu tvari, piše Davor Horvatić u članku u kojem objašnjava ovogodišju Nobelovu nagradu za fiziku

Davor Horvatić

9. listopada 2022. / Članci / čita se 12 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU

Klik-kemija. Kako su Sharpless, Meldal i Bertozzi začeli novu eru funkcionalizma

Novi pristup kemiji izrastao je kao rješenje jednog od ključnih problema u proizvodnji lijekova - kako omogućiti masovnu proizvodnju spojeva koji su prepoznati kao potencijalno korisne, aktivne farmaceutske tvari

Mirsada Ćehić

5. listopada 2022. / Članci / čita se 13 minuta

nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

Pääboa se smatra utemeljiteljem nove znanstvene discipline - paleogenomike. Na temelju njegovih otkrića rekonstruirana je evolucijska crta prema kojoj su istovremeno dok je Homo sapiens migrirao iz Afrike Neandertalci živjeli u zapadnoj, a Denisovci u istočnoj Euroaziji. Homo sapiens se s njima susretao i križao. Razlike između ovih skupina zanimljive su i s aspekta identifikacije onih dijelova genoma koje su nas učinile jedinstvenima u odnosu na njih.

Tamara Čačev

2. listopada 2022. / čita se 21 minutu / Članci

Rusija

Putinov gubitak kontrole izazvan selektivnim prikazom povijesti i pogrešnom slikom stvarnosti

Putin falsificira raspad Sovjetskog Saveza i događaje koji su uslijedili i ima potpuno pogrešnu predodžbu o raspoloženju među nacijama koje su bile dio te države. Stoga je njegova politika formirana na krivim temeljima i doživljava neuspjehe čak i onda i ondje gdje je imala kakve takve šanse. Ipak, Božo Kovačević završava pozivom Zapadu da na Pacifiku bude oprezniji, ne bi li se izbjegao 'najgori scenarij'

Božo Kovačević

17. rujna 2022. / Članci / čita se 11 minuta

In memoriam

Jean-Luc Godard, intelektualni bard opsjednut poviješću. Igra beskonačnog označavanja.

Zašto zapravo u monumentalnom eseju Povijest(i) filma Godard preklapa fotografije snimljene u logorima smrti s prizorima iz holivudskog klasika Mjesto pod suncem u kojima Elizabeth Taylor izlazi iz vode u atraktivnom kupaćem kostimu? Višnja Pentić Vukašinović u eseju u kojem ističe i posljednji dio karijere francuskog velikana daje intrigantno i iznenađujuće objašnjenje.

Višnja Pentić Vukašinović

30. rujna 2022. / čita se 19 minuta / Članci

Biologija

Spavanje je starije od mozga. Čovjek danas spava četvrtinu manje nego prije sto godina.

Pospanima nas čini molekula adenozin, koja se nakuplja tijekom dana i u nekom se trenu spavanju više ne možemo othrvati, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava što je uopće san, zatim jutarnje i noćne tipove, ulogu kave, nesanicu, arhitekturu sna i tradicionalno popodnevno spavanje

Tamara Čačev

22. rujna 2022. / Članci / čita se 22 minute

Rusija

Geopolitika Putinova ideologa Aleksandra Dugina. Rat – pobjeda – imperij – budućnost .

Ideologija Aleksandra Dugina uči se na ruskim vojnim školama, a Putinu je poslužila kao legitimacija invazije na Ukrajinu, piše Božo Kovačević. Ipak, Dugin nije pripadnik užeg kruga predsjednika Putina, kojemu vjerojatno počinje smetati što desničarski filozof ocjenjuje njegov rad i osuđuje njegove propuste

Božo Kovačević

8. rujna 2022. / Članci / čita se 20 minuta

INSTITUCIONALIZAM (7)

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava

Josip Lučev

31. kolovoza 2022. / Članci / čita se 10 minuta

okoliš

Mikroplastika. Jadran je u Europi jedno od tri mora najonečišćenija plastičnim otpadom.

Čitajte deklaracije i ako su na njima navedeni kemijski spojevi: polipropilen (PP), polietilen (PE), polistiren (PS), poli(vinil-klorid) (PVC), poli(etilen-tereftalat) (PET) te poliamid (PA) nemojte ih koristiti, piše Ana Kodžoman u članku u kojem uz ostalo predstavlja i studije o mikroplastici u mikroalgama i dagnjama koje su dio hranidbenog lanca drugih morskih organizama, sve do ljudi

Ana Kodžoman

16. rujna 2022. / čita se 22 minute / Rasprave

analize

Učinkoviti altruizam, moda iz Silicijske doline ili racionalni pristup. Motivi i kontroverze

Izgleda sasvim logično da se altruizam, osobito novčani, treba usmjeriti ondje gdje će biti najefikasniji, recimo spašavati što više djece od zaraze koja ih ubija, jednakom količinom novca koja bi kao dobrotvorna donacija u druge svrhe bila manje efikasna. Iz tog se pristupa razvio pokret, osobito u bogatim slojevima Silicijske doline. No, u analizi se suočio s neočekivanim zaključcima, recimo da bi svi koji se drže učinkovitog altruizma trebali živjeti isposnički, a koristi nije baš lako uspoređivati

Goran Mihelčić

10. rujna 2022. / Članci / čita se 13 minuta

sjedinjene države

Kongres kao ruska Duma. Republikanska stranka planira pomoću Vrhovnog suda osigurati vječnu vladavinu.

Američki Vrhovni sud se sprema preuzeti slučaj u kojem bi presudom mogao osigurati da Demokrati više nikad ne osvoje vlast u Kongresu koji bi u tom scenariju postao poput ruske Dume, gdje jedna stranka ima neugrozivu većinu, a druge su tamo tek da pruže iluziju demokracije, objašnjava Ivo Škorić. Završava zaključkom o novom društvenom ugovoru u kojem svi lažu pa je stoga lakše tolerirati laži vladara

Ivo Škorić

7. rujna 2022. / Rasprave / čita se 29 minuta

Religija danas

Muslimani u Zapadnoj Europi. Budućnost koje se kršćanski starosjedioci ne trebaju bojati

Strah od zamjene populacije europskih kršćana islamskim radikalima neutemeljen je, vjeruje Jeremy Shearmur, jer muslimanske imigrante čekaju isti problemi i faze generacijskih promjena kao i katolike u Britaniji ili Mormone u SAD-u - okretanje novih naraštaja 'kulturnoj verziji religije' u kojoj su odgajani

Jeremy Shearmur

3. rujna 2022. / Članci / čita se 8 minuta

komentar

Ina i nejednakost. Skica moguće Bićanićeve analize slučaja Ina.

Kad je izbio slučaj Agrokor Ivo Bićanić višestruko ga je analizirao. Željko Ivanković pokušava, na temelju Bićanićevih radova, identificirati kako bi analizirao slučaj Ina

Željko Ivanković

26. kolovoza 2022. / čita se 15 minuta / Članci

Ekonomija

Efekti uvozne inflacije, petnaest simulacija. Vlada RH pred političkim izborom tko će podnijeti koliki teret

Inflacija puni proračun i povećava nominalni BDP. Hrvatska vlada može intervencijama utjecati na njezine efekte na siromašnije građane i manje efikasna poduzeća. Također može sprečavati 'uvoz inflacije'. Izborom tih pristupa Vlada u isti mah bira njihov utjecaj na javni dug, deficit proračuna i inflaciju kao ravnopravne kriterije iz Maastrichta. Izbor će ovisiti o demokratskoj kulturi, odnosima moći, ali i o vrijednostima za koje se zauzimamo, piše Josip Tica i završava pitanjem koliko je razumno prepustiti socijalno najugroženije na milost i nemilost trgovačkih lanaca i energetskih kompanija dok se bilježe proračunski viškovi i rekordni profiti

Josip Tica

30. kolovoza 2022. / Publikacije / čita se 10 minuta

knjige

Što je zajedničko neoliberalnom poretku i Novoj ljevici

Iz nezadovoljstva neoliberalnim poretkom proizašla su tri politička pokreta: nacionalistički Tea Party, pokret protiv ekonomske nejednakosti Occupy Wall Street te Black Lives Matter, reakcija na policijsko nasilje i posljedice ekonomske krize, piše Ivan Lasić u prikazu knjige The Rise and Fall of the Neoliberal Order

Ivan Lasić

25. kolovoza 2022. / Članci / čita se 15 minuta

biologija

Inzulinska rezistencija, uglavnom se ne dijagnosticira, a izaziva niz opasnih bolesti. Uloga gena

Cijeli niz procesa u vezi s djelovanjem inzulina na molekularnoj razini nije razjašnjen pa se na njih ne može ni utjecati, piše Tamara Čačev, ali se iz iskustva zna da na inzulinsku rezistenciju utječu tip prehrane i životni stil. Sjedilački način života i pretilost najzirazitiji su znaci opasnosti

Tamara Čačev

20. kolovoza 2022. / čita se 10 minuta / Aktualno Članci

psihologija novca

Euroiluzija: Mnoge plaće više neće biti četveroznamenkaste, ali će i mnoge dvoznamenkaste cijene pasti na jednoznamenkaste

Prema 'mentalnom računovodstvu' razlika između 1 i 2 eura je manja nego između 7,5 i 15 kuna. Slijedom niza istraživanja o ponašanju kupaca u zemljama koje su svoju valutu zamjenjivale za euro Goran Mihelčić nastoji proniknuti kako bi se mogli ponašati građani Hrvatske nakon konačnog ulaska u eurozonu.

Goran Mihelčić

22. kolovoza 2022. / Rasprave / čita se 29 minuta

Europska Unija

Budućnost Europe: Dokumenti su puni riječi ‘treba’ i ‘mora’ a institucije se međusobno natežu oko nadležnosti

Božo Kovačević analizirao je recentno završene europske projekte Strateški kompas za sigurnost i obranu i Konferenciju za budućnost Europe i ustanovio niz problema koji tu budućnost ozbiljno dovode u pitanje. Što se tiče sigurnosti, Europa se uopće ne oslanja na sebe, ideja zajedničke vojske kao da je potpuno zaboravljena, a i koncept funkcionalne demokracije na razini Unije je zapostavljen

Božo Kovačević

19. kolovoza 2022. / Članci / čita se 15 minuta

književnost i jezik

Intimna gramatika Davida Grossmana, “možda najboljeg suvremenog pisca”.

U povodu recentne objave njegove Knjige intimne gramatike Marija Ott Franolić prikazuje književnost Davida Grossmana i pri kraju članka zaključuje da je riječ o možda najboljem suvremenom piscu, čija je nekolicina knjiga prevedena u Hrvatskoj

Marija Ott Franolić

12. kolovoza 2022. / čita se 16 minuta / Članci Rasprave

replikacijska kriza (3)

Istraživači koje ne zanima sadržaj. Metaznanost i znanost o znanosti o znanosti.

U trećem članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis opisuje nastanak metaznanosti iz perspektive njezinih protagonista, te je smješta u kontekst pokreta za reformu znanstvenog istraživanja. Na kraju nudi kritičku perspektivu sociologa znanosti koji su skeptični prema obećanjima metaznanstvenika

Ivan Flis

26. srpnja 2022. / Članci / čita se 4 minute

fundamentalna znanost

Uz prvu Webbovu fotografiju svemira. Malodušna pitanja i dugoročna perspektiva

Teleskop James Webb poslao je prve fotografije iz svemirskih daljina. Pavel Gregorić raspravlja često pitanje je li sve to vrijedilo 10 milijardi dolara i stotine tisuća radnih sati koje su u razdoblju od trideset godina uložile tisuće zaposlenika svemirskih agencija Sjeverne Amerike, Europe i Kanade

Pavel Gregorić

26. srpnja 2022. / Rasprave / čita se 20 minuta

politička ekonomija

Nije tehničko pitanje. Uzroci inflacije su društveni i politički sukobi. A to će biti i posljedice

Utrka cijena ne testira toliko 'kapacitet tržišta da se samoregulira', koliko pregovaračku i demokratsku kulturu, odnose moći i ideju pravednosti u pojedinoj sredini, završava Željko Ivanković članak u kojem, na temelju niza izvora koji na stvar gledaju drukčije nego u Hrvatskoj, nastoji pokazati da iza koncepta i mjere inflacije, identifikacije uzroka i prijedloga rješenja nerijetko stoje interesi i ideologije

Željko Ivanković

10. kolovoza 2022. / čita se 20 minuta / Publikacije

KNJIGE

Zakazala je – književnost. Kako klimatske promjene izraziti uvjerljivim riječima?

Konzumiraj tako da možeš poželjeti da to tako čine svi! Parafrazom kategoričkog imperativa posuđenom od Armina Falka završava Jadranka Pintarić osvrt na nekolicinu recentnih izdanja u kojima se naglašava nemoć pred posljedicama klimatskih promjena i nemoć da ih se riječju zaustavi

Jadranka Pintarić

2. kolovoza 2022. / Članci / čita se 14 minuta

Velika Britanija

Je li ‘masni praščić’ Boris Johnson uopće podnio ostavku?

I poslije Johnsona Johnson. Tako bi se mogao sažeti duhoviti i inspirativan članak Nataše Babić o političkoj situaciji u Velikoj Britaniji nakon neeksplicitne 'ostavke' Borisa Johnsona. Iako je javno glasala za opstanak Velike Britanije u EU, glavna kandidatkinja za premijerku Liz Truss u provedbi Brexita zagovara radikalne stavove

Nataša Babić

28. srpnja 2022. / Rasprave / čita se 26 minuta

međunarodna politika

Kamo vodi decoupling? Bolje Drugi hladni rat nego Treći svjetski rat.

Do jučer duboko isprepletene, ekonomije Sjedinjenih Država i Kine ubrzano se razdvajaju, zajedno sa saveznicama. Ne pucaju samo trgovinske veze nego i tehnološke. Zaoštrava se i ideološka podjela. Božo Kovačević rekapitulira dokle je razdvajanje došlo, kako se snalaze tvrtke, posebno velike te skreće pozornost i na situaciju u kojoj se zatekla Europska unija

Božo Kovačević

5. kolovoza 2022. / čita se 37 minuta / Rasprave

esej o književnosti

Dekadencija. Mishimin Mornar koji je pao iz milosti mora, japansko tumačenje sloma moderniteta

Dekadentski se roman, kao posebna forma romana ideja, dosad mahom izjednačavao s europskom intelektualnom poviješću. Sebastian Kukavica smatra da je analiza Mishimina romana Mornar koji je pao iz milosti mora savršena platforma za razvoj nove teorije dekadentskog romana u interkulturnoj perspektivi

Sebastian Kukavica

22. srpnja 2022. / Članci / čita se 12 minuta

biomedicina

CRISPR-Cas9: Niska učinkovitost revolucionarne tehnologije u primjeni na ljude. Ipak poboljšanja. Kako?

Tamara Čačev piše o pokusu na Novom Zelandu kojim se provjerava može li tzv. base editing na siguran način uvoditi promjene u jednom nukleotidu u naš genom i to unutar samog organizma i tako povećati učinkovitost tehnologije za koju je prije samo dvije godine dodijeljena Nobelova nagrada

Tamara Čačev

21. srpnja 2022. / Rasprave / čita se 24 minute

usporedbe

Polanyi i Hayek. Od sličnog početka suprotnim putevima. Uloga socijalizma i von Misesa

Na početku su simpatizirali svaki sa svojom verzijom socijalističkih ideja. One su Polanyja odvratile od von Misesove kritike socijalizma, a studiranje von Misesa Hayeka je odvratilo od socijalizma. Jeremy Shearmur iznosi kritiku Polanyijeve Velike transformacije, koja danas ponovo stječe popularnost, na temelju iste, 1944. godine objavljene Hayekove knjige Put u ropstvo

Jeremy Shearmur

16. srpnja 2022. / čita se 15 minuta / Publikacije

knjige

Petak je nova subota. Tragom ekonomskih klasika, argumenti za kraći radni tjedan. Otpori

O kraćem radnom tjednu trebamo razmisliti jer će povećana potražnja potaknuti ekonomiju (Keynes), jer će dodatno vrijeme na raspolaganju potaknuti produktivnost i inovacije (Schumpeter), jer će se smanjiti tehnološka nezaposlenost (Marx) i jer će ljudi imati više slobode da odaberu kako provoditi vrijeme (Hayek), piše Ivan Žilić u članku o knjizi svojeg profesora Pedra Gomesa

Ivan Žilić

12. srpnja 2022. / Publikacije / čita se 13 minuta

knjige

Političke teorije novca. Depolitizirani novac nije ni demokratski ni pravedan

Donekle zapostavljeni pojam recipročne pravednosti kod Aristotela pokazuje se ključnim u razumijevanja razloga i svrhe nastanka novca, zaključuje Željko Ivanković u prikazu knjige Stefana Eicha o političkim teorijama novca. Koristi li se radi pravde novac je sredstvo konstituiranja političke zajednice, u kojoj je čovjek čovjek

Željko Ivanković

8. srpnja 2022. / Članci / čita se 13 minuta

Istraživanja

U europskim se gradovima stanovi sve više grade, sve je manje raspoloživih, cijene su sve više. Korporativna koncentracija

Projekt Cities for rent: Investigating Corporate Landlords Across Europe, u kojem je sudjelovalo više od 30 istraživačkih i podatkovnih novinara te stručnjaka za vizualizaciju iz 16 europskih zemalja za koji su dobili Europsku novinarsku nagradu pokazuje da korporacijski stanodavci pokoravaju europske gradove, piše Sofija Kordić

Sofija Kordić

30. lipnja 2022. / čita se 20 minuta / Publikacije

knjiga, prikaz

Matematika i filozofi. Koliko su matematički dokazi zaista egzaktni. Razumljivost

Koliko filozofi uopće mogu razumjeti što se događa u svijetu kojim danas upravljaju računala ako ne studiraju filozofiju matematike? Razumiju li matematičari čime se uopće bave ako si ne postavljaju filozofska pitanja o svojoj disciplini. U prikazu Predavanja iz filozofije matematike Joela Hamkinsa Željko Ivanković skreće pažnju na pitanja o matematici koja se uobičajeno zapostavljaju

Željko Ivanković

9. srpnja 2022. / Aktualno / čita se 22 minute

međunarodna politika

Dijeljenje svijeta. Četiri velika međunarodna summita.

Nije isključena mogućnost da drugi hladni rat koji se upravo intenzivira širom Globusa, za razliku od prethodnog završi nuklearnim ratom. Zbog toga bi možda ipak bilo dobro razmišljati o dodatnim diplomatskim naporima, završava Božo Kovačević informativni pregled lipanjskih summita BRICS zemalja, Europskog vijeća, G7 i NATO-a

Božo Kovačević

2. srpnja 2022. / Članci / čita se 9 minuta

Njemačka i Inflacija

Nijemci zahtijevaju da se ECB jače uključi u suzbijanje inflacije, ali su svjesni da je euro sredstvo nužnog jedinstva Kontinenta

Iako većinja njemačkih ekonomista smatra da ECB treba biti aktivnija, Reint Gropp iz Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja u Halleu ne misli da bi samo zato što je podignuta kamatna stopa lanci isporuke postali bolji niti bi cijene energenatima pale. "U svakom slučaju ne direktno", citira ga Anđelko Šubić. Kancelar Scholz se još nada da je sve to samo prolazno

Anđelko Šubić

2. srpnja 2022. / Rasprave / čita se 4 minute

Osvrt

Pravo na pobačaj, još jednom

Nije riječ o trenutku nego o kontinuitetu. Organizam se postupno konstituira. Zato zakoni uvode rokove nakon kojih se fetusu priznaju stvarne osobine, ne potencijalne, piše Nadežda Čačinovič

Nadežda Čačinović

8. srpnja 2022. / čita se 8 minuta / Rasprave

rasprave

Zašto je besmisleno organizirati tzv. hetero povorku ponosa. Zato što se održava svaki dan

Heteroseksualci svoju povorku imaju svaki put kad se vjenčaju pa slave trubeći, svaki put kad krste dijete, kad ga posvoje ili udome, kada se uhvate u javnosti za ruku, u kinu uzmu ljubavno sjedalo. Svaki put kad se to dogodi i nitko vam ne prijeti, nitko vas ne ošamari ili ne prebije, nitko vam ne ispriča da su njegovog poznanika zbog toga cipelarili, svaki taj put imate svoju hetero povorku ponosa, završava Duje Kovačević

Duje Kovačević

22. lipnja 2022. / Članci / čita se 17 minuta

esej

Španjolski zaborav – kratka povijest beščašća

Hvaljena španjolska tranzicija bila je 'Pakt o zaboravu', konsolidiran Zakonom o pomilovanju iz listopada 1977. kojim su proglašeni nekažnjivim svi zločini ili kršenja ljudskih prava počinjeni prije 15. prosinca 1976., piše Nikolina Židek u članku u kojem opisuje kako žrtve frankizma i članovi njihovih obitelji već više od 46 i pol godina nastoje dobiti priznanje i pravdu za svoje patnje

Nikolina Židek

24. lipnja 2022. / Članci / čita se 11 minuta

umjetnost i znanost

Bioart. Kreiranje umjetničkih djela znanstvenim pokusima. Etičko pitanje

Završna godišnja izložba studenata Akademije likovnih umjetnosti potaknula je Tamaru Čačev na prikaz neobične suradnje umjetnika i biologa, koji različitim znanstvenim metodama, kloniranjem i genetskim manipulacijama nastoje stvoriti umjetnička djela. U nekim slučajevima etički aspekt pothvata je problem

Tamara Čačev

18. lipnja 2022. / Članci Rasprave / čita se 17 minuta

reagiranje

Agamben, drugi put. U pandemiji su, u ime ‘golog života’, ljudi bili spremni žrtvovati svoju ljudskost i uvjerenja, sve što ih čini ljudima

Talijanski filozof Giorgio Agamben radikalnim je analizama izazvao polemiku među filozofima o političkom aspektu pandemije. Na članak koji je prikazao tu polemiku reagira Mario Kopić, ponajprije pojašnjavajući Agambenovu filozofsku poziciju

Mario Kopić

17. lipnja 2022. / Članci Rasprave / čita se 23 minute

pandemija i politika

Agamben, ikona antitotalitarne ljevice heroj antivaksera. Kritičari

Upravo su beskućnici, siromašni, radnici, zatvorenici u pandemiji bili izloženiji opasnosti, objašnjava Filip Drača stanovito Agambenovo licemjerje zbog manjka angažmana oko stvarnog 'golog života' na temelju kojeg je izgradio svoju antitotalitarnu teoriju. Zajedno s Adamom Kotskom, Donatellom Di Cesare, Slavojem Žižekom i Benjaminom Brattonom, kritičarima koji su nekoć Agambenu bili bliži, postavlja pitanje koliko je opravdano bilo kakvo upravljanje prirodnim katastrofama gledati kao autoritarno i rubno Holokaustu

Filip Drača

20. lipnja 2022. / Rasprave / čita se 11 minuta

Rasprave

Što je epistemička nepravda? Dodatni tereti ionako isključenih i ranjivih skupina

Nevjerovanje svjedočanstvima depriviranih skupina, ili još gore – neprepoznavanje da se uopće radi o neprihvatljivom tretmanu, ne može se svladavati tako da se jednostavno inzistira na pravednijem tretmanu. Potrebne su institucionalne promjene, piše Hana Samaržija

Hana Samaržija

16. lipnja 2022. / Aktualno Klub Batina

Klub Batina

Video predstavljanja knjige N. Budaka: Na dnu društvene ljestvice. Ide li svijet naprijed?

Knjiga Nevena Budaka: Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali u izdanju Leykam International, predstavljena je iz više perspektiva: pravno-povijesne, književnopovijesne i sociološke

Ideje.hr

14. lipnja 2022. / Članci / čita se 14 minuta

Kriza

Jokerizacija Amerike. Inflacija i strmoglav burze, jačaju nihilizam i potiskuju socijalne reforme

Živimo u 'vibe' ekonomiji. Kao što priče kako previše novca mora dovesti do inflacije zaista dovedu do inflacije, tako i uvjeravanje da visoka inflacija mora dovesti do recesije može zbilja dovesti do recesije (ili da jedino jedna dobra recesija inflaciju može obuzdati). Strah je prisutan. Ljudi bi do jeseni mogli prestati trošiti. I početi trpati novac u čarapu. I recesija će se desiti. Za što će okriviti Bidena. I još će 40 godina proći bez pomaka naprijed u socijalnoj pravdi.

Ivo Škorić

11. lipnja 2022. / Rasprave / čita se 23 minute

Ogled

Povijest u obliku nijemog prirodnog bića. O Sebaldovom eseju Zračni rat i književnost.

Ogled Leonide Kovač o W.G. Sebaldu, njemačkom prozaiku neobičnog i snažnog stila, i njegovim esejima u kojima se bavi šutnjom u njemačkoj književnosti o destrukciji gradova u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Leonida Kovač

8. lipnja 2022. / Članci Rasprave / čita se 21 minutu

replikacijska kriza (2)

Kako je institucionalizirana proizvodnja loše znanosti.

Tamo gdje je inferencijalna revolucija stubokom zamijenila gotovo sve disciplinarne standarde znanstvene kvalitete, institucionalizacija publish & perish kulture proizvela je devastirajuće posljedice, piše Ivan Flis u drugom članku o replikacijskoj krizi u nekolicini društvenih i medicinskih znanosti

Ivan Flis

3. lipnja 2022. / Publikacije / čita se 6 minuta

Knjige

OK, ako ne ide zajamčeni dohodak, šta kažete o zajamčenom zaposlenju?

Program zajamčenog zaposlenja mogao bi pomoći cijeloj privredi da napravi tranziciju ka radnom tjednu od 35 ili 30 radnih sati, piše Marko Grdešić o knjizi američke ekonomistice bugarskog porijekla Pavline Tcherneve

Marko Grdešić

29. svibnja 2022. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

Ekonomija

Očekivanja inflacije pojavila su se prije samog rasta cijena

U prvom dijelu članka Josip Tica opisuje uzroke inflacije i različite reakcije na nju u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji. U drugom dijelu članka osvrće se na inflaciju u Hrvatskoj, efekte na proračun i makroekonomska kretanja te na ciljeve ekonomske politike i načine na koje se s njome mogu suočiti

Josip Tica

28. svibnja 2022. / Aktualno Klub Batina

klub batina

Znanost, pandemija, klimatske promjene. Kriza pojačava pretkrizne slabosti. Video

Adrijana Šuljuk, Jelena Puđak i Marija Brajdić Vuković prezentirale su uvide iz svojih istraživanja o tome kako su se znanost i znanstveni sustav nosili s pandemijom, je li se promijenilo povjerenje građana u znanost te koje su sličnosti i razlike u odnosu znanosti prema klimatskoj krizi i pandemiji

Ideje.hr

27. svibnja 2022. / Publikacije / čita se 10 minuta

Knjige

Svijet reklama. Očekivao je veselo stvaranje, a na kraju osjetio ‘nelagodu, tjeskobu i gađenje’.

Knjigu Najbolji od svih svjetova, Veljka Žvana, dugogodišnjeg kreativnog direktora u nekolicini hrvatskih reklamnih agencija, prikazuje Zdenko Duka

Zdenko Duka

27. svibnja 2022. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta

IN MEMORIAM

Axel Leijonhufvud (1933. – 2022.) Zaštitnik Keynesa od keynesijanaca. Ekonomist pjesnik

Zbog izuzetno visokih rezultata na testovima inteligencije vojni su mu psiholozi preporučili da postane pjesnik. In memoriam Leijonhufvudu, nedavno preminulom velikom ekonomskom pjesniku, piše Josip Lučev

Josip Lučev

18. svibnja 2022. / Članci / čita se 17 minuta

abortus

Kako je Plenković ‘obranom’ abortusa onemogućio političku raspravu i pravo na abortus ostavio ‘struci i ulici’

Recentni slučaj neostvarenog prava na prekid trudnoće iznio je na vidjelo cijeli jedan neformalni režim provođenja zakona koji, kroz manje ili veće modifikacije, prepreke, pa i opstrukcije bitno mijenja važeće norme, piše Đurđa Knežević

Đurđa Knežević

14. svibnja 2022. / Članci / čita se 8 minuta

ljudska prava

Priziv savjesti: za i protiv, pravo i granice. Na državi je da spriječi opasne posljedice.

Prava zajamčena zakonom, ako se ne mogu prakticirati ili im je otežan pristup, nisu prava u stvarnom smislu. Zadatak je države da balansiranjem između sukobljenih prava omogući pravo na pobačaj i priziv savjesti. Što u tom pogledu država može učiniti u zemlji poput Hrvatske piše Duje Kovačević.

Duje Kovačević

20. svibnja 2022. / Članci / čita se 24 minute

Britanija nakon Brexita

Unatoč točnosti zlogukih predviđanja posljedica Brexita, Johnson se uvijek nekako spasi

Više od dvije su godine od Brexita. Jeremy Shearmur detaljno rekapitulira uzroke koji su do njega doveli, kako se ostvarivao, koje je posljedice izazvao i kako je kroz sve to plovio britanski premijer Boris Johnson, kojem okolnosti uvijek nekako idu naruku

Jeremy Shearmur

14. svibnja 2022. / čita se 12 minuta / Članci

biomedicina

Čudesna tvar sulforafan potiče preko tisuću gena u obranu stanice. Biljna prehrana.

U posljednjih desetak godina značajno je porastao broj studija koje istražuju različite aspekte djelovanja sulforafana. Pokazano je kako ima antioksidativna, protuupalna i citoprotektivna svojstva te da se na njima temelji i njegov pozitivan učinak u prevenciji dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti ali i tumorskih bolesti

Tamara Čačev

13. svibnja 2022. / Članci / čita se 17 minuta

psihologija

Lajkovi izazivaju iste reakcije kao seks, ali narcizam u digitalnom dobu ipak ne ekspandira. Ekonomski razlozi

Već nakon sedamdesetih tržište rada sve je nestabilnije, povećava se udio povremenog ili nesigurnog rada, te kombiniranje više izvora prihoda. Zahvaljujući umrežavanju mogući broj suparnika narastao je dramatično. Rezultat je stalna potreba za oglašavanjem svojih usluga i identiteta. Porast narcizma moguće je objasniti i višom zastupljenošću visokog obrazovanja, opadanjem prosječnog broja djece u obitelji i rastom udjela stanovništva koji živi u gradovima, piše Goran Mihelčić

Goran Mihelčić

7. svibnja 2022. / Rasprave / čita se 13 minuta

politička teorija

Izvanredno stanje. Između prava i politike. Temelji moderne države.

Posljednjih smo godina postali svjesni da prolazimo jedno za drugim izvanredna stanja koja kao da postaju 'novo normalno'. Sebastian Kukavica, slijedom Agambena i Schmitta, objašnjava kako je izvanredno stanje jedna od temeljnih 'normi' modernih država, sve od Westfalskog mira i njihova osnutka. Zaključuje prikazom izvanrednog stanja i kolonijalizma te postavlja pitanje o odnosu izvanrednog stanja i neoliberalizma čime će se baviti u sljedećem članku

Sebastian Kukavica

5. svibnja 2022. / čita se 10 minuta / Članci

Covid-19

Ideologija ‘duhovnog buđenja’ i ‘promjene svijesti’ ojačali u pandemiji desni populizam u borbi protiv institucija

Povjerenje u institucije u Hrvatskoj narušeno je već u tranziciji, kad su skrojene prema privilegiranima, a nepovjerenje je ojačano nedemokratskim upravljačkim praksama i medijskom kulturom. Marko-Luka Zubčić pripremio je Izvještaj europske istraživačke grupe koji ukazuje na razvoj političkog pokreta temeljenog na kvazi-spiritualističkim teorijama zavjere i mesijanskim influencerima

Marko-Luka Zubčić

7. svibnja 2022. / Publikacije / čita se 9 minuta

Knjige

Tri ekološka romana. O pčelama, drveću i svinjama. Nesvjesni smo.

U Francuskoj se već peti put zaredom bira ekološki roman godine, piše Ante Alerić potkraj članka u kojem podsjeća na tri romana koja tematiziraju prirodu o kojoj, s književnošću to postaje vrlo očito, imamo sasvim pogrešne predodžbe

Ante Alerić

30. travnja 2022. / Članci / čita se 15 minuta

Replikacijska kriza (1)

Samo pozitivni se broje (i objavljuju). Upitne istraživačke prakse i problem provjere rezultata eksperimenata.

Nakon što je ugledni znanstveni časopis objavio rezultate eksperimenta koji 'potvrđuje gledanje u budućnost', u psihologiji je pokrenut reformski pokret o čemu u svom prvom članku o replikacijskoj krizi u znanosti piše Ivan Flis

Ivan Flis

28. travnja 2022. / Publikacije / čita se 10 minuta

književnost

Književnice generacije Z. Popularna Sally Rooney je šuplja, no tu su – Ottessa Moshfegh, Halle Butler, Eliza Clark

U prvom dijelu osvrta Hana Samaržija se okomila na Sally Rooney, planetarno popularnu i često proglašavanu najboljom u svojoj generaciji, čije knjige predstavlja kao ljubiće u kojima se sve svodi na uvijek savršen seks, a zatim preporučuje autorice iz iste generacije koje puno složenije zahvaćaju i likove i njihovu društvenu okolinu

Hana Samaržija

20. travnja 2022. / Klub Batina Rasprave

razgovor o institucijama

Video. Ima li saveznika za svladavanje koruptivne države.

Zdravko Petak, Mario Munta i Danijela Dolenec zaista su duboko zahvatili u problem lošeg funkcioniranja institucija u Hrvatskoj. Jedno od vrlo praktičnih pitanja je stječe li se političko povjerenje isporučenim rezultatom ili širokom participacijom i transparentnim donošenjem odluka. I kako se u tome postavljaju predstavnici javnosti

Ideje.hr

23. travnja 2022. / Članci / čita se 13 minuta

pogled iz sjedinjenih država

Udar inflacije na renesansu američke radničke klase i val(ić) sindikalnog oporavka

Mat Stoller ustanovio je da rast korporativnih profita u usporedbi s rastom cijena u godinu dana iznosi 60 posto. Istodobno, rast plaća zaostaje za rastom cijena, što znači da realne plaće ne rastu. Unatoč nekim uspjesima u organiziranju radnika u Starbucksu i Amazonu, pravo siromaštvo tek dolazi, piše Ivo Škorić. Osim o prestanku rata i covida rasplet ovisi i o izborima za Kongres u studenome

Ivo Škorić

15. travnja 2022. / Članci / čita se 15 minuta

psihologija

Poremećaj ogorčenosti – kolektivni narcizam – populizam. Radovanje tuđoj nevolji

Vjerojatno je da od kolektivnog narcizma spasa nema, završava Goran Mihelčić članak u kojem na temelju niza suvremenih istraživanja opisuje masovni psihološki fenomen čije karakteristike plaše, uz ostalo zato što skupine od ogorčenosti vodi sve do osvete

Goran Mihelčić

9. travnja 2022. / Rasprave / čita se 21 minutu

MERITOKRACIJA

Hayek: Tržište ne nagrađuje prema zaslugama. Nepotizam, meritokracija, egalitarizam

S osloncem na knjigu britanskog sociologa Michaela Younga Uspon meritokracije, koja je objavljena prije više od 60 godina, Jeremy Shearmur analizira tu ideju od Platona do najnovijeg doba, u kojem je naišla na mnoštvo kritika. Jedna od njih je i problem raslojavanja i sve dubljeg propadanja onih koji se ne mogu osloniti na talente i vještine u postizanju uspjeha u društvu. Spominje i recentnu ideju 'socijalnog dohotka'

Jeremy Shearmur

16. travnja 2022. / čita se 16 minuta / Članci

biologija

Tajne tijela. Sjedilački život i molekule. Kako nas vježbanje zaista čini zdravijim

Ekserkini, novonazvane molekule koje se izlučuju vježbanjem izgleda imaju utjecaj na živčani sustav, jetru, na cijelo tijelo, a ne samo na mišiće. Tamara Čačev piše o recentnim istraživanjima molekularnih mehanizama koji se pokreću kontinuiranim vježbanjem i njihovim efektima

Tamara Čačev

19. travnja 2022. / Članci / čita se 7 minuta

in memoriam

Otišao je razbarušeni Hrvoje, ekološki i pionir demokracije u Hrvatskoj. Europejac.

Nedavno nas je napustio Hrvoj Glavač, pridruživši se tako i sam prerano nekolicini već umrlih pripadnika svoje generacije koja je potkraj socijalizma u najboljoj namjeri inicirala promjene, naivno ne očekujući deformacije. Ovaj podsjetnik na njegov i rad cijele generacije Božo Kovačević pročitao je na Hrvojevoj sahrani

Božo Kovačević

18. travnja 2022. / Publikacije / čita se 11 minuta

knjige

Narod ima pravo da mu se ponekad laže, a političar tad ima dužnost lagati? Slažete li se?

Totalitarnim je režimima cilj izbrisati razliku između istine i laži, citira Zdenko Duka Hannah Arendt potkraj prikaza knjige Filozofija laži u kojem opisuje odnos prema laži nekolicine filozofa, od antičkih do suvremenih, ali i niza političara: Roosevelta, Cartera, Kissingera, Nixona, Reagana, Clintona, Busha mlađeg, Staljina, te naravno Donalda Trumpa, a osvrće se i na laži koje su preplavile informacije o ratu u Ukrajini

Zdenko Duka

12. travnja 2022. / Rasprave / čita se 5 minuta

Demokracija i experti (2)

Vjera u stručnjake ne smije biti slijepa. Kako laik može prepoznati stručnjaka koji zaslužuje vlast.

Nakon izlaganja detalja o ekspertima, njihovu izboru i odnosu s građanima, Hana Samaržija završava uvjerenjem da je ekspertna vlast koja nužno pretpostavlja podjelu epistemičkog posla između stručnjaka i građanstva, koje dijeli svoje jedinstvene epistemičke perspektive, epistemički najodgovorniji i najzdraviji dostupan oblik vlasti

Hana Samaržija

5. travnja 2022. / Rasprave / čita se 21 minutu

EU i nadnacionalni identitet (2)

Konstrukcija zajedničke povijesne svijesti Europske unije. Pozitivne i negativne strane

Zajednička europska jezgra sjećanja, predlaže Stevo Đurašković, bila bi izgrađena na isticanju političkog naslijeđa rimskog prava, prosvjetiteljstva i judeo-kršćanske etike, te kulturnog naslijeđa renesanse, racionalizma, empirizma, klasicizma i romantizma kombiniranog s poučavanjem i o naličjima tih povijesnih pojava, poput inkvizicije, kolonijalizma, revolucionarnog nasilja, klasnog tlačenja, zločina nacizma i komunizma

Stevo Đurašković

29. ožujka 2022. / čita se 13 minuta / Članci Rasprave

Matematika

Zašto većina eksperimentalnih istraživanja u ‘soft’ znanostima nije istinita

Ako je vjerojatnost lažnog pozitivnog rezultata manja od pet posto (p-vrijednost) većina istraživača smatra hipotezu prihvatljivom. Ključni je problem te (Fisherove) metode što evaluira samo jednu, tzv. nul-hipotezu, uzimajući u obzir sve rezultate eksperimenta koji su se mogli desiti, piše Zvonimir Šikić. A nas zapravo zanima evaluacija svih mogućih hipoteza na temelju rezultata jednog eksperimenta

Zvonimir Šikić

19. ožujka 2022. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta

Velika Britanija

Već je sovjetski novac izabrao – London. Rat u Ukrajini i ruski oligarsi u Velikoj Britaniji

Upravo u trenutku izbijanja rata u Ukrajini objavljena je knjiga koja istražuje nevjerojatne razmjere novca ruskih oligarha i kleptokrata iz drugih zemalja pospremljenog u London. Novi zakon protiv pranja novca nakon što se kiselio u parlamentu više od tri godine pod pritiskom će biti izglasan za mjesec dana

Nataša Babić

22. ožujka 2022. / Rasprave / čita se 19 minuta

Institucionalizam (6)

Indija, Rusija, Afrika, ekonomije koje tipizacija kapitalizma nije u stanju obuhvatiti.

Ponuda i potražnja utječu na cijenu, pa se može govoriti o tržištu u vrlo širokom smislu riječi, no institucije koje uobičajeno reguliraju tržište toliku su nerazvijene da da na njihovo mjesto stupaju specifičnosti Indije, Rusije, afričkih zemalja sa sjevera i juga. Kao i u prethodnim člancima Josip Lučev se fokusira na status rada

Josip Lučev

23. ožujka 2022. / Članci Publikacije / čita se 8 minuta

akademsko izdavaštvo

Budućnost novca? Ako ne bude ovako, bit će drukčije, koga briga. Oseka istraživačkog erosa

Unatoč mnoštvu kvaliteta knjizi Edwarda Prasada o budućnosti novca nedostaje 'ono nešto', zaključuje Željko Ivanković. Činjenica da su je vodeći mediji iz područja financija i ekonomije uvrstili među najbolje u prošloj godini govori dosta o konkurenciji, o karakteru današnjeg akademskog izdavaštva

Željko Ivanković

27. ožujka 2022. / Publikacije / čita se 25 minuta

filozofija

Pobunjeni um Ankice Čakardić. O ukorijenjenosti filozofije u stvarnim, svjetovnim konfliktima  

Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ankica Čakardić objavila je novu knjigu filozofskih eseja. Filip Drača pažnju je posvetio onima koji se bave Hegelom, Marxom i Engelsom

Filip Drača

17. ožujka 2022. / Rasprave / čita se 38 minuta

studija

Život i ideologija Juliusa Baranovskog. Žrtva staljinskih logora i dalje vjernik komunizma

Iz tiska uskoro izlazi knjiga 'Svjedočenje o staljinskim čistkama i o onima koji o njima drugačije pišu' Juliusa Baranovskog, koji je u staljinskim logorima i zatvorima proveo dvadeset godina. Božo Kovačević priča kako je i zašto taj izopćenik i sumnjivac u svim sredinama u kojima je živio, čak i u logoru, do kraja ostao na braniku komunizma

Božo Kovačević

16. ožujka 2022. / čita se 14 minuta / Članci

biomedicina/nutrigenetika

Personaliziranje prehrane. Neznatne genetske karakteristike mogu biti vrlo značajne u prehrani pojedinca.

Mnoštvo je preporuka o prehrani i dijeta, ali nismo svi genetski isti, objašnjava Tamara Čačev. Korištenje genetičke informacije u području znanosti o prehrani kako bi se personalizirale prehrambene preporuke primjerne genetskoj osnovi svakog pojedinca moglo bi se pokazati kao značajno oružje u prevenciji bolesti

Tamara Čačev

11. ožujka 2022. / Članci / čita se 18 minuta

međunarodni odnosi

Rat u Ukrajini i suočavanje Europske unije s vlastitim identitetom i ideologijom

Postnacionalni identitet, na kojem Europska unija neuspješno inzistira, mogao bi se, u povodu rata u Ukrajini, zamijeniti nadnacionalnim identitetom, predlaže Stevo Đurašković, ali za to vidi malo nade, s obzirom na činjenicu da se s europskih pozornica skidaju djela ruskih klasika. I u popularnom serijalu Ratovi zvijezda Republika se skoro pa preko noći pretvorila u carstvo zla

Stevo Đurašković

5. ožujka 2022. / Članci / čita se 16 minuta

geopolitika

Rat u Ukrajini: Zašto je Kina bila suzdržana?

Božo Kovačević analizirao je niz američkih i dokumenata zapadnih saveznika te također Zajedničku izjavu Kine i Rusije koju su početkom veljače potpisali predsjednici Xi Jinping i Putin ne bi li objasnio odnos Kine prema ratu u Ukrajini

Božo Kovačević

5. ožujka 2022. / čita se 17 minuta / Publikacije

knjige

Napretka nema. Sve što mislite da znate o pretpovijesnim društvima je krivo. Povijest očima anarhista.

Izuzmu li se političke implikacije kojima je opterećena, The Dawn of Everything vrijedna je kao kritika historijskih mitova. Pretpovijesna društva ocrtava kao vrlo živa i sklona društvenom eksperimentiranju. Goran Mihelčić međutim smatra da je čak i zainteresirani čitatelj u opasnosti da nasjedne znanstvenoj neiskrenosti autora, pa glavnom prednošću objavljivanja knjige smatra njezine dosadašnje i buduće negativne recenzije i argumentirane kritike

Goran Mihelčić

8. ožujka 2022. / Članci / čita se 18 minuta

rat i poraće

Prva strada istina

Povod za članak bilo je razmišljanje o zatamnjenim mjestima hrvatske povijesti, no rat u Ukrajini ih je dodatno aktualizirao. O tome što se s istinom događa već tijekom ratova i velikih kriza poput pandemije, a pogotovu nakon njih, piše Zdenko Duka

Zdenko Duka

2. ožujka 2022. / Publikacije / čita se 21 minutu

KNJIGE

Katarina Peović o Zoranu Milanoviću iz perspektive historijskog materijalizma

Nova knjiga Katarine Peović dotiče se mnogih međusobno slabo povezanih tema, od kojih nijedna nije razrađena jako iscrpno ili duboko, piše Filip Drača. Ako je se doživi kao seriju komentara na neke aktualne teme, pisane kroz prizmu historijskog materijalizma i psihoanalize, tada se iz nje može dobiti najviše

Filip Drača

26. veljače 2022. / čita se 15 minuta / Aktualno Članci

rat u ukrajini

Božo Kovačević o Putinovom ratu sa Sjedinjenim Državama invazijom Ukrajine i nesnošljivosti prema Zapadu

Vladimir Putin autoritaran je i brutalan vladar, koji stekavši podršku u zemlji nakon katastrofalnih devedesetih, napadom na Ukrajinu izražava svoje nastojanje da Rusiju učini svjetskim faktorom u rangu koji teško može dosegnuti već i zbog činjenice da prijetnjama antagonizira zemlje koje mu nisu predstavljale nikakvu opasnost. Je li moglo biti drukčije? Kakve to posljedice izaziva u zapadnim demokracijama

Božo Kovačević

23. veljače 2022. / Publikacije / čita se 18 minuta

knjige

Još jednom o alternativnim činjenicama, ali ovaj put ozbiljno. Ne postoje. Uloga teorije

Konstruktivistička slika znanja podcjenjuje teorijsko znanje koje mora biti primarno, piše Hana Samaržija pri kraju prikaza knjige Alternativne činjenice, švedske analitičke epistemologinje Åse Wikforss, koju je objavilo Oceanmore. Posljedica je to konstruktivističkog obrazovnog pristupa koji je klasičnu obrazovnu metodu zamijenio modelom u kojem je nastavnik pasivni nadglednik, a učenici sami tragaju za istinom

Hana Samaržija

18. veljače 2022. / Publikacije / čita se 17 minuta

Knjige

Kako su moguće epidemije neobičnih psihičkih bolesti, kako se prenose, što ih uzrokuje

Epidemija 'spavajuće djece' u Švedskoj, čije su tjelesne funkcije normalne, ali bi ona izgledala kao da su u komi, prvi je primjer u knjizi Suzanne O'Sullivan koju prikazuje Goran Mihelčić. Drugi primjeri psihosomatskih bolesti koje zahvaćaju cijela područja i masovne su kao da se radi o epidemiji, su iz zajednice nikaragvanskih useljenika u Teksasu, zatim iz Kazakhstana, Kolumbije, u njih se može uvrstiti i Havanski sindrom od kojeg oboljevaju američki diplomati

Goran Mihelčić

15. veljače 2022. / čita se 9 minuta / Klub Batina

klub batina

Video razgovora o Ivi Bićaniću. Planovi rada. Principi. Sjećanja

U ponedjeljak 14. veljače u 17:00 održan je (hibridni) skup u znak sjećanja na profesora Ivu Bićanića. Bila je to radna komemoracija. Na skupu je najavljeno pokretanje Platforme za mlade istraživače IB i organizacija konferencije u čast Ive Bićanića krajem godine te kako će biti dovršene dvije knjige koje je Bićanić doveo blizu konačnom obliku neposredno prije njegove prerane smrti. Govorili su njegovi bivši studenti, suradnici i prijatelji

Ideje.hr

18. veljače 2022. / Članci / čita se 13 minuta

velika britanija

Partygate. Borisu Johnsonu se ozbiljno trese stolica. Što je ovaj put drukčije? Uobičajene prijesne laži i drugi manevri

Može li opstati premijer koji je pod istragom policije? Laburistima trenutačno odgovara Johnsonov opstanak, jer ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da laburistički šef Starmer ima veće šanse ako mu izborni protivnik bude Johnson, dosad najteži skandal britanskog premijera analizira Nataša Babić: “Kad se klaun useli u palaču, on ne postaje kralj, već se palača pretvori u cirkus.”

Nataša Babić

18. veljače 2022. / Članci / čita se 12 minuta

Češka

Zašto zaostaje najbolji tranzicijski đak? Zemlja bez ljevice

Novi se češki premijer poziva na Vaclava Havela, no to je izgleda samo retorika. Nova je vlada zasad uspjela tek smijeniti oligarha Andreja Babiša ali ne uspijeva formulirati a kamoli provoditi nove politike. K tome, Babiš prijeti da će se kandidirati na predsjedničkim izborima, a sadašnja koalicija još nema adekvatnog protukandidata

Sofija Kordić

9. veljače 2022. / Publikacije / čita se 7 minuta

knjige i ideje

Nismo lakovjerni. Kako nas onda zavedu i padamo u zablude? Antivakseri i znanost

Uz knjigu Huga Merciera Not born yesterday Zvonimir Šikić razbija zablude da su ljudi povodljivi i objašnjava tehnologiju masovnih političkih sljedbi, zablude, ulogu informiranih manjina, odnos onog što ljudi pričaju i što rade, te posebno, kako sami farmaceuti otvaraju vrata antivakserima. Završava - znanost nije intuitivna

Zvonimir Šikić

28. siječnja 2022. / Članci / čita se 12 minuta

biologija

Molekule koje usporavaju starenje. Bezos i Google ulažu u istraživanje dugovječnosti

Nekolicina milijardera ulažu ogromne svote u produženje života. Tamara Čačev opisuje pristupe i perspektive, a posebno skreće pažnju na lijekove koji služe suzbijanju drugih bolesti a neočekivano se pokazuje da možda i usporavaju starenje

Tamara Čačev

12. veljače 2022. / Rasprave / čita se 17 minuta

Esej

Moralni imperativi ekonomista Ive Bićanića. Krivi smo mi

Skup u znak sjećanja na Ivu Bićanića Ideje.hr organiziraju u suradnji sa skupinom njegovih bivših studenata i suradnika koji su istaknuli inicijative o organiziranom nastavku njegova rada. Željko Ivanković, kao najavu svog priloga tom skupu, u ovom osvrtu na njihovu desetljetnu suradnju, nastoji im ukazati da su moralna načela, moralni izbori i odluke snažno obilježili ne samo Bićanićevo javno djelovanje, nego i njegov nazor na ekonomska zbivanja i - posebno - njegov pristup ekonomskoj znanosti

Željko Ivanković

1. veljače 2022. / Rasprave / čita se 37 minuta

Analize

Razvod (decoupling) Kine i SAD-a, je li izvediv? Kineska međunarodna strategija i podjela ekonomskih interesnih sfera.

U prikazu a zatim kritici knjige The Long Game Božo Kovačević u prvom dijelu članka pažljivo analizira minucioznu kinesku međunarodnu strategiju, a u drugom se dijelu bavi mogućnošću tzv. decouplinga, podjele ekonomskih sfera između Zapada, predvođenog SAD-om i saveznicima i Kine, a čega se Kina izgleda više pribojava, jer joj je globalizacija omogućila nevjerojatne uspjehe posljednjih desetljeća

Božo Kovačević

27. siječnja 2022. / čita se 22 minute / Članci

međunarodna politika

Šangajska organizacija. Savez četiri nuklearne sile. Koliko je čvrsta rusko-kineska veza?

Azija živi svoje poimanje unutrašnje i međunarodne politike koje Zapad ipak dosta slabo razumije. Branimir Vidmarović opisuje Šangajsku organizaciju za suradnju koja je nastala prije četvrt stoljeća na inicijativu prvenstveno Kine i Rusije, a s vremenom su se u nju uključile i druge velesile, sve do Indije, Pakistana i Irana. Iako nije slična ni NATO-u ni Europskoj uniji, ne znači da je irelevantna

Branimir Vidmarović

22. siječnja 2022. / Rasprave / čita se 22 minute

spiritizam

Ima li koga tamo? Povijest i neobičan karakter spiritizma, kako se s njime suočiti. U čemu se razlikuje od religije

Potaknut recentnom knjigom norveške sveučilišne profesorice Anne Kalvig o spiritizmu, Jeremy Shearmur dao se prvo u istraživanje njegove povijesti, zatim neobičnog odnosa s religijom u koju se spiritizam iz različitih razloga opire usustaviti, te napokon u kritičko filozofsko propitivanje spiritizma. Završava riječima: Ne vidim razloga zašto ljudi ne bi istraživali to područje

Jeremy Shearmur

19. siječnja 2022. / Članci / čita se 10 minuta

ekonomija

Slabost modela. Nemoć ekonomike klimatskih promjena. Polemika. Koliko blagostanja uskratiti budućim generacijama

Nije da ekonomisti ne žele značajnije doprinijeti raspravi o klimatskim promjenama, možda jednostavno ne znaju kako, piše Ivan Žilić u članku u kojem opisuje teškoće ekonomske znanosti u suočavanju s klimatskim promjenama. Poseban je problem kako vrednovati blagostanje budućih generacija u odnosu na sadašnje stanovništvo

Ivan Žilić

10. siječnja 2022. / Aktualno Članci / čita se 7 minuta

izazovi

Nijedan stručnjak nije predvidio Kazahstan. Sigurnosne prijetnje u 2022. godini. Što će biti u BiH?

Dok se američki stručnjaci trude predvidjeti gdje će izbiti krize, Rusija i njezine saveznice, čini se, aktivno rade na njihovu stvaranju u nekim državama Središnje Azije kako bi ih na svoj način rješavale, završava Božo Kovačević članak o upravo objavljenoj američkoj publikaciji o sigurnosnim prijetnjama u 2022. godini u kojoj američka administracija i stručnjaci uopće ne obraćaju pažnju na zemlje Srednje Azije

Božo Kovačević

15. siječnja 2022. / čita se 14 minuta / Članci

psihologija

Užitak nanošenja boli drugome. Svakodnevni sadisti i digitalno doba. U vašem su najužem krugu.

U prvom dijelu članka Goran Mihelčić objašnjava kako se svakodnevni sadizam razlikuje od drugih psihopatoloških karakteristika, posebno onih svrstanih u tzv. mračnu trijadu. Upozorava da civilizacija ograničava mete nasilnika. U drugom dijelu članka opisuje svakodnevni sadizam u digitalnom okruženju u kojem su vidljiviji

Goran Mihelčić

8. siječnja 2022. / Članci / čita se 40 minuta

sad

‘Smrt iz očaja’ kosi bijele muškarce srednje i mlađe dobi, bez fakulteta. Američki sustav jede svoju djecu

U prvom dijelu članka Ivo Škorić prikazuje knjigu Smrti iz očaja, čija statistika dokazuje da je razlog za skraćenje životnog vijeka u SAD povećana smrtnost bijelih muškaraca bez fakulteta. U drugom dijelu članka podsjeća da je zemlju zahvatila serija štrajkova, a u trećem se opet vraća knjizi, iznosi zamjerke (izostanak kritike industrije obrazovanja) i podsjeća da će smrti iz očaja postupno zahvatiti i druge skupine, među ostalim i fakultetski obrazovane

Ivo Škorić

8. siječnja 2022. / Članci / čita se 15 minuta

serije

Nasljeđe. Zanimaju li nas samo zato što su nezamislivo bogati.

Je li emocionalno zdravo djetinjstvo uopće moguće, raspravlja Hana Samaržija u osvrtu na seriju Nasljeđe, u kojem odgovara i na pitanje koliko obitelj medijskog magnata Logana Roya uopće zanimaju materijalne stvari a koliko sirova i isprazna moć

Hana Samaržija

4. siječnja 2022. / Rasprave / čita se 19 minuta

Institucionalizam (5)

A sada nešto sasvim drukčije! Kina i Azija, kakav je to kapitalizam ustvari? Štrajkovi

Reforme s vrha od dvijetisućitih mijenjaju strukturu kineskog tržišta u korist radnika, piše Josip Lučev u petom članku o tipovima kapitalizma posvećenom kratkom pregledu azijskih gospodarstava i posebno Kini. Fokus cijelog serijala tekstova je na institucijama rada kao presudnog političkog i ekonomskog aspekta tržišta

Josip Lučev

7. siječnja 2022. / čita se 10 minuta / Publikacije

Knjige

Kevin Toolis: Devet pravila za prihvaćanje smrti. Svijet ima smisla zato što umiremo.

Postalo je uobičajeno da nikad u životu ne vidimo mrtvaca, kamoli da ga dodirnemo, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu irskog redatelja Kevina Toolisa, koja je nakon objave postala hit u nizu zemalja a u Hrvatskoj ju je u prosincu objavila Planetopija.

Zdenko Duka

1. siječnja 2022. / Publikacije / čita se 12 minuta

Knjige

Druga sociologija novca. Kriptovalute i krediti. Novčane jedinice koje nisu zamjenjive jedna za drugu.

Novac nije neutralno sredstvo nego vrijednosna konstrukcija, zaključuje Željko Ivanković na temelju prikaza zbornika Money Talks. Stvoren je s određenom vrijednosnom svrhom, a vrijednosno opredjeljenje razlog je da se novcu pridaju njegove naizgled neupitne karakteristike kao što su fungibilnost (zamjenjivost novčanih jedinica jednih za druge) i likvidnost. Moralna dimenzija novca utkana je u njegovu pravnu i političku realizaciju

Željko Ivanković

29. prosinca 2021. / Rasprave / čita se 31 minutu

rasprave

20 prijedloga za obranu liberalne demokracije od populizma. Ukidanje Ustavnog suda. Temeljni dohodak. Manje plaće zastupnika.

U prikazu još jedne knjige o liberalnoj demokraciji i populizmu Božo Kovačević upustio se u puno slojevitiju raspravu

Božo Kovačević

23. prosinca 2021. / čita se 2 minute / Klub Batina

klub batina

Snimka razgovora o knjizi Raula Raunića Filozofija i politika

Tema je bilo napretek: pitanja instrumentalne racionalnosti, scientifikacije i tržišta; vrijednosni pluralizam, politika identiteta i tolerancija; status prosvjetiteljskih pojmova; Burke i Rousseau, zapisala je Ana Matan

Ideje.hr

24. prosinca 2021. / Članci / čita se 12 minuta

In memoriam

Ljubav nije bila dio njezinog svijeta: sjećanje na Joan Didion.

U 87. godini umrla je velika američka književnica Joan Didion. Pozivajući se na njezinu najžešću kritičarku Hana Samaržija piše: Didion je fokus na estetsko uvijek birala iznad ishitrenih emocionalnih ocjena, jer za empirijsko i estetsko možemo biti sigurni da je stvarno. Njezina tema nikad nisu bili hipiji niti zvijezde šezdesetih nego uvijek ona sama, prikrivena slojevima lažnih subjekata koji su služili kao katalizator za uvide u to što znači biti misleće ljudsko biće.

Hana Samaržija

19. prosinca 2021. / Članci / čita se 15 minuta

psihologija

Slučaj Sebold. Varljivost sjećanja i što internet čini ‘tehnologiji’ pamćenja. Um u memoriju slaže priče. Računalo slaže podatke

Digitalno doba s jedne strane odmaže sjećanju, jer se slabije pamti ono što se pospremi na 'eksternu memoriju' na društvenim mrežama, a s druge strane pomaže - bolje se pamti događaj u čiji je opis uložen trud radi prezentacije na društvenim mrežama. Tajne memorije posebno su važne u pravosuđu zbog navođenja svjedoka na željeno sjećanje o nepostojećim događajima

Goran Mihelčić

20. prosinca 2021. / čita se 13 minuta / Članci

Financije i Tehnologija

Kriptovalute je stvorila i razvija elita, za sebe. Iako se diče anarho-ideologijom ne remete socijalnu i političku strukturu, zasad

Unatoč obilju sadržaja zbornik o tehnološkim financijama koji je objavio Palgrave pati od uređivačkih nedostataka, ponavljanja, nejasne sistematizacije i tehničkog govora koji skriva pravu prirodu novih financija a pogotovu kriptovaluta, piše Željko Ivanković. Naoko prevratničke na kraju više učvršćuju postojeću strukturu nego što je dovode u pitanje. Tako ponavljaju sudbinu financijskih inovacija iz prethodnih stoljeća

Željko Ivanković

11. prosinca 2021. / Članci Rasprave / čita se 16 minuta

IZAZOVI PRED EU (IV)

Sporazum Pariz-Rim mediteranska protuteža sjeveru i (ili) baza novog europskog političkog trokuta

Trebamo li „pojačanu suradnju“ Francuske i Italije interpretirati kao prekretnicu u unutarnjim odnosima navećih članica ili, još i više, u vanjskoj politici Europske unije, pita Aleksandra Šućur u članku u kojem interpretira dalekosežni Kvirinalski sporazum koji je Macron potpisao s Draghijem dan nakon posjeta Hrvatskoj a ostao je manje zapažen u hrvatskoj javnosti

Aleksandra Šućur

11. prosinca 2021. / Publikacije / čita se 9 minuta

Andri Snær Magnason: O vremenu i vodi, Plenetopija, 2021.

Sve nestaje.

U posljednjoj glavi knjige izmaštan je razgovor 2102. godine između Magnasonove kći Hulde i njezinih 12-godišnjih unuka. Prikazuje im snimku prabake, rođene 1924., po kojoj je Hulda dobila ime. Blizanke će 2180. navršiti 90, a ako 2170. dobiju unuke,  oni bi mogli poživjeti do 2260. godine. Hulda poučava unuke: „To je vrijeme koje vi obuhvaćate - više od 250 godina. Vrijeme koje možete dodirnuti golim rukama. Vaše je vrijeme vrijeme ljudi koje poznajete i volite, vrijeme koje oblikujete. Sve što radite važno je. Stvarate budućnost svakog pojedinog dana.“

Zdenko Duka

11. prosinca 2021. / čita se 26 minuta / Publikacije

Knjige

Crvena knjižica Stevena Pinkera

Racionalnost je pojam koji se često spominje ali rijetko istražuje, zaključuje Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige Stevena Pinkera posvećene upravo toj temi i pojmu, a u kojem se prikazu, uz isticanje kvaliteta knjige ne suzdržava ni citiranja kritičara "najiritantnije osobe na svijetu" kojoj je "kosa odavno počela pisati knjige"

Goran Mihelčić

3. prosinca 2021. / Članci / čita se 10 minuta

post-istina

Ima nade za istinu.

Zvonimir Šikić vjeruje da će čak i novi mediji s vremenom početi odbacivati iracionalnu sliku stvarnog svijeta

Zvonimir Šikić

3. prosinca 2021. / Rasprave / čita se 14 minuta

Osvrt

Gdje smo mi kad slušamo (glazbu)? Značaj ritma. Uho kao skriveni prozor u subjektivitet.

Slijedom knjige Veita Erlmanna Reason and Resonance: A History of Modern Aurality, Josip Luković nastoji približiti cijeli niz problema koji se pojavljuju kad se počne razmišljati o zvuku kao fizikalnom fenomenu, uhu kao osjetilu, o rezonanci i ulozi ritma u percepciji i sintezi glazbe u umu, što je sve jedna zapostavljena povijest istraživanja, ljudske kulture, 'duše' i subjektiviteta

Josip Luković

27. studenoga 2021. / Članci / čita se 10 minuta

pandemija

Varijanta-mutacija-soj. Virus neprestano mutira i stvara nove varijante, no kad nastaje – novi soj? Terminologija

Mutacija u genomu virusa, varijanti virusa na molekularnoj razini, ima znatno više nego što su one koje podrazumijevamo funkcionalno izmijenjenima i nazivamo ih novim sojevima. Svi sojevi su dakle varijante ali nisu sve varijante sojevi nekog virusa, objašnjava Tamara Čačev u članku u kojem također navodi da su 'varijanta koja zabrinjava' (variant of concern) i 'varijanta s ozbiljnim posljedicama' (variant of high consequence) primjerenije današnjim metodama klasifikacije

Tamara Čačev

21. studenoga 2021. / Rasprave / čita se 15 minuta

socijalna psihologija

Škare razdora Hrvatsku bi tek mogle zasjeći. Psihologija i politika pandemijskih podjela. Društvene mreže.

Sasvim je sigurno da će dio ljudi koji prosvjeduju i opiru se mjerama popustiti ako uoče da je društveni konsenzus na strani cijepljenja, a ne njih, no ostat će i onih koji će ustrajati na svojim uvjerenjima jer spadaju u ljude kojima je vrlo važno njihovo shvaćanje što je društveno pravedno, završava Goran Mihelčić članak u kojem prikazuje niz socio-psiholoških istraživanja o polarizacijama u odnosu prema cijepljenju. Uvjerljivost, konzistentnost i povjerenje u institucije je ključna

Goran Mihelčić

19. studenoga 2021. / Rasprave / čita se 26 minuta

Međunarodna politika

Tajvan, burna povijest i napeta budućnost. Zašto je toliko važan i Kini i Sjedinjenim Državama

Narodna Republika Kina ne može si priuštiti gubitak Tajvana iz unutarnjih razloga. Gubitak otoka za SAD bi značio katastrofalni gubitak autoriteta i faktičko protjerivanje iz regije. Kolaps proizvodnje na Tajvanu bio bi veliki udarac za cijeli svijet, piše Branimir Vidmarović u članku u kojem opisuje burnu povijest otoka, od vremena kad je bio dio Japana, preko teškog razdoblja Kuomintanga, eksplozivnog ekonomskog razvitka i postupnog uvođenja demokracije

Branimir Vidmarović

15. studenoga 2021. / čita se 8 minuta / Članci

pandemija

Dva nova lijeka protiv korona virusa, pogodna za kućnu upotrebu. Kakvi su im potencijali

Tvrtke Merck i Pfizer proizvele su, svaka na svoj način, lijekove protiv virusa SARS-CoV-2, koji su, prema dosadašnjim ispitivanjima, vrlo obećavajući. Tamara Čačev opisuje kako djeluju, kakve rezultate dosad imaju i koje su im negativne strane

Tamara Čačev

18. studenoga 2021. / Članci / čita se 15 minuta

Velika Britanija

Smušena orbanizacija Engleske. Johnson je prejezdio 42.695 km, bježeći pred novinarima, bivšim ženama, zajmodavcima

Johnson je trivijalan, ali nije zao čovjek, citira Nataša Babić vođu opozicije. Njegovoj političkoj ambiciji ne nedostaje bezobzirnosti pa i ordinarne pokvarenosti, ali nema u njoj originalne ideje osim prežvakanih floskula o globalnoj Britaniji, gusarima koji jedre oceanima svijeta, Singapuru na Temzi, itd. Johnson je slabić - u njegovom svemiru iza postupaka ne slijede posljedice

Nataša Babić

16. studenoga 2021. / Članci / čita se 12 minuta

pandemija

Opsjednuti potvrdama. Sloboda u interpretaciji hrvatskih biskupa i Vigilare aktivista

Odnose li se hrvatski zakoni i na vjernike? Božo Kovačević analizira ponašanje Vlade u povodu priopćenja Hrvatske biskupske konferencije o cijepljenju i prosvjeda aktivista udruge Vigilare protiv covid-potvrda

Božo Kovačević

11. studenoga 2021. / Rasprave / čita se 22 minute

rasprave

Multikulturalizam. Razumna pravila za uređenje odnosa kulturnih i religijskih manjina i većine. Mogućnost izbora

Multikulturalizam je nešto što se zajednici treba na pozitivan način nametnuti, piše Jeremy Shearmur u drugom članku o socijalnoj diverzifikaciji u kojem na primjeru nekolicine religijskih zajednica i rješenja za neke od problema multikulturnih sredina iznosi svoje prijedloge: Možemo reći većini da je facto znatan broj zemalja multikulturalan. Manjinama možemo kazati: prihvaćanje osnovnih pravila cijena je koju plaćate drugima za slobode koje sami želite uživati

Jeremy Shearmur

9. studenoga 2021. / čita se 9 minuta / Publikacije

knjige

Demistificiranje Einsteina. Kako se razvila ideja da je brzina svjetlosti konstant(n)a

U sklopu Interlibera predstavljena je biografija Alberta Einsteina objavljena u izdanju Školske knjige, koju je napisao Walter Isaacson a na hrvatski preveo naš autor Dario Hrupec. Radi se o biografiji u mnogo čemu različitoj od svih dosadašnjih

Dario Hrupec

3. studenoga 2021. / Članci / čita se 11 minuta

IN MEMORIAM

Umro je János Kornai, ekonomist od kojeg je učila Kina. Jesu li nekadašnji problemi socijalizma danas vidljivi u kapitalizmu

Poljska je imala svog Włodzimierza Brusa, Čehoslovačka Ota Šika, mi Branka Horvata, a Mađarska Jánosa Kornaija, koji se među njima isticao čitanošću i vidljivošću. Kapitalizam je opisao kao ekonomije viška, a socijalizam kao ekonomije nestašice. Njegov pojam 'meko budžetsko ograničenje' kao jedna od glavnih karakteristika socijalističkih ekonomija prepoznat je u seriji spašavanja financijskih institucija u posljednjoj financijskoj krizi. Čini se da se od Kornaija još može učiti. Uostalom, na kritici teorije opće ravnoteže zahvalio mu je i sam Arrow

Josip Lučev

2. studenoga 2021. / Članci / čita se 11 minuta

politika

Porez na uloške: Analogije koje ne drže vodu i mogućnosti suzbijanja menstrualnog siromaštva

Duje Kovačević stavak po stavak analizira saborsku raspravu o smanjivanju poreza na uloške, opovrgava pogrešne argumente, uočava one jake, koji su izmakli pažnji i - napokon - uočava 'idealno rješenje' za problem oporezivanja menstrualnih potrepština koje opterećuje - žene.

Duje Kovačević

28. listopada 2021. / čita se 24 minute / Rasprave

Rasprave

Društvena raznolikost, francuski i britanski pristup. Meritokracija, socijalna mobilnost, identitet i odvajanje od drukčijih.

Čovjek koji je svoj vlastiti advokat, ima bedaka za klijenta, citira Jeremy Shearmur britansku poslovicu kad - u prvom od dva članka o socijalnoj raznolikosti, pluralizmu, multikulturalizmu- raspravlja je li nužno da interese neke socijalne skupine najbolje predstavljaju upravo pripadnici te skupine

Jeremy Shearmur

26. listopada 2021. / Publikacije / čita se 20 minuta

knjige

Računalne igre. Najunosnija zabavna industrija istodobno i najsurovija. Čak i priznate kreativce tretira kao roblje

Novinarstvo koje prati industriju računalnih igara prvo je izgubilo neovisnost o sponzorima. Ipak, knjiga Jasona Schreiera Press Reset: Ruin and Recovery in the Game Industry, temeljena na razgovorima s insiderima, ne zaobilazi okrutnost i iracionalnost u tom poslovnom sektoru, koji je po prihodima pretekao sve druge zabavne industrije, ali njegovi zaposlenici manje nego u ijednoj drugoj digitalnoj industriji raspolažu svojim vremenom, a nemaju ni izvjesnost zaposlenja

Goran Mihelčić

27. listopada 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Medicina/biologija

Nagrade koje konkuriraju Nobelu opravdano dodijeljene za razvoj tehnologije suvremenih cjepiva. Desetljeća napora

Svakome iz struke smiješno je čuti kako ne znamo od čega se sastoje ova nova cjepiva, piše Tamara Čačev, u članku u kojem opisuje desetljeća istraživanja 'stotina znanstvenika sa mnogo slijepih ulica za koja je trebalo osigurati sredstva, iako neposredna primjena i profit nisu bili na vidiku', a koja su na kraju rezultirala nagradama znanstvenicima u području mRNA tehnologije. Privatne kompanije imale su bolji njuh od onih koji upravljaju javnim istraživačkim fondovima

Tamara Čačev

2. studenoga 2021. / Aktualno / čita se 4 minute

apel 30 znanstvenika

Najavljuje se dosad najveće ulaganje u znanost. Prilika da se novac odgovorno raspodijeli

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Vlade Republike Hrvatske najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje, piše u Otvorenom pismu 30 znanstvenika. Stoga imamo osobitu priliku da u predstojećem razdoblju donesemo novo zakonodavstvo, reformiramo ustanove i odgovorno raspodijelimo znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja

Ideje.hr

22. listopada 2021. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

Knjigu Josipa Lučeva, redovitog autora na stranici Ideje.hr, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Palgrave Macmillan, predstavili su u Klubu Batina slovenski ekonomist Bogomir Kovač i profesor na FPZG Zdravko Petak. U razgovoru su još sudjelovali profesor FPZG Zoran Kurelić i moderator Željko Ivanković. Link na cjeloviti razgovor dostupan je u nastavku.

Ideje.hr

15. listopada 2021. / Članci / čita se 9 minuta

knjige

Južnokorejski roman “Susret u Dubrovniku”: Kako iz najpropulzivnije pop-kulture svijeta vide Hrvatsku

Glavni lik južnokorejskog romana Susret u Dubrovniku bio je haški sudac Karadžiću i Praljku, otkriva Ante Alerić potkraj svog članka, koji - unatoč tome što je raspršen kao da je njegov pisac pomalo zbunjen - u njemu iznosi nevjerojatnu količinu zanimljivosti pa, uz ostalo i zaključak da Dubrovnik u svom zlatnom dobu zapravo neodoljivo podsjeća na Južnu Koreju danas, svjetsku prijestolnicu uvrnute pop-kulture

Ante Alerić

15. listopada 2021. / Aktualno / čita se 12 minuta

Izbori

Češka nije željela promjenu, poraz Babiša nije pobjeda nad populizmom. Parlament bez ljevice. Pirati iznevjerili

Nedjeljni izbori u Češkoj donijeli su tijesnu pobjedu koaliciji demokratskih stranaka Zajedno, oligarh Babiš neće moći sastaviti vladu. Pirati su sa 22 mjesta u parlamentu pali na samo 4, zbog pogrešne odluke o koaliranju. Socijaldemokrati i nereformirani komunisti ostali su bez mjesta u parlamentu. Tajnovitost oko zdravstvenog stanja predsjednika Zemana pridonosi neizvjesnosti.

Sofija Kordić

13. listopada 2021. / Aktualno / čita se 7 minuta

In memoriam 

U spomen na Zlatka Uzelca, važnog pripadnika generacije koju se potiskuje iz sjećanja

Zlatko Uzelac pisao je za Ideje.hr. Uredništvo želi održati sjećanje na njega govorom koji je na Zlatkovom pogrebu održao zajednički prijatelj i suradnik Božo Kovačević, a u kojem se oživljavaju uspomene i na generaciju čije je djelovanje duboko utkano u našu kulturnu i političku povijest, ali čije pripadnike kao da se nastoji zaboraviti

Božo Kovačević

12. listopada 2021. / Članci / čita se 10 minuta

nobelova nagrada za ekonomiku u 2021

Nobelovci i ‘eksperimenti’ u ekonomiji. U čemu je i kolika vrijednost njihovih rezultata. Unapređenja i opovrgavanja

U prvom dijelu članka Ivan Žilić opisuje tzv. kvazi-eksperimentalni pristup ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju i navodi niz njihovih radova, ali s jednom zamkom za čitatelja. U drugom dijelu članka slijedi odgonetka, zatim opis koliko je tradicija koju su dobitnici nagrade razvili danas prisutna, u čemu je njihov doprinos, ali i zbog kojih ograničenja ih kritiziraju

Ivan Žilić

9. listopada 2021. / Članci / čita se 11 minuta

Nobelova nagrada za fiziku 2021.

Hoćemo li ikad spoznati koliko je fizike u samo jednoj kapljici kiše. Ponašanje neuređenih sustava

Pouzdane vremenske prognoze nemoguće je napraviti već za desetak dana unaprijed, piše Sarah Ivušić u članku u kojem opisuje kaotičnu prirodu vremena i predstavlja ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziku. Kako, unatoč tome, napraviti pouzdane klimatske projekcije za budućih nekoliko desetljeća ili stotina godina?

Sarah Ivušić

9. listopada 2021. / Članci / čita se 6 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2021.

Drukčiji katalizatori. Krenuli su riskantnim i nesigurnim putem i omogućili nam ‘povoljniju kemiju’

Riječ katalizator danas je već ušla u prenesenom značenju u mnoga izvankemijska područja, čak i u politiku, što samo po sebi govori koliko je kemija prisutna u svakidašnjem životu. No, dok se taj prodor događao kemičari nisu stajali u mjestu. Fundamentalnim su istraživanjima u području 'asimetrične organokatalize' omogućili razvoj jeftinih i stabilnih katalizatora za veliki broj raznovrsnih kemijskih reakcija

Marko Močibob

8. listopada 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju 2021

Lahor na licu, nježnost dodira. Što su to važno otkrili ovogodišnji nobelovci.

Tek kad se uđe u pojedinosti otkrića za koje su ovogodišnji nobelovci za medicinu i fiziologiju dobili nagradu spozna se koliko su čovjek i život uopće složeni. Osjeti nisu samo oni na koje prvo pomislimo, njuh, vid, sluh, okus. Kako osjetimo nježnost kože i toplinu od uzbuđenja, zube protrnule od hladne vode objašnjava Tamara Čačev

Tamara Čačev

5. listopada 2021. / Članci / čita se 15 minuta

kriza

Nije to samo Brexit. Manjak britanskih vozača i radnika otkriva društvenu hijerarhiju i vrijednosni sustav. Zašto bježe

Slikoviti opis života u UK Nataša Babić završava riječima: Najučinkovitija opozicijska figura čini se Marcus Rashford, mladi igrač Manchester Uniteda čija je kampanja izborila financiranje dječje prehrane za vrijeme školskih praznika, koje su Konzervativci ukinuli. Rashford je i sam odrastao u siromaštvu. Sjeća se da je jedino zahvaljujući školskom obroku taj dan nije ostajao gladan. Uz njega, Konzervativcima se učinkovito suprotstavljaju i pravnici iz Good Law Projekta

Nataša Babić

7. listopada 2021. / Članci / čita se 17 minuta

SAD

Američki ratovi i cijene dionica

Prije točno 20. godina, 7. listopada američki su zrakoplovi u ime rata protiv terorizma na Afganistan bacili 18 000 bombi. Ivo Škorić rekapitulirajući rezultate iz unutrašnjepolitičke američke perspektive citira: "Ljudi kažu da Pentagon nema strategiju. U krivu su. Pentagon ima strategiju: ne prekidaj dotok novca."

Ivo Škorić

2. listopada 2021. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina

Oaze i prosjek. Hype. Kako mjeriti doprinos ICT-a, posebno hrvatskog? Može li biti pokretač

Razgovor o tome može li ICT pokrenuti Hrvatsku razvio se u cijeli niz smjerova, a ipak je ostao koncentriran oko središnjih teza. Video u kojem sudjeluju: Ivo Bićanić, Ivo Špigel, Sonja Radas, Slađana Krpić, Iva Tomić i Franjo Luković.

Ideje.hr

26. rujna 2021. / Članci / čita se 11 minuta

osvrt

Ne radi se o uvođenju eura nego o politici napuštanja kune.

Zamjenom kune eurom neće se dogoditi ništa dramatično. I dalje ćemo tavoriti na ekonomskom dnu EU, samo sad bez i teorijske šanse da se konvergencija ostvari i polugama monetarne politike. Napuštanje kune folklorna je predstava u jednoj perifernoj ekonomiji koja možda posljednji puta, tobože, o nečemu odlučuje. A odlučuje da više nikada neće (ekonomski) odlučivati.

Karlo Vujeva

27. rujna 2021. / čita se 26 minuta / Publikacije

Knjiga Fašizam i mase Ishaya Lande

Klase i narod nisu mase. Kako su se fašisti udaljili od masa i kako se na tu udicu uhvatila i lijeva elita

U nastojanju da iskorijeni predrasudu o vezi fašizma i masa, Ishay Landa u svojoj novoj knjizi razlikuje mase od naroda, nacije, rase, narodne zajednice, koje su elite konstruirale upravo da se distanciraju od masa. U toj idejnoj genealogiji posebnu ulogu ima Friedrich Nietzsche, koji je kao aristokratski pobunjenik zarazio i ljevicu. Na knjigu Fašizam i mase kritički se osvrće Karlo Jurak

Karlo Jurak

23. rujna 2021. / Aktualno / čita se 8 minuta

njemačka

Njemačka raspravlja kao da je sama na svijetu. Zašto je Europa iščezla iz izbornih diskusija?

Ni u drugim zemljama vanjska politika nije u predizbornim bitkama u središtu pažnje, piše Anđelko Šubić o kritikama da se Europa slabo spominje u diskusijama pred njemačke parlamentarne izbore. K tome, europska i vanjskopolitička pitanja su minsko polje u kojem je jednoznačan izbor gotovo nemoguć. Što reći o talijanskom državnom dugu i stabilnosti eura, ili o potkopavanju pravne države u nekim članicama?

Anđelko Šubić

15. rujna 2021. / Publikacije / čita se 32 minute

međunarodna politika

Od Dengovog kupovanja vremena do Xijeve izgradnje hegemonije. Razvoj i etape kineske Velike strategije. Ključni događaji

Kineski ekonomski rast zabljesnuo je svijet, no u pozadini su se jednako brižljivo provodile međunarodne diplomatske aktivnosti i gradila vojna strategija. Detalje opisuje Božo Kovačević povodom prikaza knjige Losha Dushija, detaljnog istraživača kineskih partijskih i drugih političkih dokumenata

Božo Kovačević

23. rujna 2021. / čita se 25 minuta / Rasprave

rasprave

Kakve veze (ako ikakve) imaju matematika i stvarnost. Od neba preko Zemlje do skupova.

Milenijima je status matematike među znanostima a i sama njezina priroda predmet diskusija i suprotstavljenih shvaćanja. Zvonimir Šikić počinje od Antike, opisuje odnos matematike i prirodnih znanosti u osvit Novog vijeka, a završava ulogom teorije skupova kako u opisu njezine 'ontološke pozicije' tako i rigoroznosti kao temeljne osobine matematike (bez obzira na sve)

Zvonimir Šikić

7. rujna 2021. / Rasprave / čita se 33 minute

Esej

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom

Zvonimir Šikić

10. rujna 2021. / Rasprave / čita se 19 minuta

rasprave

Kakve su šanse dvopismenog mozga? Četiri knjige o digitalnom dobu i čitanju.

Manfred Spitzer u svojim knjigama o čitanju i razmišljanju, iako je umnogome u pravu, u digitalnom dobu vidi gotovo isključivo negativne strane, piše Marija Ott Franolić. S druge strane Faktologija vidi da je svijet sve bolje mjesto, a negativni pogled pripisuje instinktima koji ne prate razvoj. Napokon, Maryanne Wolf u knjizi Čitatelju, vrati se kući, ima prijedlog kako spasiti dubinsko čitanje i dubinsko mišljenje.

Marija Ott Franolić

8. rujna 2021. / Publikacije / čita se 12 minuta

financije

Povijest je nemilosrdna. Tradicionalne i kripto-financije koračaju jedne prema drugima

Kriptovalute pojavile su se u doba financijske krize iz 2008. godine. Bile su zamišljene kao zaokret i kao eksperiment kojim se ispituje priroda novca i financija, piše Željko Ivanković u prikazu, prema autorovim riječima - odličnog zbornika Cryptoassets: Legal, Regulatory and Monetary Perspectives, čija dubinska analiza pokazuje da je regulacija kriptofinancija pretpostavka njihova opstanka, a možda i dobra prilika za djelomično unapređenje financijskog sustava

Željko Ivanković

31. kolovoza 2021. / čita se 8 minuta / Članci

pandemija

Najnovije spoznaje o rijetkim nuspojavama različitih cjepiva i usporedbe s efektima zaraze virusom SARS-CoV-2

Studija je obuhvatila preko 1,7 milijuna cijepljenih osoba te su uspoređene s kontrolnom (necijepljenom) skupinom. Analizirano je 25 različitih neželjenih ishoda, poput anemije, infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije, venske tromboze, plućne embolije, trombocitopenije i sl., za koje je postojala indicija ili sumnja da bi mogli biti uzrokovani cijepljenjem, piše Marko Močibob i pojašnjava dalje u članku koje rizike cijepljenje zaista povećava a koliko ih (više) povećava Covid-19

Marko Močibob

3. rujna 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Pojmovi i politika

Totalitarizmom se u novom dobu proglašava sve i svašta. Iza toga su politički i ideološki motivi. Koji?

Totalitarizmom postaje tzv. 'kultura otkazivanja', 'politička korektnost', 'suzbijanje govora mržnje' u javnom prostoru, reklame koje imaju pro-LGBT sadržaj, borba protiv rasizma na sportskim natjecanjima, epidemiološke mjere, ograničavanje prava i sloboda necijepljenih osoba i sl. Kad se pojam otkači od usidrenog mjesta i zadobije primarno ideološku funkciju, sposoban je plivati u vrlo različitim vodama i stvarati vlastite hibride – od 'crvenog fašizma' do'korona-fašizma', piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

2. rujna 2021. / Članci / čita se 6 minuta

Filozofija i umjetnost

Samoobrazloženje umjetničkog pothvata. O čemu govorimo kada govorimo o formi?

Nedavno, u razgovoru s profesoricom Čačinović, urednik stranice Ideje.hr spomenuo je formu. Profesorica Čačinović napisala je članak koji je formom razmjerno kratak, ali sadržajem neobično bogat. Kako je to moguće, je li umijeće upravo u tome, što je uostalom forma, ne samo u umjetnosti

Nadežda Čačinovič

28. kolovoza 2021. / čita se 7 minuta / Publikacije

prikaz

Dilema je jednostavna: komunizam ili barbarizam. Dvije Žižekove knjige o svijetu u pandemiji.

Katastrofu treba prihvatiti kao neizbježnu, poručuje Žižek u svojim knjigama o pandemiji, u kojima se refereira na svoje stalne klišeje

Josip Luković

25. kolovoza 2021. / Članci / čita se 14 minuta

biologija

Istraživanje genoma mačaka i pasa puno otkriva i o čovjeku. Hoće li pomoći kod liječenja teških bolesti

Remdesivir, lijek koji se koristi u liječenju COVID-19, prvotno je korišten u liječenju mačaka inficiranih drugim tipovima korona virusa, piše Tamara Čačev. Mačke su pomogle u razjašnjavanju inaktivacije X-kromosoma, bitnog otkrića suvremene genetike, važnog kod razumijevanja spolnosti. Ljudi i psi češće nego mačke obolijevaju od tumorskih bolesti, no i one obolijevaju od nekih tipova tumora te je interesantno istražiti koje su to sličnosti i razlike u genomima pasa, mačaka i ljudi koje utječu na pojavu tumora

Tamara Čačev

19. kolovoza 2021. / Članci / čita se 12 minuta

znanstvena reportaža

Svaku noć otkriće. Jedno se Dariju Hrupecu, voditelju opservatorija MAGIC na Kanarima, dogodilo noć prije pisanja teksta

RS Oph iz zviježđa Zmijonosac, koja pripada kategoriji ponavljajućih novih zvijezda, kakvih je poznato tek nekoliko, pravi je hit ovih dana i meta mnogih teleskopa u svijetu. Dario Hrupec vodio je posljednjih tjedana teleskope MAGIC, na vrhu Kanara, koji opažaju visokoenergijsko gama-zračenje u kojem je zvijezda RS Oph bila ovih dana vrlo aktivna. Prikupljeni podatci poslužit će, piše Hrupec, "da identificiramo mehanizme nastanka visokoenergijskog zračenja odnosno da shvatimo dosad nepoznate detalje funkcioniranja svemira."

Dario Hrupec

14. kolovoza 2021. / Članci / čita se 12 minuta

ekonomski imperijalizam

COVID i ekonomski pokazatelji. Inflacija i bruto proizvod dobivaju značaj koji im ne pripada.

Nije riječ o tome da su domaći bruto proizvod i inflacija nekorisni pokazatelji, nego im se u javnosti i politici pripisuje tolika važnost da možda postaju kontraproduktivni, kao da više skrivaju nego što otkrivaju. Pandemijska situacija je još jedna prilika da se kretanja pogledaju s više strana. Ivan Žilić uz tehnička ograničenja samih mjera posebno naglašava pitanje nejednakosti

Ivan Žilić

6. kolovoza 2021. / Članci / čita se 15 minuta

ekonomija

Banke zarađuju prema prilikama u gospodarstvu. U Hrvatskoj – daj što daš! Anemija

Inicijativom o promjeni propisa o cijeni ulaska u minus na tekućem računu, centralna je banka ponovo, nakon dužeg zatišja, skrenula pažnju na komercijalne banke. Karlo Vujeva u detaljnoj analizi bankovnog poslovanja u posljednjih desetak godina pokazuje da taj izlazak banaka iz fokusa i oslonac na zaradu od ulaska građana u minuse, a ne na kreditiranje poduzeća, nije bio slučajan. Posljedica je razvoja događaja u tom razdoblju i karakteristika hrvatske ekonomije, ali i društva

Karlo Vujeva

7. kolovoza 2021. / Publikacije / čita se 32 minute

knjige

Osvetnička pornografija, silovanje, prijevare, kratke i duge veze. Seksualno tržište i evolucijska psihologija.

Jedan od vodećih evolucijskih psihologa, David Buss, u najnovijoj se knjizi detaljno pozabavio seksualnim odnosima, u svim njihovim oblicima, od spoja i braka preko ljubomore i prevare do nasilja u vezi i izvan veze, a sve još u novom internetskom okruženju i skrećući pažnju na dosad neistraživane pojave, kao što je uhođenje (stalking). Detaljan prikaz knjige Goran Mihelčić obogaćuje svojim uvidima i osvrtima.

Goran Mihelčić

30. srpnja 2021. / čita se 21 minutu / Rasprave

covid-19

Pandemija i etika. U čemu griješe ‘libertarijanci’ i oni koji traže jednakost u distribuciji cjepiva

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur kritizira one koji sebe, po njegovom mišljenju neopravdano, nazivaju libertarijancima, i suprotstavljaju se svim oblicima restrikcija u pandemiji. U drugom dijelu članka iznosi argumente protiv zahtjeva tzv vakcina-socijalista da se cjepivo iz (bogatih) zemalja koje imaju 'viškove' 'ravnopravno' distribuira u svijetu.

Jeremy Shearmur

30. srpnja 2021. / Rasprave / čita se 21 minutu

covid-19

Pandemija i etika. U čemu griješe ‘libertarijanci’ i oni koji traže jednakost u distribuciji cjepiva

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur kritizira one koji sebe, po njegovom mišljenju neopravdano, nazivaju libertarijancima, i suprotstavljaju se svim oblicima restrikcija u pandemiji. U drugom dijelu članka iznosi argumente protiv zahtjeva tzv vakcina-socijalista da se cjepivo iz (bogatih) zemalja koje imaju 'viškove' 'ravnopravno' distribuira u svijetu.

Jeremy Shearmur

28. srpnja 2021. / Publikacije / čita se 21 minutu

politička povijest

Iza svakog oblika vlasti, monarhije ili demokracije, pomalja se oligarhija

Popisom stanovništva u Kini u 5. godini prije nove ere registrirano je 57,7 milijuna stanovnika. Otprilike u isto vrijeme, u 14. godini nove ere., u Rimskom je carstvu zabilježeno 4 milijuna 937 tisuća građana, no procjene su da je ukupni broj stanovnika bio istog reda veličina kao u Kini. U sličnostima i razlikama u pristupu istom administrativnom poslu očituju se politički karakteri dvaju carstava. Zbornik koji prikazuje Željko Ivanković uspoređuje političke pojmove, političke sustave i procese u iskonu dviju kultura koje dominiraju današnjim svijetom

Željko Ivanković

24. srpnja 2021. / Rasprave / čita se 21 minutu

institucionalizam (4)

Koliko je hrvatski kapitalizam postsocijalistički a koliko mediteranski? Posebni slučajevi

U četvrtom članku o institucionalnim obilježjima kapitalizma Josip Lučev analizira mediteranske, postsocijalističke i latinskoameričke zemlje. Neki zaključci su neočekivani, npr. o baltičkim zemljama koje često slove kao 'neoliberalne', no puno je važnije da tradicionalna dihotomija kapitalizam-socijalizam, koja u domaćem ne samo popularnom nego i akademskom diskursu još muti vodu, ni izbliza ne opisuje karakteristike suvremenih gospodarstava, čak ni kad se promatraju bazični pokazatelji kao što su sindikalna gustoća i pokrivenost zaposlenih kolektivnim ugovorima

Josip Lučev

23. srpnja 2021. / čita se 13 minuta / Članci

psihologija

Šum. Lutrija u odlučivanju. Kad presuda, dijagnoza ili liječenje ovise o vremenu i dobu dana

Razlike u ukusima ili mišljenjima su uobičajene i mogu biti konzistentne. Šum je nekonzistentnost u odlučivanju zbog koje ishodi ovise o irelevantnim faktorima, objašnjava Zvonimir Galić u prikazu knjige Noise: A Flaw in Human Judgment. Uz klasificiranje oblika šuma autori daju i prijedloge kako ga minimizirati

Zvonimir Galić

30. srpnja 2021. / Članci / čita se 12 minuta

pandemija i posljedice

Zanemarene mogućnosti suočavanja s koronavirusom: promocija tjelesne aktivnosti čak i u izolaciji

Tijekom izolacije zbog pandemije Elisha Nochomovitz je na svom sedammetarskom balkonu pretrčao maraton. U Kanadi su radi očuvanja tjelesnih sposobnosti djece aktivirali program PLAYBuilder. Napokon, ustanovljeno je ne samo da tjelesna aktivnost pomaže suzbijanju bolesti koje povećavaju rizik kod zaraze koronavirusom, nego ima uvjerljivih indicija da povećava razinu antitijela u cijepljenih

Kristina Feldvari

20. srpnja 2021. / Članci / čita se 17 minuta

Književnost

Fanatik zna brojati samo do jedan. O knjigama Amosa Oza

Glavni lik se pita je li Juda bio fanatik? Ne shvaća zašto bi bogati Juda izdao Isusa za male novce? S druge strane, Isusa je, dok je išao prema križu, razdirao crv sumnje: Jesam li ja taj čovjek? Marija Ott Franolić prikazuje književno i publicističko djelo izraelskog pisca Amosa Oza koji u sredini u kojoj dominira izraelsko-palestinski sukob pronalazi kvalitete koje stoje nasuprot fanatizmu

Marija Ott Franolić

16. srpnja 2021. / čita se 25 minuta / Članci

nova stvarnost

Kao videoigre. Sociologija i psihologija masovne navale mladih dnevnih trgovaca na dionice i kriptovalute.

Amatersko dnevno trgovanje na burzama dionica i kriptovaluta jedan je od fenomena koji će obilježiti dvadesete godine, piše Goran Mihelčić. U članku detaljno analizira psihologiju dnevnog trgovanja, sličnosti s kockom i drugim ovisnostima, zatim demografske osobine sudionika, a posebno ističe karakteristike koje je dnevnom trgovanju mogla dati samo računalna tehnologija i kultura videoigara

Goran Mihelčić

6. srpnja 2021. / Članci Publikacije / čita se 15 minuta

pravo i novac

Od alkemije i kredita do kriptovaluta. Kako zlato ili digitalni zapis postaju novac?

Andreas Rahmatian 'teško uočava' razliku između bankovnog novca i kriptovaluta zato što ne posvećuje dovoljno pažnje razlikama među oblicima novca i novčanim sustavima, tvrdi Željko Ivanković u osvrtu na njegovu knjigu o pravnoj teoriji novca. Bankarima je svejedno koja je teorija točna dok to ne počne utjecati na njihov posao. No, teorije novca su više normativne nego deskriptivne

Željko Ivanković

1. srpnja 2021. / Aktualno Članci / čita se 23 minute

obljetnice

Stogodišnjica Komunističke partije Kine. Je li novi Hladni rat način da je se zaustavi

U povodu nedavno obilježene i proslavljene 100. obljetnice osnutka Kineske komunističke partije, Božo Kovačević opisuje iskušenja s kojima se suočila u prošlosti, postignuća koja su svrstala Kinu na drugo mjesto najvećih svjetskih ekonomija, a posebno izazove s kojima je danas suočava Zapad koji se nakon izbora predsjednika Bidena ponovo ujedinjuje pod američkim vodstvom.

Božo Kovačević

15. srpnja 2021. / Članci / čita se 21 minutu

sveučilište

Pluralizam na sveučilištima, institucionalne pretpostavke. Farsa suprotstavljenih mišljenja. Učiti jedni od drugih.

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur opisuje svoje obrazovanje na London School of Economics šezdesetih godina 20. stoljeća i izloženost različitim tradicijama i pogledima. Zatim, tragom Poppera, diskutira o važnosti 'metafizičkih programa' za razvoj racionalnog pogleda na svijet. Napokon se, u povodu MacIntyrea, bavi socijalnom epistemologijom, naime institucionalnim pretpostavkama istinskog pluralizma koji ne ide bez vjerodostojnih standarda o tome što znači napredak pojedinog istraživačkog programa

Jeremy Shearmur

5. srpnja 2021. / čita se 13 minuta / Članci

bilogija

Gubi li njuh važnost u evoluciji čovjeka? Njuh i korona. Umjetni mirisi i mirisi prošlih vremena

Mehanizam osjeta mirisa istražen je slabo, no uzme li se u obzir da 'izdanci' u olfaktornoj sluznici predstavljaju jedan od izravnijih kontakata našeg središnjeg živčanog sustava s okolinom, gubitak mirisa u koroni više ne izgleda tako benigno, piše Tamara Čačev. Istraživanja mirisa važna su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, ali i u kulturnoj povijesti: UNESCO je angažiran na zaštiti mirisa kao nematerijalne baštine, poput jezika i običaja, jer su i oni dio našeg identiteta.

Tamara Čačev

15. lipnja 2021. / čita se 14 minuta / Članci

pogled izvana

Hrvatska techno-utopia. Paradoks produktivnosti neće nestati

Unatoč tehnološkim promjenama, trend pada proizvodnosti, u skladu sa Solowljevim paradoksom, traje već nekoliko desetljeća, zapaža Ivo Bićanić u članku u kojem se bavi naraslim hrvatskim tehnološkim optimizmom. Sljedeći je problem to što oni koji se bave 'cutting edge' tehnologijama čine toliko mali dio gospodarstva da ne mogu biti razvojna lokomotiva. Na kraju opisuje nužne karakteristike 'lokomotiva' i podsjeća na ekonomsku povijest u kojoj se nakon 'techno hypea' recept za vraćao na staromodnu formulu u kojoj prevladavaju investicije i akumulacija

Ivo Bićanić

15. lipnja 2021. / Članci / čita se 7 minuta

reakcije

U potrazi za izgubljenom lokomotivom. Ivo Špigel reagira na članak Ive Bićanića o Hrvatskoj kao tehnološkoj utopiji

Nema više tih 'lokomotiva' koje zaziva prof. Bićanić, piše Ivo Špigel u osvrtu na članak Ive Bićanića o hrvatskoj tehnološkoj utopiji. Budućnost hrvatskog gospodarstva nije ni u jednom specifičnom privrednom sektoru, ili gigantskim kompanijama koje u sprezi s državom 'drmaju ekonomijom', nego u rastu i razvoju otoka izvrsnosti, njihovom međusobnom povezivanju, suradnji i širenju

Ivo Špigel

30. lipnja 2021. / Rasprave / čita se 10 minuta

reakcije

Tajna razvoja. Slične zemlje različiti ekonomski ishodi.

Stevo Đurašković podsjeća na parove zemalja: Irska - Finska; Mađarska - Poljska; Češka - Hrvatska, koje imaju nešto zajedničko, ali svejedno su sasvim različite. Irska i Finska uspijevaju različitim industrijskim politikama, Poljska i Mađarska su obje iliberalne, ali prva raste a druga zaostaje. Hrvatska i Češka imaju visoku korupciju, ali Češka napreduje a Hrvatska sve sporije.

Stevo Đurašković

14. lipnja 2021. / čita se 12 minuta / Članci

znanost i društvo

Znanost i okruženje. Ključne odrednice znanstvene kulture

Profesor Ksenofont Ilakovac pitao nas je znamo li koja je zajednička karakteristika svih fizičara koje spominjemo, a koji su dali svoje doprinose razumijevanju osnova fizike. Nismo znali. Onda nam je on rekao: svi su radili pošteno, nisu varali. Nisam tada shvaćao zašto je to tako važno, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

24. lipnja 2021. / Članci / čita se 8 minuta

uz nogometni euro

Lažnjak!

Svako veliko natjecanje ima barem jednu ekipu iznenađenja, piše Kristian Krkač. Koja bi to bila na ovom Europskom prvenstvu

Kristijan Krkač

11. lipnja 2021. / Rasprave / čita se 15 minuta

esej

Onome tko ima vrt i knjižnicu ništa ne može nedostajati

Više od dvije trećine mojih knjiga nisam pročitao, piše Richard Swartz. Knjižnica nije zbirka pročitanih knjiga, nego vizija ili san koji se materijalizirao, ispunjen opominjućim, tužnim prisjećanjima na ono iz čega ništa nije nastalo ili pak pun obećanja onog čemu ćemo se sutradan s velikom strašću posvetiti

Richard Swartz

3. lipnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

antiintelektualizam

Milanovićev i Plenkovićev rat protiv intelektualaca i argumenata. Žarko Puhovski i karakter hrvatske javne sfere

Očigledni antiintelektualizam i potiskivanje argumenata u hrvatskom javnom diskursu potječe od dvojice vodećih ljudi hrvatske politike kao zamjenskih intelektualaca

Željko Ivanković

9. lipnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

međunarodna politika

Ruski ‘neprijatelj broj dva’. Na 30. obljetnicu odlaska sovjetske vojske, Česi i Rusi nikad gore. Špijunski triler, nove epizode

Odnosi Češke i Rusije obilježeni su aferama. Jedni to kontekstualiziraju u postupni ruski gubitak pozicije super-sile, drugi u češko nastojanje da postane međunarodno značajna, jedni vide problem u Rusiji, drugi u Putinu. Dakako, radi se i o velikim poslovima (dogradnja nuklearke), kao i o unutrašnjepolitičkim odnosima

Sofija Kordić

27. svibnja 2021. / Članci / čita se 11 minuta

ekonomska politika

Što bude bit će. Ivo Bićanić o hrvatskoj politici u suočavanju s inflacijom, svjetskom i domaćom. Fatalni trokuti

Najavljena inflacija napokon se pomalja kako iz inozemstva tako i u zemlji. Hrvatska može birati kako će se prema njoj postaviti, ali Bićanić predviđa da će ustrajati uz politiku koju vodi više od četvrt stoljeća, sad već i zato što je Plenković obećao euro baš pred parlamentarne izbore. Dodatno je pitanje ima li Narodna banka kompetencije za drukčiji pristup, a najveći je problem što se prema svima drugima postavlja s visine. Koje su, uz realni rast cijena, posljedice izabrane politike?

Ivo Bićanić

26. svibnja 2021. / Rasprave / čita se 21 minutu

Ekonomska utopija

Grad kojim upravlja korporacija a ne javna tijela. Stanovnici nisu građani nego su kupci. Što je pošlo po zlu

Amerikancima nije neobično da im nuklearnom elektranom 'upravlja Mickey Mouse', opisuje Jeremy Shearmur gradić Celebration na Floridi, nastao prema ideji Walta Disneya o eksperimentalnom prototipu zajednice budućnosti, koju grade stručnjaci a njome upravlja tvrtka. Jedno je vrijeme sve bilo idilično, a onda su izbili problemi, posebno kad je Disney prodao nekretnine investicijskom fondu. Zašto?

Jeremy Shearmur

27. svibnja 2021. / Aktualno Klub Batina

klub batina 11

Video razgovora o Čudima džungle, uvodu u filozofiju Ludwiga Wittgensteina

Knjiga je, prema riječima predstavljača Pavela Gregorića i Borana Berčića, odlična za predavače koji se često muče kako studentima približiti možda najvećeg filozofa 20. stoljeća, vrlo je korisna dakle također za početnike, zatim za kulturnu javnost koja se o Wittgensteinu želi informirati, a obuhvatnost, mnoštvo bibliografskih jedinica i prikaz recepcije u Hrvatskoj i svijetu, vrijedni su i za stručnjake

Ideje.hr

21. svibnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

medicina i biologija

Tumori i živčani sustav. Sve više dokaza da stres potiče njihov nastanak i napredovanje. Kojim mehanizmima

Kako se sistemski stres pretvara u tumorski rast, pita Tamara Čačev. Stres i njemu pridruženi fiziološki odgovor prevodi se u signale na molekularnoj razini pojedinih stanica i utječe na tumorske stanice. Sistemski stres potiče tumorigenezu karcinoma dojke, jajnika, gušterače i prostate putem aktivnosti simpatičkog živčanog sustava.

Tamara Čačev

15. svibnja 2021. / čita se 14 minuta / Aktualno Članci

regionalna politika

Novi Dayton? Prijedlog Bože Kovačevića o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini

Pretpostavljam da bi glavni prigovor ovakvo koncipiranom prijedlogu Ustava bio taj da je riječ o nametanju, piše Božo Kovačević. Taj prigovor je točan, ali irelevantan. BiH je i danas međunarodni protektorat. Bolje koncipirani temeljni ustavnopravni dokument, nametnut jedinstvenom voljom stalnih članica Vijeća sigurnosti i Europske unije, možda bi potaknuo ključne političke aktere u BiH na konstruktivnije ponašanje

Božo Kovačević

13. svibnja 2021. / Članci / čita se 19 minuta

RASPRAVE

Bolje bi bilo da influencere plaćaju oni na koje oni pokušavaju utjecati, umjesto onih čije proizvode prodaju

Da su rejting agencije plaćali oni koji su financijske instrumente kupovali a ne oni koji su ih prodavali, financijska bi kriza možda izostala, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem, u povodu fenomena 'influencera', ponire duboko u raspravu o ljudskoj prirodi, o prilagodbi društvenoj sredini, o učenju ali i padanju pod utjecaj onih koji nisu odgovorni ni prema onima na koje utječu ni prema točnosti onoga što govore. Oslonac su mu Adam Smith i Max Weber

Jeremy Shearmur

4. svibnja 2021. / Članci / čita se 10 minuta

ekonomija i mjerenje

Ono bitno ekonomistima je nevidljivo, pardon, nemjerljivo.

Mjere su samo procjene neke latentne, fundamentalno neopazive varijable, iako često postaju bitnije od pojave koju mjere te su ključni parametar na koji se kalibriraju javne politike, piše Ivan Žilić u članku u kojem opservira do kojih sve teorijskih i praktičkih pogrešaka dovodi oslonac na mjerenje, o kojem su se ekonomisti učinili ovisnicima

Ivan Žilić

4. svibnja 2021. / Članci / čita se 6 minuta

ekonomija i politika

Bićanić o Planu oporavka. Amerikancima dovoljno 250 stranica za posao za koji je Plenkoviću trebalo 1200 stranica

Ako se jedna stranica čita minutu i pol onda za pročitati 1200 stranica vam treba 1800 minuta bez pauze a to je 30 sati ili skoro 4 puna radna dana. Bez pauze i odmora i uz punu koncentraciju, piše Ivo Bićanić uz niz drugih zanimljivih opaski

Ivo Bićanić

6. svibnja 2021. / Članci / čita se 5 minuta

osvrt

Većina treba prije razumjeti manjinu nego obratno? Da, osim u jednoj situaciji. Imaginarij matične države

U povodu incidenta u Borovu Selu i zdravorazumske reakcije književnika Jergovića, Stevo Đurašković komentira kako odnos većine i manjine nije svodiv na jednostavno načelo, nego umnogome ovisi o kontekstu, što je posebno došlo do izražaja u ovdašnjim regionalnim okolnostima, recimo u slučaju bosanskih Hrvata, odnosa Švaba i Šokaca, te naravno u odnosu srpske 'većinske' manjine i hrvatske većine

Stevo Đurašković

20. travnja 2021. / čita se 37 minuta / Članci

esej

Koncept hrvatstva baziran na Zrinskom i Frankopanu je – uvrnut. Postoji drugi, uspješan. Ali se potiskuje. Zašto?

Tri stotine pedeseta je obljetnica pogubljenja u Bečkom Novom Mjestu. U nadahnutom eseju Ivan Salečić današnje (nepovoljno) stanje stvari (i stanje duha) u Hrvatskoj objašnjava načinom na koji se tumači povijest, posebno dubrovačka i izdaja Zrinskog i Frankopana, upravo tako - izdaja a ne urota

Ivan Salečić

4. svibnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina 11 razgovor

Razgovor o Darwinu, po čemu je epohalan, u biologiji, u antropologiji. Gdje još?

Jedanaesti Klub Batina bio je posvećen epohalnosti Darwinove teorije evolucije. Nakon uvodničara Damjana Franjevića i Pavela Gregorića u razgovoru su sudjelovali Zvonimir Šikić, Nadežda Čačinović, Bruno Petrušić, Marija Brajdić Vuković, Boris Kožnjak, Frane Babarović i Nela Bosner. Razgovor je dostupan na priloženoj snimci

Ideje.hr

11. svibnja 2021. / Članci Klub Batina / čita se 18 minuta

U povodu 150. obljetnice Podrijetla čovjeka

Razlika između čovjeka i drugih životinja samo je kvantitativna. Darwinova protuvjerska antropologija

Kršćanski nauk neizbježno uključuje ideju diskontinuiteta između čovjeka i ostatka „stvorenja“. Kad operirate s tom idejom, negdje morate povući crtu i reći u kojem trenutku filogeneze je čovjek zadobio Božju milost i postao na njegovu „sliku i priliku“, ali i u kojem trenutku ontogenze osoba zadobiva duhovnu dušu. Međutim, gdje god da povukli tu crtu, činite to arbitrarno, Piše Pavel Gregorić. Stvar je u tome da se ta crta ne može povući, jer za nju nema nikakve osnove.

Pavel Gregorić

2. svibnja 2021. / Klub Batina Rasprave / čita se 39 minuta

RASPRAVE

Darwin nije socijalni darvinist. Kako dobrota uopće nastaje i kako opstaje. Uloga zajednice

Nijedna druga teorija ne može objasniti naš intuitivni osjećaj za dobro i zlo, našu neobičnu kombinaciju moralne snage i moralne slabosti, našu čestitost i našu pokvarenost, našu revnost u nadgledanju i kažnjavanju tuđih prijestupa, lakoću s kojom vrline nalazimo u 'nama', a mane u 'njima', objašnjava Zvonimir Šikić kako je evolucija, na razini grupe a ne individue, proizvela moralni osjećaj. Nažalost, ovaj evoluirani moral katkada sprečava ona poboljšanja koja bi mogla promicati opće blagostanje, dodaje. Ali, postoje naznake da su i u sferi morala mogući pomaci

Zvonimir Šikić

13. travnja 2021. / Članci Publikacije / čita se 14 minuta

knjige

Amoralne zajednice i isključivanje umjerenih pojedinaca. Mehanizmi nastanka nasilja nad civilima u (pred)ratnim okolnostima.

Ogromna je uloga političkih lidera i na državnoj i na lokalnim razinama da ne monopoliziraju i ne nadziru političke identitete ljudi, piše Jasna Čapo u prikazu iznimno značajne knjige Mile Dragojević: Identiteti u ratu. Civilne žrtve u komparativnoj perspektivi. Zagreb: Srednja Europa. 2020.

Jasna Čapo

15. travnja 2021. / čita se 6 minuta / Članci

Analize

Mit o nerazvijenoj kulturi prosvjeda. U Hrvatskoj se prosvjeduje koliko i drugdje, ali – tko prosvjeduje i za što?

U medijima se vrlo često može naići na zaključak da u Hrvatskoj nije razvijena 'kultura prosvjeda', da je to posljedica desetljeća u Jugoslaviji, mentaliteta itd. Karlo Kralj opovrgava tu tvrdnju empirijski i konceptualno

Karlo Kralj

17. travnja 2021. / Članci / čita se 12 minuta

Pandemija, istraživanja

Dezinformacije, teorije zavjera i donošenje odluke o cijepljenju. Hrvatska studija, prvi uvidi

Analizom više od 4500 komentara ispod postova o cjepivima na internetskim stranicama i Facebooku u Hrvatskoj, ustanovljeno je da se više od trećine njih može klasificirati u teorije zavjere, piše Kristina Feldvari. Slijede iskazi nepovjerenja u cjepiva zbog nuspojava, iskazi nepovjerenja u znanost, vlasti itd. Koliko novi oblici komunikacija utječu na donošenje odluka o cijepljenju?

Kristina Feldvari

10. travnja 2021. / Aktualno Članci / čita se 14 minuta

medicina

Kako je razvoj složenih i skupih terapija za tumore omogućio proizvodnju nekih cjepiva protiv COVID-19. Pametni lijekovi

Kad je kolektivna svijest obilikovana kao da su zarazne bolesti negdje gdje prosječan zapadnjak neće nogom kročiti, onda ga puno više ga zanimaju lijekovi za neurodegenerativne ili tumorske bolesti. Stoga prioriteti u financiranju istraživanja i nisu bili u području razvoja novih cjepiva. Međutim, istraživanja novog pristupa u liječenju tumorskih bolesti, koji se svodio na ciljano stvaranje neoantigena karakterističnih za tumorske stanice nekog pojedinca kako bi imunološki sustav osobe stvorio na njih protutijela, mogao se primijeniti na stvaranje pandemijskog cjepiva temeljenog na RNA tehnologiji.

Tamara Čačev

10. travnja 2021. / Aktualno Članci / čita se 28 minuta

kultura ukidanja

Woke agresija na Kopljanika bez koplja i Strijelca bez strijele

Slijedom klasifikacije kulturnog geografa Footea Nikola Petković prvo prezentira četiri oblika obilježavanja prošlosti. Zatim prikazuje kriterije prema kojima gradonačelnica Chicaga ispituje primjerenost spomenika, te iznosi kako aktivistica Ayaan Hirsi Ali kritizira woke kulturu. Slijedom tih okvira analizira Meštrovićeva Kopljanika i Strijelca

Nikola Petković

10. travnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina 10

Snimka razgovora o politici i ideologiji – kako su se razišli liberali? Stepinac i politika

U povodu nedavnog izlaska knjige Bože Kovačevića Promišljanje politike (Kruzak), Ideje.hr, Klub Batina, organizirali su razgovor u kojem su sudjelovali Darko Polšek, Goran Bandov, Tihomir Ponoš, Žarko Puhovski, Hrvoje Klasić, Sanja Vujačić i Jadranka Polović. Ovdje donosimo snimku razgovora

Ideje.hr

31. ožujka 2021. / Rasprave / čita se 18 minuta

Institucionalizam (2)

Tipovi kapitalizma. Drastične razlike u upravljanju i odnosu prema obrazovanju radnika.

Radnici sa specifičnim vještinama teže su nadomjestivi, pa je prijetnja njihovog štrajka ozbiljnija nego u slučaju radnika s nespecifičnim vještinama, piše Josip Lučev. u članku u kojem detaljno analizira način upravljanja i odnos prema radnicima u liberalno-tržišnim ekonomijama i koordinirano-tržišnim ekonomijama

Josip Lučev

31. ožujka 2021. / Rasprave / čita se 20 minuta

Filozofija politike

Postmoderna politika: Kad netko spomene ljudsko pravo želi prekinuti razgovor. Vrline nemaju uvijek dobre socijalne posljedice.

Čini mi se da su danas ideje o pravima napredovale nekom vrstom slobodnog plutanja, bez razmišljanja o njihovom sustavnom značenju, piše Jeremy Shearmur. Ne samo što nedostaje volje da se do kraja promisle u moralnom smislu nego se potpuno zanemaruje institucionalno, društveno i ekonomsko uređenje ako bi se takva prava realizirala.  Čini mi se da nedostaje – a to je karakteristika 'postmodernog' pristupa – čak i osnovni osjećaj da se radi o nečemu vrlo složenom, a ne o praznoj ploči na koju čovjek može utisnuti svoje moralne  preferencije kako želi.

Jeremy Shearmur

31. ožujka 2021. / Članci / čita se 16 minuta

filozofija morala

Koje točno moralne principe krše oni koji se cijepe preko reda? Ima li popusta? I što je s političarima?

Ako je dopustivo da je Alemka Markotić cijepila preko reda svoju majku u poodmakloj životnoj dobi, koji se etički argumenti tome u prilog mogu navesti, analizira Duje Kovačević. Kako bi je opravdao Peter Singer, i bi li branio Borasa i Burilovića? Imaju li političari koji idu preko reda i neke posebne obaveze?

Duje Kovačević

22. ožujka 2021. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta

ekonomija i politika

Sve je zeleno, digitalno, otporno i održivo. Hrvatska će cuclati iz novih korita. Ovisnici i njihove standardne svinjarije

Ivo Bićanić komentira (javno nedostupan) Plan oporavka i održivosti čije donošenje potvrđuje sve dosadašnje hrvatske mane, ovisnost o inozemnoj pomoći, demokratski deficit, rast potican državnom inicijativom i - napokon - učvršćuje kroni kapitalizam

Ivo Bićanić

25. ožujka 2021. / Članci Publikacije / čita se 29 minuta

knjige

Mjehur koji se nikad ne rasprsne. Kako Kina uspijeva svladati svaku krizu, pa i koronu. Dokad?

Sljedeća prijetnja zaposlenicima na Zapadu umjesto kineskih radnika bit će kineski roboti, piše Goran Mihelčić u prikazu knjige Thomasa Orlika, vodećeg Bloombergova stručnjaka za Aziju, koji analizira nevjerojatnu otpornost kineske ekonomije na krize. Odličnom uvidu u karakteristike kineske ekonomije Mihelčić dodaje i opis najnovijih događaja te način svladavanja krize uzrokovane koronavirusom

Goran Mihelčić

20. ožujka 2021. / Članci / čita se 24 minute

Sjedinjene Države

Novo normalno: umjesto ušteđevine, call options, umjesto zlata, bitcoin, umjesto Picassa, non-fungible token

Umjesto jednakih prava i poštovanja za crnce u društvu imamo ograničavanje prava na govor i čistku svih koji se ne uklapaju u dnevno-politički trend, umjesto financijske sigurnosti, dug, a umjesto vlastitog snošaja, zvuk snošaja slavnih, piše Ivo Škorić u izviješću iz SAD. Cijela naša egzistencija je 'fejk' kao Matrix, a i nije više naša.

Ivo Škorić

17. ožujka 2021. / Klub Batina

Klub Batina, deveti razgovor

Ima li u teorijama zavjere što pozitivno? Istina, moć i politika. Socijalne mreže. Je li Kopernik kriv za sve? Snimka diskusije

U utorak, 16. ožujka u Klubu Batina razgovaralo se o teorijama zavjere. Prema riječima Enesa Kulenovića, Shearmur i Blanuša su pristupili problemu iz epistemološkog kuta i premda iz različitih smjerova na kraju je tu bilo i zajedničkih točaka. Puhovski je teorije zavjere analizirao ponajprije iz političkog kuta i postavio interesantnu tezu o odnosu istine i politike (na koju je reagirao Tin Radovani). Kristina Feldvari pitala je što sa socijalnim mrežama, a Božo Kovačević digao je raspravu na razinu problema u kojima se nalazi prosvjetiteljski i demokratski projekt

Ideje.hr

9. ožujka 2021. / Klub Batina Rasprave / čita se 22 minute

teorije zavjere

Treba li cenzurirati teorije zavjere? Što sa socijalnim mrežama koje ih šire

U utorak 16. ožujka od 15:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o teorijama zavjere u kojem će uz autora ovog članka Jeremyja Shearmura uvodno govoriti Nebojša Blanuša i Žarko Puhovski. Shearmur problemu pristupa popperijanski, iz kuta stjecanja znanja. Na kraju članka zaključuje da ni današnji način znanstvenog rada nije adekvatan. Za sudjelovanje ili praćenje razgovora putem Zoom aplikacije molimo javite se na ideje@ideje.hr. Razgovor će biti izravno prenošen i kasnije dostupan kao video na youtube kanalu Sindikata znanosti

Jeremy Shearmur

13. ožujka 2021. / Članci / čita se 19 minuta

Republika i/ili demokracija (II)

Ni oslonac na istinu ne pokazuje izlaz iz suvremene krize republikanizma i demokracije

Na istini se kao neupitnoj političkoj osnovi zasniva prvenstveno totalitarni sindrom. Ne zato što bi u totalitarnome poretku istina bila na vlasti, nego zato što je totalitarna vlast jedina neprijeporna istina u takvome stanju, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati razvoj teorije i prakse republikanizma, od Rima, preko Machiavellia, Morusa, Kanta i suvremenih teoretičara. Poentira zaključkom Hannah Arendt o istini i politici, kojim se odnosom bavio i Zoran Milanović u inauguracijskom govoru

Žarko Puhovski

27. veljače 2021. / čita se 10 minuta / Članci

misija na mars

Dolazi doba astrobiologije. Kako će i gdje Perseverance tražiti tragove mogućeg života. Marsovce ne očekuje.

Nije isključeno da su prve organske molekule na Zemlju došle iz svemira (teorija panspermije). Kasnije su iz tih jednostavnih molekula nastajale sve složenije dok se nisu pojavile nukleinske kiseline koje su imale sposobnost autoreplikacije, objašnjava Tamara Čačev smisao potrage za tragovima mogućeg života na Marsu u koju su se uz Sjedinjene Države upustile i druge velike sile

Tamara Čačev

12. ožujka 2021. / Aktualno Članci / čita se 5 minuta

Kultura ukidanja

Neka «Indijanaca». Nasilje nad kulturom pravilo je a ne iznimka

Očito i sama smatram da ne valja dopustiti da se postavljaju spomenici i da se daju ulicama imena zločinaca, na primjer  inspiratorima  i izvršiteljima genocida, piše Nadežda Čačinović. Zašto onda osjećam nelagodu kada se ruši ili predlaže rušenje spomenika koji su vremenski i prostorno udaljeniji od strahota dvadesetoga stoljeća?

Nadežda Čačinovič

3. ožujka 2021. / Publikacije / čita se 18 minuta

ekonomika kompleksnosti

Računalno istraživanje ekonomije Rimskog carstva. Manje otkrića o prošlosti nego o današnjici

Računalna je tehnologija zaposlena u istraživanju ekonomije i društva Rimskog carstva. Sve ipak ovisi o pretpostavkama, koje očito snažno ovise o današnjim konceptima kako svijet funkcionira. Željko Ivanković predstavlja novu metodu u razumijevanju antičke (i današnje) ekonomije u knjizi o ekonomici kompleksnih sustava

Željko Ivanković

23. veljače 2021. / Članci / čita se 22 minute

knjige

Ne, ne znate sve o Trumpu, i ne, on nije prošlost nego naprotiv, državnik novog doba. Ni sam Woodward nije mogao vjerovati

Bob Woodward novinar je koji pretpostavlja da će sugovornici zbog svojeg osobnog integriteta izbjegavati očite laži ili iskrivljavanja istine. Trump mu je potpuna suprotnost i utjelovljenje novog doba u kojem istina nije važna, već samo mačo-ponašanje, osjećaji i plemenska pripadnost, piše Goran Mihelčić. U Woodwardovu svijetu još postoje koncepti poput odgovornosti i dužnosti, no u Trumpovom svijetu jedine konstante su ono što on želi i što drugi osjećaju.

Goran Mihelčić

24. veljače 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Češka

Nova generacija političara koja napokon navješćuje kraj postkomunističkih tajkuna i istrošenih populista. Mogu li Pirati izbaviti Češku?

U Češkoj je na djelu politička smjena generacija, koja označava stvarni kraj postkomunističke sprege desnice, tajkuna, bivših komunista i kompromitiranih socijaldemokrata. Iako članak Sofije Kordić naravno ne referira izravno na druge zemlje, može se čitati u ključu u kojem se traže paralele i u Hrvatskoj

Sofija Kordić

18. veljače 2021. / Klub Batina

Klub Batina, osmi razgovor

Snimka razgovora o popularizaciji znanosti u povodu izlaska knjige Blesimetar Treći Saše Cecija

U utorak 23. veljače Klub Batina, koji su osnovale Ideje.hr, organizirao je u suradnji s časopisom Priroda razgovor o popularizaciji znanosti, u povodu knjige Blesimetar Treći Saše Cecija. U živoj i intrigantnoj diskusiji sudjelovali su Rajka Rusan, Jelena Šuran (na naslovnoj fotografiji), Dario Hrupec, Ivan Kraljević, autor knjige Ceci te urednik Ideja Željko Ivanković. U nastavku možete pogledati snimku.

Ideje.hr

23. veljače 2021. / Članci / čita se 9 minuta

koronavirus

Neke viruse sprečavaju lijekovi, ali SARS-CoV-2 ne uspijevaju pobijediti. Korektor mutacija

Virus koji uzrokuje prehladu, a na ljude je skočio s krava koje su ga dobile od miševa, potkraj devetnaestog stoljeća ubio je više od milijun ljudi. Zbog stalne izloženosti danas su ljudi na njega imuni. Bi li se to moglo dogoditi i sa SARS-CoV-2?

Zvonimir Šikić

17. veljače 2021. / Članci / čita se 13 minuta

entropija i strijela vremena

Kako vrijeme teče to je nered veći. Zašto krhotine spontano ne formiraju ponovo cijelu čašu?

Kad u nekom društvu netko prirodoslovne ili tehničke struke pokaže da ne zna tko je William Shakespeare, to je strašno i neoprostivo. No, kad u istom društvu netko društvene ili humanističke struke pokaže da ne zna za drugi zakon termodinamike, nikome ništa, pojeo vuk magare. A trebalo bi biti jednako strašno. Drugi zakon termodinamike jedan je od temeljnih zakona prirode, trebao bi biti dio opće kulture, no većini ljudi je špansko selo, piše Dario Hrupec.

Dario Hrupec

18. veljače 2021. / Rasprave / čita se 26 minuta

esej

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja

Boris Kožnjak

17. veljače 2021. / Rasprave / čita se 12 minuta

rasprave

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku

Ivan Žilić

18. veljače 2021. / čita se 17 minuta / Članci

Republika (I)

Republika i/ili demokracija. Vrlina zauzimanja za javnu stvar i prezidencijalna megalomanija

Prije godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. U tom povodu Žarko Puhovski tumači pojam republike, zatim odnos tog pojma prema pojmovima demokracije, jednakosti i pluralizma, te iz tog teorijskog kuta analizira neke zapažene Milanovićeve iskaze u prvoj godini mandata

Žarko Puhovski

9. veljače 2021. / Aktualno / čita se 3 minute

Osvrt

Zemlje koje ne cijepe AstraZenecom starije od 65 ne usude se reći da im mladalačka godina života vrijedi više

Pod pretpostavkom da je AstraZenecino cjepivo 95 posto učinkovito kod mlađih, a 50 posto učinkovito kod starijih od 65, Zvonimir Šikić je izračunao da Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Italiji mladalačka godina života vrijedi pet puta više od godine života starijih

Zvonimir Šikić

9. veljače 2021. / Aktualno / čita se 4 minute

Osvrt

Bićanić o HGK. Mlađa generacija političara ista kao starija. Nema laste za ovo proljeće

Pitanje članarina u HGK u prvi je plan opet izbacilo staru dilemu između “šok terapije” i “postepenosti”, piše Ivo Bićanić. Treba li sve što je bilo prije devedesete zamijeniti kapitalizmom i preko noći naglo i brzo stvoriti nova pravila ili je takvu razgradnju bolje postići nizom postepenih, pripremljenih, promišljenih i postojećim prilikama prilagođenih promjena?

Ivo Bićanić

5. veljače 2021. / Rasprave / čita se 18 minuta

Institucionalizam (1)

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti

Josip Lučev

4. veljače 2021. / Članci / čita se 19 minuta

knjige

Pet strategija antikapitalizma: razbijanje, rastavljanje, kroćenje, odupiranje, bježanje

Kapitalizam je nepravedan, kapitalizam ljude izlaže poniženju. Ima li ipak nešto od kapitalizma što u svijetu nakon kapitalizma može opstati i vrijedi zadržati piše Hana Samaržija u prikazu knjige Kako biti antikapitalist u 21. stoljeću Erika Olina Wrighta

Hana Samaržija

28. siječnja 2021. / čita se 5 minuta / Članci

O najnovijem stanju borbe za ravnopravnost

Izvještaj s bojišnice Nadežde Čačinovič: Radi se o zloupotrebi moći a ne o neprimjerenoj požudi

Oni bez moći razvijaju strategije kojih bi se slobodna bića možda stidjela. U neka davna vremena jednog profesora predatora dočekala je u mraku skupina studentica i naprosto pretukla, ne bi li ga naučile pameti

Nadežda Čačinovič

4. veljače 2021. / Članci / čita se 11 minuta

esej

Dobri i(li) zli bog

Mnoge katastrofe u povijesti protumačili su kao božju kaznu. Pa i prilikom posljednjeg potresa u Petrinji, dvojica hrvatskih biskupa komentirali su kako je time Bog poslao poruku. Pogođen katastrofalnim potresom u Lisabonu Voltaire mu je posvetio poemu, a potom u Candideu ismijao Leibnizovu ideju o harmoničnom, najboljem od svih mogućih svjetova, jedinom kakav je mogao biti. Čak i ako je bog pokrenuo svijet, piše Zdenko Duka, ljudi ga čine boljim ili lošijim

Zdenko Duka

30. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 29 minuta

Analize

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

Ozbiljno nastojanje formuliranja (i formiranja) nacionalnoga interesa (odnosno: nacionalnih interesa) toliko je potencijalno dalekosežno da redefinira i samorazumijevanje nacije. Baš je zato podjednako riskantno - i nužno, baš zato, jednom možda, započne i ozbiljnim strategijskim mišljenjem (koje se legitimira svojim taktičkim potencijalom), završava Žarko Puhovski članak u kojem recentnu Nacionalnu strategiju kontekstualizira u pitanje formuliranja nacionalnih interesa

Žarko Puhovski

30. siječnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Njemačka Pandemija

Wolfgang Streeck: Kojoj znanosti vjerovati? Zašto se protiv korone ne koristi sociologija

Iako mit o Nijemcima koji pandemiju svladavaju diciplinom - pada, i dalje čak 47% upitanih želi zadržati oštrije mjere, njih 32% misli da bi ih trebalo još pooštriti i samo njih 18% misli da bi ih trebalo ublažiti, piše Anđelko Šubić u članku u kojem se, slijedom razmišljanja sociologa Wolfganga Streecka, objašnjava da bi mjere valjalo ciljati ali i zašto se to ne čini nego se primjenjuje metoda - sjekire

Anđelko Šubić

20. siječnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina, sedmi razgovor

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

Ideje.hr

23. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

književnost

Književnost liječi, priprema nas na neuspjeh, ona je niz austajderskih priča o ljudima koji pokušavaju objasniti svoje osjećaje

One koji literaturu odbacuju kao „samo fikciju“ valja podsjetiti na istraživanja da nam se dok čitamo o mirisima aktiviraju olfaktivni dijelovi mozga, a ako čitamo o nekome tko trči, aktivan nam je dio mozga zadužen za kretanje! Marija Ott Franolić piše o tome kako joj je knjiga Elif Shafak o očuvanju mentalnog zdravlja u doba podjela, nastala u vrijeme pandemije, pomogla da pročita roman Dezorijentalna iransko-francuske spisateljice Négar Djavadi

Marija Ott Franolić

19. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Pandemija

Novi sojevi virusa. Kako nastaju, koliko su opasni, kako se otkrivaju? Efikasnost cjepiva.

Virus se razmnožava u velikim brojevima i ne kopira precizno svoj genom. Dio mutacija ne predstavlja značajne promjene, dio mutacija smanjuje učinkovitost virusa, a dio mutacija ga čini efikasnijim, primjerice bolje se veže na receptor na stanicama koje inficira. Takav je soj efikasniji u pronalasku mjesta za umnažanje pa postoji šansa da prohara kroz ljudsku populaciju i postane dominantna verzija

Tamara Čačev

12. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 11 minuta

o metodi

Koliko vjerovati ekonomistima? Samouvjerene preporuke i nekredibilno pouzdanje.

Istraživači prvo moraju reći što ne znaju, a potom na temelju najslabijih pretpostavki davati zaključke i preporuke. U ekonomiji, put je često upravo obrnut, objašnjava Ivan Žilić zaključke Charlesa Manskog u članku u kojem suprotstavlja pojedinačne istraživače ekonomiste i ekonomiju kao disciplinu te pokušava odgovoriti na pitanja: Što nam ekonomija kao istraživačka disciplina može dati? Koliko je to znanje primjenjivo? Radi li se o deskriptivnoj ili preskriptivnoj disciplini?

Ivan Žilić

7. siječnja 2021. / čita se 12 minuta / Aktualno Članci

katastrofe

Altruizam nakon prirodnih katastrofa. Kratko traje i ne prevladava postojeće podjele, više se pomaže ‘svojima’

Dogradonačelnica Gline već se pobojala da bi većina građana za mjesec dana mogla zaboraviti na gradove pogođene potresom, podsjeća Goran Mihelčić u članku u kojem objašnjava psihologiju altruizma u prirodnim katastrofama. Realno je očekivati pojačano iseljavanje.

Goran Mihelčić

2. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Obljetnice

Hegelova četvrtina milenija – ili: kako je potonuće filozofijskoga „Titanica“ u sudaru s nakupinom materije lansiralo flotu monotematskih brodica

U povodu 250 obljetnice Hegelova rođenja Žarko Puhovski se u prvom dijelu osvrće na filozofe koji su se neposredno nastavljali na pojedine aspekte njegova djela, zatim prikazuje koliko je iznenađujuće njegova filozofija živa među današnjim misliocima vrlo različitih orijentacija i interesa te na kraju tumači najpoznatije Hegelove zaključke koji su izraženi u nizu poznatih 'slogana'

Žarko Puhovski

2. siječnja 2021. / Publikacije / čita se 16 minuta

knjige

Financijalizacija: svi kao znaju što je, ali zašto je jednom rješenje a drugi put problem? Konfuzija pojave i ideologije.

Poveliki zbornik o financijalizaciji nalik je leksikonu, prolazeći kroz njega čitalac ima sam rekonstruirati mehanizme na temelju kojih se fenomen formira i oblikuje društvenu i političku hijerarhiju, zaključuje Željko Ivanković u osvrtu u kojem naglasak stavlja na odnos vrijednosti i cijene, zatim na problem kako financijalizacija izaziva nejednakost te postavlja pitanja: je li doba financijalizacije jedinstveno ili dio povijesnog trenda i može li se razumjeti bez standardne ekonomike

Željko Ivanković

25. prosinca 2020. / Rasprave / čita se 39 minuta

esej

Sizif iz Camusova eseja sličan je junaku Orwellove 1984. Ponovo je trenutak za pitanje o smislu

Prema skepticima nikad, neovisno o subjektivnom dojmu, ne možemo reći da doista znamo jesmo li sretni. Ipak, zamke koje postavljaju mogu se okrenuti protiv njih

Vedran Krušvar

26. prosinca 2020. / Članci / čita se 17 minuta

razmišljanja

Razuzdane dvadesete se zahuktavaju. Bićanićeva ‘strategija s malo hrabrosti’

Jedna od zamjerki Ive Bićanića nedavno objavljenoj nacionalnoj strategiji bila je da joj nedostaje hrabrosti. Ovdje izlaže svoje dvije prostorne, dvije ekonomske i dvije društvene vizije, naznačujući izbore za koje se Hrvatska može odlučiti. Posebno naglašava zabludu da je izrada strategije karakteristika socijalizma kakav je vladao u Sovjetskom Savezu. Naprotiv, to je tema ekonomskih nobelovaca i u zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva. Na kraju ističe moguće stranputice

Ivo Bićanić

24. prosinca 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, šesti razgovor

Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

U raspravi o knjizi Enesa Kulenovića 'Ljudska prava nakon Babela', za koju jedobio Državnu nagradu za znanost, sudjelovali su, uz autora: Ivana Radačić, Ana Matan, Nebojša Zelič, Nenad Zakošek, Božo Kovačević, Raul Raunić i Đorđe Gardašević

Ideje.hr

17. prosinca 2020. / Rasprave / čita se 36 minuta

prijevodi

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica

Ideje.hr

16. prosinca 2020. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

vanjska politika

Na Zapadnom su Balkanu sve snažniji utjecaji Rusije, SAD, i EU. Jedino Hrvatska nema nikakvu politiku prema regiji kojoj pripada i koju bi predvodila

Inicijatori osnivanja Foruma za vanjsku politiku prvi su sastanak 9. prosinca posvetili raspravi o hrvatskoj vanjskoj politici na Zapadnom Balkanu. Jedan od uvodničara, Božo Kovačević, zaključio je da je ta politika autistična, a potvrdu našao u riječima samog premijera Andreja Plenkovića da su Berlinski proces i Mini Schengen ustvari njemačke inicijative i da se hrvatska prema njima postavlja - pasivno.

Božo Kovačević

12. prosinca 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave

RASPRAVE

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.

Jeremy Shearmur

11. prosinca 2020. / Članci / čita se 8 minuta

književnost

Saša Stanišić, dobitnik najvažnijih njemačkih nagrada za knjige pisane na nematerinskom jeziku

Bacam brzi check na svoju knjižnicu: Saša Stanišić, dvije knjige, dvanaest primjeraka, svi raspoloživi. Šteta, sjajno piše, predstavlja Ante Alerić traženog njemačkog pisca (stotinu književnih večeri godišnje) čiji je i treći roman Porijeklo objavila Fraktura

Ante Alerić

2. prosinca 2020. / Članci / čita se 13 minuta

molekularna biologija

Googleova umjetna inteligencija riješila dosad nerješive probleme u molekularnoj biologiji.

Koliko se radi o superiornom načinu rješavanja problema govori to što je AlphaFold za samo pola sata riješio strukturu bakterijskog proteina koja se eksperimentalno rješavala gotovo desetljeće, objašnjava Tamara Čačev. Taj je algoritam sudjelovao i u predikciji strukture proteina SARS-Cov-2 virusa i kada je za nekoliko mjeseci dobivena struktura nekih od njih predviđanje je bilo prilično vjerodostojno

Tamara Čačev

2. prosinca 2020. / Članci / čita se 9 minuta

Pandemija, ekonomija, društvo

Sedláček: Pandemija ubrzava poboljšavanje svijeta. Solidarnost sve snažnija, bez gospodarskog rasta možemo

Greta Thunberg je htjela ograničiti broj letova i svi smo govorili da je sišla s uma, da to nije moguće. A sad, avio transport se takoreći potpuno zaustavio i nije se dogodio kraj svijeta. Izbori se, na primjer, rukovode drugim stvarima, ne ekonomijom, što je vrijedilo i prije Covida. Vjerujem da ćemo prije ili kasnije shvatiti da moramo stvoriti društva u kojima ne raste BDP, već obrazovanje.

Sofija Kordić

4. prosinca 2020. / Članci / čita se 11 minuta

međunarodna politika

Komunistički internacionalizam. Kina lider slobodne trgovine. Je li moguća obnova globalne uloge Sjedinjenih Država?

Sve dok ne budu riješeni njezini temeljni unutrašnji problemi, Amerika neće biti spremna za ponovno preuzimanje liderstva u organizacijama koje je prethodno napustila ili ih je – kao u slučaju NATO saveza – ignoriranjem interesa partnera ozbiljno poljuljala, piše Božo Kovačević

Božo Kovačević

28. studenoga 2020. / Članci / čita se 7 minuta

esej

O svjetsko-povijesnom porazu ženskoga spola. Marginalija uz 200 godina od rođenja Friedricha Engelsa.

Možemo li pomoću Engelsa bolje vidjeti je li feminističko razmišljanje o matrijarhatu mitotvorna, dakle nekritična djelatnost, pita se Nadežda Čačinovič. Zaključuje da je korekcija samo donekle potrebna zato što je posve očito što je u osnovi Engelsove analize: odbijanje nepravde i ovisnosti.

Nadežda Čačinovič

3. prosinca 2020. / Iz medija / čita se 9 minuta

zakoni

Četiri razloga zašto uvođenje obveznog savjetovanja prije pobačaja nije dobra ideja

Kad se donose zakoni onda rasprava treba biti argumentirana. Iako je u nekim razvijenim zemljama savjetovanje prije pobačaja zakonom propisano kao obavezno, Duje Kovačević obrazlaže zašto se za njima u ovom slučaju nije uputno povoditi

Duje Kovačević

27. studenoga 2020. / Klub Batina

Klub Batina, četvrti razgovor

Koliko ekonomisti i drugi znanstvenici znaju matematiku i koliko im i za što treba. Video o Knjizi za klikeraše

Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, Dario Hrupec sa Sveučilišta JJ Strossmayer u Osijeku, predstavili su Knjigu za klikeraše poznatog matematičara Zvonimira Šikića. Razgovor se orijentirao oko pitanja prave mjere korištenja matematike u znanosti, posebno u ekonomici.

Ideje.hr

15. studenoga 2020. / Aktualno Članci / čita se 21 minutu

nacionalna razvojna strategija republike hrvatske

Bićanić: Nismo baš svi bedaci. Za taj novac strategiju su mogli napisati Rodrik i Acemoglu, recenziju Krugman i Stiglitz i još bi ostalo za Ekonomski institut

Papazjanija koja se nudi kao strategija nepopravljivo je loša. Bio bi gubitak vremena tekst vraćati na doradu kojom bi se eventualno napravio smisleni dokument na trećini sadašnje duljine. Autori Tramišak/Plenković nisu sposobni i nemaju hrabrosti napraviti bolje. Dokument kakav je sad zadovljava eurokrate da odriješe kesu, a rasprave oko ove papazjanije gubitak su vremena. Imalo bi je smisla ismijati kako bi se autorima pokazalo da prepoznajemo u kojoj su mjeri napravili traljav posao. Dobili smo sterilan i bezubi dokument, koji ni ovu ni buduće vlade ni na što ne obavezuje i ne ograničava provedbu njihovih programa, kakvi god bili. Svatko i dalje može što hoće

Ivo Bićanić

21. studenoga 2020. / čita se 21 minutu / Rasprave

jednakost

Jednakost i nasilje. Ništa ne ukazuje na to da je jednakost ‘normalna’

Uvođenje opće društvene jednakosti bilo bi, kako to i iskustvo pokazuje, moguće samo uz primjenu enormne sile, što je i inače slučaj s utopijskim vrijednostima - uz svagda neizvjestan ishod, završava Žarko Puhovski članak u kojem prvo objašnjava razumijevanje jednakosti od Antike do suvremenog doba, a na kraju komentira teze Thomasa Pikettyja, najnovijeg promotora tog pojma

Žarko Puhovski

17. studenoga 2020. / Publikacije / čita se 22 minute

Bankovna politika

Damir Odak, metaforična ispovijest. Kako HNB vidi ulogu banaka i bankara u ekonomiji. Dileme i rizici.

Argumente za svoju bankovnu politiku, koju HNB njeguje već godinama, Damir Odak, bivši viceguverner, iznosi neobičnim stilom, punim slika, analogija i alegorija, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu A Political Economy of Banking Supervision. Iako je bogata sadržajima o kojima bi se u Hrvatskoj itekako trebalo raspravljati, teško da će se stručna javnost u to upustiti. Time će se možda baviti europski kuloari

Željko Ivanković

18. studenoga 2020. / Članci / čita se 9 minuta

Politološki razgovori

Pandemija, Europa, demokracija, sindikati i politička dimenzija filma Joker, sve u dva dana. Video

Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima

Leon Cvrtila

11. studenoga 2020. / čita se 19 minuta / Publikacije

Teorijska ekonomika

U ekonomici stalno pobjeđuje struja čiji su teorijski temelji i prediktivna moć slabiji.  Tako su uspješni još samo svećenici

Srž sukoba u ekonomici je oko prirode novca, piše Zvonimir Šikić u članku u povodu knjige Money and Government, Roberta Skidelskog. Druge intenzivne i povezane ekonomske rasprave su o određenju dugog roka 'prirodne ekonomske ravnoteže' i kratkog roka poremećaja, te o mogućnosti mikroekonomskog utemeljenja makroekonomije. Skidelsky daje povijesni i kritički pogled na te rasprave, očekuje u kojem bi se smjeru ekonomika mogla reformirati te na tom temelju odgovara na poznato Kraljičino pitanje zašto nitko nije predvidio krizu 2008. godine

Zvonimir Šikić

10. studenoga 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta

zakoni

Istospolni parovi jednakopravni su u udomiteljstvu. Zašto ne i u umjetnoj oplodnji?

Zakonski je medicinska oplodnja određena kao liječenje, čime se, a da ih se ne diskriminira, pokušava zaobići tri skupne: žene koje nemaju partnere, lezbijske parove i transrodne osobe, identitetske muškarce sa ženskim reproduktivnim organima. Duje Kovačević kritizira taj pristup kao nedosljedan i predlaže rješenje

Duje Kovačević

7. studenoga 2020. / čita se 8 minuta / Članci

Amerika

Američki intelektualci: Je li Trump (bio) fašist? Ili ne odskače od tradicije američke politike? Ili se radi o onom trećem?

Tvrtko Vrdoljak prikazuje tri pozicije u diskusiji u američkim akademskim krugovima o pitanju je li Donald Trump fašist, sintetizira što je debata otkrila i izvodi svoj zaključak

Tvrtko Vrdoljak

7. studenoga 2020. / Članci / čita se 13 minuta

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

5. studenoga 2020. / čita se 11 minuta / Članci

uz nobelovu nagradu za fiziku

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade

Dario Hrupec

29. listopada 2020. / Klub Batina

klub batina, treći razgovor

Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti

Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin

Ideje.hr

23. listopada 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta

politička i ekonomska nejednakost

Kritični trenutak za zaokret od oligarhije prema demokraciji. Empirijska analiza

Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana

Josip Lučev

28. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta

prikaz

Uvođenje socijalizma tako da se sačuva kapitalizam.

Iako politika koju Piketty predlaže izgleda radikalno antikapitalistička, detaljnijim promišljanjem utvrđujemo da ukidanje kapitalizma nije njegov cilj, piše Božo Kovačević u osvrtu na raspravu o knjizi Kapitalizam i ideologija. Da sustav progresivnog oporezivanja osigura sredstva za javne politike potrebno je da dionice donose profit, da nekretnine donose visoke rente a menadžeri dobivaju visoke plaće. Uspješna kapitalistička ekonomija trebala bi imati socijalističku političku nadgradnju

Božo Kovačević

21. listopada 2020. / Rasprave / čita se 22 minute

RASPRAVE

Moral i religija. Je li nešto dobro zato što to bog zapovijeda ili zato što je dobro? Moralna otkrića

Neke od najmračnijih stranica u povijesti ispisali su ljudi koji su mislili da je ono što rade ispravno, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem prvo ispituje odnos morala i religije, a na kraju raspravlja kako da se ljudi iz različitih tradicija, u kojima drukčije shvaćaju što je moralno, postave jedni prema drugima u multikulturnoj zajednici

Jeremy Shearmur

14. listopada 2020. / čita se 14 minuta / Članci

ekonomija i korona

Sljedeće, odnosno novo normalno: inflacija i zašto to ovaj put može biti dobro

U maniri precjenjivanja "našeg povijesnog trenutka" i "naše uloge u tektonskim promjenama" mnogi u Velikoj recesiji prepoznaju početak nove faze kapitalizma, a zajedno s korona-šokom vide nekakvu točku prekida jer svijet navodno više neće biti isti, piše Ivo Bićanić u članku u kojem analizira prirodu aktualnih zbivanja u ekonomiji nakon Velike recesije i u doba korona-šoka. Posebnu pažnju posvećuje preispitivanju pozicije centralnih banaka koje je počelo i prije

Ivo Bićanić

14. listopada 2020. / Članci / čita se 6 minuta

Analize

To je to, tu je problem. Ionako nisko povjerenje građana u institucije dodatno je smanjeno.

Nepovjerenje hrvatskih građana u vlast i institucije nije novost. Umjesto da Vlada suočavanje s pandemijom iskoristi za snaženje veza s građanima, raspuštanje Sabora i izbori, u kombinaciji s potresom u Zagrebu nisu tome pomogli. Povjerenje je narušeno čak i u zdravstvo i policiju.

Martina Pezer i Branko Stanić

8. listopada 2020. / Članci / čita se 11 minuta

Nobelova nagrada za medicinu

Priča o otkriću. Bolest kojoj je uzročnik virus, liječi se iako za nju još nema cjepiva. Hepatitis C

Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev

Tamara Čačev

9. listopada 2020. / Članci / čita se 12 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2020

Emmanuelle i Doudna dobitnice Nobela za otkriće genetskih škara, ali nagrada je premalo za sve zaslužne. Sudski sporovi

Ovogodišnje laureatkinje su prve publicirale otkriće, sedam mjeseci prije Feng Zhanga koji je međutim u svojem radu pokazao kako ovaj sistem može funkcionirati i unutar stanica eukariotskih organizama u koje spadaju biljke, životinje i čovjek, što u primjeni ima puno veću težinu (a to omogućava i izdašne kompenzacije vlasnicima patenta). To je urodilo s nekoliko sudskih procesa u kojima od prošlog mjeseca 'vodi' Zhang i njegova grupacija, piše Tamara Čačev o Nobelovoj nagradi za kemiju

Tamara Čačev

6. listopada 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, drugi razgovor

Čime je milostiva Bela Krleža počastila ansambl nakon 100. izvedbe Glembayevih i što je mislila o ‘tom socijalizmu’

Održan je drugi sastanak Kluba Batina, a u povodu knjige Snježane Banović Kazalište za narod, koju su sudionici nazvali 'kapitalnim djelom' razgovaralo se o kazalištu, umjetnosti, književnosti, filozofiji, politici i - intrigama

Ideje.hr

30. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta

stručnjaci i korona

Psihologija i pandemija. Destruktivna kompeticija i narcizam slabe legitimitet eksperata i liberalnu demokraciju

Zabrinjava hipoteza da je uspješno partnerstvo stručnjaka i liberalnih demokracija bilo tek jedinstveni splet okolnosti u drugoj polovici 20. stoljeća kada je društvena nejednakost bila mala, a ekonomije su desetljećima rasle u miru, piše Goran Mihelčić potkraj članka u kojem se bavi psihološkim i inim razlozima slabljenja autoriteta stručnjaka, osobito vidljivim u koronakrizi, a koji se očituje u nemilosrdnim sukobima elita i populističkim nasrtajima na elite

Goran Mihelčić

5. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta

esej

Sloboda govora u doba post-istine. Sloboda govora i sloboda (političkog) djelovanja. Moć i riječ.

U doba tzv post-istine ponovo se postavljaju pitanja slobode govora, govora mržnje i pozivanja na nasilje, autocenzure i prijetnji s pozicija moći. Prolazeći kroz povijest političke filozofije i filozofije jezika Karlo Jurak objašnjava vezu slobode govora i slobode (političkog) djelovanja te komentira i postupke predsjednika Milanovića

Karlo Jurak

24. rujna 2020. / Članci / čita se 10 minuta

Istraživanje

Iseljavanje i pitanje političkog povjerenja. “Kažu da su ljudi glupi, ali nisu – pametni su!”

Dora Bagić diplomirala je na Sveučilištu u Leidenu istraživanjem o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Iako na iseljavanje nesumnjivo utječu iekonomski čimbenici, čini se da je nisko političko povjerenje glavni razlog iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku, zaključuje Bagić. U nastavku su sažetak njezina istraživanja i glavni naglasci

Dora Bagić

25. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta

međunarodna politika

Shearmur u Kini. Kontraproduktivni napadi i nerazumna očekivanja

Potaknut odnosom koji vlade na Zapadu, predvođene Sjedinjenim Državama, razvijaju prema Kini, Jeremy Shearmur upozorava na moguću štetu za sve nas koja iz toga može proisteći. Iznosi svoja zapažanja o karakteru vlasti u Kini te predlaže drukčiju strategiju

Jeremy Shearmur

21. rujna 2020. / Rasprave / čita se 24 minute

reakcije

Što je „kulturni marksizam“? U povodu članka o rušenju spomenika u SAD

Upotrebu pojma 'kulturni marksizam', u članku o rušenju spomenika u SAD-u, Karlo Jurak smatra pogrešnom. Iako je kritičan prema 'političkoj korektnosti' i nametanju kulture ukidanja (cancel culture) na nekim sveučilištima od strane radikalne ljevice, smatra da je 'kulturni marksizam' u članku profesorice Ane Munk kao miješanje alkemije s kemijom

Karlo Jurak

3. rujna 2020. / Rasprave / čita se 33 minute

kultura ukidanja

Feministički i LGBT pokret nisu zahtijevali rušenje spomenika patrijarhalnog društva. Suvremeno idolopoklonstvo, ikonoklazam, demokracija i zapadna kultura

Prema umjetničkim bismo se djelima trebali odnositi kao prema ljudima koji se slobodno kreću i djeluju među nama sa svim svojim proturječnostima, osobnim slabostima i ograničenjima povijesnog konteksta u kojem su djelovali, zaključuje povjesničarka umjetnosti Ana Munk u razgovoru u kojem povezuje trend rušenja spomenika u Sjedinjenim Državama s bližim i daljim povijesnim primjerima ikonoklazma (i idolopoklonstva). Prema profesorici Munk tijekom dva tisućljeća u zapadnoj se civilizaciji razvio odnos prema umjetnosti drukčiji od onog koji nastaje u sklopu 'kulturnog marksizma' koji podupire suvremenu američku krajnju ljevicu

Ana Munk

11. rujna 2020. / Članci / čita se 30 minuta

Analize

Pet valova poreznih reformi Zdravka Marića. Nema dokaza o ostvarenju ciljeva, a Bićanić razotkriva nenajavljene trendove

Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji

Ivo Bićanić

16. rujna 2020. / čita se 17 minuta / Publikacije

prijevodi

Slobodna razmjena i pojava oligarhije. Siromaštvo je skupo, a početna prednost umnožava bogatstvo. Što ublažava neizbježni rast nejednakosti

Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje

Prijevod Pooka Zecov

12. rujna 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta

Pandemija koronavirusa

Matematika kolektivnog imuniteta. Faktori usporavanja zaraze, cijepljenje, heterogenost

Prag kolektivnog imuniteta na nekim će lokacijama biti veći, na drugima manji. I biološke razlike utječu. U početku virus zarazi ljude koji su osjetljiviji, a poslije epidemija raste sporije nego što se moglo očekivati ​​na temelju početne stope rasta. Ipak, jedini način da se zaustavi je postizanje kolektivnog imuniteta svuda, a ne samo ondje gdje su zaraze bile najviše

Zvonimir Šikić

8. rujna 2020. / Članci / čita se 16 minuta

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (3/1)

Merkel ni blizu najavljivanoj penziji. Njemačko predsjedanje EU u doba Covida i Konferencija o budućnosti Europe.

Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju

Aleksandra Šućur

1. rujna 2020. / Članci / čita se 14 minuta

koronavirus

Test koji dijagnosticira COVID-19 u 15 minuta, za aerodrome i granice. Utjecaj testiranja na kontrolu pandemije

U povodu vijesti da je u SAD odobren dosad najjednostavniji, najjeftiniji i najbrži test na SARS-CoV-2 Tamara Čačev piše o pouzdanosti i vrstama testova. Ima li smisla testirati i one kod kojih nema nikakvih medicinskih indikacija o zarazi, što se time dobiva?

Tamara Čačev

30. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

knjige

Rastakanje suvereniteta. Počivao u miru

Pojam koji se rodio zajedno s rastom modernih država rastočio se, nepotreban je, čak i štetan, smatra Don Herzog, autor knjige Sovereignty, R.I.P. koju prikazuje Karlo Jurak. Iako je politički još popularan, suverenitet je danas prazan pojam, jer je i ograničen, i podijeljen, i nije odgovoran 'samo Bogu', naprotiv

Karlo Jurak

29. kolovoza 2020. / Članci / čita se 20 minuta

Amerika, izbori

SAD, atmosfera. Kojagod strana izgubi izbore će proglasiti prijevarom, a nezadovoljne mase zaposjest će ulice

Jedna od legendi je da je Ben Franklin, nakon ustavotvorne skupštine 1787, na pitanje jednog prolaznika kako su odlučili da Amerika bude uređena, odgovorio: "Republika, ako je možete zadržati."

Ivo Škorić

22. kolovoza 2020. / čita se 14 minuta / Članci

doba kvantne prepletenosti

Fizičari nikad ne shvate novu teoriju nego se na nju naviknu. Fascinantni eksperimenti

Rezultati fascinantnih eksperimenata vezanih uz kvantnu prepletenost, objavljeni 2015. i 2017. širom su otvorili vrata kvantnim informacijskim tehnologijama: od kvantne kriptografije, kvantnih računala, kvantnog interneta do kvante teleportacije (informacija). Prema eksperimentima, informacija između udaljenih objekata kao da se prenijela trenutačno, brže od brzine svjetlosti

Dario Hrupec

26. kolovoza 2020. / Članci / čita se 24 minute

političke analize

Lijevi populizam, potraga za uporištem. Radnička klasa teorijski konstrukt. Građanin kozmopolit – iluzija

U prvoj polovici rujna Ideje.hr organiziraju raspravu o suvremenim međunarodnim odnosima, a u povodu nedavno objavljene knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića. Ovdje donosimo Kovačevićev pregled iskušenja suvremenog lijevog populizma kojemu marksizam više ne pomaže, a desnica ga je sasvim istisnula - unatoč tome što ona opasno ugrožava liberalnu demokraciju

Božo Kovačević

15. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

koronavirus

Sve oko SARS-CoV-2 obaralo je rekorde. Je li moguće ubrzati razvoj cjepiva? Kineski, američki, ruski i ‘oxfordski’ pristup.

Zasad cjepiva koja su ušla u treću fazu ispitivanja izazivaju stvaranje protutijela na virus no to još nije garancija da će biti uistinu učinkovita u srazu sa stvarnom infekcijom, piše Tamara Čačev. Ipak, to nas ne bi trebalo paralizirati u tome da se neka od ovih cjepiva usmjere u primjenu, pogotovo kod ljudi kod kojih se očekuje veća korist od cijepljenja u odnosu na potencijalnu opasnost ako se zaraze ovom bolešću

Tamara Čačev

19. kolovoza 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta

in memoriam

Josip Kregar, znanstvenik i političar-građanin

Bio je najblaži i najotvoreniji za argumente onih s najmanje moći, a što je moć sugovornika bila veća to je prema njemu nastupao oštrije i nepokolebljivije

Ivan Koprić

13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 18 minuta

postizborno zanovijetanje

Plenković i reforme: Pogledajte samo savjetnike. I naučite živjeti ispod vode

Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika

Ivo Bićanić

7. kolovoza 2020. / Rasprave / čita se 20 minuta

rasprava o demokraciji

Platonova osveta. Ne biste li možda ipak trebali usluge filozofa-vladara?

Glavni problem s kojim se suočavamo jest: kako bismo u demokraciji kakvu sada imamo mogli strukturitati društvene institucije tako da naše najbolje ideje budu kritički procijenjene i u skladu s tim odigraju odgovarajuću ulogu u oblikovanju javnog mišljenja i javne politike, piše Jeremy Shearmur. Ne trebate li možda usluge filozofa-vladara za osmišljavanje, uspostavljanje i održavanje boljih institucija? Ali naravno, vama je tako nešto neprihvatljivo.

Jeremy Shearmur

7. kolovoza 2020. / čita se 8 minuta / Publikacije

knjige

Erudicija koja na svoj način nadmašuje čak i internet.

Turistički vodič Ante Alerić preporučuje knjige Staše Forenbahera i Lare Černicki. Uz njih na izletima možete naučiti štošta o Karolini, Jozefini, Lujzijani i sličnim stvarima o kojima ste načuli ali ne znate dovoljno

Ante Alerić

30. srpnja 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta

RASPRAVE

Evolucijske i kognitivne pretpostavke stvaranja i prihvaćanja teorija zavjere. Opijat otpisanih

U slučaju neprepoznavanja prevaranata ili opasnih suparničkih zajednica, pojedina bi zajednica bila smrtno ugrožena (false-negative), a u slučaju pogrešnog prepoznavanja došlo bi samo do trošenja resursa (false-positive), objašnjava Goran Mihelčić okolnosti u kojima se razvila sklonost teorijama zavjere. Vjerovanjem u zavjere ljudi stječu osjećaj pripadnosti s drugima, ponovno stječu osjećaje kontrole i moći u svom životu

Goran Mihelčić

30. srpnja 2020. / Publikacije / čita se 8 minuta

knjige

Je li logika uzorka (mustre) omogućila da digitalna tehnologija stvarno preuzme sve, od toastera i elektrane do države?

Sintagma digitalno društvo često se pojavljuje kao  oznaka za nešto poželjno, ali i kao upozorenje da smo kontrolu nad svojim životima prepustili Googleu, Amazonu, Facebooku i Appleu, to jest GAFA hobotnici, započinje Nadežda Čačinović kritički osvrt na knjigu Muster njemačkog sociologa Armina Nassehija. Završava razmatranjem onoga što Nassehi, po njezinom mišljenju, previđa

Nadežda Čačinovič

19. srpnja 2020. / čita se 23 minute / Publikacije Rasprave

knjige i ideje

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto

Željko Ivanković

10. srpnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

korona i politika

Strah od pandemije uhvatio nas na lijevoj demokratskoj nozi. Tinja nada u zaokret trenda. Kako

U posljednjih pet godina udio građana (154 države) nezadovoljnih demokracijom skočio je s 48% na 68%. Rast nezadovoljstva najistaknutiji je u razvijenim demokracijama. Vidljiv je pad pluralizma i participacije, slobode izražavanja i vjerovanja, prava organiziranja, vladavine prava, osobne autonomije i individualnih prava. Kosta Bovan piše o zadatku i prilici da građani u pandemiji preokrenu trend

Kosta Bovan

9. srpnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

knjige

Čarolija matematike: postoji li neovisno o nama ili je proizvod ljudskog uma, je li matematika otkrivena ili stvorena?

Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku.  Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost

Dario Hrupec

4. srpnja 2020. / Članci / čita se 7 minuta

Okoliš

Nesreća nikad ne dolazi sama. Covid-19 potiče pandemiju plastičnog otpada

Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.

Mirjana Matešić

26. lipnja 2020. / Publikacije / čita se 21 minutu

esej

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca

Marija Ott Franolić

27. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

kritička kritika

Nino Raspudić, docent emeritus. Na temelju se čega predstavlja kao filozof i proglašava idiotom?

Nikola Petković u prvom dijelu članka analizira 'markantnu javnu ličnost', Nina Raspudića, kao samoproglašenog filozofa, a u drugom dijelu članka kao samoproglašenog idiota. Zaključuje da je ustvari - oportunist

Nikola Petković

18. kolovoza 2020. / čita se 46 minuta / Publikacije

međunarodna politika

Učestale su knjige o potencijalnom sukobu Kine i SAD. Božo Kovačević daje pregled. Čije su šanse na pobjedu veće

Brose upozorava da bi Amerika vjerojatno izgubila rat u Južnom kineskom moru, a bez promjena u načinu razmišljanja o budućnosti ratovanja, gubitak liderskog položaja Amerike gotovo da je zajamčen. Kroening pak tvrdi da nijedna zemlja koja nema razvijene inkluzivne institucije i demokratsko uređenje ne može trajno igrati ulogu globalnog lidera. Posljednjih su se 400 godina u toj ulozi izmjenjivale zemlje s inkluzivnim institucijama: Nizozemska, Engleska, Amerika

Božo Kovačević

12. lipnja 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave

RASPRAVE

Pogled na svijet, opredjeljenja i objektivnost. Sva gledišta griješe. Što to znači praktički, što politički. Popperovim tragom

Svi imamo pogled na svijet, koji smo stekli samostalno, u obitelji ili obrazovanjem, piše Jeremy Shearmur. Ti pogledi na svijet, svjetonazori i opredjeljenja su različiti. U razmatranju kako s time izići na kraj autor svraća pažnju na filozofa Karla Poppera i njegov pristup iz kojeg slijedi da ne možemo biti sigurni da su ideje koje zastupamo istinite, a da približavanje istini ide putem suočavanja različitih pogleda koji uzimaju u obzir probleme koje treba riješiti.

Jeremy Shearmur

5. lipnja 2020. / Članci / čita se 18 minuta

knjige

Pristranosti nevidljive ruke na tržištu ideja. Cenzura u privatnim i javnim medijima. Trebaju li mediji demokratsku kontrolu?

Struktura medijskih sustava nije u svim državama jednaka. Knjiga Petera Beattiea, koja odnos medija i demokracije analizira pomoću socijalne evolucije i političke psihologije, ruši mit kako kako pluralizam ideja proizlazi nužno iz samog medijskog tržišta, piše Kosta Bovan. Autor predlaže demokratski nadzor medija, a preferira sustave kakvi su u sjevernoeuropskim zemljama, s jakim i neovisnim javnim medijskim servisom. Je li takav sustav u Hrvatskoj više prepreka nego rješenje

Kosta Bovan

22. svibnja 2020. / čita se 27 minuta / Publikacije

knjige o novcu

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca

Željko Ivanković

9. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 21 minutu

primijenjena etika

Prodavati samoga sebe, organe, dijelove tijela, u čemu je tu problem, što tu ne štima?

Jeremy Shearmur predavao je u Australiji o etičkim i tržišnim aspektima raznih oblika prodaje ljudskog tijela, od prodaje organa do prostitucije, ali i onih oblika koje se ponegdje smatra prihvatljivima. Ovdje razmatra različita rješenja koja se primjenjuju od Irana do Švedske, Sjedinjenih Država, UK, Australije. Napokon, postavlja pitanje, što je uopće odbojno u ideji o potpuno slobodnom tržištu ljudskih organa ili djece

Jeremy Shearmur

30. travnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta

koronavirus

Šveđani i šezdesetosmaši u korona-krizi. Odgovornost pozadine za prvu liniju fronte. Sloboda, solidarnost i dezerteri

Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji

Stevo Đurašković

26. travnja 2020. / Rasprave / čita se 29 minuta

Slučaj franak (3): Politički aspekt

Priča o izbjegavanju odgovornosti. Odluke su političari prepustili društvenim mrežama

U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad

Željko Ivanković

23. travnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Mirjana Matešić

22. travnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

psihologija

Racionalnost u doba korone. Što utječe na odluke Stožera? Kako odlučuju građani? Inteligencija i stručnost nisu garancije

Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa

Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić