Deset godina od prosvjeda za kurikularnu reformu (5)
Hoće li neki budući ministar i neki budući premijer smoći političke snage da reformu obrazovanja dovedu do kraja, pita se Josip Šarić u posljednjem nastavku serijala o (ne)uspjelom pokušaju reforme hrvatskog školstva.
Profesor Zoran Kurelić u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira što američki međuizbori znače za Donalda Trumpa, za Sjedinjene Države i za ostatak svijeta.
Hrvatska i Crna Gora redovno i detaljno objavljuju podatke o registriranim turističkim dolascima, noćenjima i prihodima. Mnogo je teže odgovoriti na razvojno važnije pitanje koje postavlja Jovo Rabrenović: koliko turističke potrošnje postaje domaća dodatna vrijednost, prihod lokalnih dobavljača, produktivno zaposlenje i korist za zajednicu u kojoj je nastala?
U organizaciji Pugwash Hrvatska i Veleposlanstva Kraljevine Belgije gospodin Jean Pascal Zanders, belgijski stručnjak za biološko i kemijsko oružje te član Međunarodnog vijeća Pugwash Conferences on Science and World Affairs održat će predavanje o evoluciji kemijskog oružja u utorak, 10. studenoga 2026. godine, u 10 sati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, a uz potporu portala Ideje.hr.
27. listopada 2026. / čita se 27 minuta
Esej
Europa više ne može zanemariti da ima neprijatelje – od Trumpove Amerike do Putinove Rusije te identitarnih i islamističkih ideologa koji dijele isti cilj, uništenje liberalnog poretka. Njemački teoretičar Claus Leggewie postavlja neugodno pitanje – služi li opravdana postkolonijalna kritika Zapada uspostavi i jačanju autoritarnih i još gorih režima?
4. studenoga 2026. / čita se 19 minuta
Čovjek i priroda
„Slučaj Gospić” ili „slučaj svijet”? Novim hrvatskim prijevodom i nedavnim gostovanjem na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu njemački povjesničar i pisac Philipp Blom podsjeća da je „slučaj Gospić” tek sitna ilustracija apokaliptičnog nastupanja globalne prirodne katastrofe. Piše Boris Pavelić.
4. studenoga 2026. / čita se 21 minutu
EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA
Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, pitanja su na koja odgovara Oleg Maštruko.
22. listopada 2026. / čita se 14 minuta
Književnost
Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.
21. listopada 2026. / čita se 13 minuta
GLAZBA I VIDEO IGRE
Glazba iz video igara prošla je isti trnoviti put kao i filmska glazba – od zvučne kulise o kojoj se jedva razmišljalo do skladbi koje osvajaju nagrade i postaju hitovi i izvan svojih okvira. Ivan Fischer piše o samim počecima i o eri 8-bitnih čipova, kada je tehničko znanje i domišljatost kompozitora bila gotovo jednako bitna kao i sam glazbeni talent.
31. listopada 2026.
UMJETNA INTELIGENCIJA
Nakon što je OpenAI objavio više od 700 matematičkih radova iz brojnih polja matematike, Zvonimir Šikić i Vedran Čačić raspravljaju hoće li AI u budućnosti samo rasteretiti matematičare, ili će im u tome oduzeti glavnu motivaciju da se tom granom znanosti uopće bave.
Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima – ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam “tehnofašizam” uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
Diplomat i politički analitičar Želimir Brala u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira okolnosti i posljedice upravo održanih brazilskih izbora na kojima je Luiz Inácio Lula da Silva osvojio četvrti predsjednički mandat.
Što Hrvatska kupuje milijardama za obrazovanje, a što ne može kupiti, analizira Josip Šarić u novom nastavku serijala o (ne)uspjelom pokušaju reforme hrvatskog školstva.
Netanyahu opet nije izgubio, ali Izrael nakon upravo održanih izbora ulazi u novu fazu neizvjesnosti. U razgovoru s Domagojem Novokmetom vanjskopolitička analitičarka i dugogodišnja novinarka Mirjana Rakić govori o izraelskoj politici, Gazi, Zapadnoj obali i Bliskom istoku nakon Trumpa.
Maksimirski stadion, koji dovodi u pitanje autoritet bilo koje struke i prerasta u međunarodni skandal, analizira Marina Pavković.
Dan nakon povijesnih izbora u Srbiji, Dinko Gruhonjić u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira pobjedu Studentske liste. Novinar i profesor Sveučilišta u Novom Sadu smatra da je ovaj premoćni rezultat spasio Srbiju od još veće nevolje u noći u kojoj se strahovalo od nasilja.
Anti-AI revoluciju predvode upravo oni koji bi tu tehnologiju, po logici mladosti i gladi za novim, trebali objeručke prihvatiti – generacija Z – piše Velimir Grgić u eseju o pobuni protiv buduće vladavine ‘kognitivne elite’. Mržnja Gen Z prema umjetnoj inteligenciji je egzistencijalistička, ekološka, ideološka i estetska.
O stvarnim motivima američkog predsjednika i dramatičnim posljedicama ovakvog razotkrivanja američke beskrupuloznosti piše Robert Barić.
Što ostaje od transatlantskog saveza kad Trump u vanjskoj politici trguje, a Europa se sama mora braniti? S Domagojem Novokmetom o tome razgovaraju zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) i profesorica Fakulteta političkih znanosti Đana Luša.
Zašto su slučaj stadion i splitska naci-euharistija jedina moguća posljedica puta na koji je Hrvatsku poveo Andrej Plenković, objašnjava Goran Gerovac.
Što su izazovi diplomacije u 21. stoljeću i koliko su se okolnosti promijenile posljednjih godina? Ideje.hr u suradnji s Forumom za vanjsku politiku donose razgovor s Damirom Grubišom, bivšim veleposlanikom u Italiji, bivšim predsjedničkim savjetnikom Dejanom Jovićem i bivšim ministrom i veleposlanikom Božom Kovačevićem.
Premda se Andrej Plenković osjeća kao slavljenik, deseta se obljetnica njegova stupanja na premijersku funkciju ne dočekuje baš u svečarskom raspoloženju, piše Jelena Lovrić.