INTERVJU MARKO VUČETIĆ
Uoči rasprave Hrvatskog sabora o nepovjerenju Andreju Plenkoviću zbog afere s opasnim otpadom, gost Domagoja Novokmeta je Marko Vučetić, bivši saborski zastupnik, filozof i profesor na Sveučilištu u Zadru.
Forum za vanjsku politiku, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, poziva vas na panel-raspravu „Izazovi za diplomaciju 21. stoljeća”, koja će se održati u srijedu, 14. listopada 2026. u 11 sati u dvorani Orion (NSZVO, 1. kat). Dejan Jović, Vesna Pusić, Božo Kovačević i Damir Grubiša raspravljat će o tome što diplomacija danas može i gdje su joj granice.
Nobelova nagrada za fiziku 2026. godine neobična je po tome što je dodijeljena jednom čovjeku, Francisu Halzenu, iako je na projektu za koji je nagrađen radilo mnoštvo suradnika, što je i sam dobitnik naglasio. Davor Horvatić objašnjava zašto je tome tako i koji je ukupni znanstveni doprinos dobitnika
Pred Slovenijom je superreferendumska nedjelja. Pola godine nakon posljednjih parlamentarnih izbora, na kojima je „zemlja na sunčanoj strani Alpa“ dobila najdesniju vladu u svojoj povijesti, njezini će građani ponovno izaći na birališta. Ovoga puta čak na četiri referenduma. Vodič donosi Primož Cirman.
10. listopada 2026. / čita se 13 minuta
Prema Svenu Beckertu, kapitalizam se nije rodio u engleskim tvornicama, nego na karipskim plantažama i u vezama između udaljenih otoka. Novi svijet je taj koji je Europi pokazao budućnost. Marko Grdešić prati tu tezu kroz tisuću stranica Beckertove “Globalne povijestii kapitalizma” i smatra da je knjiga najjača kad opisuje neslobodni rad, a najslabija kad treba reći što kapitalizam uopće jest.
12. listopada 2026. / čita se 9 minuta
Kemija
Nobelova nagrada za kemiju 2026. dodijeljena je Henriju B. Kaganu i Kensu Soaiju „za otkriće nelinearnih učinaka i autokatalize u asimetričnoj organskoj sintezi“. Ta su otkrića, piše Tomislav Portada, pomogla da bolje razumijemo kako ciljano pripraviti jedan enantiomer željenog spoja, a također i kako je u živom svijetu prevladala samo jedna od dviju zrcalno simetričnih mogućnosti.
12. listopada 2026. / čita se 18 minuta
Znanost i umjetna inteligencija
OpenAi objavio je početkom listopada 2026. godine dokaze više od 700 matematičkih teorema, od kojih su mnogi impresivni. Oslanjajući se na esej Daniela Litta Zvonimir Šikić raspravlja je li to početak ili kraj matematike, što će raditi matematičari, a na kraju na konkretnim primjerima postavlja pitanje verifikacije dokaza
7. listopada 2026. / čita se 9 minuta
NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2026.
Nobelova nagrada za fiziku 2026. godine neobična je po tome što je dodijeljena jednom čovjeku, Francisu Halzenu, iako je na projektu za koji je nagrađen radilo mnoštvo suradnika, što je i sam dobitnik naglasio. Davor Horvatić objašnjava zašto je tome tako i koji je ukupni znanstveni doprinos dobitnika
6. listopada 2026. / čita se 10 minuta
medicina i fiziologija
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2026. nagrađuje put dug nekoliko desetljeća: od arheja i alge s očnom pjegom do prvog pacijenta kojem je optogenetika djelomično vratila vid. Optogenetika omogućuje precizno ispitivanje što se događa s nekim prilično kompleksnim ponašanjem ako znanstvenici promijene aktivnost točno određenih neurona. Tamara Čačev objašnjava što je optogenetika, kako djeluje i kako neuroznanstvenici tom metodom mogu ne samo promatrati neuronske krugove nego ih i uključivati svjetlom.
8. listopada 2026. / čita se 9 minuta
Internet
Donedavno su se prijevare prepoznavale po lošoj gramatici, no danas umjetna inteligencija uvjerljivo odgovara na pitanja i savršeno oponaša postojeće institucije. Jeremy Shearmur opisuje kako su ga lažnim pozivima pokušali namamiti u podcast i na javni radio, kako je i u koliko koraka otkrio podvalu i postavlja pitanje što ako prijevare potkopaju ogromne koristi koje donose internet i umjetna inteligencija
Španjolski premijer Pedro Sánchez raspisao je prijevremene izbore za 29. studenog. Nikolina Židek, profesorica Sveučilišta IE u Madridu, pojašnjava u razgovoru s Domagojem Novokmetom da je okidač bila deložacija 87-godišnje Maricarmen Abascal iz stana u kojem je živjela više od 70 godina.
Prošlo je 35 godina od prvog antiratnog prosvjeda Žena u crnom. O najmarkantnijem mirovnom pokretu na području bivše Jugoslavije piše Boris Pavelić.
Kako je Kurikularna reforma postala Škola za život, i kako je putem izgubljen entuzijazam, u velikom serijalu analizira Josip Šarić.
Hrvatska je ukinula agenciju za kvalitetu u zdravstvu. To je jasna poruka svima, kaže Aleksandar Džakula, osnivač Centra za zdravstvene sustave, politike i diplomaciju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom.
Matija Miloš piše o razumijevanju uloge oporbe u hrvatskim uvjetima forsiranja pravovjernosti, tretiranja vlasti kao plijena i pristajanja samih oporbenjaka na to da se njihovo djelovanje svede na pokušaj da osvoje vlast.
Odlučnost Gospićana pokrenula je niz građanskih pobuna diljem Hrvatske, od Našica do Raše. Njihove zahtjeve analizira Veronika Rešković.
Vlada obećava sanaciju slučaja Gospić u roku od godinu i pol – bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u razgovoru s Domagojem Novokmetom kaže da su to “gluposti i bablje priče”, i objašnjava zašto hrvatski sustav gospodarenja otpadom nema šanse to stvarno riješiti u tom roku.
Kada se govori, piše i razmišlja o demokraciji zaboravlja se ključna stvar. Ona je oblik vladavine nastao unutar robovlasničke strukture, kaže Goran Gerovac.
O uspjehu radikalno desnog AfD-a u Njemačkoj Domagoj Novokmet razgovara s Tihomirom Cipekom, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Što nas iskustvo pandemije može naučiti o novom Vladinom Znanstvenom savjetu i granicama između znanosti i politike, analizira Marija Brajdić Vuković.