ekonomika kompleksnosti

Računalno istraživanje ekonomije Rimskog carstva. Manje otkrića o prošlosti nego o današnjici

Računalna je tehnologija zaposlena u istraživanju ekonomije i društva Rimskog carstva. Sve ipak ovisi o pretpostavkama, koje očito snažno ovise o današnjim konceptima kako svijet funkcionira. Željko Ivanković predstavlja novu metodu u razumijevanju antičke (i današnje) ekonomije u knjizi o ekonomici kompleksnih sustava

Željko Ivanković / 3. ožujka 2021. / Publikacije / čita se 18 minuta

27. veljače 2021. / Članci / čita se 10 minuta

misija na mars

Dolazi doba astrobiologije. Kako će i gdje Perseverance tražiti tragove mogućeg života. Marsovce ne očekuje.

Nije isključeno da su prve organske molekule na Zemlju došle iz svemira (teorija panspermije). Kasnije su iz tih jednostavnih molekula nastajale sve složenije dok se nisu pojavile nukleinske kiseline koje su imale sposobnost autoreplikacije, objašnjava Tamara Čačev smisao potrage za tragovima mogućeg života na Marsu u koju su se uz Sjedinjene Države upustile i druge velike sile

Tamara Čačev

23. veljače 2021. / Članci / čita se 22 minute

knjige

Ne, ne znate sve o Trumpu, i ne, on nije prošlost nego naprotiv, državnik novog doba. Ni sam Woodward nije mogao vjerovati

Bob Woodward novinar je koji pretpostavlja da će sugovornici zbog svojeg osobnog integriteta izbjegavati očite laži ili iskrivljavanja istine. Trump mu je potpuna suprotnost i utjelovljenje novog doba u kojem istina nije važna, već samo mačo-ponašanje, osjećaji i plemenska pripadnost, piše Goran Mihelčić. U Woodwardovu svijetu još postoje koncepti poput odgovornosti i dužnosti, no u Trumpovom svijetu jedine konstante su ono što on želi i što drugi osjećaju.

Goran Mihelčić

24. veljače 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Češka

Nova generacija političara koja napokon navješćuje kraj postkomunističkih tajkuna i istrošenih populista. Mogu li Pirati izbaviti Češku?

U Češkoj je na djelu politička smjena generacija, koja označava stvarni kraj postkomunističke sprege desnice, tajkuna, bivših komunista i kompromitiranih socijaldemokrata. Iako članak Sofije Kordić naravno ne referira izravno na druge zemlje, može se čitati u ključu u kojem se traže paralele i u Hrvatskoj

Sofija Kordić

18. veljače 2021. / Klub Batina

Klub Batina, osmi razgovor

Snimka razgovora o popularizaciji znanosti u povodu izlaska knjige Blesimetar Treći Saše Cecija

U utorak 23. veljače Klub Batina, koji su osnovale Ideje.hr, organizirao je u suradnji s časopisom Priroda razgovor o popularizaciji znanosti, u povodu knjige Blesimetar Treći Saše Cecija. U živoj i intrigantnoj diskusiji sudjelovali su Rajka Rusan, Jelena Šuran (na naslovnoj fotografiji), Dario Hrupec, Ivan Kraljević, autor knjige Ceci te urednik Ideja Željko Ivanković. U nastavku možete pogledati snimku.

Ideje.hr

23. veljače 2021. / Članci / čita se 9 minuta

koronavirus

Neke viruse sprečavaju lijekovi, ali SARS-CoV-2 ne uspijevaju pobijediti. Korektor mutacija

Virus koji uzrokuje prehladu, a na ljude je skočio s krava koje su ga dobile od miševa, potkraj devetnaestog stoljeća ubio je više od milijun ljudi. Zbog stalne izloženosti danas su ljudi na njega imuni. Bi li se to moglo dogoditi i sa SARS-CoV-2?

Zvonimir Šikić

17. veljače 2021. / Članci / čita se 13 minuta

entropija i strijela vremena

Kako vrijeme teče to je nered veći. Zašto krhotine spontano ne formiraju ponovo cijelu čašu?

Kad u nekom društvu netko prirodoslovne ili tehničke struke pokaže da ne zna tko je William Shakespeare, to je strašno i neoprostivo. No, kad u istom društvu netko društvene ili humanističke struke pokaže da ne zna za drugi zakon termodinamike, nikome ništa, pojeo vuk magare. A trebalo bi biti jednako strašno. Drugi zakon termodinamike jedan je od temeljnih zakona prirode, trebao bi biti dio opće kulture, no većini ljudi je špansko selo, piše Dario Hrupec.

Dario Hrupec

18. veljače 2021. / Rasprave / čita se 26 minuta

esej

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja

Boris Kožnjak

17. veljače 2021. / Rasprave / čita se 12 minuta

rasprave

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku

Ivan Žilić

17. veljače 2021. / Članci / čita se 9 minuta

Pandemija u Los Angelesu

Plaže se pune beskućnicima, a skloništa životinja ispražnjena. Pandemija na Zapadnoj obali.

Kalifornija je američka savezna država čiji je saldo u pandemiji najlošiji. Rašeljka Maras opisuje život u obećanoj zemlji

Rašeljka Maras

18. veljače 2021. / čita se 17 minuta / Članci

Republika (I)

Republika i/ili demokracija. Vrlina zauzimanja za javnu stvar i prezidencijalna megalomanija

Prije godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. U tom povodu Žarko Puhovski tumači pojam republike, zatim odnos tog pojma prema pojmovima demokracije, jednakosti i pluralizma, te iz tog teorijskog kuta analizira neke zapažene Milanovićeve iskaze u prvoj godini mandata

Žarko Puhovski

9. veljače 2021. / Aktualno / čita se 3 minute

Osvrt

Zemlje koje ne cijepe AstraZenecom starije od 65 ne usude se reći da im mladalačka godina života vrijedi više

Pod pretpostavkom da je AstraZenecino cjepivo 95 posto učinkovito kod mlađih, a 50 posto učinkovito kod starijih od 65, Zvonimir Šikić je izračunao da Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Italiji mladalačka godina života vrijedi pet puta više od godine života starijih

Zvonimir Šikić

9. veljače 2021. / Aktualno / čita se 4 minute

Osvrt

Bićanić o HGK. Mlađa generacija političara ista kao starija. Nema laste za ovo proljeće

Pitanje članarina u HGK u prvi je plan opet izbacilo staru dilemu između “šok terapije” i “postepenosti”, piše Ivo Bićanić. Treba li sve što je bilo prije devedesete zamijeniti kapitalizmom i preko noći naglo i brzo stvoriti nova pravila ili je takvu razgradnju bolje postići nizom postepenih, pripremljenih, promišljenih i postojećim prilikama prilagođenih promjena?

Ivo Bićanić

5. veljače 2021. / Rasprave / čita se 18 minuta

Institucionalizam (1)

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti

Josip Lučev

4. veljače 2021. / Članci / čita se 19 minuta

knjige

Pet strategija antikapitalizma: razbijanje, rastavljanje, kroćenje, odupiranje, bježanje

Kapitalizam je nepravedan, kapitalizam ljude izlaže poniženju. Ima li ipak nešto od kapitalizma što u svijetu nakon kapitalizma može opstati i vrijedi zadržati piše Hana Samaržija u prikazu knjige Kako biti antikapitalist u 21. stoljeću Erika Olina Wrighta

Hana Samaržija

28. siječnja 2021. / čita se 5 minuta / Članci

O najnovijem stanju borbe za ravnopravnost

Izvještaj s bojišnice Nadežde Čačinovič: Radi se o zloupotrebi moći a ne o neprimjerenoj požudi

Oni bez moći razvijaju strategije kojih bi se slobodna bića možda stidjela. U neka davna vremena jednog profesora predatora dočekala je u mraku skupina studentica i naprosto pretukla, ne bi li ga naučile pameti

Nadežda Čačinovič

4. veljače 2021. / Članci / čita se 11 minuta

esej

Dobri i(li) zli bog

Mnoge katastrofe u povijesti protumačili su kao božju kaznu. Pa i prilikom posljednjeg potresa u Petrinji, dvojica hrvatskih biskupa komentirali su kako je time Bog poslao poruku. Pogođen katastrofalnim potresom u Lisabonu Voltaire mu je posvetio poemu, a potom u Candideu ismijao Leibnizovu ideju o harmoničnom, najboljem od svih mogućih svjetova, jedinom kakav je mogao biti. Čak i ako je bog pokrenuo svijet, piše Zdenko Duka, ljudi ga čine boljim ili lošijim

Zdenko Duka

30. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 29 minuta

Analize

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

Ozbiljno nastojanje formuliranja (i formiranja) nacionalnoga interesa (odnosno: nacionalnih interesa) toliko je potencijalno dalekosežno da redefinira i samorazumijevanje nacije. Baš je zato podjednako riskantno - i nužno, baš zato, jednom možda, započne i ozbiljnim strategijskim mišljenjem (koje se legitimira svojim taktičkim potencijalom), završava Žarko Puhovski članak u kojem recentnu Nacionalnu strategiju kontekstualizira u pitanje formuliranja nacionalnih interesa

Žarko Puhovski

30. siječnja 2021. / Članci / čita se 14 minuta

Njemačka Pandemija

Wolfgang Streeck: Kojoj znanosti vjerovati? Zašto se protiv korone ne koristi sociologija

Iako mit o Nijemcima koji pandemiju svladavaju diciplinom - pada, i dalje čak 47% upitanih želi zadržati oštrije mjere, njih 32% misli da bi ih trebalo još pooštriti i samo njih 18% misli da bi ih trebalo ublažiti, piše Anđelko Šubić u članku u kojem se, slijedom razmišljanja sociologa Wolfganga Streecka, objašnjava da bi mjere valjalo ciljati ali i zašto se to ne čini nego se primjenjuje metoda - sjekire

Anđelko Šubić

30. siječnja 2021. / Članci / čita se 4 minute

međunarodna politika

Velika Britanija i Europska unija, koja sve pitanja tek treba riješiti

Izvan dogovora ostaje za sada cijelo područje usluga, posebno financijskih, što je važna britanska industrija. Neriješeno je i pitanje razmjene i kretanja digitalnih podataka, osnovice suvremene ekonomije. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje razine suradnje u području sigurnosti. Britanija trenutno ne koristi Schengenski informacijski sustav i nije više članica Europola

Ivan Grdešić

20. siječnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina, sedmi razgovor

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

Ideje.hr

23. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

književnost

Književnost liječi, priprema nas na neuspjeh, ona je niz austajderskih priča o ljudima koji pokušavaju objasniti svoje osjećaje

One koji literaturu odbacuju kao „samo fikciju“ valja podsjetiti na istraživanja da nam se dok čitamo o mirisima aktiviraju olfaktivni dijelovi mozga, a ako čitamo o nekome tko trči, aktivan nam je dio mozga zadužen za kretanje! Marija Ott Franolić piše o tome kako joj je knjiga Elif Shafak o očuvanju mentalnog zdravlja u doba podjela, nastala u vrijeme pandemije, pomogla da pročita roman Dezorijentalna iransko-francuske spisateljice Négar Djavadi

Marija Ott Franolić

19. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Pandemija

Novi sojevi virusa. Kako nastaju, koliko su opasni, kako se otkrivaju? Efikasnost cjepiva.

Virus se razmnožava u velikim brojevima i ne kopira precizno svoj genom. Dio mutacija ne predstavlja značajne promjene, dio mutacija smanjuje učinkovitost virusa, a dio mutacija ga čini efikasnijim, primjerice bolje se veže na receptor na stanicama koje inficira. Takav je soj efikasniji u pronalasku mjesta za umnažanje pa postoji šansa da prohara kroz ljudsku populaciju i postane dominantna verzija

Tamara Čačev

16. siječnja 2021. / Članci / čita se 17 minuta

Nakon potopa

Ujedinjeno Kraljevstvo rašiveno po šavovima. Zdravstveni sustav, temelj društva, ugrožen kombinacijom Covida-19 i Brexita

Na političke i društvene događaje te na živote stanovnika utječu kvalitete i kapaciteti institucija i odluke donesene i prije nekoliko desetljeća. Nino Bantić objašnjava kako su odluke o Brexitu i upitne protupandemijske mjere ugrozile funkcioniranje najvažnije nacionalne infrastrukture, britanskog zdravstvenog sustava, pokazale rezultate reforme kojima su Škotska, Wales i Sjeverna Irska dobili parlamente i vlade i podsjetile na povijesni mirovni sporazum iz 1998. godine

Nino Bantić

12. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 11 minuta

o metodi

Koliko vjerovati ekonomistima? Samouvjerene preporuke i nekredibilno pouzdanje.

Istraživači prvo moraju reći što ne znaju, a potom na temelju najslabijih pretpostavki davati zaključke i preporuke. U ekonomiji, put je često upravo obrnut, objašnjava Ivan Žilić zaključke Charlesa Manskog u članku u kojem suprotstavlja pojedinačne istraživače ekonomiste i ekonomiju kao disciplinu te pokušava odgovoriti na pitanja: Što nam ekonomija kao istraživačka disciplina može dati? Koliko je to znanje primjenjivo? Radi li se o deskriptivnoj ili preskriptivnoj disciplini?

Ivan Žilić

7. siječnja 2021. / čita se 12 minuta / Aktualno Članci

katastrofe

Altruizam nakon prirodnih katastrofa. Kratko traje i ne prevladava postojeće podjele, više se pomaže ‘svojima’

Dogradonačelnica Gline već se pobojala da bi većina građana za mjesec dana mogla zaboraviti na gradove pogođene potresom, podsjeća Goran Mihelčić u članku u kojem objašnjava psihologiju altruizma u prirodnim katastrofama. Realno je očekivati pojačano iseljavanje.

Goran Mihelčić

12. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 22 minute

država i brodogradnja

Mladen Klasić: Kako se trebaju a kako ne trebaju graditi brodovi. Ima li brodogradnja budućnost? Iskustva i preporuke.

Mladen Klasić veliki je brodograđevni inovator i čelnik u Uljaniku u vrijeme najvećih poslovnih i tehnoloških uspjeha i slave. U članku, uz svoja osobna iskustva, analizira razvoj brodogradnje u Hrvatskoj, objašnjava kako se i zašto mijenjao način poslovanja te iznosi realna očekivanja od brodogradnje. Klasić zaključuje da je Uljanikov program velikih brodova najveća kolateralna žrtva slamanja Hrvatskog proljeća ali je brodograđevna politika u samostalnoj Hrvatskoj uglavnom bila promašena

Mladen Klasić

6. siječnja 2021. / Rasprave / čita se 19 minuta

povijest i dileme

„Dezerteri“ u Domovinskom ratu: građanski neposluh ili prigovor savjesti?

Ovo je tema o karakteru hrvatske države u ratnom stanju, koja još nije ustavno-pravno i etički dozrela onako kako to pristaje liberalnom, građanskom, pa i republikanskom poretku, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

2. siječnja 2021. / Članci / čita se 16 minuta

Obljetnice

Hegelova četvrtina milenija – ili: kako je potonuće filozofijskoga „Titanica“ u sudaru s nakupinom materije lansiralo flotu monotematskih brodica

U povodu 250 obljetnice Hegelova rođenja Žarko Puhovski se u prvom dijelu osvrće na filozofe koji su se neposredno nastavljali na pojedine aspekte njegova djela, zatim prikazuje koliko je iznenađujuće njegova filozofija živa među današnjim misliocima vrlo različitih orijentacija i interesa te na kraju tumači najpoznatije Hegelove zaključke koji su izraženi u nizu poznatih 'slogana'

Žarko Puhovski

2. siječnja 2021. / Publikacije / čita se 16 minuta

knjige

Financijalizacija: svi kao znaju što je, ali zašto je jednom rješenje a drugi put problem? Konfuzija pojave i ideologije.

Poveliki zbornik o financijalizaciji nalik je leksikonu, prolazeći kroz njega čitalac ima sam rekonstruirati mehanizme na temelju kojih se fenomen formira i oblikuje društvenu i političku hijerarhiju, zaključuje Željko Ivanković u osvrtu u kojem naglasak stavlja na odnos vrijednosti i cijene, zatim na problem kako financijalizacija izaziva nejednakost te postavlja pitanja: je li doba financijalizacije jedinstveno ili dio povijesnog trenda i može li se razumjeti bez standardne ekonomike

Željko Ivanković

25. prosinca 2020. / Rasprave / čita se 39 minuta

esej

Sizif iz Camusova eseja sličan je junaku Orwellove 1984. Ponovo je trenutak za pitanje o smislu

Prema skepticima nikad, neovisno o subjektivnom dojmu, ne možemo reći da doista znamo jesmo li sretni. Ipak, zamke koje postavljaju mogu se okrenuti protiv njih

Vedran Krušvar

26. prosinca 2020. / Članci / čita se 17 minuta

razmišljanja

Razuzdane dvadesete se zahuktavaju. Bićanićeva ‘strategija s malo hrabrosti’

Jedna od zamjerki Ive Bićanića nedavno objavljenoj nacionalnoj strategiji bila je da joj nedostaje hrabrosti. Ovdje izlaže svoje dvije prostorne, dvije ekonomske i dvije društvene vizije, naznačujući izbore za koje se Hrvatska može odlučiti. Posebno naglašava zabludu da je izrada strategije karakteristika socijalizma kakav je vladao u Sovjetskom Savezu. Naprotiv, to je tema ekonomskih nobelovaca i u zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva. Na kraju ističe moguće stranputice

Ivo Bićanić

24. prosinca 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, šesti razgovor

Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

U raspravi o knjizi Enesa Kulenovića 'Ljudska prava nakon Babela', za koju jedobio Državnu nagradu za znanost, sudjelovali su, uz autora: Ivana Radačić, Ana Matan, Nebojša Zelič, Nenad Zakošek, Božo Kovačević, Raul Raunić i Đorđe Gardašević

Ideje.hr

17. prosinca 2020. / Rasprave / čita se 36 minuta

prijevodi

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica

Ideje.hr

16. prosinca 2020. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

vanjska politika

Na Zapadnom su Balkanu sve snažniji utjecaji Rusije, SAD, i EU. Jedino Hrvatska nema nikakvu politiku prema regiji kojoj pripada i koju bi predvodila

Inicijatori osnivanja Foruma za vanjsku politiku prvi su sastanak 9. prosinca posvetili raspravi o hrvatskoj vanjskoj politici na Zapadnom Balkanu. Jedan od uvodničara, Božo Kovačević, zaključio je da je ta politika autistična, a potvrdu našao u riječima samog premijera Andreja Plenkovića da su Berlinski proces i Mini Schengen ustvari njemačke inicijative i da se hrvatska prema njima postavlja - pasivno.

Božo Kovačević

12. prosinca 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave

RASPRAVE

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.

Jeremy Shearmur

11. prosinca 2020. / Članci / čita se 8 minuta

književnost

Saša Stanišić, dobitnik najvažnijih njemačkih nagrada za knjige pisane na nematerinskom jeziku

Bacam brzi check na svoju knjižnicu: Saša Stanišić, dvije knjige, dvanaest primjeraka, svi raspoloživi. Šteta, sjajno piše, predstavlja Ante Alerić traženog njemačkog pisca (stotinu književnih večeri godišnje) čiji je i treći roman Porijeklo objavila Fraktura

Ante Alerić

2. prosinca 2020. / Članci / čita se 13 minuta

molekularna biologija

Googleova umjetna inteligencija riješila dosad nerješive probleme u molekularnoj biologiji.

Koliko se radi o superiornom načinu rješavanja problema govori to što je AlphaFold za samo pola sata riješio strukturu bakterijskog proteina koja se eksperimentalno rješavala gotovo desetljeće, objašnjava Tamara Čačev. Taj je algoritam sudjelovao i u predikciji strukture proteina SARS-Cov-2 virusa i kada je za nekoliko mjeseci dobivena struktura nekih od njih predviđanje je bilo prilično vjerodostojno

Tamara Čačev

2. prosinca 2020. / Članci / čita se 9 minuta

Pandemija, ekonomija, društvo

Sedláček: Pandemija ubrzava poboljšavanje svijeta. Solidarnost sve snažnija, bez gospodarskog rasta možemo

Greta Thunberg je htjela ograničiti broj letova i svi smo govorili da je sišla s uma, da to nije moguće. A sad, avio transport se takoreći potpuno zaustavio i nije se dogodio kraj svijeta. Izbori se, na primjer, rukovode drugim stvarima, ne ekonomijom, što je vrijedilo i prije Covida. Vjerujem da ćemo prije ili kasnije shvatiti da moramo stvoriti društva u kojima ne raste BDP, već obrazovanje.

Sofija Kordić

4. prosinca 2020. / Članci / čita se 11 minuta

međunarodna politika

Komunistički internacionalizam. Kina lider slobodne trgovine. Je li moguća obnova globalne uloge Sjedinjenih Država?

Sve dok ne budu riješeni njezini temeljni unutrašnji problemi, Amerika neće biti spremna za ponovno preuzimanje liderstva u organizacijama koje je prethodno napustila ili ih je – kao u slučaju NATO saveza – ignoriranjem interesa partnera ozbiljno poljuljala, piše Božo Kovačević

Božo Kovačević

28. studenoga 2020. / Članci / čita se 7 minuta

esej

O svjetsko-povijesnom porazu ženskoga spola. Marginalija uz 200 godina od rođenja Friedricha Engelsa.

Možemo li pomoću Engelsa bolje vidjeti je li feminističko razmišljanje o matrijarhatu mitotvorna, dakle nekritična djelatnost, pita se Nadežda Čačinovič. Zaključuje da je korekcija samo donekle potrebna zato što je posve očito što je u osnovi Engelsove analize: odbijanje nepravde i ovisnosti.

Nadežda Čačinovič

3. prosinca 2020. / Iz medija / čita se 9 minuta

zakoni

Četiri razloga zašto uvođenje obveznog savjetovanja prije pobačaja nije dobra ideja

Kad se donose zakoni onda rasprava treba biti argumentirana. Iako je u nekim razvijenim zemljama savjetovanje prije pobačaja zakonom propisano kao obavezno, Duje Kovačević obrazlaže zašto se za njima u ovom slučaju nije uputno povoditi

Duje Kovačević

27. studenoga 2020. / Klub Batina

Klub Batina, četvrti razgovor

Koliko ekonomisti i drugi znanstvenici znaju matematiku i koliko im i za što treba. Video o Knjizi za klikeraše

Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, Dario Hrupec sa Sveučilišta JJ Strossmayer u Osijeku, predstavili su Knjigu za klikeraše poznatog matematičara Zvonimira Šikića. Razgovor se orijentirao oko pitanja prave mjere korištenja matematike u znanosti, posebno u ekonomici.

Ideje.hr

15. studenoga 2020. / Aktualno Članci / čita se 21 minutu

nacionalna razvojna strategija republike hrvatske

Bićanić: Nismo baš svi bedaci. Za taj novac strategiju su mogli napisati Rodrik i Acemoglu, recenziju Krugman i Stiglitz i još bi ostalo za Ekonomski institut

Papazjanija koja se nudi kao strategija nepopravljivo je loša. Bio bi gubitak vremena tekst vraćati na doradu kojom bi se eventualno napravio smisleni dokument na trećini sadašnje duljine. Autori Tramišak/Plenković nisu sposobni i nemaju hrabrosti napraviti bolje. Dokument kakav je sad zadovljava eurokrate da odriješe kesu, a rasprave oko ove papazjanije gubitak su vremena. Imalo bi je smisla ismijati kako bi se autorima pokazalo da prepoznajemo u kojoj su mjeri napravili traljav posao. Dobili smo sterilan i bezubi dokument, koji ni ovu ni buduće vlade ni na što ne obavezuje i ne ograničava provedbu njihovih programa, kakvi god bili. Svatko i dalje može što hoće

Ivo Bićanić

21. studenoga 2020. / čita se 21 minutu / Rasprave

jednakost

Jednakost i nasilje. Ništa ne ukazuje na to da je jednakost ‘normalna’

Uvođenje opće društvene jednakosti bilo bi, kako to i iskustvo pokazuje, moguće samo uz primjenu enormne sile, što je i inače slučaj s utopijskim vrijednostima - uz svagda neizvjestan ishod, završava Žarko Puhovski članak u kojem prvo objašnjava razumijevanje jednakosti od Antike do suvremenog doba, a na kraju komentira teze Thomasa Pikettyja, najnovijeg promotora tog pojma

Žarko Puhovski

17. studenoga 2020. / Publikacije / čita se 22 minute

Bankovna politika

Damir Odak, metaforična ispovijest. Kako HNB vidi ulogu banaka i bankara u ekonomiji. Dileme i rizici.

Argumente za svoju bankovnu politiku, koju HNB njeguje već godinama, Damir Odak, bivši viceguverner, iznosi neobičnim stilom, punim slika, analogija i alegorija, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu A Political Economy of Banking Supervision. Iako je bogata sadržajima o kojima bi se u Hrvatskoj itekako trebalo raspravljati, teško da će se stručna javnost u to upustiti. Time će se možda baviti europski kuloari

Željko Ivanković

18. studenoga 2020. / Članci / čita se 9 minuta

Politološki razgovori

Pandemija, Europa, demokracija, sindikati i politička dimenzija filma Joker, sve u dva dana. Video

Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima

Leon Cvrtila

11. studenoga 2020. / čita se 19 minuta / Publikacije

Teorijska ekonomika

U ekonomici stalno pobjeđuje struja čiji su teorijski temelji i prediktivna moć slabiji.  Tako su uspješni još samo svećenici

Srž sukoba u ekonomici je oko prirode novca, piše Zvonimir Šikić u članku u povodu knjige Money and Government, Roberta Skidelskog. Druge intenzivne i povezane ekonomske rasprave su o određenju dugog roka 'prirodne ekonomske ravnoteže' i kratkog roka poremećaja, te o mogućnosti mikroekonomskog utemeljenja makroekonomije. Skidelsky daje povijesni i kritički pogled na te rasprave, očekuje u kojem bi se smjeru ekonomika mogla reformirati te na tom temelju odgovara na poznato Kraljičino pitanje zašto nitko nije predvidio krizu 2008. godine

Zvonimir Šikić

10. studenoga 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta

zakoni

Istospolni parovi jednakopravni su u udomiteljstvu. Zašto ne i u umjetnoj oplodnji?

Zakonski je medicinska oplodnja određena kao liječenje, čime se, a da ih se ne diskriminira, pokušava zaobići tri skupne: žene koje nemaju partnere, lezbijske parove i transrodne osobe, identitetske muškarce sa ženskim reproduktivnim organima. Duje Kovačević kritizira taj pristup kao nedosljedan i predlaže rješenje

Duje Kovačević

7. studenoga 2020. / čita se 8 minuta / Članci

Amerika

Američki intelektualci: Je li Trump (bio) fašist? Ili ne odskače od tradicije američke politike? Ili se radi o onom trećem?

Tvrtko Vrdoljak prikazuje tri pozicije u diskusiji u američkim akademskim krugovima o pitanju je li Donald Trump fašist, sintetizira što je debata otkrila i izvodi svoj zaključak

Tvrtko Vrdoljak

7. studenoga 2020. / Članci / čita se 13 minuta

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

5. studenoga 2020. / čita se 11 minuta / Članci

uz nobelovu nagradu za fiziku

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade

Dario Hrupec

30. listopada 2020. / Aktualno Rasprave / čita se 32 minute

digitalno normalno

Izazivanje Sudnjeg dana ili rođenje nove religije? QAnon. Kultovi iz doba socijalnih mreža, video-igara i teorija zavjere.

Goran Mihelčić napisao je opsežan prikaz QAnona, izvorno američkog fenomena koji osvaja i Europu, a u sklopu kojeg Donald Trump figurira kao 'spasitelj'. Tko je misteriozni Q? Imaju li Rusi prste u svemu tome? Koja je psihološka pozadina narastanja QAnona, a koje mu komunikacijske i tehnološke okolnosti pogoduju? Mihelčić zaključuje da se fenomen neće ispuhati te razmatra opcije u kojem bi se smjeru mogao razvijati

Goran Mihelčić

29. listopada 2020. / Klub Batina

klub batina, treći razgovor

Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti

Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin

Ideje.hr

23. listopada 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta

politička i ekonomska nejednakost

Kritični trenutak za zaokret od oligarhije prema demokraciji. Empirijska analiza

Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana

Josip Lučev

28. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta

prikaz

Uvođenje socijalizma tako da se sačuva kapitalizam.

Iako politika koju Piketty predlaže izgleda radikalno antikapitalistička, detaljnijim promišljanjem utvrđujemo da ukidanje kapitalizma nije njegov cilj, piše Božo Kovačević u osvrtu na raspravu o knjizi Kapitalizam i ideologija. Da sustav progresivnog oporezivanja osigura sredstva za javne politike potrebno je da dionice donose profit, da nekretnine donose visoke rente a menadžeri dobivaju visoke plaće. Uspješna kapitalistička ekonomija trebala bi imati socijalističku političku nadgradnju

Božo Kovačević

21. listopada 2020. / Rasprave / čita se 22 minute

RASPRAVE

Moral i religija. Je li nešto dobro zato što to bog zapovijeda ili zato što je dobro? Moralna otkrića

Neke od najmračnijih stranica u povijesti ispisali su ljudi koji su mislili da je ono što rade ispravno, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem prvo ispituje odnos morala i religije, a na kraju raspravlja kako da se ljudi iz različitih tradicija, u kojima drukčije shvaćaju što je moralno, postave jedni prema drugima u multikulturnoj zajednici

Jeremy Shearmur

14. listopada 2020. / čita se 14 minuta / Članci

ekonomija i korona

Sljedeće, odnosno novo normalno: inflacija i zašto to ovaj put može biti dobro

U maniri precjenjivanja "našeg povijesnog trenutka" i "naše uloge u tektonskim promjenama" mnogi u Velikoj recesiji prepoznaju početak nove faze kapitalizma, a zajedno s korona-šokom vide nekakvu točku prekida jer svijet navodno više neće biti isti, piše Ivo Bićanić u članku u kojem analizira prirodu aktualnih zbivanja u ekonomiji nakon Velike recesije i u doba korona-šoka. Posebnu pažnju posvećuje preispitivanju pozicije centralnih banaka koje je počelo i prije

Ivo Bićanić

14. listopada 2020. / Članci / čita se 6 minuta

Analize

To je to, tu je problem. Ionako nisko povjerenje građana u institucije dodatno je smanjeno.

Nepovjerenje hrvatskih građana u vlast i institucije nije novost. Umjesto da Vlada suočavanje s pandemijom iskoristi za snaženje veza s građanima, raspuštanje Sabora i izbori, u kombinaciji s potresom u Zagrebu nisu tome pomogli. Povjerenje je narušeno čak i u zdravstvo i policiju.

Martina Pezer i Branko Stanić

8. listopada 2020. / Članci / čita se 11 minuta

Nobelova nagrada za medicinu

Priča o otkriću. Bolest kojoj je uzročnik virus, liječi se iako za nju još nema cjepiva. Hepatitis C

Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev

Tamara Čačev

9. listopada 2020. / Članci / čita se 12 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2020

Emmanuelle i Doudna dobitnice Nobela za otkriće genetskih škara, ali nagrada je premalo za sve zaslužne. Sudski sporovi

Ovogodišnje laureatkinje su prve publicirale otkriće, sedam mjeseci prije Feng Zhanga koji je međutim u svojem radu pokazao kako ovaj sistem može funkcionirati i unutar stanica eukariotskih organizama u koje spadaju biljke, životinje i čovjek, što u primjeni ima puno veću težinu (a to omogućava i izdašne kompenzacije vlasnicima patenta). To je urodilo s nekoliko sudskih procesa u kojima od prošlog mjeseca 'vodi' Zhang i njegova grupacija, piše Tamara Čačev o Nobelovoj nagradi za kemiju

Tamara Čačev

6. listopada 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, drugi razgovor

Čime je milostiva Bela Krleža počastila ansambl nakon 100. izvedbe Glembayevih i što je mislila o ‘tom socijalizmu’

Održan je drugi sastanak Kluba Batina, a u povodu knjige Snježane Banović Kazalište za narod, koju su sudionici nazvali 'kapitalnim djelom' razgovaralo se o kazalištu, umjetnosti, književnosti, filozofiji, politici i - intrigama

Ideje.hr

30. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta

stručnjaci i korona

Psihologija i pandemija. Destruktivna kompeticija i narcizam slabe legitimitet eksperata i liberalnu demokraciju

Zabrinjava hipoteza da je uspješno partnerstvo stručnjaka i liberalnih demokracija bilo tek jedinstveni splet okolnosti u drugoj polovici 20. stoljeća kada je društvena nejednakost bila mala, a ekonomije su desetljećima rasle u miru, piše Goran Mihelčić potkraj članka u kojem se bavi psihološkim i inim razlozima slabljenja autoriteta stručnjaka, osobito vidljivim u koronakrizi, a koji se očituje u nemilosrdnim sukobima elita i populističkim nasrtajima na elite

Goran Mihelčić

5. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta

esej

Sloboda govora u doba post-istine. Sloboda govora i sloboda (političkog) djelovanja. Moć i riječ.

U doba tzv post-istine ponovo se postavljaju pitanja slobode govora, govora mržnje i pozivanja na nasilje, autocenzure i prijetnji s pozicija moći. Prolazeći kroz povijest političke filozofije i filozofije jezika Karlo Jurak objašnjava vezu slobode govora i slobode (političkog) djelovanja te komentira i postupke predsjednika Milanovića

Karlo Jurak

24. rujna 2020. / Članci / čita se 10 minuta

Istraživanje

Iseljavanje i pitanje političkog povjerenja. “Kažu da su ljudi glupi, ali nisu – pametni su!”

Dora Bagić diplomirala je na Sveučilištu u Leidenu istraživanjem o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Iako na iseljavanje nesumnjivo utječu iekonomski čimbenici, čini se da je nisko političko povjerenje glavni razlog iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku, zaključuje Bagić. U nastavku su sažetak njezina istraživanja i glavni naglasci

Dora Bagić

25. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta

međunarodna politika

Shearmur u Kini. Kontraproduktivni napadi i nerazumna očekivanja

Potaknut odnosom koji vlade na Zapadu, predvođene Sjedinjenim Državama, razvijaju prema Kini, Jeremy Shearmur upozorava na moguću štetu za sve nas koja iz toga može proisteći. Iznosi svoja zapažanja o karakteru vlasti u Kini te predlaže drukčiju strategiju

Jeremy Shearmur

27. rujna 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta

međunarodna politika

Serija međunarodnih skandala. Odnos EU i Kine testira se u Češkoj. Prijetnje i kontraprijetnje

Dio visokopozicioniranih čeških političara suprotstavio se politici svojeg predsjednika Zemana koji bliskost s Kinom tumači oslobađanjem od stiska EU i SAD-a. Nakon što je Miloš Vystrčil, predsjednik Senata, posjetio Tajvan uslijedila je razmjena izuzetno oštrih poruka s kineske ali i s europske strane

Sofija Kordić

21. rujna 2020. / Rasprave / čita se 24 minute

reakcije

Što je „kulturni marksizam“? U povodu članka o rušenju spomenika u SAD

Upotrebu pojma 'kulturni marksizam', u članku o rušenju spomenika u SAD-u, Karlo Jurak smatra pogrešnom. Iako je kritičan prema 'političkoj korektnosti' i nametanju kulture ukidanja (cancel culture) na nekim sveučilištima od strane radikalne ljevice, smatra da je 'kulturni marksizam' u članku profesorice Ane Munk kao miješanje alkemije s kemijom

Karlo Jurak

3. rujna 2020. / Rasprave / čita se 33 minute

kultura ukidanja

Feministički i LGBT pokret nisu zahtijevali rušenje spomenika patrijarhalnog društva. Suvremeno idolopoklonstvo, ikonoklazam, demokracija i zapadna kultura

Prema umjetničkim bismo se djelima trebali odnositi kao prema ljudima koji se slobodno kreću i djeluju među nama sa svim svojim proturječnostima, osobnim slabostima i ograničenjima povijesnog konteksta u kojem su djelovali, zaključuje povjesničarka umjetnosti Ana Munk u razgovoru u kojem povezuje trend rušenja spomenika u Sjedinjenim Državama s bližim i daljim povijesnim primjerima ikonoklazma (i idolopoklonstva). Prema profesorici Munk tijekom dva tisućljeća u zapadnoj se civilizaciji razvio odnos prema umjetnosti drukčiji od onog koji nastaje u sklopu 'kulturnog marksizma' koji podupire suvremenu američku krajnju ljevicu

Ana Munk

19. prosinca 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta

Osvrt

Reforma koja to nije. Je li moguće unapređenje bez novog poreza i promjena u mirovinskom i zdravstvenom sustavu?

Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?

Iva Tomić

11. rujna 2020. / Članci / čita se 30 minuta

Analize

Pet valova poreznih reformi Zdravka Marića. Nema dokaza o ostvarenju ciljeva, a Bićanić razotkriva nenajavljene trendove

Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji

Ivo Bićanić

16. rujna 2020. / čita se 17 minuta / Publikacije

prijevodi

Slobodna razmjena i pojava oligarhije. Siromaštvo je skupo, a početna prednost umnožava bogatstvo. Što ublažava neizbježni rast nejednakosti

Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje

Prijevod Pooka Zecov

12. rujna 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta

Pandemija koronavirusa

Matematika kolektivnog imuniteta. Faktori usporavanja zaraze, cijepljenje, heterogenost

Prag kolektivnog imuniteta na nekim će lokacijama biti veći, na drugima manji. I biološke razlike utječu. U početku virus zarazi ljude koji su osjetljiviji, a poslije epidemija raste sporije nego što se moglo očekivati ​​na temelju početne stope rasta. Ipak, jedini način da se zaustavi je postizanje kolektivnog imuniteta svuda, a ne samo ondje gdje su zaraze bile najviše

Zvonimir Šikić

8. rujna 2020. / Članci / čita se 16 minuta

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (3/1)

Merkel ni blizu najavljivanoj penziji. Njemačko predsjedanje EU u doba Covida i Konferencija o budućnosti Europe.

Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju

Aleksandra Šućur

1. rujna 2020. / Članci / čita se 14 minuta

koronavirus

Test koji dijagnosticira COVID-19 u 15 minuta, za aerodrome i granice. Utjecaj testiranja na kontrolu pandemije

U povodu vijesti da je u SAD odobren dosad najjednostavniji, najjeftiniji i najbrži test na SARS-CoV-2 Tamara Čačev piše o pouzdanosti i vrstama testova. Ima li smisla testirati i one kod kojih nema nikakvih medicinskih indikacija o zarazi, što se time dobiva?

Tamara Čačev

30. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

knjige

Rastakanje suvereniteta. Počivao u miru

Pojam koji se rodio zajedno s rastom modernih država rastočio se, nepotreban je, čak i štetan, smatra Don Herzog, autor knjige Sovereignty, R.I.P. koju prikazuje Karlo Jurak. Iako je politički još popularan, suverenitet je danas prazan pojam, jer je i ograničen, i podijeljen, i nije odgovoran 'samo Bogu', naprotiv

Karlo Jurak

29. kolovoza 2020. / Članci / čita se 20 minuta

Amerika, izbori

SAD, atmosfera. Kojagod strana izgubi izbore će proglasiti prijevarom, a nezadovoljne mase zaposjest će ulice

Jedna od legendi je da je Ben Franklin, nakon ustavotvorne skupštine 1787, na pitanje jednog prolaznika kako su odlučili da Amerika bude uređena, odgovorio: "Republika, ako je možete zadržati."

Ivo Škorić

22. kolovoza 2020. / čita se 14 minuta / Članci

doba kvantne prepletenosti

Fizičari nikad ne shvate novu teoriju nego se na nju naviknu. Fascinantni eksperimenti

Rezultati fascinantnih eksperimenata vezanih uz kvantnu prepletenost, objavljeni 2015. i 2017. širom su otvorili vrata kvantnim informacijskim tehnologijama: od kvantne kriptografije, kvantnih računala, kvantnog interneta do kvante teleportacije (informacija). Prema eksperimentima, informacija između udaljenih objekata kao da se prenijela trenutačno, brže od brzine svjetlosti

Dario Hrupec

26. kolovoza 2020. / Članci / čita se 24 minute

političke analize

Lijevi populizam, potraga za uporištem. Radnička klasa teorijski konstrukt. Građanin kozmopolit – iluzija

U prvoj polovici rujna Ideje.hr organiziraju raspravu o suvremenim međunarodnim odnosima, a u povodu nedavno objavljene knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića. Ovdje donosimo Kovačevićev pregled iskušenja suvremenog lijevog populizma kojemu marksizam više ne pomaže, a desnica ga je sasvim istisnula - unatoč tome što ona opasno ugrožava liberalnu demokraciju

Božo Kovačević

15. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

koronavirus

Sve oko SARS-CoV-2 obaralo je rekorde. Je li moguće ubrzati razvoj cjepiva? Kineski, američki, ruski i ‘oxfordski’ pristup.

Zasad cjepiva koja su ušla u treću fazu ispitivanja izazivaju stvaranje protutijela na virus no to još nije garancija da će biti uistinu učinkovita u srazu sa stvarnom infekcijom, piše Tamara Čačev. Ipak, to nas ne bi trebalo paralizirati u tome da se neka od ovih cjepiva usmjere u primjenu, pogotovo kod ljudi kod kojih se očekuje veća korist od cijepljenja u odnosu na potencijalnu opasnost ako se zaraze ovom bolešću

Tamara Čačev

19. kolovoza 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta

in memoriam

Josip Kregar, znanstvenik i političar-građanin

Bio je najblaži i najotvoreniji za argumente onih s najmanje moći, a što je moć sugovornika bila veća to je prema njemu nastupao oštrije i nepokolebljivije

Ivan Koprić

13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 18 minuta

postizborno zanovijetanje

Plenković i reforme: Pogledajte samo savjetnike. I naučite živjeti ispod vode

Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika

Ivo Bićanić

7. kolovoza 2020. / Rasprave / čita se 20 minuta

rasprava o demokraciji

Platonova osveta. Ne biste li možda ipak trebali usluge filozofa-vladara?

Glavni problem s kojim se suočavamo jest: kako bismo u demokraciji kakvu sada imamo mogli strukturitati društvene institucije tako da naše najbolje ideje budu kritički procijenjene i u skladu s tim odigraju odgovarajuću ulogu u oblikovanju javnog mišljenja i javne politike, piše Jeremy Shearmur. Ne trebate li možda usluge filozofa-vladara za osmišljavanje, uspostavljanje i održavanje boljih institucija? Ali naravno, vama je tako nešto neprihvatljivo.

Jeremy Shearmur

7. kolovoza 2020. / čita se 8 minuta / Publikacije

knjige

Erudicija koja na svoj način nadmašuje čak i internet.

Turistički vodič Ante Alerić preporučuje knjige Staše Forenbahera i Lare Černicki. Uz njih na izletima možete naučiti štošta o Karolini, Jozefini, Lujzijani i sličnim stvarima o kojima ste načuli ali ne znate dovoljno

Ante Alerić

30. srpnja 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta

RASPRAVE

Evolucijske i kognitivne pretpostavke stvaranja i prihvaćanja teorija zavjere. Opijat otpisanih

U slučaju neprepoznavanja prevaranata ili opasnih suparničkih zajednica, pojedina bi zajednica bila smrtno ugrožena (false-negative), a u slučaju pogrešnog prepoznavanja došlo bi samo do trošenja resursa (false-positive), objašnjava Goran Mihelčić okolnosti u kojima se razvila sklonost teorijama zavjere. Vjerovanjem u zavjere ljudi stječu osjećaj pripadnosti s drugima, ponovno stječu osjećaje kontrole i moći u svom životu

Goran Mihelčić

30. srpnja 2020. / Publikacije / čita se 8 minuta

knjige

Je li logika uzorka (mustre) omogućila da digitalna tehnologija stvarno preuzme sve, od toastera i elektrane do države?

Sintagma digitalno društvo često se pojavljuje kao  oznaka za nešto poželjno, ali i kao upozorenje da smo kontrolu nad svojim životima prepustili Googleu, Amazonu, Facebooku i Appleu, to jest GAFA hobotnici, započinje Nadežda Čačinović kritički osvrt na knjigu Muster njemačkog sociologa Armina Nassehija. Završava razmatranjem onoga što Nassehi, po njezinom mišljenju, previđa

Nadežda Čačinovič

19. srpnja 2020. / čita se 23 minute / Publikacije Rasprave

knjige i ideje

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto

Željko Ivanković

10. srpnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

korona i politika

Strah od pandemije uhvatio nas na lijevoj demokratskoj nozi. Tinja nada u zaokret trenda. Kako

U posljednjih pet godina udio građana (154 države) nezadovoljnih demokracijom skočio je s 48% na 68%. Rast nezadovoljstva najistaknutiji je u razvijenim demokracijama. Vidljiv je pad pluralizma i participacije, slobode izražavanja i vjerovanja, prava organiziranja, vladavine prava, osobne autonomije i individualnih prava. Kosta Bovan piše o zadatku i prilici da građani u pandemiji preokrenu trend

Kosta Bovan

9. srpnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

knjige

Čarolija matematike: postoji li neovisno o nama ili je proizvod ljudskog uma, je li matematika otkrivena ili stvorena?

Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku.  Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost

Dario Hrupec

4. srpnja 2020. / Članci / čita se 7 minuta

Okoliš

Nesreća nikad ne dolazi sama. Covid-19 potiče pandemiju plastičnog otpada

Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.

Mirjana Matešić

1. srpnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

politologija

Zašto govore da su HDZ i SDP isti. Nova politička razdjelnica, politički antiestablišment protiv establišmenta.

U posljednjih desetak godina svaka nova „treća opcija“ pridobiva sve više birača, sve više ugrožavajući vladajuću elitu. Matija Štahan u domaćoj političkoj praksi pronalazi primjere kojima potkrepljuje tezu o novom stvarnom rascjepu u političkom tijelu, između političkih elita i onih koji pripadaju političkom antiestablišmentu (iako su možda dio društvenih elita)

Matija Štahan

26. lipnja 2020. / Publikacije / čita se 21 minutu

esej

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca

Marija Ott Franolić

27. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

kritička kritika

Nino Raspudić, docent emeritus. Na temelju se čega predstavlja kao filozof i proglašava idiotom?

Nikola Petković u prvom dijelu članka analizira 'markantnu javnu ličnost', Nina Raspudića, kao samoproglašenog filozofa, a u drugom dijelu članka kao samoproglašenog idiota. Zaključuje da je ustvari - oportunist

Nikola Petković

18. kolovoza 2020. / čita se 46 minuta / Publikacije

međunarodna politika

Učestale su knjige o potencijalnom sukobu Kine i SAD. Božo Kovačević daje pregled. Čije su šanse na pobjedu veće

Brose upozorava da bi Amerika vjerojatno izgubila rat u Južnom kineskom moru, a bez promjena u načinu razmišljanja o budućnosti ratovanja, gubitak liderskog položaja Amerike gotovo da je zajamčen. Kroening pak tvrdi da nijedna zemlja koja nema razvijene inkluzivne institucije i demokratsko uređenje ne može trajno igrati ulogu globalnog lidera. Posljednjih su se 400 godina u toj ulozi izmjenjivale zemlje s inkluzivnim institucijama: Nizozemska, Engleska, Amerika

Božo Kovačević

16. lipnja 2020. / Aktualno Rasprave

EU projekt: Završna konferencija

Okrugli stol: Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada. Demografski izazovi

U petak, 19. lipnja od 14.00 održat će se u Zagrebu, u zgradi Sindikata znanosti završna konferencija EU projekta, na kojem će biti predstavljena publikacija Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada u odnosu na demografske izazove, čiji su autori Sven Marcelić, Teo Matković, Dragan Bagić, Velibor Mačkić (na naslovnoj slici slijeva, odozgo) te Matija Kroflin

Ideje.hr

12. lipnja 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave

RASPRAVE

Pogled na svijet, opredjeljenja i objektivnost. Sva gledišta griješe. Što to znači praktički, što politički. Popperovim tragom

Svi imamo pogled na svijet, koji smo stekli samostalno, u obitelji ili obrazovanjem, piše Jeremy Shearmur. Ti pogledi na svijet, svjetonazori i opredjeljenja su različiti. U razmatranju kako s time izići na kraj autor svraća pažnju na filozofa Karla Poppera i njegov pristup iz kojeg slijedi da ne možemo biti sigurni da su ideje koje zastupamo istinite, a da približavanje istini ide putem suočavanja različitih pogleda koji uzimaju u obzir probleme koje treba riješiti.

Jeremy Shearmur

5. lipnja 2020. / Članci / čita se 18 minuta

knjige

Pristranosti nevidljive ruke na tržištu ideja. Cenzura u privatnim i javnim medijima. Trebaju li mediji demokratsku kontrolu?

Struktura medijskih sustava nije u svim državama jednaka. Knjiga Petera Beattiea, koja odnos medija i demokracije analizira pomoću socijalne evolucije i političke psihologije, ruši mit kako kako pluralizam ideja proizlazi nužno iz samog medijskog tržišta, piše Kosta Bovan. Autor predlaže demokratski nadzor medija, a preferira sustave kakvi su u sjevernoeuropskim zemljama, s jakim i neovisnim javnim medijskim servisom. Je li takav sustav u Hrvatskoj više prepreka nego rješenje

Kosta Bovan

22. svibnja 2020. / čita se 27 minuta / Publikacije

knjige o novcu

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca

Željko Ivanković

16. svibnja 2020. / Članci / čita se 16 minuta

RASPRAVE

Intelektualna gigantomahija. Ustavni suci o pravoj mjeri. Razgoropađeni Levijatan. Prioriteti i zdravstvena štednja

U Njemačkoj rasprave o uređenju društva koje je uzrokovala zaraza tek se zahuktavaju. Na stolu su sve opcije, od teorija zavjera o sprezi svjetske vlade u sjeni s medijima, do pitanja mogu li se drastične mjere ograničenja sloboda opravdati neznanjem (o razini opasnosti)? Propituju se sve manja ulaganja u javno zdravstvo i već desetljećima sve snažnija sklonost države da posegne za izvanrednim mjerama i bez povoda

Anđelko Šubić

9. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 21 minutu

primijenjena etika

Prodavati samoga sebe, organe, dijelove tijela, u čemu je tu problem, što tu ne štima?

Jeremy Shearmur predavao je u Australiji o etičkim i tržišnim aspektima raznih oblika prodaje ljudskog tijela, od prodaje organa do prostitucije, ali i onih oblika koje se ponegdje smatra prihvatljivima. Ovdje razmatra različita rješenja koja se primjenjuju od Irana do Švedske, Sjedinjenih Država, UK, Australije. Napokon, postavlja pitanje, što je uopće odbojno u ideji o potpuno slobodnom tržištu ljudskih organa ili djece

Jeremy Shearmur

30. travnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta

koronavirus

Šveđani i šezdesetosmaši u korona-krizi. Odgovornost pozadine za prvu liniju fronte. Sloboda, solidarnost i dezerteri

Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji

Stevo Đurašković

26. travnja 2020. / Rasprave / čita se 29 minuta

Slučaj franak (3): Politički aspekt

Priča o izbjegavanju odgovornosti. Odluke su političari prepustili društvenim mrežama

U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad

Željko Ivanković

23. travnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Mirjana Matešić

22. travnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

psihologija

Racionalnost u doba korone. Što utječe na odluke Stožera? Kako odlučuju građani? Inteligencija i stručnost nisu garancije

Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa

Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić