Turudić protiv Turudića
Kao sudac protivio se nagodbama, a kao glavni državni odvjetnik, samo u predmetu “radosti” i “lipe” Josipe Rimac, Ivan Turudić u kratkom vremenu sklopio ih je dvadesetak. Što se promijenilo, pita se Boris Pavelić.
Intervju Daciana Pop i Christoph Kümmel
Što mogu studenti i znanstvenici u današnjem svijetu? Tko štiti znanost od političara i može li se akademska sloboda braniti bez novca? U razgovoru s Domagojem Novokmetom sudjeluju predsjednica Europske studentske unije Daciana Pop i Christoph Kümmel iz Njemačke istraživačke zaklade (DFG), najvećeg njemačkog financijera istraživanja.
Kao sudac protivio se nagodbama, a kao glavni državni odvjetnik, samo u predmetu “radosti” i “lipe” Josipe Rimac, Ivan Turudić u kratkom vremenu sklopio ih je dvadesetak. Što se promijenilo, pita se Boris Pavelić.
Politički analitičar Jaroslav Pecnik s Domagojem Novokmetom razgovara o nizu vrućih političkih tema u Hrvatskoj: od afere Zadravec i političkog utjecaja u zdravstvu, preko sumnje na zločin u Jankomiru, do Ustavnog suda i pitanja može li se srbijanski scenarij ponoviti i u Hrvatskoj.
Koliko je važan nikad dovršen posao definiranja smisla političkog djelovanja pomoću ustavnih vrijednosti, na aktualnim primjerima pojašnjava Matija Miloš.
19. studenoga 2026. / čita se 10 minuta
Molekularna biologija i umjetna inteligencija
Kompanija je optužena da se koristila rezultatima koje su modelu Claude otkrili drugi istraživači dok su s njim komunicirali o svojim pokusima, a ni rezultati istraživanja u Anthropicovom laboratoriju nisu prošli znanstvenu recenziju. K tome, u ponovljenim postupcima model je znao postupati drukčije. Piše Tamara Čačev
19. studenoga 2026. / čita se 15 minuta
MEDICINA
Radiolozi su u središtu pažnje. Danko Vidović objašnjava duboke filozofske korijene svoje visokospecijalizirane struke i kako se u asimetričnom dijalogu s umjetnom inteligencijom, u kojem je odgovornost i dalje na jednoj strani, možda i više od discipline mijenja način nastanka spoznaje: budućnost mijenja prošlost a prošlost budućnost
17. studenoga 2026. / čita se 14 minuta
„Santa Barbara” susreće „Sumrak” na mobitel ekranu. Mikrodrame su iz Kine stigle na Zapad, privukle 66 milijuna američkih gledatelja i prvu holivudsku zvijezdu u glavnoj ulozi. Međutim, kineska publika sve češće na mobitelu gleda serije u kojima epizode traju po dvije minute, u kojima više ne glume stvarni ljudi a priče je napisala umjetna inteligencija. Velimir Grgić razmatra što to znači za gledatelje, scenariste i glumce.
13. studenoga 2026. / čita se 21 minutu
EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA
Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, objašnjava Oleg Maštruko.
4. studenoga 2026. / čita se 19 minuta
Čovjek i priroda
„Slučaj Gospić” ili „slučaj svijet”? Novim hrvatskim prijevodom i nedavnim gostovanjem na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu njemački povjesničar i pisac Philipp Blom podsjeća da je „slučaj Gospić” tek sitna ilustracija apokaliptičnog nastupanja globalne prirodne katastrofe. Piše Boris Pavelić.
13. studenoga 2026. / čita se 16 minuta
kazalište
Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.
Što muči platformske radnike u Hrvatskoj, i kako im pomoći, pitali smo na okruglom stolu Višnju Katalinić (Savez samostalnih sindikata Hrvatske), Katarinu Jaklin (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), Jelenu Ostojić (Filozofski fakultet u Zagrebu), Sunčicu Brnardić (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja) i Krešimira Zovaka (Novi sindikat).
Odlaskom Viktora Orbana Češka ostaje glavna uzdanica Benjamina Netanyahua i njegova ključna zaštitnica od europskog propitivanja zločina u Gazi i na Zapadnoj obali. No o tome se sada barem otvoreno progovorilo, smatra Sofija Kordić.
Koliko je važan nikad dovršen posao definiranja smisla političkog djelovanja pomoću ustavnih vrijednosti, na aktualnim primjerima pojašnjava Matija Miloš.
Hoće li neki budući ministar i neki budući premijer smoći političke snage da reformu obrazovanja dovedu do kraja, pita se Josip Šarić u posljednjem nastavku serijala o (ne)uspjelom pokušaju reforme hrvatskog školstva.
Hrvatska i Crna Gora redovno i detaljno objavljuju podatke o registriranim turističkim dolascima, noćenjima i prihodima. Mnogo je teže odgovoriti na razvojno važnije pitanje koje postavlja Jovo Rabrenović: koliko turističke potrošnje postaje domaća dodatna vrijednost, prihod lokalnih dobavljača, produktivno zaposlenje i korist za zajednicu u kojoj je nastala?
Što ostaje od transatlantskog saveza kad Trump u vanjskoj politici trguje, a Europa se sama mora braniti? S Domagojem Novokmetom o tome razgovaraju zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) i profesorica Fakulteta političkih znanosti Đana Luša.
Profesor Zoran Kurelić u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira što američki međuizbori znače za Donalda Trumpa, za Sjedinjene Države i za ostatak svijeta.
Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima – ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam “tehnofašizam” uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
Diplomat i politički analitičar Želimir Brala u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira okolnosti i posljedice upravo održanih brazilskih izbora na kojima je Luiz Inácio Lula da Silva osvojio četvrti predsjednički mandat.
Netanyahu opet nije izgubio, ali Izrael nakon upravo održanih izbora ulazi u novu fazu neizvjesnosti. U razgovoru s Domagojem Novokmetom vanjskopolitička analitičarka i dugogodišnja novinarka Mirjana Rakić govori o izraelskoj politici, Gazi, Zapadnoj obali i Bliskom istoku nakon Trumpa.
Maksimirski stadion, koji dovodi u pitanje autoritet bilo koje struke i prerasta u međunarodni skandal, analizira Marina Pavković.
Dan nakon povijesnih izbora u Srbiji, Dinko Gruhonjić u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira pobjedu Studentske liste. Novinar i profesor Sveučilišta u Novom Sadu smatra da je ovaj premoćni rezultat spasio Srbiju od još veće nevolje u noći u kojoj se strahovalo od nasilja.
Anti-AI revoluciju predvode upravo oni koji bi tu tehnologiju, po logici mladosti i gladi za novim, trebali objeručke prihvatiti – generacija Z – piše Velimir Grgić u eseju o pobuni protiv buduće vladavine ‘kognitivne elite’. Mržnja Gen Z prema umjetnoj inteligenciji je egzistencijalistička, ekološka, ideološka i estetska.
O stvarnim motivima američkog predsjednika i dramatičnim posljedicama ovakvog razotkrivanja američke beskrupuloznosti piše Robert Barić.
Zašto su slučaj stadion i splitska naci-euharistija jedina moguća posljedica puta na koji je Hrvatsku poveo Andrej Plenković, objašnjava Goran Gerovac.
Što su izazovi diplomacije u 21. stoljeću i koliko su se okolnosti promijenile posljednjih godina? Ideje.hr u suradnji s Forumom za vanjsku politiku donose razgovor s Damirom Grubišom, bivšim veleposlanikom u Italiji, bivšim predsjedničkim savjetnikom Dejanom Jovićem i bivšim ministrom i veleposlanikom Božom Kovačevićem.
Premda se Andrej Plenković osjeća kao slavljenik, deseta se obljetnica njegova stupanja na premijersku funkciju ne dočekuje baš u svečarskom raspoloženju, piše Jelena Lovrić.