Intervju Akkanut Wantanasombut
Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom.
Matija Miloš piše o razumijevanju uloge oporbe u hrvatskim uvjetima forsiranja pravovjernosti, tretiranja vlasti kao plijena i pristajanja samih oporbenjaka na to da se njihovo djelovanje svede na pokušaj da osvoje vlast.
Vlada obećava sanaciju slučaja Gospić u roku od godinu i pol – bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy u razgovoru s Domagojem Novokmetom kaže da su to “gluposti i bablje priče”, i objašnjava zašto hrvatski sustav gospodarenja otpadom nema šanse to stvarno riješiti u tom roku.
Odlučnost Gospićana pokrenula je niz građanskih pobuna diljem Hrvatske, od Našica do Raše. Njihove zahtjeve analizira Veronika Rešković.
1. listopada 2026. / čita se 13 minuta
Država i humanizam
Kad je njemački ministar de Maizière javno progovorio o „etičkoj dilemi” otvaranja granica 2015., nesvjesno je artikulirao sukob koji filozof Arnold Gehlen desetljećima ranije prepoznao kao temeljni problem moderne politike: sudar nespojivih, jednako legitimnih etičkih obveza. Gehlen tvrdi da ne postoji jedinstven moral, nego pluralizam autonomnih etosa – uzajamnosti, blagostanja, obitelji i države – koji su u trajnom, tragičnom i nerazrješivom sukobu.
26. rujna 2026.
INTERVJU IVANA HERCEG BULIĆ
Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja Celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić.
22. rujna 2026. / čita se 22 minute
Filozofija znanosti
Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude – dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.
15. rujna 2026. / čita se 22 minute
Broj i vrijednost
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u – umjesto da padne – zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije
15. rujna 2026. / čita se 19 minuta
Tehno-oligarsi (3)
Nova “nebiografija” Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se – nakon razdoblja fordizma – tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani
1. listopada 2026. / čita se 9 minuta
Dajte Rusiji što hoće i nastupit će mir. Je li doista tako? Knjiga Carla Masale s početka 2025. godine o ruskom napadu na Estoniju 2028 godine objavljena je u međuvremenu i u hrvatskom prijevodu. Zdenko Duka razmatra približava li se stvarnost scenariju iz knjige
Kada se govori, piše i razmišlja o demokraciji zaboravlja se ključna stvar. Ona je oblik vladavine nastao unutar robovlasničke strukture, kaže Goran Gerovac.
O uspjehu radikalno desnog AfD-a u Njemačkoj Domagoj Novokmet razgovara s Tihomirom Cipekom, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Što nas iskustvo pandemije može naučiti o novom Vladinom Znanstvenom savjetu i granicama između znanosti i politike, analizira Marija Brajdić Vuković.
Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije.
Jedan dron označio je prekretnicu i razotkrio u potpunosti koliko intenzivno i koliko dugo već Rusija predstavlja realnu opasnost za Europu. Što priželjkuju pojedini akteri, i što slijedi, analizira Robert Barić.
Tea Radović iz Regionalnog industrijskog sindikata u razgovoru s Domagojem Novokmetom objašnjava položaj osobnih asistenata u Hrvatskoj – jednom od najslabije plaćenih i najfragmentiranijih sektora rada.
U Europski parlament izabran je na listi Lige, no od veljače ima vlastitu stranku kojoj popularnost sve više raste. Radikalniji je od Giorgije Meloni, a bez njega bi premijerka mogla izgubiti sljedeće izbore. Njegov portret donosi Giovanni Vale.
Sarajevski novinar i direktor Media centra Sarajevo, Boro Kontić, gost je Domagoja Novokmeta nakon pokopa ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Kako se Srbija, ali i cijela regija, suočava s ratnom prošlošću?
Iako hrvatsko zakonodavstvo još nije spremno, stvari su se već promijenile – od ovog ljeta EU prisiljava poslodavce na transparentno vrednovanje rada, i otvara prostor radnicima koji smatraju da su zakinuti. Analizu donosi Ljubica Gatarić.