Autorski članci:

15. rujna 2021. / Rasprave

mišljenja

Opomena pred otkaz: „Vaša su stajališta u suprotnosti sa službenim stajalištima.“ Izazovi akademskih sloboda

Toleriranje da ustanove imaju službena stajališta od kojih zaposlenici ne smiju odstupati, nedovoljno kvalitetno napisani etički kodeksi, neusklađena etička praksa unutar hrvatske akademske zajednice i nemogućnost da hrvatski znanstvenici rješavaju pitanja akademskih sloboda na etičkoj razini izvan svojih ustanova ukazuju na izravna i neizravna kršenja akademskih sloboda u Hrvatskoj

Tomislav Stojanov

15. rujna 2021. / Publikacije

međunarodna politika

Od Dengovog kupovanja vremena do Xijeve izgradnje hegemonije. Razvoj i etape kineske Velike strategije. Ključni događaji

Kineski ekonomski rast zabljesnuo je svijet, no u pozadini su se jednako brižljivo provodile međunarodne diplomatske aktivnosti i gradila vojna strategija. Detalje opisuje Božo Kovačević povodom prikaza knjige Losha Dushija, detaljnog istraživača kineskih partijskih i drugih političkih dokumenata

Božo Kovačević

10. rujna 2021. / Rasprave

rasprave

Kakve su šanse dvopismenog mozga? Četiri knjige o digitalnom dobu i čitanju.

Manfred Spitzer u svojim knjigama o čitanju i razmišljanju, iako je umnogome u pravu, u digitalnom dobu vidi gotovo isključivo negativne strane, piše Marija Ott Franolić. S druge strane Faktologija vidi da je svijet sve bolje mjesto, a negativni pogled pripisuje instinktima koji ne prate razvoj. Napokon, Maryanne Wolf u knjizi Čitatelju, vrati se kući, ima prijedlog kako spasiti dubinsko čitanje i dubinsko mišljenje.

Marija Ott Franolić

8. rujna 2021. / Aktualno

Njemačka

Koliko Njemačka može ulijevo? Može li Scholz uz Zelene prihvatiti i Ljevicu (Die Linke)?

Socijaldemokrati ne namjeravaju Kršćanskim demokratima više biti manjinski partner u vladi, a Kršćanski demokrati ne žele biti manjinski partner nikome. Zeleni su dakle u svakoj kombinaciji, bilo u 'Jamajka koaliciji' (sa CDU/CSU i Liberalima) ili u koaliciji sa Socijaldemokratima. Nitko ne želi s radikalnom desnicom, no mogu li se radikali iz Ljevice odreći soocijalizma i riskirati da u koalicijskoj vladi izgube profil

Anđelko Šubić

8. rujna 2021. / Publikacije

financije

Povijest je nemilosrdna. Tradicionalne i kripto-financije koračaju jedne prema drugima

Kriptovalute pojavile su se u doba financijske krize iz 2008. godine. Bile su zamišljene kao zaokret i kao eksperiment kojim se ispituje priroda novca i financija, piše Željko Ivanković u prikazu, prema autorovim riječima - odličnog zbornika Cryptoassets: Legal, Regulatory and Monetary Perspectives, čija dubinska analiza pokazuje da je regulacija kriptofinancija pretpostavka njihova opstanka, a možda i dobra prilika za djelomično unapređenje financijskog sustava

Željko Ivanković

7. rujna 2021. / Rasprave

Esej

Biološki korijeni morala. Zašto ljudi brinu i za druge a ne samo za sebe i svoje? Slobodna volja

Majmuni prepoznaju nepravednost, ali samo prema sebi. Ne brinu da se bude pošten i prema drugima, kao ljudi. Procjena pravednosti, koja je usmjerena samo na sebe, vjerojatno je neovisna o mehanizmima brige, privrženosti i suradnje. Prijelaz od 'budi pošten prema meni' do 'budi pošten prema njemu' gotovo je sigurno povezan s proširenjem brige o sebi na brigu o drugima. To je tek jedan detalj iz dugog eseja Zvonimira Šikića u kojem se bavi biologijom, moralom, dušom i tijelom i slobodom

Zvonimir Šikić

3. rujna 2021. / Članci

Pojmovi i politika

Totalitarizmom se u novom dobu proglašava sve i svašta. Iza toga su politički i ideološki motivi. Koji?

Totalitarizmom postaje tzv. 'kultura otkazivanja', 'politička korektnost', 'suzbijanje govora mržnje' u javnom prostoru, reklame koje imaju pro-LGBT sadržaj, borba protiv rasizma na sportskim natjecanjima, epidemiološke mjere, ograničavanje prava i sloboda necijepljenih osoba i sl. Kad se pojam otkači od usidrenog mjesta i zadobije primarno ideološku funkciju, sposoban je plivati u vrlo različitim vodama i stvarati vlastite hibride – od 'crvenog fašizma' do'korona-fašizma', piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

2. rujna 2021. / Članci

Filozofija i umjetnost

Samoobrazloženje umjetničkog pothvata. O čemu govorimo kada govorimo o formi?

Nedavno, u razgovoru s profesoricom Čačinović, urednik stranice Ideje.hr spomenuo je formu. Profesorica Čačinović napisala je članak koji je formom razmjerno kratak, ali sadržajem neobično bogat. Kako je to moguće, je li umijeće upravo u tome, što je uostalom forma, ne samo u umjetnosti

Nadežda Čačinovič

31. kolovoza 2021. / Članci

pandemija

Najnovije spoznaje o rijetkim nuspojavama različitih cjepiva i usporedbe s efektima zaraze virusom SARS-CoV-2

Studija je obuhvatila preko 1,7 milijuna cijepljenih osoba te su uspoređene s kontrolnom (necijepljenom) skupinom. Analizirano je 25 različitih neželjenih ishoda, poput anemije, infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije, venske tromboze, plućne embolije, trombocitopenije i sl., za koje je postojala indicija ili sumnja da bi mogli biti uzrokovani cijepljenjem, piše Marko Močibob i pojašnjava dalje u članku koje rizike cijepljenje zaista povećava a koliko ih (više) povećava Covid-19

Marko Močibob

28. kolovoza 2021. / Publikacije

prikaz

Dilema je jednostavna: komunizam ili barbarizam. Dvije Žižekove knjige o svijetu u pandemiji.

Katastrofu treba prihvatiti kao neizbježnu, poručuje Žižek u svojim knjigama o pandemiji, u kojima se refereira na svoje stalne klišeje

Josip Luković

25. kolovoza 2021. / Članci

biologija

Istraživanje genoma mačaka i pasa puno otkriva i o čovjeku. Hoće li pomoći kod liječenja teških bolesti

Remdesivir, lijek koji se koristi u liječenju COVID-19, prvotno je korišten u liječenju mačaka inficiranih drugim tipovima korona virusa, piše Tamara Čačev. Mačke su pomogle u razjašnjavanju inaktivacije X-kromosoma, bitnog otkrića suvremene genetike, važnog kod razumijevanja spolnosti. Ljudi i psi češće nego mačke obolijevaju od tumorskih bolesti, no i one obolijevaju od nekih tipova tumora te je interesantno istražiti koje su to sličnosti i razlike u genomima pasa, mačaka i ljudi koje utječu na pojavu tumora

Tamara Čačev

25. kolovoza 2021. / Članci

Njemačka

Najneobičniji izbori. Žestoko anonimno blaćenje Zelenih. U anketama pali na treće mjesto. Koalicija mora biti vrlo široka

Nakon prošlih izbora trajalo je 171 dan dok se nije formirala koalicija, a taj bi rekord lako mogao pasti, završava Anđelko Šubić članak o najneizvjesnijim parlamentarnim izborima u Njemačkoj koji će se održati potkraj rujna. Bit će potrebne barem tri stranke, od pet potencijalnih stranaka članica vlade, jer je krajnja desnica svima neprihvatljiva. Sve su matematičke kombinacije moguće

Anđelko Šubić

20. kolovoza 2021. / Članci

afganistan

Državi koju su SAD stvorile u Afganistanu stanovništvo je odavno sve manje vjerovalo. Velika praonica novca

Na prve izbore izišlo je šezdesetak posto stanovnika, na posljednje dvadesetak. Sjedinjenim je Državama bilo važno u Afganistanu uništiti Al-Kaidu i u tome su uspjeli. Stizala je rijeka novca koja međutim nije usmjeravana u izgradnju države, nego su ga trošili vojska, razne agencije i, naravno, korumpirana vlast. Goran Mihelčić donosi mnoštvo detalja iz službenih dokumenata o stvarnoj situaciju od svrgavanja vlasti Talibana početkom 21 stoljeća do nove uspostave njihove vlasti

Goran Mihelčić

20. kolovoza 2021. / Članci

povijest i suvremenost

Stotinu godina pokušaja modernizacije Afganistana. Kako i otkud su se pojavili Talibani – studenti, revolucionari

U prvom dijelu članka Branimir Vidmarović opisuje Afganistan u dvadesetom stoljeću, pokušaje hvatanja koraka s trendovima, prevrate, ubojstva lidera, nastojanja socijalističkih, komunističkih i demokratskih vlasti, a u drugom dijelu iz te povijesti i ključnih osobina zemlje izvodi kako su nastali Talibani, što su njihove nacionalne, socijalne i političke odrednice te koliko se poklapaju s društvenim okruženjem. Povod je, dakako, američko povlačenje iz Afganistana

Branimir Vidmarović

19. kolovoza 2021. / Članci

znanstvena reportaža

Svaku noć otkriće. Jedno se Dariju Hrupecu, voditelju opservatorija MAGIC na Kanarima, dogodilo noć prije pisanja teksta

RS Oph iz zviježđa Zmijonosac, koja pripada kategoriji ponavljajućih novih zvijezda, kakvih je poznato tek nekoliko, pravi je hit ovih dana i meta mnogih teleskopa u svijetu. Dario Hrupec vodio je posljednjih tjedana teleskope MAGIC, na vrhu Kanara, koji opažaju visokoenergijsko gama-zračenje u kojem je zvijezda RS Oph bila ovih dana vrlo aktivna. Prikupljeni podatci poslužit će, piše Hrupec, "da identificiramo mehanizme nastanka visokoenergijskog zračenja odnosno da shvatimo dosad nepoznate detalje funkcioniranja svemira."

Dario Hrupec

14. kolovoza 2021. / Članci

ekonomski imperijalizam

COVID i ekonomski pokazatelji. Inflacija i bruto proizvod dobivaju značaj koji im ne pripada.

Nije riječ o tome da su domaći bruto proizvod i inflacija nekorisni pokazatelji, nego im se u javnosti i politici pripisuje tolika važnost da možda postaju kontraproduktivni, kao da više skrivaju nego što otkrivaju. Pandemijska situacija je još jedna prilika da se kretanja pogledaju s više strana. Ivan Žilić uz tehnička ograničenja samih mjera posebno naglašava pitanje nejednakosti

Ivan Žilić

13. kolovoza 2021. / Članci

povijest

Nixonov šok. Prije točno pedeset godina ukinuto je zlatno sidro i valute su počele plutati. Svijet se okrenuo naglavce

U petak 13. kolovoza 1971. Nixon je u najvećoj tajnosti okupio najbliže ekonomske suradnike. Skovan je plan: radi suzbijanja inflacije plaće i cijene će biti zamrznute na 90 dana, na svu uvoznu robu naplaćivat će se carina od 10 posto, a 'zlatni prozor' se zatvara. Svoj „novi ekonomski program“ Nixon je objavio u nedjelju 15. kolovoza. Tri godine kasnije sve su glavne svjetske valute 'plivale' na svjetskom deviznom tržištu.

Ratko Bošković

7. kolovoza 2021. / Publikacije

knjige

Osvetnička pornografija, silovanje, prijevare, kratke i duge veze. Seksualno tržište i evolucijska psihologija.

Jedan od vodećih evolucijskih psihologa, David Buss, u najnovijoj se knjizi detaljno pozabavio seksualnim odnosima, u svim njihovim oblicima, od spoja i braka preko ljubomore i prevare do nasilja u vezi i izvan veze, a sve još u novom internetskom okruženju i skrećući pažnju na dosad neistraživane pojave, kao što je uhođenje (stalking). Detaljan prikaz knjige Goran Mihelčić obogaćuje svojim uvidima i osvrtima.

Goran Mihelčić

6. kolovoza 2021. / Članci

ekonomija

Banke zarađuju prema prilikama u gospodarstvu. U Hrvatskoj – daj što daš! Anemija

Inicijativom o promjeni propisa o cijeni ulaska u minus na tekućem računu, centralna je banka ponovo, nakon dužeg zatišja, skrenula pažnju na komercijalne banke. Karlo Vujeva u detaljnoj analizi bankovnog poslovanja u posljednjih desetak godina pokazuje da taj izlazak banaka iz fokusa i oslonac na zaradu od ulaska građana u minuse, a ne na kreditiranje poduzeća, nije bio slučajan. Posljedica je razvoja događaja u tom razdoblju i karakteristika hrvatske ekonomije, ali i društva

Karlo Vujeva

30. srpnja 2021. / Rasprave

covid-19

Pandemija i etika. U čemu griješe ‘libertarijanci’ i oni koji traže jednakost u distribuciji cjepiva

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur kritizira one koji sebe, po njegovom mišljenju neopravdano, nazivaju libertarijancima, i suprotstavljaju se svim oblicima restrikcija u pandemiji. U drugom dijelu članka iznosi argumente protiv zahtjeva tzv vakcina-socijalista da se cjepivo iz (bogatih) zemalja koje imaju 'viškove' 'ravnopravno' distribuira u svijetu.

Jeremy Shearmur

30. srpnja 2021. / Članci

pandemija i posljedice

Zanemarene mogućnosti suočavanja s koronavirusom: promocija tjelesne aktivnosti čak i u izolaciji

Tijekom izolacije zbog pandemije Elisha Nochomovitz je na svom sedammetarskom balkonu pretrčao maraton. U Kanadi su radi očuvanja tjelesnih sposobnosti djece aktivirali program PLAYBuilder. Napokon, ustanovljeno je ne samo da tjelesna aktivnost pomaže suzbijanju bolesti koje povećavaju rizik kod zaraze koronavirusom, nego ima uvjerljivih indicija da povećava razinu antitijela u cijepljenih

Kristina Feldvari

28. srpnja 2021. / Publikacije

politička povijest

Iza svakog oblika vlasti, monarhije ili demokracije, pomalja se oligarhija

Popisom stanovništva u Kini u 5. godini prije nove ere registrirano je 57,7 milijuna stanovnika. Otprilike u isto vrijeme, u 14. godini nove ere., u Rimskom je carstvu zabilježeno 4 milijuna 937 tisuća građana, no procjene su da je ukupni broj stanovnika bio istog reda veličina kao u Kini. U sličnostima i razlikama u pristupu istom administrativnom poslu očituju se politički karakteri dvaju carstava. Zbornik koji prikazuje Željko Ivanković uspoređuje političke pojmove, političke sustave i procese u iskonu dviju kultura koje dominiraju današnjim svijetom

Željko Ivanković

24. srpnja 2021. / Članci

institucionalizam (4)

Koliko je hrvatski kapitalizam postsocijalistički a koliko mediteranski? Posebni slučajevi

U četvrtom članku o institucionalnim obilježjima kapitalizma Josip Lučev analizira mediteranske, postsocijalističke i latinskoameričke zemlje. Neki zaključci su neočekivani, npr. o baltičkim zemljama koje često slove kao 'neoliberalne', no puno je važnije da tradicionalna dihotomija kapitalizam-socijalizam, koja u domaćem ne samo popularnom nego i akademskom diskursu još muti vodu, ni izbliza ne opisuje karakteristike suvremenih gospodarstava, čak ni kad se promatraju bazični pokazatelji kao što su sindikalna gustoća i pokrivenost zaposlenih kolektivnim ugovorima

Josip Lučev

23. srpnja 2021. / Članci

psihologija

Šum. Lutrija u odlučivanju. Kad presuda, dijagnoza ili liječenje ovise o vremenu i dobu dana

Razlike u ukusima ili mišljenjima su uobičajene i mogu biti konzistentne. Šum je nekonzistentnost u odlučivanju zbog koje ishodi ovise o irelevantnim faktorima, objašnjava Zvonimir Galić u prikazu knjige Noise: A Flaw in Human Judgment. Uz klasificiranje oblika šuma autori daju i prijedloge kako ga minimizirati

Zvonimir Galić

20. srpnja 2021. / Članci

Književnost

Fanatik zna brojati samo do jedan. O knjigama Amosa Oza

Glavni lik se pita je li Juda bio fanatik? Ne shvaća zašto bi bogati Juda izdao Isusa za male novce? S druge strane, Isusa je, dok je išao prema križu, razdirao crv sumnje: Jesam li ja taj čovjek? Marija Ott Franolić prikazuje književno i publicističko djelo izraelskog pisca Amosa Oza koji u sredini u kojoj dominira izraelsko-palestinski sukob pronalazi kvalitete koje stoje nasuprot fanatizmu

Marija Ott Franolić

16. srpnja 2021. / Članci

nova stvarnost

Kao videoigre. Sociologija i psihologija masovne navale mladih dnevnih trgovaca na dionice i kriptovalute.

Amatersko dnevno trgovanje na burzama dionica i kriptovaluta jedan je od fenomena koji će obilježiti dvadesete godine, piše Goran Mihelčić. U članku detaljno analizira psihologiju dnevnog trgovanja, sličnosti s kockom i drugim ovisnostima, zatim demografske osobine sudionika, a posebno ističe karakteristike koje je dnevnom trgovanju mogla dati samo računalna tehnologija i kultura videoigara

Goran Mihelčić

15. srpnja 2021. / Članci

sveučilište

Pluralizam na sveučilištima, institucionalne pretpostavke. Farsa suprotstavljenih mišljenja. Učiti jedni od drugih.

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur opisuje svoje obrazovanje na London School of Economics šezdesetih godina 20. stoljeća i izloženost različitim tradicijama i pogledima. Zatim, tragom Poppera, diskutira o važnosti 'metafizičkih programa' za razvoj racionalnog pogleda na svijet. Napokon se, u povodu MacIntyrea, bavi socijalnom epistemologijom, naime institucionalnim pretpostavkama istinskog pluralizma koji ne ide bez vjerodostojnih standarda o tome što znači napredak pojedinog istraživačkog programa

Jeremy Shearmur

14. srpnja 2021. / Članci

politika

Posjetom Bosni i Hercegovini predsjednik Milanović proširio krug prijatelja. Uz Čovića podršku mu izrazio i Dodik

Ovdje više nema opasnosti od rata, kaže on u Hercegovini. Ali, nakon njegova se pohoda opasnost da tamo ne bude ni mira vjerojatno povećava, piše Jelena Lovrić u članku u kojem je pobrojala sedam političkih grešaka predsjednika Milanovića u posjetu susjednoj Bosni i Hercegovini

Jelena Lovrić

6. srpnja 2021. / Članci Publikacije

pravo i novac

Od alkemije i kredita do kriptovaluta. Kako zlato ili digitalni zapis postaju novac?

Andreas Rahmatian 'teško uočava' razliku između bankovnog novca i kriptovaluta zato što ne posvećuje dovoljno pažnje razlikama među oblicima novca i novčanim sustavima, tvrdi Željko Ivanković u osvrtu na njegovu knjigu o pravnoj teoriji novca. Bankarima je svejedno koja je teorija točna dok to ne počne utjecati na njihov posao. No, teorije novca su više normativne nego deskriptivne

Željko Ivanković

5. srpnja 2021. / Članci

bilogija

Gubi li njuh važnost u evoluciji čovjeka? Njuh i korona. Umjetni mirisi i mirisi prošlih vremena

Mehanizam osjeta mirisa istražen je slabo, no uzme li se u obzir da 'izdanci' u olfaktornoj sluznici predstavljaju jedan od izravnijih kontakata našeg središnjeg živčanog sustava s okolinom, gubitak mirisa u koroni više ne izgleda tako benigno, piše Tamara Čačev. Istraživanja mirisa važna su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, ali i u kulturnoj povijesti: UNESCO je angažiran na zaštiti mirisa kao nematerijalne baštine, poput jezika i običaja, jer su i oni dio našeg identiteta.

Tamara Čačev

1. srpnja 2021. / Aktualno Članci

obljetnice

Stogodišnjica Komunističke partije Kine. Je li novi Hladni rat način da je se zaustavi

U povodu nedavno obilježene i proslavljene 100. obljetnice osnutka Kineske komunističke partije, Božo Kovačević opisuje iskušenja s kojima se suočila u prošlosti, postignuća koja su svrstala Kinu na drugo mjesto najvećih svjetskih ekonomija, a posebno izazove s kojima je danas suočava Zapad koji se nakon izbora predsjednika Bidena ponovo ujedinjuje pod američkim vodstvom.

Božo Kovačević

30. lipnja 2021. / Rasprave

reakcije

Tajna razvoja. Slične zemlje različiti ekonomski ishodi.

Stevo Đurašković podsjeća na parove zemalja: Irska - Finska; Mađarska - Poljska; Češka - Hrvatska, koje imaju nešto zajedničko, ali svejedno su sasvim različite. Irska i Finska uspijevaju različitim industrijskim politikama, Poljska i Mađarska su obje iliberalne, ali prva raste a druga zaostaje. Hrvatska i Češka imaju visoku korupciju, ali Češka napreduje a Hrvatska sve sporije.

Stevo Đurašković

25. lipnja 2021. / Članci

Svijet u transformaciji

Stvaranje novog Čilea: “Dok nam dostojanstvo ne postane svakodnevnica!“ Četiri ključne ustavne debate

Potkraj 2019. u Čileu su izbili prosvjedi koji su na koncu izazvali neposredne izbore za ustavotvornu skupštinu, ustvari redefiniciju odnosa unutar zajednice. Alejandra Mancilla Drpic opisuje kako su prošle dosad dominantne političke stranke, tko su nove političke snage, proceduru donošenja novog ustava i koja će se pitanja rješavati

Alejandra Mancilla Drpic

24. lipnja 2021. / Članci

novo doba

Prekvalifikacija robota. Policija bi mogla koristiti samovozeći taxi da nas na prevaru uhapsi.

Bezos, kao tzv. nova ljevica, nema vjere u radničku klasu, koja je kao lijena, glupa i podmukla i samo gleda kako uhvatiti krivinu, pa ih se mora nadzirati senzorima u rukavicama da bi bili učinkoviti, piše Ivo Škorić. Vjeruje u obrazovanu elitu, novu američku aristokraciju, koju The Atlantic zove "9,9%", nasljednu meritokraciju, koja si može platiti skupu diplomu, srednji sloj izmedju 0.1% ultrabogatih vlasnika svega što jest i što još nije, te 90% obezvlašćenog, raskućenog proletarijata

Ivo Škorić

24. lipnja 2021. / Članci

uz nogometni euro

Lažnjak!

Svako veliko natjecanje ima barem jednu ekipu iznenađenja, piše Kristian Krkač. Koja bi to bila na ovom Europskom prvenstvu

Kristijan Krkač

15. lipnja 2021. / Članci

pogled izvana

Hrvatska techno-utopia. Paradoks produktivnosti neće nestati

Unatoč tehnološkim promjenama, trend pada proizvodnosti, u skladu sa Solowljevim paradoksom, traje već nekoliko desetljeća, zapaža Ivo Bićanić u članku u kojem se bavi naraslim hrvatskim tehnološkim optimizmom. Sljedeći je problem to što oni koji se bave 'cutting edge' tehnologijama čine toliko mali dio gospodarstva da ne mogu biti razvojna lokomotiva. Na kraju opisuje nužne karakteristike 'lokomotiva' i podsjeća na ekonomsku povijest u kojoj se nakon 'techno hypea' recept za vraćao na staromodnu formulu u kojoj prevladavaju investicije i akumulacija

Ivo Bićanić

15. lipnja 2021. / Članci

reakcije

U potrazi za izgubljenom lokomotivom. Ivo Špigel reagira na članak Ive Bićanića o Hrvatskoj kao tehnološkoj utopiji

Nema više tih 'lokomotiva' koje zaziva prof. Bićanić, piše Ivo Špigel u osvrtu na članak Ive Bićanića o hrvatskoj tehnološkoj utopiji. Budućnost hrvatskog gospodarstva nije ni u jednom specifičnom privrednom sektoru, ili gigantskim kompanijama koje u sprezi s državom 'drmaju ekonomijom', nego u rastu i razvoju otoka izvrsnosti, njihovom međusobnom povezivanju, suradnji i širenju

Ivo Špigel

14. lipnja 2021. / Članci

znanost i društvo

Znanost i okruženje. Ključne odrednice znanstvene kulture

Profesor Ksenofont Ilakovac pitao nas je znamo li koja je zajednička karakteristika svih fizičara koje spominjemo, a koji su dali svoje doprinose razumijevanju osnova fizike. Nismo znali. Onda nam je on rekao: svi su radili pošteno, nisu varali. Nisam tada shvaćao zašto je to tako važno, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

12. lipnja 2021. / Članci

osvrt

Sukob malih razlika. U najvažnijim političkim pitanjima, zločinima i ustaštvu, njih dvojica su – vrlo bliski!

Premijer je u Hrvatsku usadio sramotnu pravnu, političku i moralnu akrobaciju o „dvostrukoj konotaciji“ ZDS-a, koja je rezultirala praktičnim legaliziranjem ustaškog pozdrava. Predsjednik će dvostruko konotirati ratne zločine - jedno su oni počinjeni nad Hrvatima, a nešto posve drugo oni koje su Hrvati skrivili. Jelena Lovrić uočava da su Milanović i Plenković slični, pristupom i po političkim stavovima

Jelena Lovrić

11. lipnja 2021. / Rasprave

esej

Onome tko ima vrt i knjižnicu ništa ne može nedostajati

Više od dvije trećine mojih knjiga nisam pročitao, piše Richard Swartz. Knjižnica nije zbirka pročitanih knjiga, nego vizija ili san koji se materijalizirao, ispunjen opominjućim, tužnim prisjećanjima na ono iz čega ništa nije nastalo ili pak pun obećanja onog čemu ćemo se sutradan s velikom strašću posvetiti

Richard Swartz

9. lipnja 2021. / Rasprave

institucionalizam (3)

Tko je prošao bolje? Tržišta rada u pandemijskoj krizi i Velikoj recesiji u razvijenim koordiniranim i liberalnim ekonomijama

Koordinirane (CME) i liberalne (LME) razvijene ekonomije u Velikoj recesiji i pandemijskoj krizi prolaze dovoljno različito da se podjela potvrđuje. Josip Lučev analizirao je u kojoj je Nordijskoj zemlji bio najveći pad ekonomije i rast nezaposlenosti, kako su se s krizama suočavali Australija i Novi Zeland, a ne samo vodeća gospodarstva, SAD i Njemačka

Josip Lučev

9. lipnja 2021. / Članci

međunarodna politika

Ruski ‘neprijatelj broj dva’. Na 30. obljetnicu odlaska sovjetske vojske, Česi i Rusi nikad gore. Špijunski triler, nove epizode

Odnosi Češke i Rusije obilježeni su aferama. Jedni to kontekstualiziraju u postupni ruski gubitak pozicije super-sile, drugi u češko nastojanje da postane međunarodno značajna, jedni vide problem u Rusiji, drugi u Putinu. Dakako, radi se i o velikim poslovima (dogradnja nuklearke), kao i o unutrašnjepolitičkim odnosima

Sofija Kordić

5. lipnja 2021. / Članci

politika

Stranka zabrana ili stranka dužnosti. Njemački Zeleni pred izbornom pobjedom. Otpori.

Njemački Zeleni su pred pobjedom na parlamentarnim izborima koji će se održati 26. rujna i značajno utjecati na političku kartu EU. Anđelko Šubić opisuje razne vrste prigovora kojima se njihovi protivnici služe u političkoj borbi, od ideoloških, do teorija zavjere i analize političke tradicije iz koje barem dijelom potječu

Anđelko Šubić

3. lipnja 2021. / Članci

antiintelektualizam

Milanovićev i Plenkovićev rat protiv intelektualaca i argumenata. Žarko Puhovski i karakter hrvatske javne sfere

Očigledni antiintelektualizam i potiskivanje argumenata u hrvatskom javnom diskursu potječe od dvojice vodećih ljudi hrvatske politike kao zamjenskih intelektualaca

Željko Ivanković

27. svibnja 2021. / Članci

ekonomska politika

Što bude bit će. Ivo Bićanić o hrvatskoj politici u suočavanju s inflacijom, svjetskom i domaćom. Fatalni trokuti

Najavljena inflacija napokon se pomalja kako iz inozemstva tako i u zemlji. Hrvatska može birati kako će se prema njoj postaviti, ali Bićanić predviđa da će ustrajati uz politiku koju vodi više od četvrt stoljeća, sad već i zato što je Plenković obećao euro baš pred parlamentarne izbore. Dodatno je pitanje ima li Narodna banka kompetencije za drukčiji pristup, a najveći je problem što se prema svima drugima postavlja s visine. Koje su, uz realni rast cijena, posljedice izabrane politike?

Ideje.hr

27. svibnja 2021. / Aktualno Klub Batina

klub batina 11

Video razgovora o Čudima džungle, uvodu u filozofiju Ludwiga Wittgensteina

Knjiga je, prema riječima predstavljača Pavela Gregorića i Borana Berčića, odlična za predavače koji se često muče kako studentima približiti možda najvećeg filozofa 20. stoljeća, vrlo je korisna dakle također za početnike, zatim za kulturnu javnost koja se o Wittgensteinu želi informirati, a obuhvatnost, mnoštvo bibliografskih jedinica i prikaz recepcije u Hrvatskoj i svijetu, vrijedni su i za stručnjake

Ideje.hr

26. svibnja 2021. / Rasprave

Ekonomska utopija

Grad kojim upravlja korporacija a ne javna tijela. Stanovnici nisu građani nego su kupci. Što je pošlo po zlu

Amerikancima nije neobično da im nuklearnom elektranom 'upravlja Mickey Mouse', opisuje Jeremy Shearmur gradić Celebration na Floridi, nastao prema ideji Walta Disneya o eksperimentalnom prototipu zajednice budućnosti, koju grade stručnjaci a njome upravlja tvrtka. Jedno je vrijeme sve bilo idilično, a onda su izbili problemi, posebno kad je Disney prodao nekretnine investicijskom fondu. Zašto?

Jeremy Shearmur

21. svibnja 2021. / Članci

medicina i biologija

Tumori i živčani sustav. Sve više dokaza da stres potiče njihov nastanak i napredovanje. Kojim mehanizmima

Kako se sistemski stres pretvara u tumorski rast, pita Tamara Čačev. Stres i njemu pridruženi fiziološki odgovor prevodi se u signale na molekularnoj razini pojedinih stanica i utječe na tumorske stanice. Sistemski stres potiče tumorigenezu karcinoma dojke, jajnika, gušterače i prostate putem aktivnosti simpatičkog živčanog sustava.

Tamara Čačev

18. svibnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina 12

Predstavljanje knjige Čuda džungle. Uvod u filozofiju Ludwiga Wittgensteina

U srijedu, 26. svibnja od 16:00 knjigu će predstaviti Boran Berčić, Pavel Gregorić, Josipa Điri, Mateja Soldo i Kristijan Krkač. Zainteresirane za razgovor o knjizi i za filozofiju Ludwiga Wittgensteina molimo da se jave na adresu ideje@ideje.hr radi zoom linka. Predstavljanje će se izravno prenositi na youtube kanalu Sindikata znanosti gdje će poslije predstavljanja biti dostupna i snimka.

Ideje.hr

15. svibnja 2021. / Aktualno Članci

regionalna politika

Novi Dayton? Prijedlog Bože Kovačevića o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini

Pretpostavljam da bi glavni prigovor ovakvo koncipiranom prijedlogu Ustava bio taj da je riječ o nametanju, piše Božo Kovačević. Taj prigovor je točan, ali irelevantan. BiH je i danas međunarodni protektorat. Bolje koncipirani temeljni ustavnopravni dokument, nametnut jedinstvenom voljom stalnih članica Vijeća sigurnosti i Europske unije, možda bi potaknuo ključne političke aktere u BiH na konstruktivnije ponašanje

Božo Kovačević

13. svibnja 2021. / Članci

RASPRAVE

Bolje bi bilo da influencere plaćaju oni na koje oni pokušavaju utjecati, umjesto onih čije proizvode prodaju

Da su rejting agencije plaćali oni koji su financijske instrumente kupovali a ne oni koji su ih prodavali, financijska bi kriza možda izostala, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem, u povodu fenomena 'influencera', ponire duboko u raspravu o ljudskoj prirodi, o prilagodbi društvenoj sredini, o učenju ali i padanju pod utjecaj onih koji nisu odgovorni ni prema onima na koje utječu ni prema točnosti onoga što govore. Oslonac su mu Adam Smith i Max Weber

Jeremy Shearmur

11. svibnja 2021. / Članci Klub Batina

U povodu 150. obljetnice Podrijetla čovjeka

Razlika između čovjeka i drugih životinja samo je kvantitativna. Darwinova protuvjerska antropologija

Kršćanski nauk neizbježno uključuje ideju diskontinuiteta između čovjeka i ostatka „stvorenja“. Kad operirate s tom idejom, negdje morate povući crtu i reći u kojem trenutku filogeneze je čovjek zadobio Božju milost i postao na njegovu „sliku i priliku“, ali i u kojem trenutku ontogenze osoba zadobiva duhovnu dušu. Međutim, gdje god da povukli tu crtu, činite to arbitrarno, Piše Pavel Gregorić. Stvar je u tome da se ta crta ne može povući, jer za nju nema nikakve osnove.

Pavel Gregorić

6. svibnja 2021. / Članci

osvrt

Većina treba prije razumjeti manjinu nego obratno? Da, osim u jednoj situaciji. Imaginarij matične države

U povodu incidenta u Borovu Selu i zdravorazumske reakcije književnika Jergovića, Stevo Đurašković komentira kako odnos većine i manjine nije svodiv na jednostavno načelo, nego umnogome ovisi o kontekstu, što je posebno došlo do izražaja u ovdašnjim regionalnim okolnostima, recimo u slučaju bosanskih Hrvata, odnosa Švaba i Šokaca, te naravno u odnosu srpske 'većinske' manjine i hrvatske većine

Stevo Đurašković

4. svibnja 2021. / Članci

ekonomija i mjerenje

Ono bitno ekonomistima je nevidljivo, pardon, nemjerljivo.

Mjere su samo procjene neke latentne, fundamentalno neopazive varijable, iako često postaju bitnije od pojave koju mjere te su ključni parametar na koji se kalibriraju javne politike, piše Ivan Žilić u članku u kojem opservira do kojih sve teorijskih i praktičkih pogrešaka dovodi oslonac na mjerenje, o kojem su se ekonomisti učinili ovisnicima

Ivan Žilić

4. svibnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina 11 razgovor

Razgovor o Darwinu, po čemu je epohalan, u biologiji, u antropologiji. Gdje još?

Jedanaesti Klub Batina bio je posvećen epohalnosti Darwinove teorije evolucije. Nakon uvodničara Damjana Franjevića i Pavela Gregorića u razgovoru su sudjelovali Zvonimir Šikić, Nadežda Čačinović, Bruno Petrušić, Marija Brajdić Vuković, Boris Kožnjak, Frane Babarović i Nela Bosner. Razgovor je dostupan na priloženoj snimci

Ideje.hr

4. svibnja 2021. / Članci

ekonomija i politika

Bićanić o Planu oporavka. Amerikancima dovoljno 250 stranica za posao za koji je Plenkoviću trebalo 1200 stranica

Ako se jedna stranica čita minutu i pol onda za pročitati 1200 stranica vam treba 1800 minuta bez pauze a to je 30 sati ili skoro 4 puna radna dana. Bez pauze i odmora i uz punu koncentraciju, piše Ivo Bićanić uz niz drugih zanimljivih opaski

Ivo Bićanić

2. svibnja 2021. / Klub Batina Rasprave

RASPRAVE

Darwin nije socijalni darvinist. Kako dobrota uopće nastaje i kako opstaje. Uloga zajednice

Nijedna druga teorija ne može objasniti naš intuitivni osjećaj za dobro i zlo, našu neobičnu kombinaciju moralne snage i moralne slabosti, našu čestitost i našu pokvarenost, našu revnost u nadgledanju i kažnjavanju tuđih prijestupa, lakoću s kojom vrline nalazimo u 'nama', a mane u 'njima', objašnjava Zvonimir Šikić kako je evolucija, na razini grupe a ne individue, proizvela moralni osjećaj. Nažalost, ovaj evoluirani moral katkada sprečava ona poboljšanja koja bi mogla promicati opće blagostanje, dodaje. Ali, postoje naznake da su i u sferi morala mogući pomaci

Zvonimir Šikić

23. travnja 2021. / Aktualno Klub Batina

KLUB BATINA, 11. razgovor

Što bi bilo da Darwina nije bilo? Franjević i Gregorić u povodu obljetnice Podrijetla čovjeka.

U petak, 30. travnja, od 12:00 u Klubu Batina razgovarat će se o Darwinu, u povodu 150. obljetnice publiciranja njegova "Podrijetla čovjeka". Uvodno će govoriti Damjan Franjević (PMF) i Pavel Gregorić (Institut za filozofiju), a zanimanje za raspravu su najavili Nadežda Čačinović, Tamara Čačev, Zvonimir Šikić ... Ostali zainteresirani za prisustvovanje razgovoru putem zoom aplikacije mogu se javiti na adresu ideje@ideje.hr, a razgovor će biti izravno prenošen na youtube kanalu Sindikata znanosti. Franjević epohalnost teorije evolucije opisuje uvidom o podacima koji njome nisu bili nužno predviđeni, ali postaju smisleni samo u svjetlu te teorije. Gregorić pak, slijedom Darwina, zaključuje da čovjek ne predstavlja nikakav 'kvantni skok', iako je racionalno, moralno, samosvjesno i duhovno biće.

Ideje.hr

20. travnja 2021. / Članci

esej

Koncept hrvatstva baziran na Zrinskom i Frankopanu je – uvrnut. Postoji drugi, uspješan. Ali se potiskuje. Zašto?

Tri stotine pedeseta je obljetnica pogubljenja u Bečkom Novom Mjestu. U nadahnutom eseju Ivan Salečić današnje (nepovoljno) stanje stvari (i stanje duha) u Hrvatskoj objašnjava načinom na koji se tumači povijest, posebno dubrovačka i izdaja Zrinskog i Frankopana, upravo tako - izdaja a ne urota

Ivan Salečić

17. travnja 2021. / Članci

Pandemija, istraživanja

Dezinformacije, teorije zavjera i donošenje odluke o cijepljenju. Hrvatska studija, prvi uvidi

Analizom više od 4500 komentara ispod postova o cjepivima na internetskim stranicama i Facebooku u Hrvatskoj, ustanovljeno je da se više od trećine njih može klasificirati u teorije zavjere, piše Kristina Feldvari. Slijede iskazi nepovjerenja u cjepiva zbog nuspojava, iskazi nepovjerenja u znanost, vlasti itd. Koliko novi oblici komunikacija utječu na donošenje odluka o cijepljenju?

Kristina Feldvari

15. travnja 2021. / Članci

Analize

Mit o nerazvijenoj kulturi prosvjeda. U Hrvatskoj se prosvjeduje koliko i drugdje, ali – tko prosvjeduje i za što?

U medijima se vrlo često može naići na zaključak da u Hrvatskoj nije razvijena 'kultura prosvjeda', da je to posljedica desetljeća u Jugoslaviji, mentaliteta itd. Karlo Kralj opovrgava tu tvrdnju empirijski i konceptualno

Karlo Kralj

13. travnja 2021. / Članci Publikacije

knjige

Amoralne zajednice i isključivanje umjerenih pojedinaca. Mehanizmi nastanka nasilja nad civilima u (pred)ratnim okolnostima.

Ogromna je uloga političkih lidera i na državnoj i na lokalnim razinama da ne monopoliziraju i ne nadziru političke identitete ljudi, piše Jasna Čapo u prikazu iznimno značajne knjige Mile Dragojević: Identiteti u ratu. Civilne žrtve u komparativnoj perspektivi. Zagreb: Srednja Europa. 2020.

Jasna Čapo

10. travnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina 10

Snimka razgovora o politici i ideologiji – kako su se razišli liberali? Stepinac i politika

U povodu nedavnog izlaska knjige Bože Kovačevića Promišljanje politike (Kruzak), Ideje.hr, Klub Batina, organizirali su razgovor u kojem su sudjelovali Darko Polšek, Goran Bandov, Tihomir Ponoš, Žarko Puhovski, Hrvoje Klasić, Sanja Vujačić i Jadranka Polović. Ovdje donosimo snimku razgovora

Ideje.hr

10. travnja 2021. / Aktualno Članci

kultura ukidanja

Woke agresija na Kopljanika bez koplja i Strijelca bez strijele

Slijedom klasifikacije kulturnog geografa Footea Nikola Petković prvo prezentira četiri oblika obilježavanja prošlosti. Zatim prikazuje kriterije prema kojima gradonačelnica Chicaga ispituje primjerenost spomenika, te iznosi kako aktivistica Ayaan Hirsi Ali kritizira woke kulturu. Slijedom tih okvira analizira Meštrovićeva Kopljanika i Strijelca

Nikola Petković

10. travnja 2021. / Aktualno Članci

medicina

Kako je razvoj složenih i skupih terapija za tumore omogućio proizvodnju nekih cjepiva protiv COVID-19. Pametni lijekovi

Kad je kolektivna svijest obilikovana kao da su zarazne bolesti negdje gdje prosječan zapadnjak neće nogom kročiti, onda ga puno više ga zanimaju lijekovi za neurodegenerativne ili tumorske bolesti. Stoga prioriteti u financiranju istraživanja i nisu bili u području razvoja novih cjepiva. Međutim, istraživanja novog pristupa u liječenju tumorskih bolesti, koji se svodio na ciljano stvaranje neoantigena karakterističnih za tumorske stanice nekog pojedinca kako bi imunološki sustav osobe stvorio na njih protutijela, mogao se primijeniti na stvaranje pandemijskog cjepiva temeljenog na RNA tehnologiji.

Tamara Čačev

2. travnja 2021. / Aktualno Klub Batina Publikacije

Klub Batina, deseti razgovor

Je li moguća politika bez ideologije?

U povodu nedavnog izlaska knjige Bože Kovačevića Promišljanje politike (Kruzak), Ideje.hr, Klub Batina, organiziraju razgovor 7. travnja u 15:00. Zainteresirani za diskusiju moći će joj pristupiti putem Zoom aplikacije ako pošalju zahtjev na adresu ideje@ideje.hr, ili je pratiti na youtube kanalu Sindikata znanosti. Inicijalne diskusije dat će Darko Polšek, Žarko Puhovski, Goran Bandov i Tihomir Ponoš. Ljubaznošću autora i izdavača, ovdje objavljujemo Predgovor i Sadržaj knjige.

Ideje.hr

31. ožujka 2021. / Rasprave

Institucionalizam (2)

Tipovi kapitalizma. Drastične razlike u upravljanju i odnosu prema obrazovanju radnika.

Radnici sa specifičnim vještinama teže su nadomjestivi, pa je prijetnja njihovog štrajka ozbiljnija nego u slučaju radnika s nespecifičnim vještinama, piše Josip Lučev. u članku u kojem detaljno analizira način upravljanja i odnos prema radnicima u liberalno-tržišnim ekonomijama i koordinirano-tržišnim ekonomijama

Josip Lučev

31. ožujka 2021. / Članci

filozofija morala

Koje točno moralne principe krše oni koji se cijepe preko reda? Ima li popusta? I što je s političarima?

Ako je dopustivo da je Alemka Markotić cijepila preko reda svoju majku u poodmakloj životnoj dobi, koji se etički argumenti tome u prilog mogu navesti, analizira Duje Kovačević. Kako bi je opravdao Peter Singer, i bi li branio Borasa i Burilovića? Imaju li političari koji idu preko reda i neke posebne obaveze?

Duje Kovačević

31. ožujka 2021. / Rasprave

Filozofija politike

Postmoderna politika: Kad netko spomene ljudsko pravo želi prekinuti razgovor. Vrline nemaju uvijek dobre socijalne posljedice.

Čini mi se da su danas ideje o pravima napredovale nekom vrstom slobodnog plutanja, bez razmišljanja o njihovom sustavnom značenju, piše Jeremy Shearmur. Ne samo što nedostaje volje da se do kraja promisle u moralnom smislu nego se potpuno zanemaruje institucionalno, društveno i ekonomsko uređenje ako bi se takva prava realizirala.  Čini mi se da nedostaje – a to je karakteristika 'postmodernog' pristupa – čak i osnovni osjećaj da se radi o nečemu vrlo složenom, a ne o praznoj ploči na koju čovjek može utisnuti svoje moralne  preferencije kako želi.

Jeremy Shearmur

25. ožujka 2021. / Članci Publikacije

knjige

Mjehur koji se nikad ne rasprsne. Kako Kina uspijeva svladati svaku krizu, pa i koronu. Dokad?

Sljedeća prijetnja zaposlenicima na Zapadu umjesto kineskih radnika bit će kineski roboti, piše Goran Mihelčić u prikazu knjige Thomasa Orlika, vodećeg Bloombergova stručnjaka za Aziju, koji analizira nevjerojatnu otpornost kineske ekonomije na krize. Odličnom uvidu u karakteristike kineske ekonomije Mihelčić dodaje i opis najnovijih događaja te način svladavanja krize uzrokovane koronavirusom

Goran Mihelčić

22. ožujka 2021. / Aktualno Članci

ekonomija i politika

Sve je zeleno, digitalno, otporno i održivo. Hrvatska će cuclati iz novih korita. Ovisnici i njihove standardne svinjarije

Ivo Bićanić komentira (javno nedostupan) Plan oporavka i održivosti čije donošenje potvrđuje sve dosadašnje hrvatske mane, ovisnost o inozemnoj pomoći, demokratski deficit, rast potican državnom inicijativom i - napokon - učvršćuje kroni kapitalizam

Ivo Bićanić

20. ožujka 2021. / Članci

Sjedinjene Države

Novo normalno: umjesto ušteđevine, call options, umjesto zlata, bitcoin, umjesto Picassa, non-fungible token

Umjesto jednakih prava i poštovanja za crnce u društvu imamo ograničavanje prava na govor i čistku svih koji se ne uklapaju u dnevno-politički trend, umjesto financijske sigurnosti, dug, a umjesto vlastitog snošaja, zvuk snošaja slavnih, piše Ivo Škorić u izviješću iz SAD. Cijela naša egzistencija je 'fejk' kao Matrix, a i nije više naša.

Ivo Škorić

20. ožujka 2021. / Članci

nakon brexita

Britanija pred ustavnim promjenama. Što ih oblikuje? Događaji, dragi moji, događaji!

Johnson vlada u duhu konstantne predizborne kampanje pa njegovi protivnici strahuju da će sazivati izbore svaki put kada mu to bude odgovaralo i tako produljivati trajanje svoje vlade. Prije toga mora ukinuti jedan od novijih ustavnih zakona, piše Nataša Babić u članku u kojem opisuje tekuće događaje u Velikoj Britaniji nakon Brexita i u jeku pandemije te tenzije koje zahtijevaju promjene ustava koji ustvari i ne postoji

Nataša Babić

18. ožujka 2021. / Članci

politička povijest

Disidenti u Jugoslaviji i tko je s kime surađivao? Zadarski slučaj 1966. Granice pluralizma.

Bitna je odrednica zadarskih intelektualaca to što njihovo djelovanje nije stremilo da bude (samo) lojalna opozicija unutar Saveza komunista, nego da formira socijalističku opoziciju – dakle, onu koja, barem deklarativno, neće napuštati socijalističko uređenje, ali bi formirala neki tip partijskog pluralizma onako kako i u kapitalističkim društvenim uređenjima postoji više stranaka, makar se sve ili bar većina slažu oko najopćenitijeg karaktera društvenog uređenja

Karlo Jurak

17. ožujka 2021. / Klub Batina

Klub Batina, deveti razgovor

Ima li u teorijama zavjere što pozitivno? Istina, moć i politika. Socijalne mreže. Je li Kopernik kriv za sve? Snimka diskusije

U utorak, 16. ožujka u Klubu Batina razgovaralo se o teorijama zavjere. Prema riječima Enesa Kulenovića, Shearmur i Blanuša su pristupili problemu iz epistemološkog kuta i premda iz različitih smjerova na kraju je tu bilo i zajedničkih točaka. Puhovski je teorije zavjere analizirao ponajprije iz političkog kuta i postavio interesantnu tezu o odnosu istine i politike (na koju je reagirao Tin Radovani). Kristina Feldvari pitala je što sa socijalnim mrežama, a Božo Kovačević digao je raspravu na razinu problema u kojima se nalazi prosvjetiteljski i demokratski projekt

Ideje.hr

13. ožujka 2021. / Članci

Republika i/ili demokracija (II)

Ni oslonac na istinu ne pokazuje izlaz iz suvremene krize republikanizma i demokracije

Na istini se kao neupitnoj političkoj osnovi zasniva prvenstveno totalitarni sindrom. Ne zato što bi u totalitarnome poretku istina bila na vlasti, nego zato što je totalitarna vlast jedina neprijeporna istina u takvome stanju, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati razvoj teorije i prakse republikanizma, od Rima, preko Machiavellia, Morusa, Kanta i suvremenih teoretičara. Poentira zaključkom Hannah Arendt o istini i politici, kojim se odnosom bavio i Zoran Milanović u inauguracijskom govoru

Žarko Puhovski

12. ožujka 2021. / Klub Batina

Klub Batina

Razgovor o teorijama zavjere. Problem slobode (izražavanja), problem istine i stjecanja znanja. Socijalne mreže

U utorak 16. ožujka od 15:00 u Klubu Batina, koji su pokrenule Ideje.hr, razgovarat će se o aktualnoj temi, o teorijama zavjere. Uvodno će govoriti Jeremy Shearmur, Nebojša Blanuša i Žarko Puhovski. Ovaj put, iznimno, razgovarat će se na engleskom. Za sudjelovanje ili praćenje razgovora putem Zoom aplikacije molimo javite se na ideje@ideje.hr. Nekolicina sveučilišnih nastavnica i nastavnika već je najavila svoje sudjelovanje, no pozvani su i ostali. Na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti razgovor će se izravno emitirati i poslije moći pogledati snimku

Ideje.hr

12. ožujka 2021. / Aktualno Članci

Kultura ukidanja

Neka «Indijanaca». Nasilje nad kulturom pravilo je a ne iznimka

Očito i sama smatram da ne valja dopustiti da se postavljaju spomenici i da se daju ulicama imena zločinaca, na primjer  inspiratorima  i izvršiteljima genocida, piše Nadežda Čačinović. Zašto onda osjećam nelagodu kada se ruši ili predlaže rušenje spomenika koji su vremenski i prostorno udaljeniji od strahota dvadesetoga stoljeća?

Nadežda Čačinovič

9. ožujka 2021. / Klub Batina Rasprave

teorije zavjere

Treba li cenzurirati teorije zavjere? Što sa socijalnim mrežama koje ih šire

U utorak 16. ožujka od 15:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o teorijama zavjere u kojem će uz autora ovog članka Jeremyja Shearmura uvodno govoriti Nebojša Blanuša i Žarko Puhovski. Shearmur problemu pristupa popperijanski, iz kuta stjecanja znanja. Na kraju članka zaključuje da ni današnji način znanstvenog rada nije adekvatan. Za sudjelovanje ili praćenje razgovora putem Zoom aplikacije molimo javite se na ideje@ideje.hr. Razgovor će biti izravno prenošen i kasnije dostupan kao video na youtube kanalu Sindikata znanosti

Jeremy Shearmur

3. ožujka 2021. / Publikacije

ekonomika kompleksnosti

Računalno istraživanje ekonomije Rimskog carstva. Manje otkrića o prošlosti nego o današnjici

Računalna je tehnologija zaposlena u istraživanju ekonomije i društva Rimskog carstva. Sve ipak ovisi o pretpostavkama, koje očito snažno ovise o današnjim konceptima kako svijet funkcionira. Željko Ivanković predstavlja novu metodu u razumijevanju antičke (i današnje) ekonomije u knjizi o ekonomici kompleksnih sustava

Željko Ivanković

27. veljače 2021. / Članci

misija na mars

Dolazi doba astrobiologije. Kako će i gdje Perseverance tražiti tragove mogućeg života. Marsovce ne očekuje.

Nije isključeno da su prve organske molekule na Zemlju došle iz svemira (teorija panspermije). Kasnije su iz tih jednostavnih molekula nastajale sve složenije dok se nisu pojavile nukleinske kiseline koje su imale sposobnost autoreplikacije, objašnjava Tamara Čačev smisao potrage za tragovima mogućeg života na Marsu u koju su se uz Sjedinjene Države upustile i druge velike sile

Tamara Čačev

24. veljače 2021. / Članci

Češka

Nova generacija političara koja napokon navješćuje kraj postkomunističkih tajkuna i istrošenih populista. Mogu li Pirati izbaviti Češku?

U Češkoj je na djelu politička smjena generacija, koja označava stvarni kraj postkomunističke sprege desnice, tajkuna, bivših komunista i kompromitiranih socijaldemokrata. Iako članak Sofije Kordić naravno ne referira izravno na druge zemlje, može se čitati u ključu u kojem se traže paralele i u Hrvatskoj

Sofija Kordić

23. veljače 2021. / Članci

koronavirus

Neke viruse sprečavaju lijekovi, ali SARS-CoV-2 ne uspijevaju pobijediti. Korektor mutacija

Virus koji uzrokuje prehladu, a na ljude je skočio s krava koje su ga dobile od miševa, potkraj devetnaestog stoljeća ubio je više od milijun ljudi. Zbog stalne izloženosti danas su ljudi na njega imuni. Bi li se to moglo dogoditi i sa SARS-CoV-2?

Zvonimir Šikić

23. veljače 2021. / Članci

knjige

Ne, ne znate sve o Trumpu, i ne, on nije prošlost nego naprotiv, državnik novog doba. Ni sam Woodward nije mogao vjerovati

Bob Woodward novinar je koji pretpostavlja da će sugovornici zbog svojeg osobnog integriteta izbjegavati očite laži ili iskrivljavanja istine. Trump mu je potpuna suprotnost i utjelovljenje novog doba u kojem istina nije važna, već samo mačo-ponašanje, osjećaji i plemenska pripadnost, piše Goran Mihelčić. U Woodwardovu svijetu još postoje koncepti poput odgovornosti i dužnosti, no u Trumpovom svijetu jedine konstante su ono što on želi i što drugi osjećaju.

Goran Mihelčić

18. veljače 2021. / Klub Batina

Klub Batina, osmi razgovor

Snimka razgovora o popularizaciji znanosti u povodu izlaska knjige Blesimetar Treći Saše Cecija

U utorak 23. veljače Klub Batina, koji su osnovale Ideje.hr, organizirao je u suradnji s časopisom Priroda razgovor o popularizaciji znanosti, u povodu knjige Blesimetar Treći Saše Cecija. U živoj i intrigantnoj diskusiji sudjelovali su Rajka Rusan, Jelena Šuran (na naslovnoj fotografiji), Dario Hrupec, Ivan Kraljević, autor knjige Ceci te urednik Ideja Željko Ivanković. U nastavku možete pogledati snimku.

Ideje.hr

18. veljače 2021. / Rasprave

esej

Antiznanost: zašto znanost sama nije (nikada bila) dovoljna?

Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja

Boris Kožnjak

18. veljače 2021. / Članci

Republika (I)

Republika i/ili demokracija. Vrlina zauzimanja za javnu stvar i prezidencijalna megalomanija

Prije godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. U tom povodu Žarko Puhovski tumači pojam republike, zatim odnos tog pojma prema pojmovima demokracije, jednakosti i pluralizma, te iz tog teorijskog kuta analizira neke zapažene Milanovićeve iskaze u prvoj godini mandata

Žarko Puhovski

17. veljače 2021. / Rasprave

rasprave

Masovno objavljuju rezultate istraživanja koji iskrivljuju sliku stvarnosti. Kontroverza se isplati

Znanost je postala profesija, uspjeh se mjeri objavama koje su potisnule spoznajni motiv. Ivan Žilić opisuje načine na koje ekonomisti prilagođavaju rezultate za koje je vjerojatnije da će biti objavljeni bez obzira na to koliko adekvatno opisuju stvarnost. Biraju se kontroverzni rezultati, prilagođavaju parametri modela. Populizam ne deformira samo znanost nego i ekonomsku politiku

Ivan Žilić

17. veljače 2021. / Članci

entropija i strijela vremena

Kako vrijeme teče to je nered veći. Zašto krhotine spontano ne formiraju ponovo cijelu čašu?

Kad u nekom društvu netko prirodoslovne ili tehničke struke pokaže da ne zna tko je William Shakespeare, to je strašno i neoprostivo. No, kad u istom društvu netko društvene ili humanističke struke pokaže da ne zna za drugi zakon termodinamike, nikome ništa, pojeo vuk magare. A trebalo bi biti jednako strašno. Drugi zakon termodinamike jedan je od temeljnih zakona prirode, trebao bi biti dio opće kulture, no većini ljudi je špansko selo, piše Dario Hrupec.

Dario Hrupec

17. veljače 2021. / Članci

Pandemija u Los Angelesu

Plaže se pune beskućnicima, a skloništa životinja ispražnjena. Pandemija na Zapadnoj obali.

Kalifornija je američka savezna država čiji je saldo u pandemiji najlošiji. Rašeljka Maras opisuje život u obećanoj zemlji

Rašeljka Maras

17. veljače 2021. / Aktualno

studentski radovi

Ovisnost turizma o pandemiji. Što se iz lanjske sezone može naučiti o sljedećoj

Pandemija popušta, u Hrvatskoj su već započele pripreme za turističku sezonu. Radom studenata Ekonomskog fakulteta o prošloj sezoni upućujemo na razmišljanje koji će faktori utjecati na sljedeću

Lucija Benko, Karlo Krstanović i Luka Sovulj

9. veljače 2021. / Aktualno

Osvrt

Zemlje koje ne cijepe AstraZenecom starije od 65 ne usude se reći da im mladalačka godina života vrijedi više

Pod pretpostavkom da je AstraZenecino cjepivo 95 posto učinkovito kod mlađih, a 50 posto učinkovito kod starijih od 65, Zvonimir Šikić je izračunao da Francuskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Austriji, Poljskoj i Italiji mladalačka godina života vrijedi pet puta više od godine života starijih

Zvonimir Šikić

9. veljače 2021. / Aktualno

Osvrt

Bićanić o HGK. Mlađa generacija političara ista kao starija. Nema laste za ovo proljeće

Pitanje članarina u HGK u prvi je plan opet izbacilo staru dilemu između “šok terapije” i “postepenosti”, piše Ivo Bićanić. Treba li sve što je bilo prije devedesete zamijeniti kapitalizmom i preko noći naglo i brzo stvoriti nova pravila ili je takvu razgradnju bolje postići nizom postepenih, pripremljenih, promišljenih i postojećim prilikama prilagođenih promjena?

Ivo Bićanić

5. veljače 2021. / Rasprave

Institucionalizam (1)

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti

Josip Lučev

4. veljače 2021. / Članci

esej

Dobri i(li) zli bog

Mnoge katastrofe u povijesti protumačili su kao božju kaznu. Pa i prilikom posljednjeg potresa u Petrinji, dvojica hrvatskih biskupa komentirali su kako je time Bog poslao poruku. Pogođen katastrofalnim potresom u Lisabonu Voltaire mu je posvetio poemu, a potom u Candideu ismijao Leibnizovu ideju o harmoničnom, najboljem od svih mogućih svjetova, jedinom kakav je mogao biti. Čak i ako je bog pokrenuo svijet, piše Zdenko Duka, ljudi ga čine boljim ili lošijim

Zdenko Duka

4. veljače 2021. / Članci

knjige

Pet strategija antikapitalizma: razbijanje, rastavljanje, kroćenje, odupiranje, bježanje

Kapitalizam je nepravedan, kapitalizam ljude izlaže poniženju. Ima li ipak nešto od kapitalizma što u svijetu nakon kapitalizma može opstati i vrijedi zadržati piše Hana Samaržija u prikazu knjige Kako biti antikapitalist u 21. stoljeću Erika Olina Wrighta

Hana Samaržija

30. siječnja 2021. / Članci

Njemačka Pandemija

Wolfgang Streeck: Kojoj znanosti vjerovati? Zašto se protiv korone ne koristi sociologija

Iako mit o Nijemcima koji pandemiju svladavaju diciplinom - pada, i dalje čak 47% upitanih želi zadržati oštrije mjere, njih 32% misli da bi ih trebalo još pooštriti i samo njih 18% misli da bi ih trebalo ublažiti, piše Anđelko Šubić u članku u kojem se, slijedom razmišljanja sociologa Wolfganga Streecka, objašnjava da bi mjere valjalo ciljati ali i zašto se to ne čini nego se primjenjuje metoda - sjekire

Anđelko Šubić

30. siječnja 2021. / Rasprave

Analize

Kultiviranjem sukoba interesa do zajedničkoga interesa (teze za taktički pristup nacionalnoj strategiji razvoja)

Ozbiljno nastojanje formuliranja (i formiranja) nacionalnoga interesa (odnosno: nacionalnih interesa) toliko je potencijalno dalekosežno da redefinira i samorazumijevanje nacije. Baš je zato podjednako riskantno - i nužno, baš zato, jednom možda, započne i ozbiljnim strategijskim mišljenjem (koje se legitimira svojim taktičkim potencijalom), završava Žarko Puhovski članak u kojem recentnu Nacionalnu strategiju kontekstualizira u pitanje formuliranja nacionalnih interesa

Žarko Puhovski

30. siječnja 2021. / Članci

međunarodna politika

Velika Britanija i Europska unija, koja sve pitanja tek treba riješiti

Izvan dogovora ostaje za sada cijelo područje usluga, posebno financijskih, što je važna britanska industrija. Neriješeno je i pitanje razmjene i kretanja digitalnih podataka, osnovice suvremene ekonomije. Posebno je zabrinjavajuće smanjenje razine suradnje u području sigurnosti. Britanija trenutno ne koristi Schengenski informacijski sustav i nije više članica Europola

Ivan Grdešić

28. siječnja 2021. / Članci

O najnovijem stanju borbe za ravnopravnost

Izvještaj s bojišnice Nadežde Čačinovič: Radi se o zloupotrebi moći a ne o neprimjerenoj požudi

Oni bez moći razvijaju strategije kojih bi se slobodna bića možda stidjela. U neka davna vremena jednog profesora predatora dočekala je u mraku skupina studentica i naprosto pretukla, ne bi li ga naučile pameti

Nadežda Čačinovič

23. siječnja 2021. / Članci

književnost

Književnost liječi, priprema nas na neuspjeh, ona je niz austajderskih priča o ljudima koji pokušavaju objasniti svoje osjećaje

One koji literaturu odbacuju kao „samo fikciju“ valja podsjetiti na istraživanja da nam se dok čitamo o mirisima aktiviraju olfaktivni dijelovi mozga, a ako čitamo o nekome tko trči, aktivan nam je dio mozga zadužen za kretanje! Marija Ott Franolić piše o tome kako joj je knjiga Elif Shafak o očuvanju mentalnog zdravlja u doba podjela, nastala u vrijeme pandemije, pomogla da pročita roman Dezorijentalna iransko-francuske spisateljice Négar Djavadi

Marija Ott Franolić

20. siječnja 2021. / Klub Batina

Klub Batina, sedmi razgovor

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

Ideje.hr

19. siječnja 2021. / Članci

Pandemija

Novi sojevi virusa. Kako nastaju, koliko su opasni, kako se otkrivaju? Efikasnost cjepiva.

Virus se razmnožava u velikim brojevima i ne kopira precizno svoj genom. Dio mutacija ne predstavlja značajne promjene, dio mutacija smanjuje učinkovitost virusa, a dio mutacija ga čini efikasnijim, primjerice bolje se veže na receptor na stanicama koje inficira. Takav je soj efikasniji u pronalasku mjesta za umnažanje pa postoji šansa da prohara kroz ljudsku populaciju i postane dominantna verzija

Tamara Čačev

16. siječnja 2021. / Članci

Nakon potopa

Ujedinjeno Kraljevstvo rašiveno po šavovima. Zdravstveni sustav, temelj društva, ugrožen kombinacijom Covida-19 i Brexita

Na političke i društvene događaje te na živote stanovnika utječu kvalitete i kapaciteti institucija i odluke donesene i prije nekoliko desetljeća. Nino Bantić objašnjava kako su odluke o Brexitu i upitne protupandemijske mjere ugrozile funkcioniranje najvažnije nacionalne infrastrukture, britanskog zdravstvenog sustava, pokazale rezultate reforme kojima su Škotska, Wales i Sjeverna Irska dobili parlamente i vlade i podsjetile na povijesni mirovni sporazum iz 1998. godine

Nino Bantić

12. siječnja 2021. / Rasprave

o metodi

Koliko vjerovati ekonomistima? Samouvjerene preporuke i nekredibilno pouzdanje.

Istraživači prvo moraju reći što ne znaju, a potom na temelju najslabijih pretpostavki davati zaključke i preporuke. U ekonomiji, put je često upravo obrnut, objašnjava Ivan Žilić zaključke Charlesa Manskog u članku u kojem suprotstavlja pojedinačne istraživače ekonomiste i ekonomiju kao disciplinu te pokušava odgovoriti na pitanja: Što nam ekonomija kao istraživačka disciplina može dati? Koliko je to znanje primjenjivo? Radi li se o deskriptivnoj ili preskriptivnoj disciplini?

Ivan Žilić

12. siječnja 2021. / Rasprave

država i brodogradnja

Mladen Klasić: Kako se trebaju a kako ne trebaju graditi brodovi. Ima li brodogradnja budućnost? Iskustva i preporuke.

Mladen Klasić veliki je brodograđevni inovator i čelnik u Uljaniku u vrijeme najvećih poslovnih i tehnoloških uspjeha i slave. U članku, uz svoja osobna iskustva, analizira razvoj brodogradnje u Hrvatskoj, objašnjava kako se i zašto mijenjao način poslovanja te iznosi realna očekivanja od brodogradnje. Klasić zaključuje da je Uljanikov program velikih brodova najveća kolateralna žrtva slamanja Hrvatskog proljeća ali je brodograđevna politika u samostalnoj Hrvatskoj uglavnom bila promašena

Mladen Klasić

8. siječnja 2021. / Aktualno Članci

američki predsjednički izbori

Za odbacivanje izbornih rezultata glasalo je čak 147 republikanaca.

Od 538 članova Kongresa (100 u Senatu, a u Zastupničkom domu još 435 s pravom glasa i tri bez prava glasa) osam je republikanaca u Senatu i 139 u Zastupničkom domu nakon svega podržalo tvrdnje Donalda Trumpa da su izbori ukradeni. To vjeruje i ogroman broj republikanskih glasača. No, Demokratska je stranka uz predsjednika osvojila i oba doma Kongresa pa ima priliku povesti SAD svojim putem

Ivo Škorić

7. siječnja 2021. / Aktualno Članci

katastrofe

Altruizam nakon prirodnih katastrofa. Kratko traje i ne prevladava postojeće podjele, više se pomaže ‘svojima’

Dogradonačelnica Gline već se pobojala da bi većina građana za mjesec dana mogla zaboraviti na gradove pogođene potresom, podsjeća Goran Mihelčić u članku u kojem objašnjava psihologiju altruizma u prirodnim katastrofama. Realno je očekivati pojačano iseljavanje.

Goran Mihelčić

6. siječnja 2021. / Rasprave

povijest i dileme

„Dezerteri“ u Domovinskom ratu: građanski neposluh ili prigovor savjesti?

Ovo je tema o karakteru hrvatske države u ratnom stanju, koja još nije ustavno-pravno i etički dozrela onako kako to pristaje liberalnom, građanskom, pa i republikanskom poretku, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

2. siječnja 2021. / Aktualno

Potres u Petrinji

Sjetio sam se onog Tarbuka, koji je pozvao novinare i bombardirao grad. A i ‘obnova’ se srušila kao od kula karata

Nikola Šolić bio je u Petrinji na Staru godinu 2020. Nije mu prvi put. Poznati ratni foto-reporter imao je nesreću uživo se sjetiti koječega čemu je svjedočio u tom gradu posljednjih nekoliko desetljeća

Nikola Šolić

2. siječnja 2021. / Članci

Obljetnice

Hegelova četvrtina milenija – ili: kako je potonuće filozofijskoga „Titanica“ u sudaru s nakupinom materije lansiralo flotu monotematskih brodica

U povodu 250 obljetnice Hegelova rođenja Žarko Puhovski se u prvom dijelu osvrće na filozofe koji su se neposredno nastavljali na pojedine aspekte njegova djela, zatim prikazuje koliko je iznenađujuće njegova filozofija živa među današnjim misliocima vrlo različitih orijentacija i interesa te na kraju tumači najpoznatije Hegelove zaključke koji su izraženi u nizu poznatih 'slogana'

Žarko Puhovski

2. siječnja 2021. / Publikacije

knjige

Financijalizacija: svi kao znaju što je, ali zašto je jednom rješenje a drugi put problem? Konfuzija pojave i ideologije.

Poveliki zbornik o financijalizaciji nalik je leksikonu, prolazeći kroz njega čitalac ima sam rekonstruirati mehanizme na temelju kojih se fenomen formira i oblikuje društvenu i političku hijerarhiju, zaključuje Željko Ivanković u osvrtu u kojem naglasak stavlja na odnos vrijednosti i cijene, zatim na problem kako financijalizacija izaziva nejednakost te postavlja pitanja: je li doba financijalizacije jedinstveno ili dio povijesnog trenda i može li se razumjeti bez standardne ekonomike

Željko Ivanković

26. prosinca 2020. / Članci

razmišljanja

Razuzdane dvadesete se zahuktavaju. Bićanićeva ‘strategija s malo hrabrosti’

Jedna od zamjerki Ive Bićanića nedavno objavljenoj nacionalnoj strategiji bila je da joj nedostaje hrabrosti. Ovdje izlaže svoje dvije prostorne, dvije ekonomske i dvije društvene vizije, naznačujući izbore za koje se Hrvatska može odlučiti. Posebno naglašava zabludu da je izrada strategije karakteristika socijalizma kakav je vladao u Sovjetskom Savezu. Naprotiv, to je tema ekonomskih nobelovaca i u zemljama razvijenog tržišnog gospodarstva. Na kraju ističe moguće stranputice

Ivo Bićanić

25. prosinca 2020. / Rasprave

esej

Sizif iz Camusova eseja sličan je junaku Orwellove 1984. Ponovo je trenutak za pitanje o smislu

Prema skepticima nikad, neovisno o subjektivnom dojmu, ne možemo reći da doista znamo jesmo li sretni. Ipak, zamke koje postavljaju mogu se okrenuti protiv njih

Vedran Krušvar

24. prosinca 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, šesti razgovor

Ljudska su prava liberalna ideja, ali se liberalizam s njima loše nosi. Mogu li se uopće razumjeti izvan diskusije, mimo konteksta.

U raspravi o knjizi Enesa Kulenovića 'Ljudska prava nakon Babela', za koju jedobio Državnu nagradu za znanost, sudjelovali su, uz autora: Ivana Radačić, Ana Matan, Nebojša Zelič, Nenad Zakošek, Božo Kovačević, Raul Raunić i Đorđe Gardašević

Ideje.hr

19. prosinca 2020. / Aktualno

Osvrt

Reforma koja to nije. Je li moguće unapređenje bez novog poreza i promjena u mirovinskom i zdravstvenom sustavu?

Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?

Iva Tomić

17. prosinca 2020. / Rasprave

prijevodi

Trideset godina poslije: druga prigoda za Evropu. Unutarnjemačko ujedinjenje i obrat Angele Merkel.

Bez evropskoga ujedinjenja nećemo svladati ni za sada nesagledive ekonomijske posljedice pandemije niti desničarski populizam kod nas i u drugim državama članicama Unije. Tom rečenicom Jürgen Habermas završava članak u kojem se osvrće na tridesetu obljetnicu ujedinjenja nekadašnjih Zapadne i Istočne Njemačke, kako je ujedinjenje primila Europa, kako se Njemačka postavila u Europi (drukčije u financijskoj krizi od prije deset godina nego danas, u krizi izazvanoj pandemijom) te kroz što su i zbog čega prolazile prije razdvojene zapadna i istočna sastavnica

Ideje.hr

16. prosinca 2020. / Aktualno Publikacije

Klub Batina, peti razgovor

Poziv na razgovor: Jesu li ljudska prava ‘moralni minimum’ ili uključuju i progresivne projekte – socijalnu državu, zaštitu manjina. Univerzalizam vs. pluralizam

Za knjigu Ljudska prava nakon Babela prof. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti dobio je Državnu nagradu za znanost. Razgovor o ljudskim pravima u povodu te u široj javnosti dosad nedovoljno predstavljene knjige Klub Batina organizira u utorak, 22. prosinca u 16:00 sati. Zahtjev za pristup raspravi putem Zoom aplikacije zainteresirani mogu poslati na ideje@ideje.hr

Ideje.hr

16. prosinca 2020. / Aktualno Članci

vanjska politika

Na Zapadnom su Balkanu sve snažniji utjecaji Rusije, SAD, i EU. Jedino Hrvatska nema nikakvu politiku prema regiji kojoj pripada i koju bi predvodila

Inicijatori osnivanja Foruma za vanjsku politiku prvi su sastanak 9. prosinca posvetili raspravi o hrvatskoj vanjskoj politici na Zapadnom Balkanu. Jedan od uvodničara, Božo Kovačević, zaključio je da je ta politika autistična, a potvrdu našao u riječima samog premijera Andreja Plenkovića da su Berlinski proces i Mini Schengen ustvari njemačke inicijative i da se hrvatska prema njima postavlja - pasivno.

Božo Kovačević

12. prosinca 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Je li Europa više uopće kršćanska? Treba li biti zadovoljan razvojem događaja?

Postoji osjećaj da naša kultura ozbiljno shvaća humanitarne probleme i ideje o tome kako je svaki pojedinac u moralnom smislu važan, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na nekolicinu knjiga i teza o statusu kršćanstva danas u Europi i najviše u Velikoj Britaniji. Stariji među nama koji nisu kršćani trebali bi se zamisliti nad time koliko smo oblikovani kršćanskim odgojem ili time što smo odrasli u kršćanskoj kulturi.

Jeremy Shearmur

11. prosinca 2020. / Članci

književnost

Saša Stanišić, dobitnik najvažnijih njemačkih nagrada za knjige pisane na nematerinskom jeziku

Bacam brzi check na svoju knjižnicu: Saša Stanišić, dvije knjige, dvanaest primjeraka, svi raspoloživi. Šteta, sjajno piše, predstavlja Ante Alerić traženog njemačkog pisca (stotinu književnih večeri godišnje) čiji je i treći roman Porijeklo objavila Fraktura

Ante Alerić

4. prosinca 2020. / Članci

međunarodna politika

Komunistički internacionalizam. Kina lider slobodne trgovine. Je li moguća obnova globalne uloge Sjedinjenih Država?

Sve dok ne budu riješeni njezini temeljni unutrašnji problemi, Amerika neće biti spremna za ponovno preuzimanje liderstva u organizacijama koje je prethodno napustila ili ih je – kao u slučaju NATO saveza – ignoriranjem interesa partnera ozbiljno poljuljala, piše Božo Kovačević

Božo Kovačević

3. prosinca 2020. / Iz medija

zakoni

Četiri razloga zašto uvođenje obveznog savjetovanja prije pobačaja nije dobra ideja

Kad se donose zakoni onda rasprava treba biti argumentirana. Iako je u nekim razvijenim zemljama savjetovanje prije pobačaja zakonom propisano kao obavezno, Duje Kovačević obrazlaže zašto se za njima u ovom slučaju nije uputno povoditi

Duje Kovačević

2. prosinca 2020. / Članci

molekularna biologija

Googleova umjetna inteligencija riješila dosad nerješive probleme u molekularnoj biologiji.

Koliko se radi o superiornom načinu rješavanja problema govori to što je AlphaFold za samo pola sata riješio strukturu bakterijskog proteina koja se eksperimentalno rješavala gotovo desetljeće, objašnjava Tamara Čačev. Taj je algoritam sudjelovao i u predikciji strukture proteina SARS-Cov-2 virusa i kada je za nekoliko mjeseci dobivena struktura nekih od njih predviđanje je bilo prilično vjerodostojno

Tamara Čačev

2. prosinca 2020. / Članci

Pandemija, ekonomija, društvo

Sedláček: Pandemija ubrzava poboljšavanje svijeta. Solidarnost sve snažnija, bez gospodarskog rasta možemo

Greta Thunberg je htjela ograničiti broj letova i svi smo govorili da je sišla s uma, da to nije moguće. A sad, avio transport se takoreći potpuno zaustavio i nije se dogodio kraj svijeta. Izbori se, na primjer, rukovode drugim stvarima, ne ekonomijom, što je vrijedilo i prije Covida. Vjerujem da ćemo prije ili kasnije shvatiti da moramo stvoriti društva u kojima ne raste BDP, već obrazovanje.

Sofija Kordić

2. prosinca 2020. / Aktualno

Nakon izbora

Bidenova pobjeda bit će Pirova pobjeda ne uspiju li Demokrati 5. siječnja

Prosječna dob američkog političkog rukovodstva danas je slična sovjetskom u kasnim 1970-tima, piše Ivo Škorić u analizi mogućeg razvoja nakon predsjedničkih izbora. Posebno su važni izbori za Senat 5. siječnja. Paradoksalno, zaključuje Škorić, establishmentu Demokrata možda bi odgovarao poraz

Ivo Škorić

1. prosinca 2020. / Iz medija

online rasprava

Elsevier o hrvatskim istraživačkim potencijalima

Elsevier će 3. prosinca 2020. u 10:00 sati održati online panel diskusiju «Future pathways of Croatian research». Pristup slobodan putem doljnjeg linka

Ideje.hr

1. prosinca 2020. / Članci

pandemijski esej

‘Di ja to idem?’ Kako sam shvatio što je to smrt

Ako znaš da ti je ostalo samo godinu dana života, hoćeš li se svojski potruditi da dovršiš umjetničko djelo na kojem godinama radiš?

Zdenko Duka

28. studenoga 2020. / Članci

esej

O svjetsko-povijesnom porazu ženskoga spola. Marginalija uz 200 godina od rođenja Friedricha Engelsa.

Možemo li pomoću Engelsa bolje vidjeti je li feminističko razmišljanje o matrijarhatu mitotvorna, dakle nekritična djelatnost, pita se Nadežda Čačinovič. Zaključuje da je korekcija samo donekle potrebna zato što je posve očito što je u osnovi Engelsove analize: odbijanje nepravde i ovisnosti.

Nadežda Čačinovič

27. studenoga 2020. / Klub Batina

Klub Batina, četvrti razgovor

Koliko ekonomisti i drugi znanstvenici znaju matematiku i koliko im i za što treba. Video o Knjizi za klikeraše

Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, Dario Hrupec sa Sveučilišta JJ Strossmayer u Osijeku, predstavili su Knjigu za klikeraše poznatog matematičara Zvonimira Šikića. Razgovor se orijentirao oko pitanja prave mjere korištenja matematike u znanosti, posebno u ekonomici.

Ideje.hr

21. studenoga 2020. / Rasprave

Klub Batina, četvrti razgovor

Razgovor o Knjizi za klikeraše Zvonimira Šikića. Matematika i ekonomija. Je li matematika stvarna?

U četvrtak, 26. studenoga od 14:00 u Klubu Batina, koji su pokrenule Ideje.hr, bit će predstavljena Knjiga za klikeraše Zvonimira Šikića. O ekonomiji i matematici, uopće o matematici i stvarnosti, diskutirat će Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, zatim Dario Hrupec, čije čitanje knjige ovdje objavljujemo kao mamac te autor Zvonimir Šikić i pisac predgovora Željko Ivanković. Zainteresirani će razgovoru moći pristupiti putem Zooma jave li se prethodno na adresu ideje@ideje.hr. Izravni prijenos razgovora bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojem će kasnije biti dostupna i snimka.

Dario Hrupec

21. studenoga 2020. / Rasprave

jednakost

Jednakost i nasilje. Ništa ne ukazuje na to da je jednakost ‘normalna’

Uvođenje opće društvene jednakosti bilo bi, kako to i iskustvo pokazuje, moguće samo uz primjenu enormne sile, što je i inače slučaj s utopijskim vrijednostima - uz svagda neizvjestan ishod, završava Žarko Puhovski članak u kojem prvo objašnjava razumijevanje jednakosti od Antike do suvremenog doba, a na kraju komentira teze Thomasa Pikettyja, najnovijeg promotora tog pojma

Žarko Puhovski

18. studenoga 2020. / Članci

Politološki razgovori

Pandemija, Europa, demokracija, sindikati i politička dimenzija filma Joker, sve u dva dana. Video

Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima

Leon Cvrtila

17. studenoga 2020. / Publikacije

Bankovna politika

Damir Odak, metaforična ispovijest. Kako HNB vidi ulogu banaka i bankara u ekonomiji. Dileme i rizici.

Argumente za svoju bankovnu politiku, koju HNB njeguje već godinama, Damir Odak, bivši viceguverner, iznosi neobičnim stilom, punim slika, analogija i alegorija, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu A Political Economy of Banking Supervision. Iako je bogata sadržajima o kojima bi se u Hrvatskoj itekako trebalo raspravljati, teško da će se stručna javnost u to upustiti. Time će se možda baviti europski kuloari

Željko Ivanković

15. studenoga 2020. / Aktualno Članci

nacionalna razvojna strategija republike hrvatske

Bićanić: Nismo baš svi bedaci. Za taj novac strategiju su mogli napisati Rodrik i Acemoglu, recenziju Krugman i Stiglitz i još bi ostalo za Ekonomski institut

Papazjanija koja se nudi kao strategija nepopravljivo je loša. Bio bi gubitak vremena tekst vraćati na doradu kojom bi se eventualno napravio smisleni dokument na trećini sadašnje duljine. Autori Tramišak/Plenković nisu sposobni i nemaju hrabrosti napraviti bolje. Dokument kakav je sad zadovljava eurokrate da odriješe kesu, a rasprave oko ove papazjanije gubitak su vremena. Imalo bi je smisla ismijati kako bi se autorima pokazalo da prepoznajemo u kojoj su mjeri napravili traljav posao. Dobili smo sterilan i bezubi dokument, koji ni ovu ni buduće vlade ni na što ne obavezuje i ne ograničava provedbu njihovih programa, kakvi god bili. Svatko i dalje može što hoće

Ivo Bićanić

11. studenoga 2020. / Publikacije

Teorijska ekonomika

U ekonomici stalno pobjeđuje struja čiji su teorijski temelji i prediktivna moć slabiji.  Tako su uspješni još samo svećenici

Srž sukoba u ekonomici je oko prirode novca, piše Zvonimir Šikić u članku u povodu knjige Money and Government, Roberta Skidelskog. Druge intenzivne i povezane ekonomske rasprave su o određenju dugog roka 'prirodne ekonomske ravnoteže' i kratkog roka poremećaja, te o mogućnosti mikroekonomskog utemeljenja makroekonomije. Skidelsky daje povijesni i kritički pogled na te rasprave, očekuje u kojem bi se smjeru ekonomika mogla reformirati te na tom temelju odgovara na poznato Kraljičino pitanje zašto nitko nije predvidio krizu 2008. godine

Zvonimir Šikić

10. studenoga 2020. / Aktualno

zakoni

Istospolni parovi jednakopravni su u udomiteljstvu. Zašto ne i u umjetnoj oplodnji?

Zakonski je medicinska oplodnja određena kao liječenje, čime se, a da ih se ne diskriminira, pokušava zaobići tri skupne: žene koje nemaju partnere, lezbijske parove i transrodne osobe, identitetske muškarce sa ženskim reproduktivnim organima. Duje Kovačević kritizira taj pristup kao nedosljedan i predlaže rješenje

Duje Kovačević

8. studenoga 2020. / Članci

Povijest industrije

Sudbina Berge Istre i nepravedno zapostavljeni genij Mladena Klasića i Uljanikovih inženjera. Komercijalni uspjesi

Ratko Bošković opisuje da je Uljanikov program gradnje velikih teretnih brodova bio tehnološki i komercijalno kudikamo uspješniji nego što se može pretpostaviti. Kako su Berge Istra i Berge Vanga potonule

Ratko Bošković

7. studenoga 2020. / Članci

Amerika

Američki intelektualci: Je li Trump (bio) fašist? Ili ne odskače od tradicije američke politike? Ili se radi o onom trećem?

Tvrtko Vrdoljak prikazuje tri pozicije u diskusiji u američkim akademskim krugovima o pitanju je li Donald Trump fašist, sintetizira što je debata otkrila i izvodi svoj zaključak

Tvrtko Vrdoljak

7. studenoga 2020. / Članci

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

5. studenoga 2020. / Članci

uz nobelovu nagradu za fiziku

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade

Dario Hrupec

30. listopada 2020. / Aktualno Rasprave

digitalno normalno

Izazivanje Sudnjeg dana ili rođenje nove religije? QAnon. Kultovi iz doba socijalnih mreža, video-igara i teorija zavjere.

Goran Mihelčić napisao je opsežan prikaz QAnona, izvorno američkog fenomena koji osvaja i Europu, a u sklopu kojeg Donald Trump figurira kao 'spasitelj'. Tko je misteriozni Q? Imaju li Rusi prste u svemu tome? Koja je psihološka pozadina narastanja QAnona, a koje mu komunikacijske i tehnološke okolnosti pogoduju? Mihelčić zaključuje da se fenomen neće ispuhati te razmatra opcije u kojem bi se smjeru mogao razvijati

Goran Mihelčić

29. listopada 2020. / Klub Batina

klub batina, treći razgovor

Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti

Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin

Ideje.hr

28. listopada 2020. / Članci

prikaz

Uvođenje socijalizma tako da se sačuva kapitalizam.

Iako politika koju Piketty predlaže izgleda radikalno antikapitalistička, detaljnijim promišljanjem utvrđujemo da ukidanje kapitalizma nije njegov cilj, piše Božo Kovačević u osvrtu na raspravu o knjizi Kapitalizam i ideologija. Da sustav progresivnog oporezivanja osigura sredstva za javne politike potrebno je da dionice donose profit, da nekretnine donose visoke rente a menadžeri dobivaju visoke plaće. Uspješna kapitalistička ekonomija trebala bi imati socijalističku političku nadgradnju

Božo Kovačević

27. listopada 2020. / Članci

Hommage razvojnim studijama

Perspektive svjetskog razvoja. Sjećanje na međunarodnu ‘Bandu Četvorice’ i njezina najodanijeg saveznika.

Razvojni studiji, ključna pitanja budućnosti svijeta, odnosi Sjevera i Juga, razvijenih i nerazvijenih bili su u drugoj polovici prošlog stoljeća iznimno znanstveno popularni. Gao Xian, umirovljeni tajnik Kineske akademije društvenih znanosti sjeća se vodećih znanstvenika iz tog područja. Ideje.hr zahvaljuju Nadi Švob Đokić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose na prilici da objave ovaj članak

Gao Xian

23. listopada 2020. / Rasprave

politička i ekonomska nejednakost

Kritični trenutak za zaokret od oligarhije prema demokraciji. Empirijska analiza

Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana

Josip Lučev

21. listopada 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Moral i religija. Je li nešto dobro zato što to bog zapovijeda ili zato što je dobro? Moralna otkrića

Neke od najmračnijih stranica u povijesti ispisali su ljudi koji su mislili da je ono što rade ispravno, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem prvo ispituje odnos morala i religije, a na kraju raspravlja kako da se ljudi iz različitih tradicija, u kojima drukčije shvaćaju što je moralno, postave jedni prema drugima u multikulturnoj zajednici

Jeremy Shearmur

20. listopada 2020. / Aktualno Publikacije Rasprave

klub batina, treći razgovor

Kapital i ideologija. Gvozden Flego o posljednjoj Pikettyjevoj knjizi. Što izaziva nejednakosti i kako se opravdavaju?

Treći razgovor u klubu Batina, koji su osnovale Ideje.hr, posvećen je knjizi Thomasa Pikettyja Kapital i ideologija čiji je prijevod na hrvatski upravo izišao iz tiska. Uvodno će je predstaviti profesor Gvozden Flego. Razgovor će se održati 28. listopada od 17:00 u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu

Ideje.hr

16. listopada 2020. / Aktualno Članci

psihologija i politika

QAnon. Zloupotreba djece u političkoj propagandi. Evolucijska i socijalna psihologija

Facebook je nedavno odlučio, zbog 'opasnosti za društvo', ukloniti sav sadržaj vezan uz QAnon, pokret koji je izrastao na bizarnim teorijma o tome kako elite vode masovnu svjetsku operaciju porobljavanja, pedofilskog zlostavljanja, mučenja i ubijanja djece koju se čak i jede. Heroj pokreta je Donald Trump koji se potajice bori protiv globalnih pedofilskih struktura. Goran Mihelčić piše o psihološkim mehanizmima koji omogućavaju uspjeh takvim pokretima

Goran Mihelčić

15. listopada 2020. / Rasprave

esej

Puhovski o idiotizmu ljudskih prava i aktivistima

U sklopu serije svakogodišnjih memorijalnih predavanja uz godišnjicu smrti Vojina Dimitrijevića, poznatog jugoslavenskog i srpskog međunarodnog pravnika i jednoga od pionira teorije i prakse ljudskih prava, profesor Žarko Puhovski održao je 2. listopada virtualno predavanje pod naslovom Idiotizam ljudskih prava. Ovdje uz snimku, dostupnu na doljnjoj poveznici, objavljujemo i tekst predavanja

Žarko Puhovski

14. listopada 2020. / Članci

Analize

To je to, tu je problem. Ionako nisko povjerenje građana u institucije dodatno je smanjeno.

Nepovjerenje hrvatskih građana u vlast i institucije nije novost. Umjesto da Vlada suočavanje s pandemijom iskoristi za snaženje veza s građanima, raspuštanje Sabora i izbori, u kombinaciji s potresom u Zagrebu nisu tome pomogli. Povjerenje je narušeno čak i u zdravstvo i policiju.

Martina Pezer i Branko Stanić

14. listopada 2020. / Članci

ekonomija i korona

Sljedeće, odnosno novo normalno: inflacija i zašto to ovaj put može biti dobro

U maniri precjenjivanja "našeg povijesnog trenutka" i "naše uloge u tektonskim promjenama" mnogi u Velikoj recesiji prepoznaju početak nove faze kapitalizma, a zajedno s korona-šokom vide nekakvu točku prekida jer svijet navodno više neće biti isti, piše Ivo Bićanić u članku u kojem analizira prirodu aktualnih zbivanja u ekonomiji nakon Velike recesije i u doba korona-šoka. Posebnu pažnju posvećuje preispitivanju pozicije centralnih banaka koje je počelo i prije

Ivo Bićanić

10. listopada 2020. / Članci

američki izbori

Amy Coney Barrett, sutkinja iz ‘Republike Gilead’. Trumpova bitka za Vrhovni sud. Za svaki slučaj tu su i Ponosni dečki

Trump i njegovi republikanski saveznici u Senatu nastoje što prije imenovati novu sutkinju Vrhovnog suda otvoreno računajući na nju u slučaju gubitka izbora. Sutkinja Barrett u sklopu kršćanskog kulta People of Praise, koji propovijeda podređenost žene i služio je kao inspiracija za knjigu i film Handmaid's Tale, sama ima titulu 'handmaid'. Pretvaranje distopije u stvarnost zaoštrilo je istovremene izbore za Senat.

Ivo Škorić

9. listopada 2020. / Članci

Nobelova nagrada za kemiju 2020

Emmanuelle i Doudna dobitnice Nobela za otkriće genetskih škara, ali nagrada je premalo za sve zaslužne. Sudski sporovi

Ovogodišnje laureatkinje su prve publicirale otkriće, sedam mjeseci prije Feng Zhanga koji je međutim u svojem radu pokazao kako ovaj sistem može funkcionirati i unutar stanica eukariotskih organizama u koje spadaju biljke, životinje i čovjek, što u primjeni ima puno veću težinu (a to omogućava i izdašne kompenzacije vlasnicima patenta). To je urodilo s nekoliko sudskih procesa u kojima od prošlog mjeseca 'vodi' Zhang i njegova grupacija, piše Tamara Čačev o Nobelovoj nagradi za kemiju

Tamara Čačev

8. listopada 2020. / Članci

Nobelova nagrada za medicinu

Priča o otkriću. Bolest kojoj je uzročnik virus, liječi se iako za nju još nema cjepiva. Hepatitis C

Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev

Tamara Čačev

6. listopada 2020. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina, drugi razgovor

Čime je milostiva Bela Krleža počastila ansambl nakon 100. izvedbe Glembayevih i što je mislila o ‘tom socijalizmu’

Održan je drugi sastanak Kluba Batina, a u povodu knjige Snježane Banović Kazalište za narod, koju su sudionici nazvali 'kapitalnim djelom' razgovaralo se o kazalištu, umjetnosti, književnosti, filozofiji, politici i - intrigama

Ideje.hr

5. listopada 2020. / Članci

esej

Sloboda govora u doba post-istine. Sloboda govora i sloboda (političkog) djelovanja. Moć i riječ.

U doba tzv post-istine ponovo se postavljaju pitanja slobode govora, govora mržnje i pozivanja na nasilje, autocenzure i prijetnji s pozicija moći. Prolazeći kroz povijest političke filozofije i filozofije jezika Karlo Jurak objašnjava vezu slobode govora i slobode (političkog) djelovanja te komentira i postupke predsjednika Milanovića

Karlo Jurak

30. rujna 2020. / Članci

stručnjaci i korona

Psihologija i pandemija. Destruktivna kompeticija i narcizam slabe legitimitet eksperata i liberalnu demokraciju

Zabrinjava hipoteza da je uspješno partnerstvo stručnjaka i liberalnih demokracija bilo tek jedinstveni splet okolnosti u drugoj polovici 20. stoljeća kada je društvena nejednakost bila mala, a ekonomije su desetljećima rasle u miru, piše Goran Mihelčić potkraj članka u kojem se bavi psihološkim i inim razlozima slabljenja autoriteta stručnjaka, osobito vidljivim u koronakrizi, a koji se očituje u nemilosrdnim sukobima elita i populističkim nasrtajima na elite

Goran Mihelčić

27. rujna 2020. / Aktualno

međunarodna politika

Serija međunarodnih skandala. Odnos EU i Kine testira se u Češkoj. Prijetnje i kontraprijetnje

Dio visokopozicioniranih čeških političara suprotstavio se politici svojeg predsjednika Zemana koji bliskost s Kinom tumači oslobađanjem od stiska EU i SAD-a. Nakon što je Miloš Vystrčil, predsjednik Senata, posjetio Tajvan uslijedila je razmjena izuzetno oštrih poruka s kineske ali i s europske strane

Sofija Kordić

25. rujna 2020. / Članci

međunarodna politika

Shearmur u Kini. Kontraproduktivni napadi i nerazumna očekivanja

Potaknut odnosom koji vlade na Zapadu, predvođene Sjedinjenim Državama, razvijaju prema Kini, Jeremy Shearmur upozorava na moguću štetu za sve nas koja iz toga može proisteći. Iznosi svoja zapažanja o karakteru vlasti u Kini te predlaže drukčiju strategiju

Jeremy Shearmur

24. rujna 2020. / Članci

Istraživanje

Iseljavanje i pitanje političkog povjerenja. “Kažu da su ljudi glupi, ali nisu – pametni su!”

Dora Bagić diplomirala je na Sveučilištu u Leidenu istraživanjem o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Iako na iseljavanje nesumnjivo utječu iekonomski čimbenici, čini se da je nisko političko povjerenje glavni razlog iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku, zaključuje Bagić. U nastavku su sažetak njezina istraživanja i glavni naglasci

Dora Bagić

21. rujna 2020. / Rasprave

reakcije

Što je „kulturni marksizam“? U povodu članka o rušenju spomenika u SAD

Upotrebu pojma 'kulturni marksizam', u članku o rušenju spomenika u SAD-u, Karlo Jurak smatra pogrešnom. Iako je kritičan prema 'političkoj korektnosti' i nametanju kulture ukidanja (cancel culture) na nekim sveučilištima od strane radikalne ljevice, smatra da je 'kulturni marksizam' u članku profesorice Ane Munk kao miješanje alkemije s kemijom

Karlo Jurak

16. rujna 2020. / Publikacije

prijevodi

Slobodna razmjena i pojava oligarhije. Siromaštvo je skupo, a početna prednost umnožava bogatstvo. Što ublažava neizbježni rast nejednakosti

Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje

Prijevod Pooka Zecov

12. rujna 2020. / Aktualno

Pandemija koronavirusa

Matematika kolektivnog imuniteta. Faktori usporavanja zaraze, cijepljenje, heterogenost

Prag kolektivnog imuniteta na nekim će lokacijama biti veći, na drugima manji. I biološke razlike utječu. U početku virus zarazi ljude koji su osjetljiviji, a poslije epidemija raste sporije nego što se moglo očekivati ​​na temelju početne stope rasta. Ipak, jedini način da se zaustavi je postizanje kolektivnog imuniteta svuda, a ne samo ondje gdje su zaraze bile najviše

Zvonimir Šikić

11. rujna 2020. / Članci

Analize

Pet valova poreznih reformi Zdravka Marića. Nema dokaza o ostvarenju ciljeva, a Bićanić razotkriva nenajavljene trendove

Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji

Ivo Bićanić

11. rujna 2020. / Klub Batina

Batina 1. sastanak

Video s rasprave o međunarodnim odnosima u povodu knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića

Na samom početku videa objašnjeno je zašto se Klub zove Batina.

Ideje.hr

8. rujna 2020. / Članci

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (3/1)

Merkel ni blizu najavljivanoj penziji. Njemačko predsjedanje EU u doba Covida i Konferencija o budućnosti Europe.

Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju

Aleksandra Šućur

3. rujna 2020. / Rasprave

kultura ukidanja

Feministički i LGBT pokret nisu zahtijevali rušenje spomenika patrijarhalnog društva. Suvremeno idolopoklonstvo, ikonoklazam, demokracija i zapadna kultura

Prema umjetničkim bismo se djelima trebali odnositi kao prema ljudima koji se slobodno kreću i djeluju među nama sa svim svojim proturječnostima, osobnim slabostima i ograničenjima povijesnog konteksta u kojem su djelovali, zaključuje povjesničarka umjetnosti Ana Munk u razgovoru u kojem povezuje trend rušenja spomenika u Sjedinjenim Državama s bližim i daljim povijesnim primjerima ikonoklazma (i idolopoklonstva). Prema profesorici Munk tijekom dva tisućljeća u zapadnoj se civilizaciji razvio odnos prema umjetnosti drukčiji od onog koji nastaje u sklopu 'kulturnog marksizma' koji podupire suvremenu američku krajnju ljevicu

Ana Munk

1. rujna 2020. / Članci

koronavirus

Test koji dijagnosticira COVID-19 u 15 minuta, za aerodrome i granice. Utjecaj testiranja na kontrolu pandemije

U povodu vijesti da je u SAD odobren dosad najjednostavniji, najjeftiniji i najbrži test na SARS-CoV-2 Tamara Čačev piše o pouzdanosti i vrstama testova. Ima li smisla testirati i one kod kojih nema nikakvih medicinskih indikacija o zarazi, što se time dobiva?

Tamara Čačev

30. kolovoza 2020. / Članci

knjige

Rastakanje suvereniteta. Počivao u miru

Pojam koji se rodio zajedno s rastom modernih država rastočio se, nepotreban je, čak i štetan, smatra Don Herzog, autor knjige Sovereignty, R.I.P. koju prikazuje Karlo Jurak. Iako je politički još popularan, suverenitet je danas prazan pojam, jer je i ograničen, i podijeljen, i nije odgovoran 'samo Bogu', naprotiv

Karlo Jurak

29. kolovoza 2020. / Članci

Amerika, izbori

SAD, atmosfera. Kojagod strana izgubi izbore će proglasiti prijevarom, a nezadovoljne mase zaposjest će ulice

Jedna od legendi je da je Ben Franklin, nakon ustavotvorne skupštine 1787, na pitanje jednog prolaznika kako su odlučili da Amerika bude uređena, odgovorio: "Republika, ako je možete zadržati."

Ivo Škorić

27. kolovoza 2020. / Članci

kritička kritika

Nino Raspudić, docent emeritus. Na temelju se čega predstavlja kao filozof i proglašava idiotom?

Nikola Petković u prvom dijelu članka analizira 'markantnu javnu ličnost', Nina Raspudića, kao samoproglašenog filozofa, a u drugom dijelu članka kao samoproglašenog idiota. Zaključuje da je ustvari - oportunist

Nikola Petković

26. kolovoza 2020. / Članci

političke analize

Lijevi populizam, potraga za uporištem. Radnička klasa teorijski konstrukt. Građanin kozmopolit – iluzija

U prvoj polovici rujna Ideje.hr organiziraju raspravu o suvremenim međunarodnim odnosima, a u povodu nedavno objavljene knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića. Ovdje donosimo Kovačevićev pregled iskušenja suvremenog lijevog populizma kojemu marksizam više ne pomaže, a desnica ga je sasvim istisnula - unatoč tome što ona opasno ugrožava liberalnu demokraciju

Božo Kovačević

22. kolovoza 2020. / Članci

doba kvantne prepletenosti

Fizičari nikad ne shvate novu teoriju nego se na nju naviknu. Fascinantni eksperimenti

Rezultati fascinantnih eksperimenata vezanih uz kvantnu prepletenost, objavljeni 2015. i 2017. širom su otvorili vrata kvantnim informacijskim tehnologijama: od kvantne kriptografije, kvantnih računala, kvantnog interneta do kvante teleportacije (informacija). Prema eksperimentima, informacija između udaljenih objekata kao da se prenijela trenutačno, brže od brzine svjetlosti

Dario Hrupec

19. kolovoza 2020. / Aktualno

in memoriam

Josip Kregar, znanstvenik i političar-građanin

Bio je najblaži i najotvoreniji za argumente onih s najmanje moći, a što je moć sugovornika bila veća to je prema njemu nastupao oštrije i nepokolebljivije

Ivan Koprić

19. kolovoza 2020. / Publikacije

knjige

Je li moguća evolucija kulture suradnje

Miljenko Cimeša prikazuje knjigu Prosocial: Using evolutionary science to build productive, equitable and collaborative groups  Paula W.B. Atkinsa,  Davida Sloana Wilsona i Stevena C. Hayesa, u kojoj se temeljem istraživanja dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom ispituju uvjeti pod kojima je moguća evolucija kulture suradnje u grupama, organizacijama i društvu. Pri tome, dakako, nije ispušten razvoj kulture suradnje na razini pojedinca

Miljenko Cimeša

18. kolovoza 2020. / Publikacije

međunarodna politika

Učestale su knjige o potencijalnom sukobu Kine i SAD. Božo Kovačević daje pregled. Čije su šanse na pobjedu veće

Brose upozorava da bi Amerika vjerojatno izgubila rat u Južnom kineskom moru, a bez promjena u načinu razmišljanja o budućnosti ratovanja, gubitak liderskog položaja Amerike gotovo da je zajamčen. Kroening pak tvrdi da nijedna zemlja koja nema razvijene inkluzivne institucije i demokratsko uređenje ne može trajno igrati ulogu globalnog lidera. Posljednjih su se 400 godina u toj ulozi izmjenjivale zemlje s inkluzivnim institucijama: Nizozemska, Engleska, Amerika

Božo Kovačević

15. kolovoza 2020. / Aktualno Članci

koronavirus

Sve oko SARS-CoV-2 obaralo je rekorde. Je li moguće ubrzati razvoj cjepiva? Kineski, američki, ruski i ‘oxfordski’ pristup.

Zasad cjepiva koja su ušla u treću fazu ispitivanja izazivaju stvaranje protutijela na virus no to još nije garancija da će biti uistinu učinkovita u srazu sa stvarnom infekcijom, piše Tamara Čačev. Ipak, to nas ne bi trebalo paralizirati u tome da se neka od ovih cjepiva usmjere u primjenu, pogotovo kod ljudi kod kojih se očekuje veća korist od cijepljenja u odnosu na potencijalnu opasnost ako se zaraze ovom bolešću

Tamara Čačev

13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci

postizborno zanovijetanje

Plenković i reforme: Pogledajte samo savjetnike. I naučite živjeti ispod vode

Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika

Ivo Bićanić

7. kolovoza 2020. / Rasprave

rasprava o demokraciji

Platonova osveta. Ne biste li možda ipak trebali usluge filozofa-vladara?

Glavni problem s kojim se suočavamo jest: kako bismo u demokraciji kakvu sada imamo mogli strukturitati društvene institucije tako da naše najbolje ideje budu kritički procijenjene i u skladu s tim odigraju odgovarajuću ulogu u oblikovanju javnog mišljenja i javne politike, piše Jeremy Shearmur. Ne trebate li možda usluge filozofa-vladara za osmišljavanje, uspostavljanje i održavanje boljih institucija? Ali naravno, vama je tako nešto neprihvatljivo.

Jeremy Shearmur

7. kolovoza 2020. / Publikacije

knjige

Erudicija koja na svoj način nadmašuje čak i internet.

Turistički vodič Ante Alerić preporučuje knjige Staše Forenbahera i Lare Černicki. Uz njih na izletima možete naučiti štošta o Karolini, Jozefini, Lujzijani i sličnim stvarima o kojima ste načuli ali ne znate dovoljno

Ante Alerić

30. srpnja 2020. / Publikacije

knjige

Je li logika uzorka (mustre) omogućila da digitalna tehnologija stvarno preuzme sve, od toastera i elektrane do države?

Sintagma digitalno društvo često se pojavljuje kao  oznaka za nešto poželjno, ali i kao upozorenje da smo kontrolu nad svojim životima prepustili Googleu, Amazonu, Facebooku i Appleu, to jest GAFA hobotnici, započinje Nadežda Čačinović kritički osvrt na knjigu Muster njemačkog sociologa Armina Nassehija. Završava razmatranjem onoga što Nassehi, po njezinom mišljenju, previđa

Nadežda Čačinovič

30. srpnja 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Evolucijske i kognitivne pretpostavke stvaranja i prihvaćanja teorija zavjere. Opijat otpisanih

U slučaju neprepoznavanja prevaranata ili opasnih suparničkih zajednica, pojedina bi zajednica bila smrtno ugrožena (false-negative), a u slučaju pogrešnog prepoznavanja došlo bi samo do trošenja resursa (false-positive), objašnjava Goran Mihelčić okolnosti u kojima se razvila sklonost teorijama zavjere. Vjerovanjem u zavjere ljudi stječu osjećaj pripadnosti s drugima, ponovno stječu osjećaje kontrole i moći u svom životu

Goran Mihelčić

27. srpnja 2020. / Aktualno

američki predsjednički izbori

Lako je moguće da Biden izborom svoje potpredsjednice bira prvu američku predsjednicu. Rasa i druge karakteristike

U prvom tjednu kolovoza Joe Biden, kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, izabrat će svoju kandidatkinju za potpredsjednicu, koja će imati priliku postati prva predsjednica Sjedinjenih Američkih Država. Goran Mihelčić detaljno prikazuje prednosti i nedostatke pojedinih kandidatkinja. Bidenov izbor ovisi o rasi, karijeri, socijalnom porijeklu, iz koje države kandidatkinja dolazi, odnosu prema tekućim događajima i odnosima s medijima, gafovima i snalažljivosti ali i o preferencijama samog Bidena.

Goran Mihelčić

24. srpnja 2020. / Iz medija

Inventura Ive Bićanića

Prokletstvo memorije. EU kao federacija, Plenković kao Crvenkovski. Normativni optimizam i nepromjenjiva regionalna nejednakost

Kad čuje planove i obećanja Ivo Bićanić ne može si pomoći, kroz glavu mu prođe da je to već čuo. I da od toga nije bilo puno. Pomoć iz Europske unije, ulazak u monetarnu uniju, pa i kadrovske križaljke u novoj vladi, sve ga to podsjeća na nešto ...

Ivo Bićanić

19. srpnja 2020. / Publikacije Rasprave

knjige i ideje

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto

Željko Ivanković

18. srpnja 2020. / Rasprave

Filozofija politike

Hrvatska je dvaput proglašena republikom, a republika još nije. Zašto

U nerepublikanskim se uređenjima lojalnost izražava kruni po nasljednom pravu, revolucionarnoj klasi ili naciji, piše Karlo Jurak. U republikanskim se uređenjima politička lojalnost izražava samim konkretnim pripadnicima političke zajednice, obećavajući jedan drugome (u jednakosti) poštivanje slobode i integriteta

Karlo Jurak

18. srpnja 2020. / Članci

Ekonomija

Tri godine od Lex Agrokora, rezultati. Dug i dalje ugrožava solventnost, još i više. Kamata osam puta viša od državne

Nedavno je Fortenova prezentirala poslovne rezultate za prvo tromjesečje ove godine, dakle prije korona-krize, koji nisu privukli zasluženu pažnju javnosti. Ratko Bošković razgovarao je s nekolicinom stručnjaka koji su objasnili da stvari stoje jako loše

Ratko Bošković

16. srpnja 2020. / Članci

molekularna biologija i medicina

Čudesni svijet eksosoma. Čak ako i brane tumorsku stanicu od terapije, još uvijek to otvara nove mogućnosti liječenja

Eksosomi su „mjehurići“ koje proizvode stanice gotovo svih organizama. Smatralo se da predstavljaju način na koji se stanica rješava otpadnih produkata, no danas znamo da se radi i o načinu na koji stanice međusobno komuniciraju, piše Tamara Čačev. Kako se i u nizu bolesti pojavljuje specifični oblik komunikacije eksosomima, možda se otvaraju nove mogućnosti eksosomske dijagnostike i terapije

Tamara Čačev

10. srpnja 2020. / Članci

korona i politika

Strah od pandemije uhvatio nas na lijevoj demokratskoj nozi. Tinja nada u zaokret trenda. Kako

U posljednjih pet godina udio građana (154 države) nezadovoljnih demokracijom skočio je s 48% na 68%. Rast nezadovoljstva najistaknutiji je u razvijenim demokracijama. Vidljiv je pad pluralizma i participacije, slobode izražavanja i vjerovanja, prava organiziranja, vladavine prava, osobne autonomije i individualnih prava. Kosta Bovan piše o zadatku i prilici da građani u pandemiji preokrenu trend

Kosta Bovan

9. srpnja 2020. / Članci

knjige

Čarolija matematike: postoji li neovisno o nama ili je proizvod ljudskog uma, je li matematika otkrivena ili stvorena?

Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku.  Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost

Dario Hrupec

5. srpnja 2020. / Aktualno Članci

rekonkvista

Ideologija i stvarnost. Rušenje spomenika robovlasnicima i kolonizatorima ulično je intenziviranje dugogodišnjeg i institucionaliziranog trenda

Spomenici se u SAD skidaju već desetljećima, uglavnom formalnim državnim i lokalnim odlukama, a posljednjih nekoliko godina trend je ubrzan. Nakon ubojstva George Floyda, u SAD-u je palo 59 spomenika Konfederaciji i 53 spomenika drugima, mahom robovlasnicima, generalima, osvajačima pa i predsjednicima

Ivo Škorić

4. srpnja 2020. / Aktualno

in memoriam

Ivo Banac (1947-2020). Sudbina povratnika

Prelazak istaknutoga i svjetski poznatoga povjesničara s jednoga od najuglednijih svjetskih sveučilišta na naše zagrebačko nije bio jednostavan. Morao je proći proceduru izbora u znanstveno zvanje (čega u Americi, naravno, nema) – i sve se to odužilo na skoro godinu dana, piše profesor Damir Agičić u povodu nedavne smrti Ive Banca, istaknutog povjesničara i političara

Damir Agičić

4. srpnja 2020. / Članci

Okoliš

Nesreća nikad ne dolazi sama. Covid-19 potiče pandemiju plastičnog otpada

Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.

Mirjana Matešić

1. srpnja 2020. / Aktualno Članci

politologija

Zašto govore da su HDZ i SDP isti. Nova politička razdjelnica, politički antiestablišment protiv establišmenta.

U posljednjih desetak godina svaka nova „treća opcija“ pridobiva sve više birača, sve više ugrožavajući vladajuću elitu. Matija Štahan u domaćoj političkoj praksi pronalazi primjere kojima potkrepljuje tezu o novom stvarnom rascjepu u političkom tijelu, između političkih elita i onih koji pripadaju političkom antiestablišmentu (iako su možda dio društvenih elita)

Matija Štahan

1. srpnja 2020. / Aktualno Rasprave

brodogradnja i državna jamstva (3)

Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

Ideje.hr objavile su 20. lipnja članak Ratka Boškovića o Vladinim jamstvima za brodogradnju tvrtkama registriranim u poreznim oazama. Reakciju Brodosplita na taj članak objavili smo 26. lipnja u cijelosti, bez ijedne intervencije. Napokon, Ratko Bošković poslao nam je kratki osvrt koji je naslovio Otvoreno pismo kolegama novinarima i studentima novinarstva. U nastavku su i poveznice na prethodne članke

Ratko Bošković

27. lipnja 2020. / Aktualno

parlamentarni izbori

Ivo Bićanić nudi putokaze za zaokruživanje na izborima: It’s the economy, stupid!

Ovog 5. srpnja 2020. donosi se odluka o rješenjima koja će se primjenjivati u vrlo turbulentnom razdoblju što nam slijedi. Bićanić čitatelja upućuje da zamisli o čemu bi kod davanja glasa vodila računa cijela jedna serija velikih ekonomskih teoretičara, od Ricarda preko Kuznetsa, Kornaija, Rodrika, Atkinsona, sve do Bićanića, ali Rudolfa.

Ivo Bićanić

26. lipnja 2020. / Publikacije

esej

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca

Marija Ott Franolić

26. lipnja 2020. / Aktualno

reakcije

Reakcija Brodosplita na članak Ratka Boškovića o državnim jamstvima tvrtkama poštanskim sandučićima

Od gospodina Josipa Jurišića, voditelja odnosa s javnošću Brodosplita, dobili smo reakciju na članak Ratka Boškovića pod naslovom Tvrtke poštanski sandučići dobivaju od Vlade RH jamstva u milijunskim eurskim iznosima. Reakciju objavljujemo u cijelosti bez ikakve intervencije, iako u njoj ima uvreda našeg autora. Želimo da čitatelji sami pronađu što Brodosplit točno demantira iz članka koji su Ideje objavile

Ideje.hr

20. lipnja 2020. / Aktualno Članci

događaji

Tvrtke poštanski sandučići dobivaju od Vlade RH jamstva u milijunskim eurskim iznosima

Vlada Republike Hrvatske jamstva za gradnju brodova u domaćim brodogradilištima daje tvrtkama skrivenih vlasnika, nepoznatog kapitala i rezultata poslovanja, registriranima u poreznoj oazi na Maršalovim Otocima, otkriva i objašnjava Ratko Bošković. No to nije sve. Jamstva se daju i za gradnju brodova koja brodogradilišta grade sama za sebe

Ratko Bošković

19. lipnja 2020. / Aktualno Članci

izborni programi

Ivo Bićanić o programu zeleno-lijeve koalicije! Sada smo stvarno na korak do Europe

Želimo li živjeti u zemlji koju nude lijevo-zeleni? Kakvi god budu rezultati oni neće biti moćni, neće krojiti zemlju po svojemu ni određivati dnevni red promjena. Ali će utjecati na ishod nekih važnih pitanja. Hrvatsku bi mogli približiti zemlji u kakvoj bi bilo bolje živjeti. S njima u Saboru svakako će biti zanimljivije, a vjerujem i bolje. MOŽEMO im (a s njima i Radi Borić ) dati priliku

Ivo Bićanić

17. lipnja 2020. / Članci Uncategorized

Amerika

Drugačiji pogled na prosvjede u Americi. Što zaista razara Sjedinjene Države?

Linije sukoba su uspostavljene: između onih koji smatraju da su Sjedinjene Države nepopravljivo zle i moraju biti srušene nasiljem i onih koji još drže da je Amerika najbolja zemlja na svijetu, temeljena na vladavini prava, slobodama pojedinaca i neotuđivim pravima. Prvi imaju veliku prednost jer su kroz desetljeća poduprti obrazovnim sustavom i većinom medija, piše Oliver Franić

Oliver Franić

16. lipnja 2020. / Aktualno Rasprave

EU projekt: Završna konferencija

Okrugli stol: Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada. Demografski izazovi

U petak, 19. lipnja od 14.00 održat će se u Zagrebu, u zgradi Sindikata znanosti završna konferencija EU projekta, na kojem će biti predstavljena publikacija Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada u odnosu na demografske izazove, čiji su autori Sven Marcelić, Teo Matković, Dragan Bagić, Velibor Mačkić (na naslovnoj slici slijeva, odozgo) te Matija Kroflin

Ideje.hr

13. lipnja 2020. / Aktualno

izborni programi

Zašto Bićanić misli da je Program HDZ-a napisan za male i srednje poduzetnike? Provincijalna patologija pretjerane vlasti.

Zaključak da Program HDZ-a nudi zemlju "ovisnu o stranim poklonima, u kojoj uspjeh poduzetnika ide preko države, darova i pomoći (što se sve skriva iza često citiranih fondova EU-a)", povezuje dva naglaska iz naslova članka. To je onda neminovno zemlja povećanih nejednakosti i smanjene pravednosti

Ivo Bićanić

12. lipnja 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Pogled na svijet, opredjeljenja i objektivnost. Sva gledišta griješe. Što to znači praktički, što politički. Popperovim tragom

Svi imamo pogled na svijet, koji smo stekli samostalno, u obitelji ili obrazovanjem, piše Jeremy Shearmur. Ti pogledi na svijet, svjetonazori i opredjeljenja su različiti. U razmatranju kako s time izići na kraj autor svraća pažnju na filozofa Karla Poppera i njegov pristup iz kojeg slijedi da ne možemo biti sigurni da su ideje koje zastupamo istinite, a da približavanje istini ide putem suočavanja različitih pogleda koji uzimaju u obzir probleme koje treba riješiti.

Jeremy Shearmur

6. lipnja 2020. / Aktualno

Izbori i programi

Biste li željeli živjeti u zemlji koju nudi Gospodarski program Restart koalicije?

Na pitanje iz naslova Ivo Bićanić odgovara niječno. Ali ne samo zbog toga što se ne spominju umirovljenici, ni samo zbog nenamjernih duhovitosti u programu i loše ekonomike. Na kraju članka opisuje koje bi nevolje SDP-ov program mogao izazvati, a raspravlja i što ako ste ideološki bliski SDP-u pa bi htjeli sličnu opciju

Ivo Bićanić

5. lipnja 2020. / Članci

knjige

Pristranosti nevidljive ruke na tržištu ideja. Cenzura u privatnim i javnim medijima. Trebaju li mediji demokratsku kontrolu?

Struktura medijskih sustava nije u svim državama jednaka. Knjiga Petera Beattiea, koja odnos medija i demokracije analizira pomoću socijalne evolucije i političke psihologije, ruši mit kako kako pluralizam ideja proizlazi nužno iz samog medijskog tržišta, piše Kosta Bovan. Autor predlaže demokratski nadzor medija, a preferira sustave kakvi su u sjevernoeuropskim zemljama, s jakim i neovisnim javnim medijskim servisom. Je li takav sustav u Hrvatskoj više prepreka nego rješenje

Kosta Bovan

4. lipnja 2020. / Članci

Esej

Što povezuje otkriće Amerike, Martina Luthera Kinga i Za dom spremni? Proces u Jeruzalemu?

Za dom spremni neprestano se vraća u hrvatsku javnost. Nikola Petković promatra ga iz povijesne i humanističke perspektive. Možda je to jedini pravi pogled na tu stvar

Nikola Petković

3. lipnja 2020. / Aktualno

S LICA MJESTA

Američka noć. Periodično ponavljanje nasilnih nemira i pobuna u Sjedinjenim Državama

Zar bi američkim neprijateljima bilo nešto ljepše nego vidjeti da se trg ispred Barclays Centra pretvori u američki Tian An Men, pita se u završnoj rečenici svojeg izviješća o nemirima u Americi Ivo Škorić.

Ivo Škorić

30. svibnja 2020. / Aktualno

osvrt

Proračunsko financiranje, medijska popularizacija i znanstvena odgovornost. Iskušenja dogme

U korona krizi pokazalo se da u znanosti nema apsolutnih istina koje javnost očekuje. Kako su tom očekivanju pridonijeli mediji, javne politike u području znanosti ali i sami znanstvenici u osvrtu Tamare Čačev

Tamara Čačev

29. svibnja 2020. / Publikacije

Acemoğlu i Robinson, nova knjiga

Dobra vlast, kakva bi bila i kako je uopće moguća? Povijesni uzori

Najnovija knjiga slavnog dvojca Acemoğlua i Robinsona, u kojoj se u svakom poglavlju referiraju na Hobbesova Levijatana, ipak bi bila bi bolja kao predložak za neku dokumentarnu seriju, smatra Goran Mihelčić, jer bi time više do izražaja došli brojni primjeri kojima je ispunjena.

Goran Mihelčić

27. svibnja 2020. / Rasprave

video rasprava

Video. Stvaraju li vrijednost država ili financije? Država kao inovator i tehnološki poduzetnik. Matan i Bošković predstavili Marianu Mazzucato

U srijedu, 27. svibnja u 13 sati Ideje.hr predstavile su knjige međunarodne ekonomske zvijezde Mariane Mazzucato. Ana Matan govorila je o knjizi The Value of Everything, a Ratko Bošković o knjizi Država poduzetnica, koju je preveo na hrvatski. Jednosatni video predstavljanja knjiga dostupan je u nastavku

Ideje.hr

23. svibnja 2020. / Članci

Pandemija

Druga u svijetu po broju zaraženih, ali s minimalnim brojem umrlih. Kako se Rusija bori protiv korone?

Jednako odlučno kao što se suprotstavila zarazi (prva je počela zatvarati granice) Rusija se suočila i s gospodarskom krizom. Nezaposlenost se još nije povećala, zabranjen je izvoz žitarica, a ministar financija ima planove kako krpati proračun sve do 2024. godine

Jelena Jurišić

23. svibnja 2020. / Aktualno Rasprave

video rasprava

Video. Stvaraju li vrijednost država ili financije? Država kao inovator i tehnološki poduzetnik. Matan i Bošković predstavili Marianu Mazzucato

U srijedu, 27. svibnja u 13 sati Ideje.hr predstavile su knjige međunarodne ekonomske zvijezde Mariane Mazzucato. Ana Matan govorila je o knjizi The Value of Everything, a Ratko Bošković o knjizi Država poduzetnica, koju je preveo na hrvatski. Jednosatni video predstavljanja knjiga dostupan je u nastavku

Ideje.hr

22. svibnja 2020. / Publikacije

knjige o novcu

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca

Željko Ivanković

20. svibnja 2020. / Rasprave

reagiranje

Đurašković vs Mušura Gabor. Zašto usporedba sa Švedskom? Kulturne vrijednosti Njemačke i Austrije su Hrvatskoj bliže

U posljednjem odjeljku teksta autorica implicira kako ne donosi vrijednosne sudove, već kako pokušava shvatiti uzroke i posljedice, što je kontradiktorno s njezinim tvrdnjama, zaključuje Stevo Đurašković u reakciji na članak Andrijane Mušure Gabor o svjetonazornim, političkim i drugim reakcijama na suočavanje sa smrću

Stevo Đurašković

16. svibnja 2020. / Članci

RASPRAVE

Intelektualna gigantomahija. Ustavni suci o pravoj mjeri. Razgoropađeni Levijatan. Prioriteti i zdravstvena štednja

U Njemačkoj rasprave o uređenju društva koje je uzrokovala zaraza tek se zahuktavaju. Na stolu su sve opcije, od teorija zavjera o sprezi svjetske vlade u sjeni s medijima, do pitanja mogu li se drastične mjere ograničenja sloboda opravdati neznanjem (o razini opasnosti)? Propituju se sve manja ulaganja u javno zdravstvo i već desetljećima sve snažnija sklonost države da posegne za izvanrednim mjerama i bez povoda

Anđelko Šubić

15. svibnja 2020. / Članci

koronavirus i psihologija smrti

Suočavanje sa smrću utječe na političko opredjeljenje, odnos prema moći, naciji, grupi, obitelji i budućem načinu života

Pandemija je neminovno potaknula razmišljanje o smrti. Andrijana Mušura Gabor predstavlja istraživanja o utjecaju razmišljanja o smrti na izbor svjetonazora i načina života, a u drugom dijelu članka opisuje karakteristike hrvatske kulture koji utječu na odnos prema smrti. Posebno su važni nesklonost neizvjesnosti i prihvaćanje moći

Andrijana Mušura Gabor

13. svibnja 2020. / Aktualno

Češka i Rusija

Kažete partizani i ustaše prepreka. Pogledajte bizarni spor Češke i Rusije, usred pandemije. A Češka ipak uspješna

Sovjetska vojska je oslobodila Čehoslovačku. Postoji neki sporazum Rusije i Češke o zaštiti grobova vojnika. Uklanjanje spomenika mašalu Konjevu u Pragu izazvalo je tenzije, ali i sve sitne i krupnije političare da iskoriste priliku i sudjeluju u prepucavanju. Raspravlja se o protjerivanju dijela osoblja ruskog veleposlanstva, pod optužbom da su špijuni, vijećnici koji su izglasali uklanjanje spomenika boje se putovanja izvan zemlje jer bi Rusi mogli tražiti njihovo uhićenje, piše se o ruskom agentu koji je naoružan otrovom stigao u češku

Sofija Kordić

12. svibnja 2020. / Aktualno

O korona (i drugim) virusima

Uspjeh nije zajamčen. Zašto s poliom ne ide kao s boginjama? Što se sve mora složiti da se zaustavi COVID-19?

Što ako se SARS-CoV-2 ukorijeni u ljudskoj populaciji kao što se možda dogodilo s nekim drugim virusima? Zvonimir Šikić na primjerima suzbijanja bolesti u posljednjih više od stotinu godina opisuje perspektive borbe s najnovijom pandemijom

Zvonimir Šikić

9. svibnja 2020. / Rasprave

primijenjena etika

Prodavati samoga sebe, organe, dijelove tijela, u čemu je tu problem, što tu ne štima?

Jeremy Shearmur predavao je u Australiji o etičkim i tržišnim aspektima raznih oblika prodaje ljudskog tijela, od prodaje organa do prostitucije, ali i onih oblika koje se ponegdje smatra prihvatljivima. Ovdje razmatra različita rješenja koja se primjenjuju od Irana do Švedske, Sjedinjenih Država, UK, Australije. Napokon, postavlja pitanje, što je uopće odbojno u ideji o potpuno slobodnom tržištu ljudskih organa ili djece

Jeremy Shearmur

7. svibnja 2020. / Članci

osvrt

Sloboda nakon 28 godina zatočeništva. Fizičar pročitao knjigu Jeziku je svejedno i sad se pita – gdje mi je bila pamet?

Knjiga Jeziku je svejedno ima u području humanističkih znanosti onu ulogu koju u području prirodnih znanosti imaju primjerice knjige Svijet progonjen demonima: znanost kao svijeća u tami Carla Sagana ili Čarolija stvarnosti: kako znamo što je doista istinito Richarda Dawkinsa, tvrdi Dario Hrupec. Ta je uloga razlučivanje znanosti od pseudoznanosti, uzvikivanje "car je gol". Kome je i zašto ushićeni Hrupec u posljednjoj rečenici članka poručio - Odjebite!

Dario Hrupec

2. svibnja 2020. / Aktualno

korona kriza

Praznik rada u Americi. Četiri klase. Bez koga se ne može, a koga se želi zaboraviti

Zaraza je postavila pitanje koji je rad neophodan da bi civilizirano društvo moglo funkcionirati. To su liječnici i medicinske sestre, vozači kamiona i autobusa i raznosači hrane i paketa, vatrogasci i smetlari, električari i vodoinstalateri, poljoprivrednici, automehaničari, prodavačice i pakeri u skladištima Amazona, sva ta slabo glamurozna zaposlenja koja inače rijetko primjećujemo i koja uzimamo zdravo za gotovo i stoga slabo vrednujemo i nagradjujemo, jer ne zahtijevaju 20 godina skupog školovanja

Ivo Škorić

1. svibnja 2020. / Aktualno

sustav i ekonomija

Bićanić o parafiskalnim nametima: između revolucionara i reformista. Naslijeđe von Bismarcka i članstvo u EU

U članku se prvo opisuje ekstremizam u trenutačnoj raspravi o parafiskalnim nametima, u kojoj se brkaju nakane da se promijeni svijet i sitni interesi te sklapaju neočekivane koalicije. Zatim se trezveno opisuje sustav parafiskalnih nameta te zauzima za ispravan način promjena. Tu nije riječ o ekonomskoj struci nego o političkom i društvenom izboru

Ivo Bićanić

30. travnja 2020. / Članci

koronavirus

Šveđani i šezdesetosmaši u korona-krizi. Odgovornost pozadine za prvu liniju fronte. Sloboda, solidarnost i dezerteri

Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji

Stevo Đurašković

26. travnja 2020. / Rasprave

Slučaj franak (3): Politički aspekt

Priča o izbjegavanju odgovornosti. Odluke su političari prepustili društvenim mrežama

U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad

Željko Ivanković

25. travnja 2020. / Rasprave

esej

Žargon autentičnosti hrvatske desnice

Riječi mogu funkcionirati žargonski i u političkom diskursu. Karlo Jurak analizira riječi i ideje Nina Raspudića i Miroslav Škore. Početnu točku analize predstavlja prije više od pola stoljeća objavljena studija Theodora Adorna pod naslovom Žargon autentičnosti

Karlo Jurak

25. travnja 2020. / Rasprave

matematika i psihologija

Gigerenzer vs. Kahneman. Kako ljudi stvarno razmišljaju. Koliko procjena točnosti jednog dijagnostičkog testa ima veze s vjerojatnošću?

U prethodnom članku Zvonimir Šikić nije objasnio kako je izračunao vjerojatnost da ste bolesni ako je test pozitivan. Ovisi to o pouzdanosti testa, ali i o učestalosti bolesti. Ovaj članak, u kojem objašnjava taj izračun, završava zanimljivom raspravom o prirodi 'vjerojatnosti' i ljudske racionalnosti, odnosno objašnjenjem zašto ljudi u jednom slučaju 'griješe' a u drugom ipak pogađaju kad ih pitaju - kolika je vjerojatnost da ... S jedne su strane zagovornici naivnih heuristika, a s druge evolucijski psiholozi. jedni zagovaraju fekvencijsko, drugi bayesovsko razumijevanje vjerojatnosti

Zvonimir Šikić

24. travnja 2020. / Aktualno Članci

ekonomika i recesija

Ako usred recesije prevlada doktrina uravnoteženja proračuna, recesija će opet biti natprosječno duboka i duga. Rast javnog duga se ne može izbjeći

U okolnostima očekivanog pada BDP-a možemo birati između duboke recesije s malim deficitom i blage recesije s velikim deficitom, a ne možemo spriječiti porast omjera duga i BDP-a, objašnjava Josip Tica na temelju detaljne simulacije. Ako se dakle raspravlja o javnoj potrošnji, smanjivati je ili ne, pred Hrvatskom je ustvari izbor između blage recesije ili duboke i dugotrajne.

Josip Tica

23. travnja 2020. / Članci

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Mirjana Matešić

22. travnja 2020. / Članci

psihologija

Racionalnost u doba korone. Što utječe na odluke Stožera? Kako odlučuju građani? Inteligencija i stručnost nisu garancije

Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa

Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić

20. travnja 2020. / Članci

knjiga o zdravlju u americi

Masovne smrti iz očaja, danak meritokraciji. Žrtve – lošije obrazovani bijelci. Jesu li SAD samo prethodnica?

Smrti iz očaja odnose se na samoubojstva i smrti vezane uz autodestruktivne ovisnosti među bijelim Amerikancima bez fakultetskog obrazovanja, piše Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige nobelovca Angusa Deatona i Anne Case. Godine 2017 dostigle su broj od 158.000 (kao da svaki dan padne veliki zrakopolov pun putnika). Uzrok nisu siromaštvo ni nejednakost nego neizvjesnost i stres. Obrazovanje je ključna odrednica rizičnosti. Sličnom su nevoljom Afro-Amerikanci već prije zahvaćeni, a autori predviđaju da je trend u Sjedinjenim Državama prethodnica trenda u drugim zapadnim zemljama. Knjiga snažno oslikava stanje u zdravstvenoj zaštiti u SAD koje upravo razotkriva pandemija koronavirusa

Goran Mihelčić

17. travnja 2020. / Publikacije

korona i književnost

Veliki Albert Camus odavno je opisao sve što nam se događa.

Svijet je doživio toliko kugâ koliko ratova, a ipak kuge i ratovi zateknu ljude uvijek nepripravne. Marija Ott Franolić posegnula je za romanom Kuga Alberta Camusa i odjednom se, čim je pročitala prvih nekoliko rečenica, pojavio smisao. Camus ne piše samo o velikim temama kao što su bolest, smrt i bog, nego i o ljudima, o sebičnosti, neskromnosti i pravu na sreću. Epidemija i potres podsjetili su nas da smo bačeni u svijet i u njemu živimo iluziju sigurnosti. Na kraju, kuga je uzmaknula, ali ... oprez, 'bacil kuge ne ugiba nikada', podsjeća Camus

Marija Ott Franolić

15. travnja 2020. / Aktualno

Potres u Zagrebu

Vlasništvo obvezuje. Jesu li potreseni krivi za štetu koju su pretrpjeli?

Godinama je zagrebački Donji grad izgledao u večernjim satima sablasno, piše Ivan Padjen. Mnogi su vlasnici pretvorili svoje stanove u nekih 7.000 apartmana. Pokušavali su uprihoditi nešto što je primjereno nazvati gradskom rentom, tj. zarađivanjem bez poduzetništva i rada. Covid i potres srušili su i tu prividnu ekonomiju.

Ivan Padjen

14. travnja 2020. / Publikacije

Razgovor

Jürgen Habermas o koroni: „Toliko znanja o neznanju još nikada nije bilo“

Filozof Jürgen Habermas o prinudi da se djeluje i živi pod uvjetima nesigurnosti i svojoj ranoj cijepljenosti protiv privlačnosti Nietzscheove proze

Ideje.hr

14. travnja 2020. / Aktualno Članci

koronavirus

Utrka laboratorija: 115 kandidata za cjepivo protiv COVID-19. Rok je i dalje tek 2021. godina.

Većina kandidata za cjepivo dolazi iz Sjeverne Amerike (36), dok Kina, ostatak Azije (bez Kine) i Australija, te Europa imaju svaki po 18 cjepiva kandidata, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava inovativnu metodu kojom se nastoji poizvesti cjepivo protiv koronavirusa

Tamara Čačev

11. travnja 2020. / Aktualno Članci

coronavirus i ekonomska kriza

Istočni grijeh male otvorene ekonomije i helikopterski novac? Postoji li drugi način?

Helikopterski novac je direktni namjenski bespovratni novac za programe određenog trajanja, koji se transferira preko ministarstva financija a ne povećava javni dug, objašnjava Boris Cota. Riječ o moćnoj politici, uz određene rizike. Neovisno o prikupljanju novca na domaćem tržištu, Hrvatska će se u okolnostima korona krize morati zaduživati i u inozemstvu. Cota zaključuje da će sve ovisiti o poziciji ECB-a i EBRD-a, odnosno hoće li zemlje članice ići prema spašavanju EU-a ili dezintegraciji

Boris Cota

10. travnja 2020. / Aktualno

Statistika korone

Smrtnost od gripe i smrtnost od korone – mali doprinos inače nepotrebnoj raspravi

U iznimno teškoj sezoni 2017/18 od gripe su u Njemčkoj umrla 1674 čovjeka, ali je nakon prikupljanja svih statističkih podataka Institut Robert Koch procijenio da je te sezone u vezi s gripom bilo 25000 umrlih. U sezoni 2018/19 od gripe je umrlo 852 ljudi, ali procjena za broj smrti povezanih s gripom još nije gotova. U ovoj je sezoni od gripe umrlo 377 ljudi a od korone dosad već trenutačno 2373. Procjene za broj smrti povezanih s gripom i koronom znat će se tek za neko vrijeme

Željko Porobija

10. travnja 2020. / Članci

korona virus u češkoj

Inteligentna karantena. Identificiranje zaraženih i njihovih petodnevnih kontakata digitalnim praćenjem

Još prije najavljenog Vladinog projekta inteligentne karantene Česima je ponuđena aplikacija pomoću koje bi korisnik mogao vidjeti je li se u njegovoj blizini kretao čovjek pozitivan na Covid-19, a da identitet ostaje skriven. Samo četiri dana od spuštanja aplikacije svoje kretanje na uvid je omogućilo 450 000 korisnika. Tvorci aplikacije su im obećali da će se svi podaci izbrisati nakon epidemije

Sofija Kordić

9. travnja 2020. / Rasprave

korona i povijest

Zaraze su kosile narode, rušile carstva i poretke, poticale razvoj tehnologije i reforme, zaustavljale i širile religije

Ako mu nisu presudile unutrašnje proturječnosti niti išta od onog što su svjesno i organizirano poduzimali ideološki protivnici kapitalističkog poretka, može li mu – kao što je kuga presudila antičkome svijetu u 6. stoljeću i europskom feudalizmu u 14. – presuditi korona virus, pita Božo Kovačević u detaljnom pregledu kako su zaraze izazivale promjene političkih i društvenih sustava, religiozne, tehnološke i promjene ekonomskih odnosa. Što će se dogoditi s EU, što s vodećom ulogom SAD-a u svijetu?

Božo Kovačević

9. travnja 2020. / Publikacije

Knjige

Pravnici su gospodari kapitalizma. Temelj je u feudalizmu

Knjiga Kod kapitala hrabro, jasno i logički opisuje same pravne osnove tržišta i pretpostavke nejednakosti, piše Josip Lučev. Osnovni argument o pravnoj prirodi kapitalizma je izvrsno izložen, uz dužnu pažnju posvećenu povijesti partikularnih interesa i sustavnog favoriziranja elita

Josip Lučev

5. travnja 2020. / Aktualno Članci

ekonomija korona krize

Bićanić: Ne čuvaju se radna mjesta nego radnici. Poduzetnici se ne subvencioniraju nego potiču na otkrivanje novih prilika

Prema Ivi Bićaniću Vlada nije reagirala loše, bilo da je prepisivala ili sama smišljala rješenja. Ipak, stavio se u kožu studenta koji o mjerama piše seminarski rad i pronašao nekolicinu primjera 'bad economics', loše ekonomike. Posebnu je pažnju posvetio pregovorima i problemu konsenzusa: tko su dobitnici, tko gubitnici, tko preuzima obaveze a tko stječe prava bez obaveza

Ivo Bićanić

5. travnja 2020. / Aktualno Članci

svijet u doba korone

Covid i Golijat. Postumni trijumf barunice Thatcher i profesora Schopenhauera

Promjenu izazvanu korona virusom Žarko Puhovski usporedio je sa šokom Ameriga Vespuccija kad je otkrio da je na Zelenortskim otocima sve drukčije nego kod nas. Ne samo da nestaje društva, a obitelj se oslanja na državu, nego su udaru izloženi intimni odnosi, odnos prema životu i smrti, moralni kompas, ekonomija, pravo, politika. Situacija priziva asocijacije na čuvenu literaturu, Riesmana i Sennetta, no još više upućuje na temeljno Rawlsovo razmatranje originalne pozicije. Kako se sa svime time nosi hrvatski Krizni stožer?

Žarko Puhovski

3. travnja 2020. / Aktualno Članci

korona kriza

Četvrta kriza liberalizma. Kako ga očuvati? I zašto?

U okolnostima kada se za 'više dobro' ograničavaju ljudska prava, zaobilaze liberalno-demokratske procedure, jača egzekutiva i daju ovlasti tijelima koja nemaju za to ustavna ovlaštenja, ograničava privatno vlasništvo i pravo na rad, kada se medicinski diskurs militarizira, a između države i pojedinaca nema društva ni posrednika u obliku autonomnih sfera, tada se opravdano može govoriti o krizi liberalizma

Karlo Jurak

2. travnja 2020. / Aktualno

dijagnostičko testiranje

Kolika je vjerojatnost da ste bolesni ako je test pozitivan? Dva jednostavna pravila

Mnogi brkaju pouzdanost testa s njegovom prediktivnom vrijednosti. To je opasno. Mjesecima nakon lažno pozitivnog mamograma žene osjećaju anksioznost koja pogubno utječe na njihov život. Osobe s lažno pozitivnim testom na HIV upuštaju se u seks bez zaštite s drugim HIV-pozitivnim osobama, vjerujući da to više nije važno. Zvonimir Šikić predlaže dva jednostavna pravila kojima se liječnici mogu rukovoditi kod utvrđivanja vjerojatnosti da ste bolesni ako je test pozitivan i utvrđivanja vjerojatnosti da ste zdravi ako je test negativan

Zvonimir Šikić

1. travnja 2020. / Aktualno

korona kriza

Institut za javne financije o smanjenju plaća u javnom sektoru: Ni smisla ni koristi

Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države „relativno“ su skromni, a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje mogu biti dugotrajne i velike. Ako plaće, koje bi eventualno bile smanjene tijekom ove krize, nakon završetka pandemije ne bi bile vraćene na početnu razinu, sadašnje bi kolektivno rezanje svakoj budućoj vlasti olakšalo zadržavanje statusa quo, odnosno neprovođenje strukturnih reformi. Upravo to se dogodilo tijekom prošle recesije, piše u analizi Instituta za javne financije

Ideje.hr

30. ožujka 2020. / Rasprave

esej

Hayek, socijalna pravda, rodna ravnopravnost i okoliš. Tržište ne nagrađuje prema zaslugama

Ako bi se tržištu nametnulo da nagrađuje prema zaslugama zapravo bi ga se pretvorilo u administrativnu organizaciju. Slijedom tog Hayekovog zaključka Jeremy Shearmur ispituje koncept socijalne pravednosti, probleme zaostajanja žena u plaćama i napredovanju na rukovodeće pozicije, zatim pitanja klimatskih promjena i potrošačkih preferencija prema organskoj hrani. Može li se društvo riješiti tržišta

Jeremy Shearmur

30. ožujka 2020. / Rasprave

nejednakost (2)

Analiza HNB-a: najveća bogatstva nisu rezultat nasljedstva nekretnina. Što utječe na imovinsku nejednakost? Korona kriza i nejednakost

Mjere za suočavanju s korona krizom trebale bi uzeti u obzir nejednakost pojedinih komponenti imovine u Hrvatskoj. Slijedi to iz analize nejednakosti imovine koju je objavila Hrvatska narodna banka. Kriza otvara i pitanje političke nejednakosti. Koji će segment društva presudno utjecati na oblikovanje mjera za prevladavanje krize: oni koji zahvaljujući financijskoj imovini ipak imaju više opcija nego oni drugi koji do jučer nisu bili siromašni, a sad imaju samo nekretninu u kojoj se tek mogu samoizolirati

Željko Ivanković

28. ožujka 2020. / Aktualno Članci

Korona Ujedinjenom Kraljevstvu

Bilješke iz izolacije. Pripovijest Mačka Larryja kako je Britanska vlada promijenila strategiju u ratu sa zlom božicom Koronom.

Premijer Boris Johnson prvo je slušao znanost i primijenio strategiju imuniteta krda. Nakon kraćeg vremena je slušao znanost i promijenio strategiju. Epidemiolog Neil Ferguson ustanovio je da su projekcije iz prethodne strategije pogrešne, a da nove očekivane brojke zaraženih nacionalni zdravstveni sustav (NHS) ne bi izdržao. U međuvremenu, uz broj zaraženih koji se približava 20.000 a broj umrlih je probio 1000, zaraženi su i predstavnici elite, princ Charles, premijer Johnson, članovi vlade... Nataša Babić iz izolacije prati promjene u raspoloženju javnosti

Nataša Babić

27. ožujka 2020. / Aktualno Rasprave

koronavirus

Matematički model imuniteta stada. Dani, koeficijenti, širitelji zaraze, zaraženi, oporavljeni. Žrtve

Problem je točno procijeniti parametre β i γ koji se pojavljuju u ovom modelu epidemije, piše Zvonimir Šikić. Problem je dakle procijeniti broj kontakata kojima se širi zaraza, kao i broj onih koji je prevladaju ili joj podlegnu. Najjednostavnije rečeno, kako u populaciji raste omjer onih koji su prošli zarazu tako se smanjuje mogućnost njezinog širitelja da nekog zarazi

Zvonimir Šikić

24. ožujka 2020. / Aktualno

međunarodna politika

Koronavirus tek je najnoviji izazov Vlade kojom dominiraju žene. Finska

Koronavirus se širi socijalnim kontaktom, a najopasniji je za starije. Finska je zemlja rijetke naseljenosti, no sve više ljudi seli u urbane centre. Od 310 lokalnih jedinica, pola ih ima manje od 6000 stanovnika, piše Pekka Kettunen. Drugi veliki izazov je starenje stanovništva

Pekka Kettunen

24. ožujka 2020. / Članci

slučaj franak (2)

Sociologija (pre)zaduživanja Petre Rodik. Uloga i sudbina srednje klase. Obnova sustava

Knjiga Petre Rodik (Pre)zaduženi prva je znanstvena studija slučaja franak, najvažnijeg fenomena one prethodne ekonomske krize u Hrvatskoj. Autorica se međutim fokusira šire od samog slučaja, na procese financijalizacije i širenje zapadnih banaka u tranzicijske zemlje, te posebno na sudbinu srednje klase, koja je glavna korisnica tih kredita. Željko Ivanković razmatra koji su uzroci financijalizacije te kakva je u tom procesu uloga srednje klase

Željko Ivanković

23. ožujka 2020. / Članci

koronavirus

Virusi se ne razmnožavaju nego repliciraju. Na granici su živog i neživog. Ipak, evoluiraju

Slijedom karakteristika živih bića Tamara Čačev ispituje jesu li virusi živi ili nisu živi. Ne provode samostalno metaboličke procese, ne dišu, nemaju vlastitu sposobnost kretanja, ne rastu, nemaju sposobnost primanja podražaja ... Ipak, šire se i - što je posebno važno - evoluiraju.

Tamara Čačev

21. ožujka 2020. / Aktualno

Korona virus u Njemačkoj – dojmovi, činjenice i budućnost

Njemački odgovor koronavirusu. Linije ugroze, linije obrane. Filozofski osvrt.

Ono što mene istinski brine jest eventualno pojavljivanje zaraze u staračkom domu u kojemu radim, napisao je filozof Željko Porobija prije nego što je dobio vijest da je u staračkom domu u Würzburgu umrlo devet štićenika a da je virus ustanovljen kod 23 njegovatelja. Porobija objašnjava da i sjajno opremljen bolnički sustav kao što je njemački može pokleknuti nastavi li se virus širiti dosadašnjom dinamikom. Članak završava osvrtom na budućnost filozofije

Željko Porobija

21. ožujka 2020. / Aktualno

korona virus

Tko su Alemka Markotić, Vili Beroš, Krunoslav Capak? Stručne i znanstvene biografije

Radovi o koronavirusima u Hrvatskoj objavljeni su najviše u veterinarskim časopisima. Kad je riječ o epidemijama, često se pisalo o velikim povijesnim slučajevima, kao što je španjolska gripa, i njihovom lokalnom utjecaju. Karlo Vajdić istražio je i profesionalne biografije vodeće stručne trojke u borbi protiv korona virusa u Hrvatskoj

Karlo Vajdić

18. ožujka 2020. / Članci

psihologija

Više od 90 posto ljudi ne pere ruke ni 15 sekundi. Ni doktori. Politika suzbijanja virusa i znanost o promjeni navika

Andrijana Mušura Gabor opisuje kako stršeće informacije oblikuju ponašanje, promjenu odnosa prema riziku, zašto ljudi neumjereno kupuju namirnice, što je uzrok 'ponašanju stada', a posebnu pažnju posvećuje adekvatnom pranja ruku kao načinu sprečavanju zaraze, te bihevioralnim uvidima na koje bi se imali osloniti kreatori politike suzbijanja širenja virusa

Andrijana Mušura Gabor

18. ožujka 2020. / Aktualno

virus u americi

Sve je moguće: od pola milijuna mrtvih do suspenzije demokracije i Trumpova reizbora.

Vrhunac širenja zaraze i broja oboljelih očekuje se u 45 dana, završava Ivo Škorić svoj pregled situacije u SAD. Očekuje se da će se do tada broj zaraženih i umrlih eksponencijalno povećavati, a ekonomiji ići još gore. U ponedjeljak, tijekom nezapamćenog pada vrijednosti burzovnih indeksa, vrijednost dionice Moderne, nakon što je objavila da je počela testirati cjepivo  na ljudima porasla je 21.8%

Ivo Škorić

15. ožujka 2020. / Članci

slučaj franak

Dužnicima u francima teret otplate olakšala je politička aktivnost. Od pravosuđa, unatoč neprestanom proglašavanju ‘pobjeda’ nisu dobili ništa

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske objektivno obeshrabruje dužnike u francima od daljnjih tužbi, premda oni najavljuju nastavak dugotrajnih pravosudnih procesa. To i sociološka studija Petre Rodik, povod su za pokušaj djelomične rekapitulacije najznačajnijeg fenomena proisteklog iz posljednje hrvatske ekonomske krize. Željko Ivanković zaključuje da slučaj prelazi granica pravosuđa, no pitanje je načina i standarda prema kojima je rješavan u političkom procesu. I u drugim je zemljama rješenje ovisilo o političkoj poziciji dužnika

Željko Ivanković

8. ožujka 2020. / Članci

koronavirus u njemačkoj

Virus veći od bolesti. Njemački odgovor. Kako bi suzbijanje virusa moglo utjecati na izbor premijera

Nakon što ga je već tko zna koja televizijska ekipa dovukla pred kameru, stručnjak instituta Robert Koch je odbrusio: umjesto da šire paniku, Nijemci bi se trebali sjetiti kako je običan sapun prilično dobro sredstvo protiv virusa, završava Anđelko Šubić pregledni članak o njemačkom odgovoru na koronavirus. Zaista, u jednoj anketi 75 posto je izjavilo da sad ruke peru češće i pažljivije, no to nije jedini efekt. Epidemija je na kušnju stavila zdravstveni sustav, gospodarstvo ali utječe i na političke izbore

Anđelko Šubić

7. ožujka 2020. / Rasprave

Kognitivni okviri

Lijevi i desni misaoni okviri. Informativne i moralne političke kampanje

Potaknut člankom Hane Samaržije o komorama jeke i epistemičkim balonima, Zvonimr Šikić podsjeća na objašnjenje iz lingvistike i kognitivne znanosti zašto se negiranjem nečijih tvrdo 'uokvirenih' stavova najčešće postiže samo aktivaciju tih stavova i njihovo učvršćivanje. Posebno se osvrće na moralne i političke okvire

Zvonimir Šikić

7. ožujka 2020. / Članci

Slovački parlamentarni izbori

Konačni pad korumpiranih socijaldemokrata. Prijete uhićenja. Na vidiku koalicija populista i konzervativaca.

Ideja da će Igor Matovič, kojeg su nazivali klaunom parlamenta, političar bez ideologije i programa, strpljivo pregovarati, sastavljati koaliciju i tražiti kompromis za mnoge je na granici znanstvene fantastike. Politička nestabilnost otvara vrata daljnjem nazadovanju

Sofija Kordić

7. ožujka 2020. / Članci

pismo iz amerike

Koronavirus i američki predsjednički izbori. Tko ide doktoru zbog malo kašlja?

U Americi se pojavio odjednom na mnogo mjesta, sugerirajući da je bio prisutan u zemlji možda već više od mjesec dana, ali neprimjetno, bez očitih simptoma, dozvolivši zarazi da izbije odjednom u mnogo država, na obje obale i u unutrašnjosti. COVID-19 postao je važan faktor u američkim izborima

Ivo Škorić

6. ožujka 2020. / Članci

Prikaz

Antifašizam izvan historije. Prema obrascu self-help literature

Radi se prvenstveno o tome da se iz njega o samom fašizmu (i antifašizmu) ne može naučiti mnogo, osim parolaški, piše Karlo Jurak u prikazu Antifašističkog vodiča za ljepši svijet u izdanju Zaklade Rosa Luxemburg za Jugoistočnu Europu. Antifašizam historijski nije ideologija nego strategija, koja podrazumijeva savezništvo cijele ljevice, liberala i dijela desnice protiv fašizma, kao i različitih društvenih skupina i klasa (od radničke i seljačke do sitne i dijela krupne buržoazije)

Karlo Jurak

3. ožujka 2020. / Članci

biologija

Evolucija pojma gen. Pitanje koje je proglašeno filozofskim i nebitnim postalo je bitno.

Pojam gen u znanost je uveo danski botaničar Johannsen 1909. Od tada je značio mnogo toga, od apstraktne ideje nasljednog materijala do konkretnog segmenta u molekuli DNA. Danas je jasno kako ne postoji pravocrtni put od gena prema fenotipu koji vidimo kao vanjsku manifestaciju njegovog djelovanja

Tamara Čačev

28. veljače 2020. / Članci

Pojmovnik

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

Paradoks je dostojanstva kao društveno prihvaćene vrijednosti u tomu što je istovremeno riječ o posve subjektivnome konceptu, u mnogome delikatnom sastojku klasičnoga poimanja osobe i modernoga koncepta ljudskih prava, ali i o robustnome zamašnjaku društvenih previranja, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati filozofske koncepte dostojanstva, neuspješne pokušaje pravne teorije te shvaćanje dostojanstva u sindikalnim prosvjedima

Žarko Puhovski

27. veljače 2020. / Članci

politika i tolerancija

Libertarijanski pogled na pitanje (manjinskih) religijskih uvjerenja. Nizozemsko rješenje

Postoji opasnost da upadamo u vrstu netolerancije prema kognitivnim manjinama, čiji se identitet sastoji od uvjerenja koja se ne mogu empirijski provjeriti, piše Jeremy Shearmur. Primjeri su ideje o Bogu i njegovim učenjima, o tome tko (ili što) bi trebao imati kakvu vrstu prava, a mogle bi se dodati i filozofske teorije koje mogu imati važnu ulogu u razvoju znanosti te ideje o tome hoće li u konačnici teorija evolucije moći objasniti sve fenomene kojima se želi baviti. U pogledu organizacije društvenih institucija Shearmur skreće pažnju i raspravlja o nizozemskom sustavu pilarizacije

Jeremy Shearmur

26. veljače 2020. / Članci

demografija

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima

Biljana Bašić

23. veljače 2020. / Članci

etika i istina

Problem ekstremizam. Vrlina intelektualne nesigurnosti. Etika vrijednosti i granice spoznaje.

Ekstremizam i politička, odnosno ideološka polarizacija u naše se doba realiziraju u komorama jeke i epistemičkim balonima. Istražujući putove kojima bi se te pojave i oblici mogli ograničiti Hana Samaržija se oslanja na etiku epistemoloških vrlina, pristup koji donekle predstavlja pomak u odnosu na tradicionalno prosvjetiteljsku uputu na nove spoznaje u suočavanju s dogmatizmom. Osobito važnom pokazuje se sve rjeđa spremnost na intelektualnu nesigurnost

Hana Samaržija

22. veljače 2020. / Članci

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Velibor Mačkić

21. veljače 2020. / Članci

esej

Svijet je naše dvorište. Što zapravo štitimo kad štitimo okoliš

Edo Popović piše knjigu koja će se baviti prostorom u kojem se dodiruju književnost, priroda i ekologija. Ideje.hr zahvaljuju na prilici da već sad objave prvi tekst u knjizi, čije će nastajanje sa zadovoljstvom i dalje slijediti

Edo Popović

19. veljače 2020. / Publikacije

svijet financija

Znati što reći jednako važno kao znati što učiniti. MMF i neovisnost središnje banke od javnosti. Čestitost i vjerodostojnost.

Komunikacijski priručnik Olge Stankove objavljen 2019. pod naslovom Frontiers of Economic Policy Communications, a u izdanju Međunarodnog monetarnog fonda, s jedne strane kao da je namijenjen pripremi monetarnih i financijskih vlasti zemalja članica za suočavanje s očekivanom krizom, a s druge je strane stidljivi je doprinos MMF-a borbi protiv populizma, piše Božo Kovačević, čijih su nekolicinu tekstova o populizmu Ideje već objavile. Kovačević međutim zapaža da MMF nije dosljedan kad navodi primjere izgradnje povjerenja u institucije i inzistira na karakternim kvalitetama njihovih čelnika. Neki su primjeri kontraprimjeri

Božo Kovačević

14. veljače 2020. / Članci

nejednakost i ekonomija

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato

Ivo Bićanić

14. veljače 2020. / Aktualno

njemačka

Tiringija, opasno povijesno vraćanje istoga. Izbori koji su uzdrmali Njemačku. Prve političke žrtve

U Tiringiji lijeva je koalicija izgubila vlast, a kad je krajnje desni AfD odustao od svog kandidata i podržao liberala Thomasa Kemmericha, kojega je podupirao i CDU izbio je skandal: prije svega se smatra neprihvatljivim da itko vlada oslanjajući se na AfD, no slučaj neugodno asocira na ulogu Tiringije u izrastanju Hitlerovog pokreta. Već sljedećeg je dana Kemmerich dao ostavku, intervenirala je i kancelarka Angela Merkel, a morala je odstupiti i čelnica CDU-a na saveznoj razini. To međutim ne rješava problem, piše Anđelko Šubić

Anđelko Šubić

13. veljače 2020. / Članci

ekonomska politika

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

Reindustrijalizacija je regionalni fenomen, piše Zoran Aralica, u prikazu istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Riječ je o regijama koje nisu izložene turizmu, područjima koja nisu glavni gradovi tih zemalja (nema pritiska rasta cijena nekretnina i zemljišta usljed priljeva kapitala izvana), o urbanima, gušće naseljenima i područjima koja su zemljopisno bliže razvijenim zemljama EU, te koja nisu u proteklom razdoblju izgubila značajan dio stanovništva

Zoran Aralica

11. veljače 2020. / Članci

pismo iz amerike

Zašto je očekivana životna dob Amerikanaca sve kraća? Bebi u Pekingu duža nego u Washingtonu. A zdravstvo najskuplje na svijetu

Već desetljećima jedna od glavnih američkih unutrašnjopolitičkih bitaka vodi se oko zdravstvenog osiguranja. Što je uzrok njegovu očitom zaostajanju unatoč ogromnoj potrošnji na zdravstvo piše s puno linkova na izvore i statistiku Ivo Škorić

Ivo Škorić

7. veljače 2020. / Članci

europska prijestolnica kulture

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

Slične su, režimski umivene provokacije i u starom sustavu služile da se ustanovi koji je dio podržavatelj(ic)a režima odveć zahirio, te se na njih može računati samo kao na rezervoar prosvjeda. Tako se identificiraju oni koji su istovremeno ideologijski dobrodošli, ali i podobni za eventualno ograđivanje vrha od svih koji “teško prihvaćaju promjene u našem društvu“.

Žarko Puhovski

7. veljače 2020. / Aktualno

Izbori u Slovačkoj

Uspon neonacista omogućen korupcijom u socijaldemokratskoj stranci. Unatoč gospodarskom rastu i liberalnoj predsjednici.

Parlamentarni izbori u Slovačkoj održat će se 29. veljače. Ishod dobrim dijelom određuje suđenje za ubojstvo istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírové u koje su umiješani poslovni partneri vladajuće socijaldemokratske stranke, a što otvara put neonacistima Mariana Kotlebe, samo godinu dana nakon što je za predsjednicu izabrana tolerantna i liberalna Zuzana Čaputova

Sofija Kordić

5. veljače 2020. / Iz medija

Izdavaštvo

Arapin budućnosti Riada Sattoufa: strip kao umjetnički autobiografski striptiz ili što kad migranti krenu natrag

Kako se postaje tradicionalni desničar, kakav je autoritarni svijet politike osamdesetih, što obiteljima na rascjepu civilizacija nosi tradicionalizam i kako i u kojim bojama odrastaju djeca na razmeđi tih svjetova i puno više od toga otkrivamo u, kako piše The Guardian, emocionalno iskrenom grafičkom prisjećanju.

Ante Alerić

1. veljače 2020. / Članci

nejednakost

Ginijev koeficijent nejednakosti dohotka 0,44 – 0,51. Hrvatskih 1 posto najbogatijih. HNB-ova anketa o imovini kućanstava

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom

Željko Ivanković

30. siječnja 2020. / Članci Rasprave

finska

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje

Snježana Banović

27. siječnja 2020. / Članci

Svijet i novac

Gospodarska kretanja u 2020. Centralne banke promijenile su smjer. Više ne prijeti opasnost od duboke ekonomske krize

Američki je Fed najprije vodio restriktivnu monetarnu politiku, a zatim je, nakon kraće stanke, skrenuo na put ekspanzivne politike, dok je Europska središnja banka prvo povukla neke stimulativne mjere, a potom ih je počela ponovno provoditi. Zahvaljujući tome, gospodarstva zapadnih zemalja zacijelo neće zahvatiti ozbiljna recesija.

Darko Oračić

26. siječnja 2020. / Aktualno

pandemije

Virusi i zaraze. Bitka s vremenom i metama koje se miču i mutiraju. Univerzalno cjepivo?

Ljudi danas žive u boljim uvjetima, postoje antiviralni i drugi lijekovi pomoću kojih možemo sanirati sekundarne komplikacije bolesti. No, brzina kojom se infekcija danas može proširiti svijetom je bez presedana. Također  je moguće da virus mutira u puno opasniji oblik. Više nije pitanje hoće li nam se pandemija dogoditi, nego kada, citira Tamara Čačev Dr. Dennisa Carrola, ravnatelja USAID-ove jedinice za „krizna stanja“

Tamara Čačev

25. siječnja 2020. / Aktualno

Održivi razvoj

Milanovićeva izjava o klimatskim promjenama pokazuje da ne razumije. Svijet nakon Davosa

Iako možda nije značajno sudjelovala u globalnim emisijama stakleničkih plinova, Hrvatska će bez ulaganja u razvoj na temelju eko-održivosti biti žrtva klimatskih promjena, komentira Mirjana Matešić izjavu Zorana Milanovića da je licemjerno kad zemlje koje su se razvile zagađivanjem od nerazvijenih traže da smanje emisije.

Mirjana Matešić

25. siječnja 2020. / Članci

Stogodišnjica rođenja Isaaca Asimova

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni

Dario Hrupec

21. siječnja 2020. / Članci

knjige

Dodirne točke slikovnice Kralj koji je zabranio mrak s Izvorima totalitarizma Hannah Arendt

Snaga je totalitarne propagande u sposobnosti da izolira mase od stvarnog svijeta i ponaša se kao da je nova stvarnost istina – da je normalizira. Marija Ott Franolić poziva se na Hannah Arendt tumačeći slikovnicu za djecu i odrasle nagrađivane engleske spisateljice i ilustratorice Emily Haworth Booth.

Marija Ott Franolić

18. siječnja 2020. / Članci

Knjige

Šetači pasa i programeri. Automatizacija zahtijeva vrlo visoke ili nikakve vještine. Što je dobra a što loša ekonomija

Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić

Goran Mihelčić

14. siječnja 2020. / Publikacije

foto klub

Samo ljubav, prema prirodi, prema ljepoti. MAK, Frida i ptice

Kad me susjed pita zašto me baš svaki put vidi s kamerom, podvalim mu jednostavno objašnjenje: da mi ne bude dosadno šetati psa. Ribiče sa Savice, uostalom, nitko ne pita kako mogu satima zabacivati udicu. Znam da im je uzbudljivo.

Miroslav Ambruš Kiš

12. siječnja 2020. / Članci

izbori, rekapitulacija

Je li Milanovićeva pobjeda opovrgnula da je Hrvatska većinski desno orijentirana? Ili je nemoguće zbrojiti koliko ima desničara i ljevičara

Ljudi koji su lijevo orijentirani posljednjih godina nastupaju s a priori 'manjinske' pozicije: „nas prosvijećenih i civiliziranih je manje, većina je zatucana, zalupana, primitivna itd.“ Tu se, naravno, onda otvara i pitanje demokracije koja po definiciji radi u korist 'zatucane većine'. Može li se Milanovićeva pobjeda tumačiti kao usporavanje desnog populizma, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

10. siječnja 2020. / Članci

predsjednički izbori

Ako svi uvijek glasaju za svoje, a glasaju, kako je Milanović ipak pobijedio? Tajna je – split ticket!

Medijalni birač iz američke politologije je mit. Birač koji bi na jednim izborima glasao za HDZ, a na drugima za SDP ne postoji. Na njemu se ne može temeljiti izborna strategija, piše Marko Grdešić i otkriva kako je ipak Milanović pobijedio (premda je Josipović izgubio)

Marko Grdešić

10. siječnja 2020. / Rasprave

rasprave

Imovina kojoj se više vjeruje nego što se o njoj želi znati – sigurna imovina?! A potražnja raste.

Posljedice Velike recesije još su s nama, ako ni zbog čega drugoga ono zbog neprestanog očekivanja nove krize. Sudionici tržišta se ponašaju s time u skladu, igraju na imovinu kojoj vjeruju a ne žele ispitivati njezinu rizičnost. Očito, nije riječ samo o tome kakva su vremena i kakva su tržišta nego kakva je percepcija o njima i kako se prema njima odnose tržišni sudionici. Zanimljiv članak Karla Vujeve

Karlo Vujeva

9. siječnja 2020. / Rasprave

RASPRAVE

USTAVNOST I ZAOSTALOST: Nemogućnost društvene promjene u Hrvatskoj uslijed pravnih zapreka ustavnosti

Postoje li pravne zapreke ustavnosti, tj. pravnom ograničavanju državne vlasti, koje onemogućavaju društvenu promjenu i time trajno održavaju Hrvatsku jednom od najzaostalijih država Europske unije i čitave Europe, pita se profesor Ivan Padjen, na početku rasprave čija je skraćena inačica izložena kao pozvano priopćenje "Ograničenje državnih vlasti ustavom (konstitucionalizam)" na 11. Kongresu studenata prava u listopadu 2019. Ljubaznošću profesora Padjena Ideje.hr ovdje objavljuju sažetak, a na poveznici na kraju članka i cjelovitu verziju rasprave.

Ivan Padjen

6. siječnja 2020. / Aktualno Članci

rat i mir

Ubojstvo Sulejmanija i zajednička vojna vježba Irana, Rusije i Kine. Ima li veze među tim događajima?

Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata

Božo Kovačević

4. siječnja 2020. / Rasprave

uz početak dvadesetih

Tvrdoglavo sljepilo ili kako smo se zatekli u ovome što nas je snašlo. Nova generacija lidera

Kako se uopće uvedemo u takvo stanje svijesti, da ignoriramo očitosti, označavajući ih kao nezamislivosti? Kako smo postali zombie orthodoxies, piše Andreja Pavlović. Svijet će se u sljedećih dvadeset promijeniti više nego u prethodnih dvjesta godina

Andreja Pavlović

4. siječnja 2020. / Članci

film

Klasik kojeg se ne smije ostaviti zaboravu. Da se ne zaboravi sloboda. Altman i narativ u igranom filmu

Prema Ljiljani Mikulčić najbolji film Roberta Altmana je Gosford Park, no radi prikaza načina njegova rada prvo detaljno opisuje film Kratki rezovi a zatim upućuje na nezaboravna djela u kojima ispituje granice žanrova, Nashville, Kockar i bludnica, The Company itd. Kako je Altman radio s glumcima i - najvažnije - što njegovi filmovi govore o ljudima, a kakav dojam ostavljaju na gledatelje

Ljiljana Mikulčić

4. siječnja 2020. / Aktualno

Europski zeleni sporazum

Godišnje ulaganje od 260 milijardi eura. Zeleno dioničarstvo i zeleni proračun.

Mirjana Matešić izdvaja glavne naglaske iz Europskog zelenog plana objavljenog tek desetak dana nakon što je Europska komisija definitivno formirana. Što se očekuje od industrije, što od država članica i njihovih proračuna, što od obrazovanja i sličnih društvenih segmenata

Mirjana Matešić

30. prosinca 2019. / Publikacije Rasprave

Povijest i sadašnjost

Desetljeća ideoloških transformacija. Prešućeni trijumf nacionalizma

Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća

Božo Kovačević

28. prosinca 2019. / Aktualno

predsjednički izbori

Kako je dohodak utjecao na izbor kandidata, kako (ne)zaposlenost i fakultetsko obrazovanje?

Kandidati desnice bolje rezultate ostvaruju u onim teritorijalnim jedinicama u kojima je stopa nezaposlenosti viša, u kojima je dohodak manji te u kojima je manje fakultetski obrazovanog stanovništva. Za ljevicu važi obrnuto.

Marko Grdešić

28. prosinca 2019. / Članci

industrija dugovječnosti

Dva tipa starenja: životni vijek duži; manje uspjeha s produženjem kvalitete života. Eliksiri mladosti, prodavači magle

U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti

Tamara Čačev

27. prosinca 2019. / Članci

pravo i pravosuđe

Koliko koštaju boli, koliko strah? Koliko dijelovi tijela, smrt? Što kažu suci, a što odvjetnici

Za smrt ili naročito teški invaliditet bračnog ili izvanbračnog druga i djeteta odšteta iznosi 220.000 kuna. Za jake bolove, po danu se dosuđuje 370 kuna, za srednje bolove 220 kuna, za slabe 70,00 kuna, a za pretrpljeni strah između 2200 i 30.000 kuna. Iznosi su utvrđeni prije 17 godina otkad je prosječna plaća, koju Vrhovni sud uopće nije uvrstio u orijentacijske kriterije, porasla 74 posto. Odvjetnici su osnovali radnu skupinu

Biljana Bašić

24. prosinca 2019. / Članci

demografija i demokracija

Rješavanje problema broja stanovnika i rješavanje problema broja ‘nas’ dva su potpuno različita problema

Demografski kompleks, krivo postavljen, sekundaran je i ustvari minoran, piše Ivo Bićanić. Riješit će se kad se riješe primarni problemi. Koji?

Ivo Bićanić

24. prosinca 2019. / Članci

kina i hrvatska

Hrvatska na kineskom Putu

Kina sustavno u Europi iskorištava razvojne teškoće zemalja poput Grčke i Italije, da se i ne govori o zaostalijim zemljama istočne i jugoistočne periferije, preko kojih prodire i u Unijine zemlje jezgre. Kinezi su u posljednje vrijeme pokupovali udjele u nekolicini mediteranskih i drugih europskih luka, a nedavno su počele i operacije iz Luke Rijeka prema Budimpešti i Beogradu. Kakve su reakcije

Ratko Bošković

18. prosinca 2019. / Članci

što se događa u čileu

Pobuna u Čileu iz prve ruke, zašto je izbila, što je u njoj jedinstveno za latinskoameričkog jaguara, a što slično drugim prosvjedima

Trideset je godina zemlja, barem na prvi pogled, izgledala u redu, piše Alejandra Mancilla. Čile se 2010. godine kao prva latinskoamerička država pridružio OECD-u. Od gotovo 18 milijuna stanovnika manje od 10 posto je 2013. živjelo u siromaštvu, nasuprot 38 posto 1990. godine. No kad su izbile pobune otkriveni su i drugi podaci te da sustav i Ustav ne služe građanima, osobito ne većinskoj 'polu-rasi' Mješanaca

Alejandra Mancilla Drpic

17. prosinca 2019. / Iz medija

objašnjenje i isprika

Pogreška u administriranju, objava nedovršenog članka i – izostanak rasprave

Ideje.hr ispričavaju se čitateljima i autoru nedovršenog prikaza knjige Prešućeni trijumf liberalizma što je u javnost ograničeno vrijeme bila dospjela verzija tog članka koja još nije bila spremna za objavu

Ideje.hr

16. prosinca 2019. / Članci

škorić i to je amerika

Trećina Amerikanaca ili nema novca za liječenje ili uopće nema zdravstveno. Ekonomija raste

Oni koji će glasati za milijadera, već imaju svoj izbor u Bijeloj kući. Drugima, o kojima ovdje piše Ivo Škorić, treba ponuditi alternativu, a ne alternativnog milijardera. Milijarderi medju demokratima čine grešku ako to previđaju, zaključuje

Ivo Škorić

14. prosinca 2019. / Članci

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Osnivanje i ime prve suvremene hrvatske stranke. Godišnjica odluke o višestranačkim izborima

Ovog se tjedna navršilo 30 godina otkako je 10. prosinca 1989. Savez komunista Hrvatske donio političku odluku o višestranačkim izborima. Kako je tekao proces osnivanja prve hrvatske političke stranke, kako je izabrano ime i politička ideologija o kojoj osnivači nisu znali baš puno, svjedoči Božo Kovačević, jedan od inicijatora

Božo Kovačević

13. prosinca 2019. / Aktualno Članci

in memoriam

Do posljednjeg daha. Uz smrt Željka Rohatinskog (1951 – 2019), guvernera Hrvatske narodne banke u dva mandata

Ovim člankom u znak sjećanja na guvernera Rohatinskog želim potvrditi da jest bio persona non grata, barem nakon mandata, da je bio žrtva teške društvene bolesti kojoj se do posljednjeg daha suprotstavljao, prije svega kao čovjek, emotivac. Kasno je za ispravljanje te nepravde prema njemu, ali nije kasno iz njegova slučaja izvesti pouke, za što je i sam imao malo nade

Željko Ivanković

10. prosinca 2019. / Aktualno

britanski izbori i brexit (1)

Prepoznavanje. O promjenama u britanskom društvu koje su dovele do Brexita.

U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora

Jeremy Shearmur

10. prosinca 2019. / Publikacije

britanski izbori i brexit (2)

U potrazi za glasom razuma u britanskoj politici. Za koga će glasati autor članka?

Prijelomni britanski parlamentarni izbori održat će se u četvrtak, 12. prosinca. Jeremy Shearmur na početku ovog članka opisuje političke poteze nakon referenduma o izlasku Britanije iz EU koji su doveli do izbora te s kakvim su idejama vodeće stranke ušle u kampanju. Zatim analizira moguće ishode i s čime bi se suočili pobjednici s obzirom na obećanja koja su dali. Napokon objašnjava zašto će glasati za Škotsku nacionalnu stranku i kakvom se ishodu, s obzirom na svoje opredjeljenje, nada

Jeremy Shearmur

8. prosinca 2019. / Aktualno Članci

PISA

Estonija i PISA: zamjetno mala razlika u uspjehu djece iz obitelji višeg i nižeg socioekonomskog statusa. Vrlo uspješni

U sistemima koji vjeruju u transformativnu moć obrazovanja odmalena se usvaja 'growth mindset', odnosno optimizam da se inteligencija za života može popraviti, piše Petra Jurlina u svojem osvrtu na PISA test iz estonske perspektive. Nema ga 44 posto hrvatskih i 60 posto ispitanih učenika Kosova i Makedonije

Petra Jurlina

6. prosinca 2019. / Rasprave

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (2)

Instituti bez vizije, sveučilišta bez rješenja. Izvrsnost između kolaboracije i kompeticije. Plaće.

U drugom članaku svoje rasprave o Nacrtu izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Petar Pervan i Tvrtko Smital propituju predložena rješenja o Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, zatim pitanja organizacije i autonomije sveučilišta i javnih instituta te vrednovanja ustanova i znanstvenog rada

Petar Pervan i Tvrtko Smital

4. prosinca 2019. / Rasprave

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju

Sto inačica novog Zakona. Hibridni sustav napredovanja. Ukidanje matičnih odbora, odgovornost institucija

I ova administracija, kao i mnoge prije, poduzima značajne promjene u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja bez javno obznanjenih politika (policy) koje bi jasno ukazale na ciljeve promjena te instrumente koji bi ih trebali poduprijeti, pišu Petar Pervan i Tvrtko Smital u analizi Nacrta promjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje državni tajnik Tomo Antičić predstavlja institucijama. U prvom od dva članka koje će objaviti Ideje.hr, fokusiraju se na predložene promjene u sustavu napredovanja i ukidanje matičnih odbora i izbora u znanstvena zvanja

Petar Pervan i Tvrtko Smital

28. studenoga 2019. / Aktualno

zbivanja i pojmovi (2)

Realni i javni sektor. Tko koga izdržava? Zašto je rast javnog sektora neizbježan

U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?

Ivo Bićanić

26. studenoga 2019. / Aktualno Rasprave

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

Ivo Bićanić

25. studenoga 2019. / Aktualno

osvrt

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.

Božo Kovačević

23. studenoga 2019. / Članci

Prikaz

Monetizacija i demonetizacija. Cijena dostojanstva, poštovanja i ugleda, tijela i života. Fer cijena

Svi su se složili da bivšim istočnonjemačkim političkim zatvorenicima novac ne može biti adekvatna kompenzacija, ali i da kompenzacija mora biti i novčana. No što je fer naknada u njihovom i u slučajevima kad se plaća tjelesna povreda ili novčano izražava poštovanje, primjerice u minimalnoj plaći? U odnosu na sve što se mjeri novcem, omjer razmjene na tzv. slobodnom tržištu u suvremenom je svijetu – vrlo mali, zaključuje se u prikazu odličnog zbornika Money as God

Željko Ivanković

23. studenoga 2019. / Članci

diskusija

Što je što. Preoznačavanje liberalizma od von Misesa do Engelsa. Ni socijalizam i nacionalizam nisu što su bili

Nacionalizam, liberalizam i socijalizam, krenuvši ateleološki, završili su u opasnoj i dogmatskoj teleologiji i eshatologiji, nalik religijskoj. Koliko prostora ostaje za optimizam u pogledu ostvarenja ideje slobode kao glavne i genuine ideje moderniteta

Karlo Jurak

23. studenoga 2019. / Članci

Knjiga Permanent Record

Stranac u današnjem zeitgeistu: britka, ali plitka autobiografija Edwarda Snowdena, prava knjiga u krivo vrijeme?

Najozloglašeniji zviždač predtrumpovskog razdoblja objavio je knjigu fascinantnih epizoda koja si, poput američkog obavještajnog programa, zadaje velike ambicije, no daje miješane rezultate, piše Goran Mihelčić. Snowdena je pregazila era hipernormalizacije korupcije, populizma i laži pa izgleda kao zaostatak iz dalekog geološkog doba javne odgovornosti

Goran Mihelčić

14. studenoga 2019. / Članci

Zašto iseljavaju i bi li se vratili

Iseljavanje visokoobrazovanih: prihodi, ali i korupcija, opći osjećaj netrpeljivosti u društvu …

Više od četiri petine uzorka ne odbacuje mogućnost povratka u Hrvatsku, a kao ključne stvari koje bi se trebale promijeniti da se vrate ističu poboljšanje ekonomskih prilika te smanjenje korupcije, piše Zvonimir Galić u prikazu istraživanja „Gore je bolje“ provedenog na više od 1000 ljudi koji su napustili Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU. Visokoobrazovani češće kao ključne čimbenike povratka ističu još i smanjenje općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu

Zvonimir Galić

13. studenoga 2019. / Članci

O Drugom spolu - 70 godina poslije.

Zašto uopće proučavati nečiji život – a ne samo djelo? Autobiografsko čitanje Simone de Beauvoir

Kad me pitaju što me učinilo feministicom, prvo pomislim na majčinstvo zbog kojega sam spoznala goleme razlike u muškoj i ženskoj situaciji. No kad pomislim na tekst koji me oslobodio i ohrabrio da budem svoja, to bi zasigurno bio roman Simone de Beauvoir Uspomene dobro odgojene djevojke. Čitala sam ga nekoliko puta s 18 godina i zapravo se ne sjećam njegova sadržaja – ali vrlo dobro pamtim osjećaj slobode koji sam u njemu pronašla. Isti taj osjećaj, desetljećima kasnije, podario mi je i Drugi spol

Marija Ott Franolić

12. studenoga 2019. / Aktualno

30. godina pada berlinskog zida

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

Nama su dragocjena ostavština  i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll  jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije

Sofija Kordić

9. studenoga 2019. / Aktualno

fotoreportaža

Schengen na obalama Une. Kako to izgleda Nikoli Šoliću

Na Uni sam rođen, imam čamac s motorom, idem ponekad u ribolov, na fotosafarije, snimam riječne ptice, viline konjice, zalaske sunca i odsjaje na vodi, piše Šolić. Ali, eto nam Schengena

Ideje.hr

9. studenoga 2019. / Aktualno

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor

Dejan Jović

9. studenoga 2019. / Aktualno Članci

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.

Karlo Jurak

9. studenoga 2019. / Rasprave

zabilješka

Rat sjećanja. Zaboravljene premise

Pobornici kapitalizma s pravom će reći da „vjera u slobodno tržište i privatno vlasništvo ne vodi nužno do ropstva i istrebljenja domorodaca“. No, jednako tako „vjera u redistributivne politike i društveno vlasništvo ne vodi nužno do gulaga“, analizira Zvonimir Šikić stalne rasprave između zagovornika dvaju sustava

Zvonimir Šikić

7. studenoga 2019. / Aktualno

reagiranje

Inicijativa Za Zlarin bez plastike odgovorila je na članak Mirjane Matešić

Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada

Ideje.hr

31. listopada 2019. / Aktualno Članci

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih

Žarko Puhovski

30. listopada 2019. / Publikacije

Više od tisuću riječi

Nikola Šolić: Devastacija Medvednice. Ni bunkera ni industrije, samo golet

Nikola Šolić, poznati je hrvatski fotoreporter, koji je desetljećima radio za vodeće hrvatske medije, a također i Reuters. U pondjeljak 4. studenoga će u Novinarskom domu u Zagrebu biti otvorena izložba njegovih fotografija pod naslovom Fake News Portraits, za koju je uvodnu riječ napisao Edo Popović, književnik. Šolić je i ljubitelj prirode, posebno Une, uz koju je rođen. Ovdje donosimo nekolicinu njegovih fotografija nastalih tijekom gotovo svakodnevnog hodanja Sljemenom

Ideje.hr

29. listopada 2019. / Aktualno Članci

30 godina pada berlinskog zida

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

Ujedinjenje Njemačke naravno nije bio čin kolonijalizma. Ali je zanimljiv taj osjećaj nadmoći Zapada. Propašću komunizma se Zapad osjećao toliko snažnim da je vjerovao kako je njegova misija sada oblikovati po svom liku sve ostale - ili barem istočnu Njemačku i istočnu Europu", citira u povodu 30. obljetnice pada Zida Anđelko Šubić povjesničara Kowalzcuka, autora knjige o ujedinjenju Njemačke

Anđelko Šubić

27. listopada 2019. / Aktualno

zbivanja, najave

Berlinski zid tri desetljeća poslije. Demokracija nakon 1989.

Raspravama o obljetnici pada Berlinskog zida priključuju se i članovi Hrvatskog politološkog društva s gositima, u četvrtak i petak, 7. i 8. studenoga

Ideje.hr

27. listopada 2019. / Aktualno

plaće u javnim službama

Koji su relevantni podaci o plaćama? Makroekonomski ili podaci koje gledaju oni koji emigriraju? Masa plaća više skriva nego što otkriva

U prvom dijelu novog članka o plaćama Matija Kroflin iznosi podatke važne zaposlenima a koje javnost zanemarje pod utjecajem onih koji se apriori suprotstavljaju rastu plaća u javnim službama. U komentaru objašnjava što sve ulazi u masu plaća na razini opće države, raspravlja (nepostojeći) mandat i (ne)mogućnost sindikata da utječe na ta kretanja, te izbor pred kojim se nalazi Vlada

Matija Kroflin

26. listopada 2019. / Aktualno Članci

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Andrijana Mušura Gabor

25. listopada 2019. / Aktualno

Rasprava

Bićanić o štrajku prosvjetara i plaćama. Ako ne želiš rješenje – pozovi konzultante. Uvrede, diverzije i magle.

Uvredljivo je ako Vlada o nama misli da smo prevaranti i nesposobni razumjeti stvari, piše Ivo Bićanić o ideji da se pozovu strani konzultanti radi određivanja koeficijenata plaća, koji su - u skladu s hrvatskim "demokratskim" "standardima" - u diskrecionoj i isključivoj nadležnosti Vlade. Detaljno objašnjava zašto bi konzultanti dobili zadatak koji nije moguće riješiti, napravili power point prezentaciju, digli novce i otišli.

Ivo Bićanić

23. listopada 2019. / Članci

Nobelova nagrada za kemiju 2019

Svijet na punjenje. Desetljeća usavršavanja litij-ionskih baterija, bez kojih bi suvremeni način života bio nemoguć.

Naslovi poput: „Njemačka za sunčanog i vjetrovitog dana proizvela 100% svoje potrebe za energijom iz obnovljivih izvora“ su bezrazložno dramatični ako se ta energija ne može nekako pohraniti, piše Igor Rončević u članku u kojem objašnjava kroz koje su faze ovogodišnji nobelovci za kemiju razvijali litij-ionske baterije koje pohranjuju energiju i omogućavaju suvremeni način života

Igor Rončević

22. listopada 2019. / Članci

Nobelova nagrada za ekonomiku 2019

Zašto se u Hrvatskoj neće ništa naučiti od ovogodišnjih ekonomskih nobelovaca

Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiku. Ivo Bićanić objašnjava njihov doprinos znanosti, ali i zašto njihova saznanja neće pomoći Hrvatskoj. Za početak, potrebno je prihvatiti politiku malih koraka a ne grandioznih sveobuhvatnih rješenja, da za rezultate treba vremena te ispuniti još neke preduvjete

Ivo Bićanić

22. listopada 2019. / Publikacije

književnost

U vrtu čudovišta Leïle Slimani: Opasne veze na životinjski pogon i kako uspješno prodati priču

Iz dobrostojećeg srednjeg pariškog sloja solidnih primanja i mirnih gradskih četvrti stiže nam priča o tamnim stranama naizgled idiličnog obiteljskog života. Adèle je novinarka koja ima sve: muža, dijete, potencijal za solidnu karijeru, ljetovanja, gadgete i krug mondenih prijateljica; sve što je, dolazeći iz nižeg društvenog sloja, željela, ali o čemu baš i nije sanjala. Zahvaljujući jednom sumnjivom izletu s majkom u Pariz i jednoj Kunderinoj knjizi rano otkriva lijepe i mračne strane seksualnosti i u budućem paralelnom životu postaje teška ovisnica. U vrtu čudovišta roman je o modernim životima u obiteljskim zajednicama i svim onim mračnim tajnama koje se kriju iza zajedničkih nedjeljnih ručkova.

Ante Alerić

19. listopada 2019. / Članci

socijalizam u americi

Kakve su šanse demokrata koji propagiraju socijalizam u Americi. U štrajku 50.000 radnika General Motorsa, a nitko se i ne osvrće

U SAD o socijalizmu najviše govore oni koji ga mrze. Možda mu treba promijeniti ime i naprosto ga zvati – pravednije društvo. Kako je štrajk zaposlenika General Motorsa stigao do načelnog sporazuma, tako je sindikat najavio da će iste zahtjeve postaviti Chrysleru i Fordu, a drugog jutra u štrajk su stupili školski učitelji u Chicagu. Pritisak postoji, piše Ivo Škorić

Ivo Škorić

18. listopada 2019. / Aktualno

analiza

Petnaest godina zaostajanja. Plaće visokoobrazovanih u javnom sektoru 20 posto niže nego u privatnom. Konzekvence

U okviru projekta Europskog socijalnog fonda istražen je odnos plaća u privatnom i javnom sektoru ali tako da se izbjegnu iskrivljenja (koja su omogućavala manipulacije). Teo Matković donosi prve rezultate prema kojima prosječne plaće u značajno obrazovanijem javnom sektoru rastu sporije nego u privatnom sektoru i sporije od rasta BDP—a. Zaostajanje je bilo najizraženije u godinama fiskalne konsolidacije, između 2012. i 2014. godine, a posebno su pogođeni obrazovanje i socijalna skrb. Rad u javnom sektoru od okončanja krize sve je manje financijski atraktivan

Teo Matković

18. listopada 2019. / Članci

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti. Uništavanje čitavih disciplina i profesija. Doza osobne etike i ponešto hrabrosti

Uvodno Žarko Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.

Žarko Puhovski

15. listopada 2019. / Aktualno

film

Festival eksperimentalnog filma i videa: imitacije imitacija

U Zagrebu je od 26. do 29. rujna u Kinu Studentski centar održan 15. internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa - 25 FPS Festival. Prema uvidu Ljiljane Mikulčić čini se da su se filmovi u programima Konkurencije više oslanjali na naraciju nego na eksperimentiranje

Ljiljana Mikulčić

14. listopada 2019. / Članci

brexit

Tjedan u kojem se raspliće Brexit: Kraljičin govor, EU summit. Opcije i varijante opcija. Što planiraju Škoti i Irci?

Boris Johnson, olako ignorirajući posljedice, tjednima govori o “izdaji”, “predaji”, “kukavičluku”, “vazalstvu". Usporedo sa zasjedanjem Parlamenta očekuju se i veliki prosvjedi. U travnju je šef londonske policije upozorio i političare i aktiviste da paze kako ne bi dodatno potpalili atmosferu. Šanse da mu se želja ispuni, bojim se, ravne su nuli, završava Nataša Magdalenić Bantić svoj iscrpni članak o opcijama raspleta Brexita i atmosferi u Velikoj Britaniji.

Nataša Magdalenić Bantić

14. listopada 2019. / Aktualno

Nobelova nagrada za književnost 2019.

Crtica Nadežde Čačinović: Može li se izdvojiti “čisti” Handke, neovisan o politici?

Mislila sam da će odbiti nagradu koju je napadao kao pseudo-kanonizaciju. No čini se da je osjetio veliku zahvalnost i slobodu. Bilo bi lijepo kada bi osjetio i slobodu da prestane braniti ono što se braniti ne može. Pa tako i omogućiti da ga čitam onako kako sam ga čitala tolika desetljeća a onda više nisam

Nadežda Čačinovič

11. listopada 2019. / Aktualno Članci

Nobelova nagrada za fiziku 2019.

Priznanja znanstvenim romantičarima. Priče o postanku svijeta prerasle u znanost. Drugi svjetovi postali su stvarnost.

Ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku dodijeljene su znanstvenicima koji se bave kozmologijom, koja sve donedavno nije smatrana pravom znanošću, te onima koji se bave otkrićima drugih svjetova, izvan Sunčeva sustava. Piše Dario Hrupec i sam stručnjak za astronomiju

Dario Hrupec

9. listopada 2019. / Članci

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Disanje na razini molekula: ni previše ni premalo kisika nije dobro; kako ga imati baš dovoljno

Istraživanja u području adaptacije na smanjene količine kisika u stanici mogla bi potencijalno rezultirati novim lijekovima za najsmrtonosnije bolesti današnjice kao što su srčani i moždani udar te tumori, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu

Tamara Čačev

9. listopada 2019. / Članci

esej/knjiga

Novac je bitak svih stvari, koje jesu da jesu a koje nisu da nisu. Temelj zapadnog svijeta

Prema tumačenju Richarda Seaforda temeljni su pojmovi zapadne filozofije pri svojem rođenju oblikovani po uzoru na novac, dakle i cijela zapadna kultura i civilizacija, piše Željko Ivanković. Može li se današnja kriza novca (i institucija) objasniti načinom njegova nastanka u antičkoj Grčkoj

Željko Ivanković

5. listopada 2019. / Aktualno

Agnostički pogled na 30 godina tranzicije

Od deset najrazvijenijih tranzicijskih zemalja nijedna ne ovisi ni o turizmu ni o prirodi (resursima). Industrija

Ako je rad konkurentan što je nekonkurentno, završio je Josip Tica svoju preliminarnu analizu hrvatske tranzicije u usporedbi s tridesetak drugih zemalja. Hrvatski se izvoz drastično razlikuje od izvoza ostalih zemalja, a također i struktura investicija. Je li to snažniji razlog zaostajanja nego iseljavanje

Karlo Vajdić

5. listopada 2019. / Članci

politika i klima

Zlarin nije otok bez jednokratne plastike ni bez plastičnog otpada. Hrvatska na ostvarenju Ciljeva održivog razvoja ne čini ništa

U ponedjeljak, 23. rujna je održan Samit Ujedinjenih naroda na temu klimatskih promjena. Nove obveze su najavili 66 zemalja, 93 kompanije i više od 100 gradova. Njemačka i Slovačka su pristupile savezu za zaustavljanje izgradnje termoelektrana na ugljen čime je taj savez narastao na 32 zemlje. Govor je održala i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, koji, kao i što Hrvatska čini u suočavanju s klimatskim promjenama, analizira Mirjana Matešić

Mirjana Matešić

1. listopada 2019. / Članci

lideri i održivost

Kako je pod utjecajem ideje održivosti evoluirala korporativna odgovornost. Slučaj Hrvatska

Nedavno je Financial Times objavio da će u uređivačkoj politici odsad zagovarati korporativnu odgovornost kao jednu od sastavnica "reseta" kapitalizma. U istom je smislu izjavu potpisao 181 lider najvećih američkih kompanija. Mirjana Matešić piše o evoluciji ideje korporativne odgovornosti a na kraju se dotiče i Hrvatske

Mirjana Matešić

30. rujna 2019. / Aktualno

zbivanja

Agnostički pogled na trideset godina tranzicije

U četvrtak, 3. listopada 2019. u 14 sati u dvorani 54 na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u sklopu Brown bag seminara profesor Josip Tica imatće javno izlaganja pod naslovom Agnostički pogled na trideset godina tranzicije. Ovdje donosimo neke slike oko kojih će se orijentirati Ticino izlaganje.

Ideje.hr

27. rujna 2019. / Članci

turizam

Prekomjerni turizam – pijani turisti ponašaju se kao da su osvojili gradove koje posjećuju

Šteta koju turizam čini svijetu sad je već više nego očita. Načini na koje se najveći gradovi i zajednice pokušavaju spasiti izgledaju očajnički. Pitanje je dokad će to ovako trajati.

Sofija Kordić

27. rujna 2019. / Članci

knjige

Komunizam nije komunizam ako nije luksuzan. Politički program utemeljen u tehnološkom optimizmu. Indeks obilja

Iako je potpuno automatizirani luksuzni komunizam ishod tehnološkog napretka za njegovu je realizaciju nužno nastojanje da ga se ostvari kao politički program, objašnjava Hana Samaržija u prikazu knjige Aarona Bastanija, Fully Automated Luxury Communism. Njegov su ključan sadržaj sedam univerzalno dostupnih dobara. Kojih?

Hana Samaržija

24. rujna 2019. / Članci

ekonomija i statistika

Razmišljanje mišem: Posao se odradi brzo i bez muke, rezultat je odmah vidljiv, a uz malo grafičke obrade bude i wow!

Nedokazani vrijednosni sud umotan u prvorazredne podatke mnoge nedovoljno pažljive čitatelje može zavarati da je nešto dokazano, a to uopće ne mora biti tako. Autor ima svoju agendu, stvara lažan osjećaj točnosti i nije isključeno da manipulira koristeći se ilustracijom kao dokazom. Ivo Bićanić opisuje jedan loš običaj koji se proširio hrvatskim javnim prostorom, kako među novinarima i komentatorima tako i u akademskoj zajednici

Ivo Bićanić

22. rujna 2019. / Aktualno Rasprave

NAJAVA RASPRAVE

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata

U ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, u prostorijama Sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I održat će se rasprava o plaćama, u Hrvatskoj i drugim zemljama. Uvodno će sudionicima rasprave i publici svoja iskustva prenijeti vodeći europski i slovenski sindikalni dužnosnik Branimir Štrukelj. U panel raspravi nakon izlaganja sudjelovat će čelnici sindikata srednjih škola te znanosti i visokog obrazovanja Branimir Mihalinec i Igor Radeka, kao i analitičari Željko Lovrinčević i Dragan Bagić

Ideje.hr

21. rujna 2019. / Članci

mmt i uvođenje eura

Kakva je to novčana politika na koju se oslanja Ocasio-Cortez. Tko je kritizira, tko zagovara

Debate su važne, no još je važnije da se novčanim politikama počne eksperimentirati, što omogućava prikupljanje empirijskog znanja koje olakšava primjenu, piše Marko Grdešić u članku u kojem objašnjava što je Moderna monetarna teorija, te kakve veze rast njezine popularnosti u SAD-u može imati s uvođenjem eura u Hrvatskoj

Marko Grdešić

21. rujna 2019. / Članci

bijenale

Bijenale, Venecija. Kinezi kažu da nisu oni odgovorni za izreku Dabogda živio u zanimljivim vremenima.

Venecija mora proizvesti barem jedan skandal. Islandsko-švicarski umjetnik Cristoph Buchel izložio je, bez ikakvog objašnjenja, a pod naslovom Barca Nostra olupinu autentičnog broda koji je potonuo 2015. s više od 1100 afričkih imigranata koji su iz Libije pokušali doploviti do europske obale. Potpisivala se peticija da se eksponat ukloni. No to nije jedini "skandalozni" izložak

Nataša Babić

21. rujna 2019. / Aktualno

visoko obrazovanje

Zašto su privatni studiji uglavnom ekonomski i srodni? Pitanje kvalitete i pitanje financiranja. Ponovo otvorena diskusija

Škakljivo pitanje vratilo se u fokus domaće javnosti nakon što je na Sveučilištu u Zagrebu došlo do snažnog skoka upisne kvote za prvu godinu studija ekonomije i njoj srodnih disciplina za što postoji intenzivna konkurencija domaćih privatnih studija

Karlo Vajdić

20. rujna 2019. / Publikacije

Knjige

Kako je propadalo samoupravljanje: U Alžiru države premalo, u Jugoslaviji – previše

Samoupravna poduzeća u Alžiru bila su bez stručnog kadra, a kada bi i pokušali nekoga zaposliti privatna su poduzeća -  plaćala bolje. Direktori koje je država slala u samoupravna poduzeća bili su niže kvalifikacijske razine od onih koji su išli na javne funkcije ili u državna poduzeća, piše Enis Zebić u prikazu knjige o samoupravnom eksperimentu u Alžiru, za koji se slabo znalo da je uopće postojao jer uglavnom nije bio dio službene politike

Enis Zebić

14. rujna 2019. / Članci

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (II)

Govor kakav se u Italiji nije čuo desetljećima. Slučajni premijer nova politička zvijezda. Europska post-izborna križaljka.

Građani imaju tu manu da se „zaljube” u političare. Volatilnost njihovih preferencija nije tipična samo za današnje doba. Tacit je u Analima prolazna oduševljenja Rimljana političarima cinički definirao „kratkim i nesretnim ljubavima”, piše Aleksandra Šućur u članku u kojem opisuje isprepletene silnice koje su utjecale da Giuseppe Conte nastavi premijerski mandat u Italiji a Ursula von der Leyen dobije povjerenje kao predsjednica Europske komisije

Aleksandra Šućur

14. rujna 2019. / Članci

knjiga Debt, Crisis, and the Rise of Hitler

I dobronamjerni političari mogu potkopati demokraciju. Bankarska kriza s kojom se Hitler popeo na vlast. Ima li sličnosti

Zastrašujuće je čitati kolumne koje je Hitler pisao u britanskom Sunday Expressu u rujnu 1931. i to ne zbog nerazumnosti koja iz njih izbija već zbog jasno artikuliranog nezadovoljstva svih slojeva njemačkog društva, piše Pooka Zecov u prikazu knjige koja detaljno opisuje financijske i političke okolnosti u Njemačkoj u dvije godine koje su Hitlera dovele na vlast

Pooka Zecov

13. rujna 2019. / Aktualno

PUBMET 2019

Međunarodna konferencija o znanstvenom izdavaštvu u Zadru

Gosti iz Finske, Nizozemske, Rusije i Europske komisije raspravljat će o poticajima za otvoreni pristup publikacijama i sustavima detekcije znanstvene nečestitosti

Ideje.hr

8. rujna 2019. / Publikacije

populizam u šest zemalja

Može biti neoliberalan i antielitistički, antidemokratski i prodemokratski. Spojiv sa svakom ideologijom

Politička je teorija, baš kao i povijest, prilično nepouzdana učiteljica, piše Božo Kovačević u izvanredno informativnom osvrtu na zbornik u kojem se prikazuje rast populizma u nekolicini raznorodnih zemalja. U nekima je populizam oblik otpora izvana nametanim političkim rješenjima, no što ga potiče u razvijenim demokracijama? Jesu li SAD uvijek bile populističke i zašto je Cipras izgubio izbore

Božo Kovačević

5. rujna 2019. / Članci

Paleoproteomika

Kako je otkriveno da su Neandertalci posjedovali neke od intelektualnih sposobnosti koje se pripisuju Homo sapiensu

Dovoljno je primjerice 1-2 g mljevene kosti dinosaurusa da bi se provela ova analiza, piše Tamara Čačev. Naravno, paleproteomika se može korisiti i za analizu fosila koji nisu toliko stari. Metoda je iskorištena i za analizu kalcificiranih zubnih plakova dobivenih s tisuću godina starih lubanja čovjeka. Rekonstruiranjem oralnog mikrobioma kao i proteina povezanih s imunosnim odgovorom dobio se uvid u evolucijsku prošlost nekih bolesti čovjeka

Tamara Čačev

31. kolovoza 2019. / Članci

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (1)

Diskretni šarm svjetskih lidera: rasulo, osmijesi i uloga slučaja u povijesnim zaokretima. Što je Macron učinio Europi

Aleksandra Šućur u seriji će članaka pokušati produbiti „izazove pred Europskom unijom” s fokusom na politiku koja se razvija u europskim institucijama, na dvosmjerni odnos s politikama i političkim događajima u njenim najvećim i trend-setterskim državama, a imajući u vidu globalni kontekst, globalni interregnum, te očuvanje (ili nagrizanje) demokracije i vladavine prava u Uniji. U prvom članku povod je nedavni summit G7 u francuskom Biarritzu

Aleksandra Šućur

28. kolovoza 2019. / Članci

Knjiga Network Propaganda

Privatizacija javne sfere, asimetrija ljevice i desnice, ekstremizam, demokratska odgovornost medija i kriza istine

Knjiga Network Propaganda kvantitativnom analizom ruši neke uvriježene pretpostavke. Nisu nove tehnologije presudno utjecale na politiku, nego se desnica epistemološki zatvara desetljećima a povratna petlja u mrežnom okruženju ekstremizaciju čini učinkovitijom na opću štetu. Autori optužuju izvedbenu neutralnost medija i tržišnu borbu za potrošačima za krizu istine u Americi

Goran Mihelčić

25. kolovoza 2019. / Aktualno Članci

AMERIKA, UTRKA ZA PREDSJEDNIKA

Velike ideje Trumpovih protukandidata: odšteta potomcima robova; zabrana automobila na derivate; sindikalizacija prekarijata

Političke ideje koje se artikuliraju u američkoj predsjedničkoj kampanji značajno utječu na cijeli svijet, ili barem na dio koji nazivamo zapadnim. Ivo Škorić pratio je drugu debatu demokratskih kandidata za suprotstavljanje Trumpu na predstojećim predsjedničkim izborima i izdvojio koji se problemi smatraju najvažnijim i prioritetnim

Ivo Škorić

24. kolovoza 2019. / Članci

književnost

U svijetu pripovijetki Maše Kolanović mobitel je – bog!

Mala smo zemlja, nemamo puno dobrih pisaca, i ne treba tražiti kvalitetu u prosječnome – samo zato što je 'naše' (mislim na onaj osjećaj kad čitam novi hrvatski hit – nagrađenog i hvaljenog pisca ili spisateljicu – i razmišljam kako se to uopće može nazvati književnošću, je li to neka zabuna – možda autor nikad nije čitao Thomasa Manna, Agotu Kristof ili Danila Kiša?). Maša Kolanović na toj je uskoj sceni sve bolji autorski glas, piše Marija Ott Franolić u osvrtu na zbirku priča Poštovani kukci

Marija Ott Franolić

16. kolovoza 2019. / Članci

Zbornik 'Raw Data' is an Oxymoron

Podaci su istisnuli knjige. Kako to izgleda u ekologiji, astronomiji, matematici, ekonomiji, filozofiji

Zašto se umnažanje broja podataka svemirskim brzinama predstavlja kao dostignuće? Zar se u razumijevanju svijeta nije stoljećima težilo redukciji na ono bitno: zemljopisna mapa u omjeru 1:1 je besmislena. Željko Ivanković predstavlja zbornik 'Raw Data' Is an Oxymoron koji analizira ograničenost oslonca na podatke u pojedinim disciplinama

Željko Ivanković

14. kolovoza 2019. / Članci Publikacije

knjige

Melankolija ljevice Enza Traversa – anatomija poraza i pesimizma nakon što su revolucionarni neuspjesi obezvrijedili utopiju

Povijesni zaokret 1989. godine melankoliju ljevice je naprosto otkrio, nije je stvorio. Melankolija ljevice postojala je i prije, piše Karlo Jurak. Riječ je o stanju koje je uslijedilo nakon brojnih poraza revolucije i koje više nema uporište u utopijskoj svijesti. Zato Traverso smatra da je potrebno politički imaginirati nove svjetove koji su izgubljeni nakon pada realsocijalističkih uređenja

Karlo Jurak

10. kolovoza 2019. / Aktualno Članci

Komentar Ive Bićanića

Ljubo Ćesić Rojs je pogriješio: tko je jamio, jamit će opet!

U sklopu uvođenja eura Vlada se obvezala prodati nekolicinu tvrtki i udjela u državnom vlasništvu. Provest će to prema Tuđman-Škegrinom modelu, prema kojem je provedena privatizacija devedesetih, smatra Ivo Bićanić, s ponavljanjem svih nepovoiljnih ishoda (kroni kapitalizam, nejednakost) umjesto da pokaže da smo naučili lekciju. I sve će biti po zakonu

Ivo Bićanić

7. kolovoza 2019. / Aktualno Članci

jer amerika je zemlja velika

Masakri u Americi: Ubojica je izjavio da je bio jako ljut

Amerikanci kao da neprestano žive na rubu živaca. Previše sati rade. Ništa im u zivotu nije sigurno. Svaki dodatni stres ih može skrenuti prema tragediji, piše Ivo Škorić o najnovijoj seriji masovnih ubojstava u SAD. Lagan pristup teškom oružju i predsjednik koji nonšalantno dehumanizira i kriminalizira imigrante i manjine, praktički stavljajući nacrtanu metu na njihova ledja, svakako pridonose eskalaciji nasilja, no u korijenu bijesa i srdžbe su naša prekarna i neosmišljena egzistencija

Ivo Škorić

3. kolovoza 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (6)

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.

Željko Ivanković

2. kolovoza 2019. / Aktualno

komentar

Poslodavci i zaposlenici nestaju. Porezni model za koji svi znaju ali nitko o njemu ne raspravlja. Iz oportunizma, prema evaziji?

Svaki građanin može odlučiti hoće li raditi po uzancama poreza na dohodak ili pravilima poreza na dobit, piše Ratko Bošković, ali porezna pravila ne bi smjela biti takva da ohrabruju ili obeshrabruju da izabere jedan ili drugi format; teret bi trebao biti podjednak

Ratko Bošković

1. kolovoza 2019. / Aktualno

LJETO U LONDONU

Čime se bave dokoni Londončani (dokonost je zasluga). Hodači po izložbama u ljetnom periodu

Olafur Eliasson je angažiran umjetnik, kakav drukčiji umjetnik može biti. On je i umjetnički celebrity, s Islanda, ali nema gdje ga nema. Nataša Babić ulovila ga je u zasjedi u Londonu, a uz njega uočila je još nekoliko izložbi koje ispunjavaju ovo ljeto, prvu rusku avangardnu umjetnicu Nataliu Gončarovu, zatim retrospektivu Lee Krasner, koja je stvarala u sjeni slavnog supruga ...

Nataša Babić

30. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (5)

Rasprava sa Šošićem, nastavak. Nejednakost, neovisnost, odgovornost. Transformacija prirode HNB-a

Vedran Šošić ističe da njegov članak "nije rasprava o velikim temama koje će oblikovati 'teoriju i praksu' središnjeg bankarstva u narednim desetljećima i poziciju središnjih banaka u demokratskim društvima“. To je, naravno, nemoguće. Pokušat ću, piše Željko Ivanković, pokazati da iz Šošićeva članka, unatoč njegovoj fokusiranosti na uspješnost HNB-a,  ipak izviruju i „velika“ pitanja odgovornosti, neovisnosti i pozicije centralnih banaka u demokratskom poretku

Željko Ivanković

30. srpnja 2019. / Publikacije

knjige

Pet klasa korisnika medijskih sadržaja. Od globalnih sveždera do izbjegavatelja vijesti. Kako participiraju u politici

Tri su normativna modela demokracije, elitistička, participativa i deliberativna. Razvila su se i tri tipa medijskih sustava, liberalni, demokratsko-korporativni i polarizirano-pluralistički. Kojim sustavima pripada Hrvatska, kakav je odnos socioekonomskog statusa, intenziteta informiranja i političke participacije istraživala je Dina Vozab u knjizi (Ne)informirani građani iz koje je jedan od zaključaka da bi mediji mogli razmisliti o svojoj odgovornosti za stanje demokracije u Hrvatskoj

Marija Janko

30. srpnja 2019. / Rasprave

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda (2)

Da su socijalističke nepravde besprijekorno ispravljene, bi li u novom poretku bilo nepravde?

Kao da su izborom kapitalizma i tržišne privrede sva pitanja pravednosti riješena, stranke su se o tome gotovo sramile govoriti, pravne znanosti to nije puno interesiralo, filozofija se okrenula tzv. bioetici, sociologija marginalcima, a crkve povratu svoje imovine, piše Zoran Pokrovac u zaključnom dijelu članka u kojem ispituje izostanak iole ozbiljnije javne rasprave o pravednosti tranzicije

Zoran Pokrovac

30. srpnja 2019. / Rasprave

ljetni semestar

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda: Htjeli smo pravdu a dobili smo pravnu državu.

Bolje je da se nepravde događaju nego da se na nepravedan način popravljaju, citira Goethea profesor Zoran Pokrovac u prvom dijelu članka u kojem raspravlja zašto je postsocijalistička tranzicija završila u raširenom osjećaju nove nepravde

Zoran Pokrovac

29. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (4)

Neovisnost i demokratska odgovornost centralnih banaka. Rasprava sa Šošićem, nastavak. Šonje vs Rohatinski

Velika je recesija izazvala raspravu o centralnom bankarstvu, instituciji koja bitno obilježava ekonomiju i politiku posljednjih stotinu godina. Jedno krilo rasprave ide za propitivanjem tehnologija i oruđa koje su centralne banke koristile i koriste, ili nisu a trebale su. John H. Wood u knjizi koja se ovdje predstavlja međutim raspravlja o političkoj poziciji centralnih banaka i zaključuje da su ideologijom neovisnosti izuzete od demokratske odgovornosti radi servisiranja političara i financijskog sektora. Njegova analiza prigodan je okvir za odgovor Vedranu Šošiću, u nastavku ovog članka, i komentirani prikaz rasprave Velimira Šonje sa Željkom Rohatinski u drugom nastavku

Željko Ivanković

26. srpnja 2019. / Članci

klimatske promjene

Kako se pojavila čokolada koja se ponosno reklamira kao GMO? Je li prirodna boja čokolade – roza?

Uzgoj kakaovca je pod ogromnim pritiskom klimatskih promjena, različitih bolesti i štetnika te se očekuje izumiranje ove biljke do 2050. godine. Klimatske promjene također neće imati pozitivan učinak na uzgoj kave, piše Tamara Čačev. No svijet se sa sličnim problemima susreo u uzgoju drugih korisnih biljaka i riješio ih. Kako?

Tamara Čačev

23. srpnja 2019. / Članci

Statistika

Ako želite više plaće – uložite u sport i rekreaciju. Premija za fitnes je 4 posto, za svaki stupanj nadmašivanja prosjeka

Veća ulaganja u sport i rekreaciju, po kojima je Hrvatska na europskom dnu, reflektiraju se u boljoj dostupnosti sportske infrastrukture te u participaciji svih generacija u sportskim aktivnostima, piše Tomislav Globan. To izravno poboljšava zdravlje, fizički izgled, kvalitetu ljudskog kapitala i tzv. „meke“ vještine važne na radnom mjestu – samodisciplinu, izdržljivost, nošenje sa stresom i timski rad

Tomislav Globan

20. srpnja 2019. / Aktualno

Pedeseta godišnjica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.

Dario Hrupec

16. srpnja 2019. / Rasprave

Esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (3). There is no alternative!

Kulturni proizvodi poput Dunkirka, piše Dejan Kršić u trećem, posljednjem nastavku eseja o Nolanovom filmu, predstavljaju oblik perceptivnog navikavanja i emocionalnog uvježbavanja publike na stanje kontinuiranog ni rata ni mira, trajnog izvanrednog stanja, u kojem se samo jedni “broje”, a drugi su “neubrojivi”, strukturno isključeni višak i kolateralne žrtve.

Dejan Kršić

16. srpnja 2019. / Rasprave

rasprava pravo i etika, izlaganja Puhovskog i Padjena

Sramota, sila, prinuda. Pravna dimenzija profesionalne etike? Zašto je znanost izdvojena?

Naslovna slika prikazuje Daniela Defoea, koji je nakon što je anonimno objavio pamflet The Shortest Way with the Dissenters, optužen da je njime uvrijedio Anglikansku crkvu i osuđen na javno sramoćenje u kladama. Čini se primjerenom ilustracijom rasprave o pravu i etici koju su Ideje.hr organizirale zajedno sa Nezavisnim sindikatom znanosti, a u kojoj su uvodna izlaganja dali profesori Žarko Puhovski i Ivan Padjen. Obojica su uvodno govorili o odnosu prava i moralnih normi, a specifično o situaciji sudaca i odvjetnika s obzirom na moralne norme; potom su analizirali dosege profesionalne etike, to jest uloge etičkih povjerenstava, a na kraju postavili pitanje o specijalnoj etičkoj/moralnoj poziciji znanosti. Podsjećamo da je Puhovski svoje izlaganje najavio tezom: Svako je etičko povjerenstvo kompetentno za prosuđivanje bilo kojega suda, nijedan sud nije ovlašten za suđenje bilo kojem etičkom povjerenstvu. Padjen je u najavi istaknuo: Profesionalna etika – naročito strukovna, znanstvena i sveučilišna – metastazirala je u etizaciju gotovo svih djelatnosti. Ovdje su sinopsisi njihovih izlaganja te na kraju poveznica na snimku cijele rasprave.

Karlo Vajdić

16. srpnja 2019. / Rasprave

esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (2). Život u postljudskom dobu. Tri klase

U drugom dijelu eseja Dejan Kršić analizira paralelizam sudbina običnih vojnika u filmu Dunkirk i današnje sudbine radničke klase, vlasnik brodice simbolizira današnju srednju klasu, a pilot tehnokratsku elitu. I vrijeme im teče različitim brzinama. Odnosi među pojedincima i način komunikacije u filmu analogni su ideologiji i stvarnosti doba koje su od čovjeka preuzele korporacije i tehnologija

Dejan Kršić

15. srpnja 2019. / Rasprave

esej

Dunkirk Christophera Nolana (1): film neoliberalne katastrofe koji definira epohu Brexita

Ne smatram da je Nolan svoju konstrukciju svjesno izgradio kao neku alegoriju aktualnog društvenog stanja i suvremenog poretka, ali kroz umjetničke radove, posebno proizvode industrije filmske umjetnosti koji su rezultat kolektivnog autorstva nužno probija “političko nesvjesno”, dominantna logika vremena i društva, piše Dejan Kršić u prvom od tri nastavka eseja o Dunkirku

Dejan Kršić

14. srpnja 2019. / Članci

u zemlji brexita

Natašu je Babić prijateljica bankarica odvukla na predstavu o braći Lehman, čijim je krajem tek 2008. okončano 20. stoljeće

Kada smo nakon odgledane Lehman Trilogije izašle u londonsku noć i zaronile u masu svijeta koja podzemnom željeznicom napušta West End, usporedile smo dojmove - zajednički je zaključak da smo imale priliku odgledati jednu stvarno veliku predstavu, savršeno napisanu i izvedenu u svakom detalju

Nataša Babić

13. srpnja 2019. / Aktualno

uvođenje eura (6)

Ivo Bićanić: Pismo namjere je “neopisivi škandal”. Molba Plenkoviću i Vujčiću – da nas ne vrijeđaju. Tko će sad jamiti

Vujčić i Plenković u srži nisu demokrati, ali sasvim sigurno imaju vrlo dobro mišljenje o sebi i vjerojatno nekakav osjećaj 'manifest destiny'. Vjerojatno misle da su prosvijećeni i gdje bi im bio kraj da nema te vražje demokracije. Lijepo bismo ih molili da nam ne objašnjavaju da promjene iz Akcijskog plana radimo zbog sebe. Vrijeđa zdrav razum onih srednje dobrog sjećanja što nisu smislili novu mantru.

Ivo Bićanić

13. srpnja 2019. / Članci

i to je Amerika

Od Aljaske, do Meksika… Sloboda, nasilje i vlast u Sjedinjenim Državama. Dvije vizije budućnosti

Iako su i dalje višestruko nasilnije nego druge razvijene zemlje, stopa nasilja i u SAD postojano se smanjuje. Čini se da je to izravno povezano sa povjerenjem u vlast i institucije. Utoliko, važnije postaju razlike u viđenju budućnosti zemlje koje su među saveznim državama sve izraženije, piše Ivo Škorić

Ivo Škorić

10. srpnja 2019. / Članci

Čitanje je užitak, ali zašto je još važno

Svijet valja zaštititi od mogućnosti da ga razori ignorancija novih generacija. Zašto čitati baš književnost?

Svatko tko voli čitati upoznat je s trenutkom kad u tekstu naiđe na nešto što dobro razumije ali možda to ne bi znao tako jasno izraziti, pa kaže To je to! Književnost i filozofija potječu od čuđenja. Marija Ott Franolić istraživala je kako su povezani čitanje, široko poznavanje vokabulara, kritičko mišljenje i suosjećanje

Marija Ott Franolić

9. srpnja 2019. / Aktualno

dan državnosti

Hrvatska d.d. Žarko Puhovski objašnjava 30. svibnja

Hrvatska bi trebala obilježavati dva nosiva datuma svoje (unutrašnje i vanjske) državnosti – 30. svibnja (dan državnosti) i 15. siječnja (dan neovisnosti), piše Žarko Puhovski. Do 1990. jednostavno nije imala državu, prolazila je uglavnom kroz različite okupacijske modele (od kojih su samo austro-ugarski i prvi jugoslavenski bili blizu državnoga standarda svoje epohe). Kao država je Hrvatska doista uspostavljena tek 30. svibnja 1990. godine

Žarko Puhovski

8. srpnja 2019. / Članci

Bićanić o "brendiranju" Hrvatske

Ambalaža prije sadržaja. Za optimizam trebaju novci. Kome su sportaši ikada pomogli

Čak i ako je posao dobro obavljen, četiri su neizbježne pogreške brendiranja Hrvatske u ovom trenutku, piše Ivo Bićanić. No postoji i jedna olakotna okolnost. Stanje naše ekonomske znanosti i raspoloživih istraživanja je naime takvo da je možda bolje imati dobro napravljen brend nego još jednu loše napravljenu strategiju ili plan razvoja

Ivo Bićanić

7. srpnja 2019. / Aktualno

Europska unija

Merkel se kune da je nije ni spomenula. Nijemci o von der Leyen i prijedlozima čelnika Europske unije. Sve gubitnici

Čelnici Višegradske skupine su brzo stali iza von der Leyen. Zašto - o tome se samo nagađa i u Njemačkoj, piše Anđelko Šubić. I ona je govorila protiv devastacije pravne države u Mađarskoj ili Poljskoj, čak je otvoreno podržala poljsku oporbu, no Ursula von der Leyen ipak ne izgleda kao političarka koja bi bila u stanju stvoriti takvu kritičnu masu da Višegradskoj skupini postane doista neugodno

Anđelko Šubić

5. srpnja 2019. / Aktualno

Italija i izbjeglice

Tri koraka od pravne do policijske države. Salvinijev rat protiv nevladinih udruga: ‘kako su naporne te obrazovane žene’

U usporedbi s drugim zemljama zapadne Europe, Italija ima puno manje stranih rezidenata, ukupno tek oko osam posto. Paniku šire oni političari koji svoj uspjeh duguju propagandi i sijanju straha, piše Aleksandra Šućur u članku u kojem u slučaju sukoba talijanskog populističkog ministra policije Salvinija s kapetanicom broda Sea Watch 3 prepoznaje refleksije talijanskog odnosa s Europom, te odnosa prema nevladinim udrugama

Aleksandra Šućur

4. srpnja 2019. / Publikacije

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (3):

Ista je mreža u prošlosti obavljala četiri puta veći promet robe i triput veći promet putnika. U čemu je onda problem

U trećem, posljednjem nastavku Bićanić opisuje posljednju fazu hrvatskih željeznica, od 1990. do danas, daje deskriptivnu statistiku i zaključak

Ivo Bićanić

30. lipnja 2019. / Aktualno

američki predizbori

Trump je twittao “Dosadno!” Kako je američki građanin vidio prvu debatu Trumpovih izazivača.

Iako su u debati padali i ekstremni prijedlozi kao što je temeljni dohodak, Demokrati se očito lome oko pitanja koliko socijalizma, to jest tko ima veće šanse pobijediti Trumpa, netko vrlo lijevo, iz kruga Berniea Sandersa, zatim netko poput Elizabeth Warren, ili pripadnik demokratske elite Joe Biden

Ivo Škorić

28. lipnja 2019. / Rasprave

populizam (4)

A lijevi populizam, što s njim, kako je poražen iako se još i više pozivao na “narod”? Veza populizma i elitizma

A tko kaže da populisti nisu zapravo elitisti? Da ne žele zamjenu jednih elita drugima koristeći „narod“ samo kao oruđe, pita Karlo Jurak u članku u kojem se osvrće na neke teze iz serije članaka o populizmu, posebno na pitanja lijevog populizma, odnosa populizma i konzervativizma te populizma i elita

Karlo Jurak

27. lipnja 2019. / Članci

škorić

Zabilješke imigranta u Sjedinjene Države: Nezahvalni smo!

Imigranti su konzistentno najmarljiviji i najpatriotskiji segment američkog stanovništva: njima je upravo najviše stalo do opstanka zemlje koja im je pruzila utočište. Odljev imigrantskih mozgova bio bi katastrofalan (od 85 Nobelovih nagrada koje su došle u SAD od 2000. do danas, 33 došlo je imigrantima), piše Ivo Škorić. Strah od obrazovanih stranaca, posebno Kineza, prisutan je medjutim u obje stranke i možda je još jedini zajednički nazivnik ljevice i desnice

Ideje.hr

24. lipnja 2019. / Članci

TRI RASPRAVE O POPULIZMU (3)

Zašto su obespravljeni birači izabrali desne, a ne lijeve populiste? Teorije o vođi i autoritarnoj ličnosti

U trećem članku o populizmu Božo Kovačević sintetizira uvide prethodna dva članka, a zatim posebnu pažnju posvećuje definiciji populizma i analizama Jan-Wernera Müllera koji ističe da „nijedan desni populist još nije došao na vlast nigdje u Zapadnoj Europi ili Sjevernoj Americi bez suradnje konzervativnih elita“

Božo Kovačević

24. lipnja 2019. / Članci

TRI RASPRAVE O POPULIZMU (2)

Što se o populizmu može naučiti od Le Bona, Bernaysa i Clausewitza. Neispunjena obećanja prosvjetiteljstva

U drugom od tri članka o populizmu Božo Kovačević prikazuje knjigu Nervous States Williama Daviesa čija je teza da je liberalna demokracija izgubila povjerenje ljudi jer je na račun razuma i napretka potisnula njihove (kolektivne) osjećaje. Najzanimljiviji primjer je zloupotreba znanosti, kojima se više ne vjeruje jer su instrumentalizirane i manipulativne. Davies se ipak nada da nije „iščezla sposobnost proizvođenja novih institucija društvenog ugovora i mira“

Božo Kovačević

24. lipnja 2019. / Članci

Tri rasprave o populizmu (1)

Neodemokracija. Nakon tradicionalne ljevice i desnice. Razlike lijevih i desnih populista i desnih ekstremista. Škoro

Samo u prvoj polovici ove godine vodeći su svjetski izdavači objavili mnoštvo autorskih knjiga i zbornika o populizmu. Najveći dio te literature zasnovan je na istim apriornim negativnim stajalištima o populizmu koje zastupa i većina mainstream političara. U tri će povezana članka Božo Kovačević prikazati izabranu literaturu na temelju koje će se referirati na aktualni val populizma i u Hrvatskoj

Božo Kovačević

23. lipnja 2019. / Članci

Dolje škola, živjelo obrazovanje

Index librorum prohibitorum je dobar izbor. Savjeti onima koji ne mogu u Finsku ili na Harvard.

Radosti učenja u današnjim školama praktički nema. Tko ne vjeruje neka pita, ali ne ravnatelje nego učenike, piše Dario Hrupec na kraju školske sezone, u članku u kojem preporučuje knjige i metode samoobrazovanja, onima koje to zanima

Dario Hrupec

22. lipnja 2019. / Članci

medicina

Nova otkrića o Parkinsonu i Alzheimeru: osovina crijeva-mozak. Plus mikroorganizmi koji žive u našem probavnom sustavu

Povezanost mozga i probavnog sustava opisana je u nizu fizioloških i patofizioloških stanja. Sada se u ovu paradigmu pokušava integrirati i mikroorganizme koji nastanjuju naš probavni sustav. Njih tamo ima toliko da nadmašuju broj naših stanica, a prema nekim izračunima kada bismo ih se riješili bili bismo i par kilograma lakši.

Tamara Čačev

21. lipnja 2019. / Članci

Obljetnica

Uz 90. rođendan najistaknutijeg filozofa današnjice: Jürgen Habermas – građanin filozof.

Nije riječ samo o autoru značajnih i diskutiranih knjiga, o univerzitetskom nastavniku s utjecajem, o polemičaru koji ostavlja trag, nego, pored svega spomenutoga, o misliocu kojemu je stalo do zajednice – i to desetljećima neumorno demonstrira, piše Žarko Puhovski o Habermasu. Njegov će se interes posljednjih godina okrenuti pitanju kako promisliti ustrojstvo zajednice polazeći od ustrojstva svijeta u kojemu je upravo djelatno sporazumijevanje ključni problem epohe

Žarko Puhovski

21. lipnja 2019. / Članci

ekonomija

Je li rast od 3,9 posto znak zaokreta? Možemo znati tek za koju godinu, no vjerojatno nije, iz nekoliko ključnih razloga

Teško bi se našlo nešto opipljivo što ukazuje na novu političku ekonomiju, piše Ivo Bićanić. Pokloni (a EU fondovi jesu pokloni) ne vode do zaokreta prema rastu, ali ima primjera da su vodili do onog što se u prošlom stoljeću zvalo 'aid dependency'. Je li došlo do promjene odnosa velikih sektora i na tržištu rada još ne možemo znati. Odlukama koje bi ukazivale na 'samopokretanje' još nismo svjedoci

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Aktualno Iz medija Publikacije

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

Tržište rada najzapostavljeniji je segment domaće ekonomije. Ovdje prikazujemo recentna istraživanja u kojima se uočava da je naše tržište rada diskriminatorno prema starijima, kod kojih ipak postoji dodatni radni kapacitet, ali tome naše tržište nije prilagođeno. Posebno je zanimljivo istraživanje koje pokazuje da su u Hrvatskoj učestaliji fleksibilni oblici rada koji idu u korist poslodavcima, iako puno bolje opće a i financijske rezultate pokazuju oni oblici koji idu u korist zaposlenih

Karlo Vajdić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (2):

Zvijezde jugoslavenske faze bile su lokomotive. Jedna je parnjača jurila 90 km na sat, druga je vukla Plavi vlak, treća se zvala Kenedijevka, a četvrta Brena

Godine 1965. su donesene mjere Društveno-ekonomske reforme, kojom se afimira uloga tržišta, ali i knjigovodstva i troškovnih načela, što je podrazumijevalo da se nerentabilne pruge ukidaju ili restruktutiraju. Nakon 1965. duljina željezničke mreže po prvi put se smanjuje piše Ivo Bićanić, a u detaljnom pregledu razvoja željeznica donosi koji su sve međunarodni vlakovi nekoć vozili kroz Hrvatsku (Orijent Express, Tauern Express, Akropolis, Venezia ...) podsjeća na uvođenje InterCity vlakova i poslovnih vlakova: Marijan i Mediteran (za Split), Matoš i Sava (za Beograd), Mimara (za München), Lisinski (za Salzburg), Zagreb (za Beč), Arena (za Pulu), Maestral (za Budimpeštu), Bosna (za Sarajevo) ili Emona (za Ljubljanu). Kakav je bio status željezničara? Što se radilo u Drugom svjetskom ratu?

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (1)

Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

Izgrađeni smjerovi od samog se početka nisu poklapali s deklariranim interesima hrvatskih poslovnih i političkih krugova. O tome se raspravljalo na dvodnevnoj Konferenciji o željeznici 1862. u Zagrebu, koju je organizirao ban Josip Šokčević, a nakon koje je osnovan Željeznički odbor na čelu s biskupom  J. J. Strossmayerom, čiji je zadatak bio da lobira u Beču za hrvatske interese, piše Ivo Bićanić u prvom od tri nastavka o razvoju željeznica u Hrvatskoj.

Ivo Bićanić

10. lipnja 2019. / Članci

Europska kadrovska križaljka

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

Nakon izbora za Europski parlament vođe se trebaju dogovoriti o kadrovskim pozicijama: tko će predsjedati Parlamentom i Komisijom, voditi povjerenstvo za vanjsku i sigurnosnu politiku ... Jedna od najvažnijih pozicija je mjesto guvernera Europske središnje banke. Tu se testiraju odnosi ne samo između stranaka nego i između zemalja, sjevera i juga, starih i novih članica. Hoće li Nijemci trgovati Weberovom kandidaturom za mjesto predsjednika Komisije, ne bi li Jensa Wiedmanna dobili na mjestu guvernera? Koliko utječu rezultati izbora?

Anđelko Šubić

7. lipnja 2019. / Aktualno

psycho killer

Ekskluzivni izračuni financijskog optimizma/pesimizma i zadovoljstva životom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Koliko stvarno međusobno ovise?

Ako volite vidjeti širu sliku, primijetit ćete kako smo u zadnjih 10 godina postali nezadovoljniji životom, a financijski optimističniji, piše Andrijana Mušura Gabor. Ako ne volite širu sliku, zaključit ćete kako smo u zadnje tri godine malo zadovoljniji životom, i svakako financijski optimističniji. Ako se poistovjećujete sa stavom "nije mi jasno", primijetit ćete kako je svijet optimističniji i zadovoljniji životom, dok kod nas ti pokazatelji divergiraju. No, pročitajte do kraja (završeci su važni)

Andrijana Mušura Gabor

31. svibnja 2019. / Članci

Prekarni rad u SAD

Iseljenik razmišlja što bi bilo da se Jugoslavija “amerikanizirala”. Siromaha ima svuda, i u Americi.

U desetljeću nakon kraha 2008. banke su ovršile i zaplijenile oko 8 milijuna kuća, najčešće najsiromašnijih dužnika, piše Ivo Škorić. Vozači Ubera i Lyfta spavaju u svojim vozilima da ne bi izgubili mušteriju. Šljakeri u skladištima Amazona piške u bočice da ne izgube dragocjeno vrijeme. Dehumanizacija i otudjenje prekarne egzistencije dosegli su maksimum.

Ivo Škorić

29. svibnja 2019. / Članci

Osvrt na knjigu Velimira Šonje Euro: Za i protiv

Što će biti sa 5,8 milijardi eura deviznih pričuva nakon ulaska u eurozonu? Je li moguća monetarna bez fiskalne unije

Šonje nema ambiciju da svoj stav o održivosti monetarne unije bez fiskalne prezentira kao konačnu istinu, piše Pooka Zecov. Kroz cijelu knjigu se provlači upozorenje da su problemi Europske unije u prvom redu politički, a kad je riječ o različitim gledanjima na monetarnu politiku da se iza kriju različiti stavovi o fiskalnoj politici. Priča o nemogućnosti monetarne bez fiskalne unije neće tako lako nestati s repertoara komentatora europskih ekonomskih i političkih događanja.

Pooka Zecov

26. svibnja 2019. / Članci

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za Europski parlament (4)

Ljevica na EU izborima: Prvi korak ponovnog pridobivanja radnika, prekarijata i marginaliziranih

Stvarna revolucija koju treba talijanska ljevica? Prestati se osjećati superiornom, citira Aleksandra Šućur jednu desno orijentiranu novinarku u svojem osvrtu na zbivanja na talijanskoj ljevici. Da se stvari razvijaju u tom smjeru naznačava izbor novog glavnog tajnika Zingarettija. Podatci pokazuju da su glasači ljevice bili iz više srednje klase, a da su im tradicionalne glasače oduzele druge stranke, najviše Pet zvijezda

Aleksandra Šućur

25. svibnja 2019. / Članci

obljetnica

Češka 15 godina od ulaska u EU: Najjači euroskepticizam u najuspješnijoj zemlji. Zašto se osjećaju građanima drugog reda?

U vrijeme referenduma o ulasku u EU 2003. dvije trećine Čeha se svrstavalo u euro-optimiste, na referendumu je 77 posto građana glasalo za ulazak. Je li izostanak uspostave vladavine prava uzrok razočaranju?

Sofija Kordić

25. svibnja 2019. / Članci

brexit drugim očima

Na zabavi u susjedstvu o temi dana – nitko ni da pisne. Putopis s Otoka koji napušta Kontinent.

Nataši Babić tinejdžerski se san ispunio trideset godina kasnije. Preselila je u prijestolnicu punka u vrijeme kad drugi iz nje masovno sele. Što se priča u susjedstvu, a što u medijima

Nataša Babić

22. svibnja 2019. / Članci

prikaz knjige dubravka radoševića

Pitanje neovisnosti: Europska centralna banka njemačka ili američka? Gdje je tu Hrvatska

Nekolicina je domaćih autora recentno objavila knjige o eurozoni, europskom centralnom bankarstvu i oportunitetu hrvatskog pristupanja euru. Pooka Zecov, naš autor specijaliziran za osvrte na knjige, prvo prikazuje knjigu Dubravka Radoševića iz 2018. godine, nakon koje slijedi knjiga Velimira Šonje.

Pooka Zeceov

21. svibnja 2019. / Članci Rasprave

rasprava o centralnom bankarstvu

Vedran Šošić reagira: Mjesto Hrvatske u kontinuumu tečajnih režima relativno je napučeno, ali uglavnom nije radosno

Centralno bankarstvo u posljednjih desetak godina prolazi kroz veliku rekonstrukciju, potvrđuje Vedran Šošić u osvrtu na članak Željka Ivankovića o neovisnosti i demokratskoj legitimaciji centralnog bankarstva. Svoju reakciju ipak sužava na dva pitanja, mogućnost Hrvatske narodne banke da razvije "operacije na otvorenom tržištu" te njezinu ulogu u pitanjima nejednakosti

Vedran Šošić

19. svibnja 2019. / Aktualno Rasprave

poziv na raspravu: pravo i etika

Ivan Padjen i Žarko Puhovski. Diskusija dvojice doajena

Ideje.hr pozivaju vas na raspravu Pravo i etika, u kojoj će uvodne riječi dati prof. dr. sc. Ivan Padjen i prof. dr. sc. Žarko Puhovski. Rasprava će se održati 23. svibnja od 17:00, na adresi Florijana Andrašeca 18a, na prvom katu.

Ideje.hr

17. svibnja 2019. / Aktualno Članci

Populizam i borba EU protiv dezinformacija

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

Zabrinutost za ishod izbora za Europski parlament više je nego očita, kao i da će se nadzirati informacijske servise. Odbijanje da se kao uzrok nezadovoljstva birača razmotre pogreške vlastodržaca i preispitaju neke dosadašnje politike zabrinjava koliko i dezinformacije koje plasiraju njihovi protivnici. Božo Kovačević piše o nastojanjima europske administracije da rast populizma zaustavi cenzurom.

Božo Kovačević

15. svibnja 2019. / Članci

poezija u digitalnom dobu: procvat ili propast

Poezija za dvadeset prvo stoljeće: a ‘poet’s problem’

Članak Jasmine Bolfek-Radovani Mine Ray, višejezične i internacionalne pjesnikinje koja živi u Londonu, bavi se položajem i smislom poezije u Velikoj Britaniji danas. Prvi dio članka je pregled trenutačnog nakladništva poezije u Velikoj Britaniji, s posebnim osvrtom na uočljiv porast globalne popularnosti novonastalog žanra "Instagram poetry", kao i na recepciju tzv. "spoken word poets" u britanskoj publici. U zaključnoj napomeni autorica skicira odgovor na ultimativno pitanje: što je poezija za 21. stoljeće?

Jasmina Bolfek-Radovani Mina Ray

12. svibnja 2019. / Aktualno

Rasprava

Potpisi za referendum o mirovinskom sustavu su skupljeni. Ali, problem na tržištu rada ostaje

Sindikati su objavili da su prikupili enorman broj, više od 600.000 potpisa za referendum o mirovinskom sustavu; gotovo da konkuriraju izlaznosti na europske izbore. Već je kampanja otvorila pitanja liberalno-demokratskog poretka, zatim pitanja strukture mirovinskog sustava, odnosno privilegija u sustavu solidarnosti radničkih mirovina kao i pitanja tržišta rada. Odličan kontekst za raspravu o prekarnom radu koju Ideje.hr organiziraju 14. svibnja u 13:00 u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/1, uz sudjelovanje kako stručnjaka koji će predstaviti svoja istraživanja o digitalno transformaciji rada tako i predstavnika stranaka koje se natječu za Europski parlament i predstavnika sindikata

Ideje.hr

9. svibnja 2019. / Članci

Neovisnost centralnih banaka i nejednakost

Sve neuspješne centralne banke neuspješne su na svoj način, ali i uspješne su uspješne samo na svoj način

Financijska kriza od prije deset godina potaknula je preispitivanje vladajuće ekonomske paradigme: raspravlja se o mogućem utjecaju centralnih banaka na kretanje nejednakosti, kritiziraju se teorije kojima legitimiraju svoju politiku: potiskivanje inflacije cijena imovine iza zastora brige za inflaciju potrošačkih cijena. Konzekventno, na meti je i neovisnost centralnih banaka u demokratskom okruženju. Knjiga australske sociologinje financija Jocelyn Pixley na svoj se način bavi svim tim temama te poviješću centralnog bankarstva u 20. stoljeću

Željko Ivanković

4. svibnja 2019. / Članci

požar pariške gotičke katedrale

Što Bauhaus i newyorški neboderi baštine od Notre Dame. Kultura, tehnologija i ekonomija srednjovjekovne moderne

U prvoj polovici 12. stoljeća naglasak je na vanjštini, na držanju i ponašanju primjerenom idealnom čovjeku novog doba. Učitelj podučava kako se nakloniti, hodati, stajati i pristojno govoriti: ne prebrzo i nikako ne psovati, slušati razjapljenih usta ili pak plazeći jezik kao „žedan pas“. I nikako ne treba upirati prstom dok se obraćaš sugovorniku, dizati obrve ili kolutati očima. U povodu požara katedrale Notre Dame Ana Munk piše o srednjovjekovnom  modernitetu i pariškom šiku u 12. stoljeću

Ana Munk

2. svibnja 2019. / Članci

Genetika

Jesmo li danas u mogućnosti na osnovu genetskog profila unaprijed detektirati vrhunskog sportaša?

U znanstvenoj su se literaturi pojavili neki genski lokusi za koje se smatra da utječu na neke od  bitnih fizioloških procesa koji su povezani s predispozicijom za bavljenje različitim sportovima, piše Tamara Čačev. Ipak, je li spoznaja o genetskom profilu dovoljna da prepoznamo Usaina Bolta ili Luku Modrića? Zašto ljudi žele imati takvu informaciju? Je li to neka nova vrsta horoskopa sa malo sofisticiranijom podlogom?

Tamara Čačev

2. svibnja 2019. / Aktualno

Najava rasprava

1. Prekarni rad, digitalna transformacija; 2. Pravo i etika

U svibnju Ideje.hr organiziraju dvije rasprave. Prva je o prekarnom radu u Hrvatskoj i EU, u sklopu koje će biti predstavljeno istraživanje Digitalna transformacija rada, Hrvoja Butkovića i Višnje Samardžije, iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, a na raspravu će biti pozvani i predstavnici političkih stranaka koje se natječu za Europski parlament. U drugoj raspravi, pod naslovom Pravo i etika, uvodničari će biti uvaženi profesori Ivan Padjen i Žarko Puhovski.

Ideje.hr

30. travnja 2019. / Članci

raport iz amerike

Nema ničeg u zakonima da spriječi novac da radi što hoće, a Sjeverna Karolina je korumpirana kao da je na Balkanu

U redovnom izvješću iz SAD-a Ivo Škorić pomoću nekolicine recentnih poslovnih i političkih skandala oslikava atmosferu priprema za predstojeće predsjedničke izbore. Bitke se ne vode samo između republikanskog (jednog, Donalda Trumpa) i dvadesetjednog (zasad) demokratskog kandidatata, nego i s korporacijama, koje na politički život imaju kudikamo veći utjecaj nego građani

Ivo Škorić

30. travnja 2019. / Aktualno

Uz Praznik rada

Zašto se 1. maj obilježava i slavi

Da naš današnji položaj ne uzimamo „zdravo za gotovo“ važno je sjetiti se da su ljudi ubijani kako bismo imali 8-satni radni dan: osam organizatora skupa u Chicagu osuđeno je na smrt zbog njihovih političkih uvjerenja, a ne zbog djela.

Zvonimir Šikić

29. travnja 2019. / Članci

Uz praznik rada

Hrvatski intelektualac na prekarnom radu u Njemačkoj: statistika i osobno iskustvo

Njemačka bilježi povijesno niske stope nezaposlenosti, ali više od 20 posto ljudi radi u četiri kategorije prekarnog rada, piše Željko Porobija u članku u kojem isprepliće osobna iskustva prekarnog radnika i statistiku najsnažnijeg europskog gospodarstava. Ističe da su oblici nesigurnog rada u Njemačkoj puno bolje socijalno zaštićeni nego u Hrvatskoj, a da su mu najizloženiji dugotrajno nezaposleni, žene i izbjeglice.

Željko Porobija

27. travnja 2019. / Članci

Dani Rodrik: The Globalization Paradox

Kako se globalizacija u tri koraka transformirala u America First!

U članicama EU, tako i u Hrvatskoj, traje kampanja za izbor nacionalnih zastupnika u Europski parlament. Kao proizvod globalizacije Europska unija suočava se s problemom da uskladi neuskladivo: ekonomsku integraciju, nacionalni suverenitet i demokraciju. Pooka Zecov prikazuje knjigu Danija Rodrika koji za EU ima rješenje te trileme. Ili će se, kaže, projekt raspasti

Pooka Zecov

26. travnja 2019. / Aktualno

Pred praznik rada 1. svibnja

Najnovija statistika: Najnesigurniji posao u EU je ponovo u Hrvatskoj. Osjećaj zanemarenosti

Iako se ulaskom u kapitalizam očekivalo drukčije, u Hrvatskoj se i danas dominantno živi od rada. Za kretanja na tržištu rada vlada međutim slabo zanimanje, pa ni najnoviji podatci Eurostata, prema kojima je Hrvatska ponovo šampion, nisu privukli pažnju. Potječe li otuda osjećaj zanemarivanja (bitnih situacija), izaziva li baš on apstinenciju i odlazak

Ideje.hr

24. travnja 2019. / Članci

bijeli slonovi (2)

Kanal Dunav-Sava se kopa svakodnevno, ali … kod Zagreba se planira devet hidroelektrana, a Riječka luka, željeznice … ah

Tri velika projekta, kanal Dunav-Sava, zagrebačka luka i oživljavanje željezničkog prometa, uz ostalo i prugom između Zagreba i Rijeke, imaju svoje mega-verzije i poluslužbene, spontane. Zlatko Uzelac konstatira da nema ekonomista koji se zanimaju za prostor ni prostornih planera koji vode računa o nacionalnoj ekonomiji

Zlatko Uzelac

23. travnja 2019. / Aktualno Članci

Predsjednički izbori u Ukrajini

Tko je komičar koji je osvojio tri četvrtine ukrajinskih glasova? Što to znači za EU i odnose s Rusijom?

Novo je doba. Ako Trump može voditi SAD zašto Zelenski ne bi vodio Ukrajinu? Gotovo tročetvrtinska većina glasala je protiv političko-oligarhijske elite, piše Božo Kovačević. Čudesna je činjenica da su građani zemlje na čijem se teritoriju vodi rat odbacili slogan "vojska, jezik, vjera" dosadašnjeg predsjednika Porošenka, nastavak agonije u odnosima s Rusijom i daljnji pad standarda. Zbog toga je jedno od obećanja Zelenskog – da će tijekom mandata nastojati promijeniti politički sustav i da nakon toga u Ukrajini više neće biti političara – dobilo tako veliku podršku

Božo Kovačević

20. travnja 2019. / Članci

Političke i društvene institucije pred izazovom

Unatoč globalizaciji i tehnologiji, ekonomski rast usporava. Nejednakost, demografija i okoliš u centru pažnje

Rješavanje strukturnih problema, smanjivanjem kamatnih stopa i zaduživanjem, dakle korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata - pogrešno je. Jedino možemo očekivati daljnji porast duga, kaže Reiner Klingholz iz berlinskog instituta koji je proveo istraživanje o izazovima svijeta bez ekonomskog rasta

Mirjana Matešić

20. travnja 2019. / Publikacije

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Propisi potaknuli objavu sve više znanstvenih radova. Najlakše ide u međunarodnoj suradnji. Kako stoje stvari s kvalitetom

Pojava regulative kojom je znanstveno napredovanje uvjetovano objavom članaka donijelo je porast broja časopisa i stručnih i znanstvenih radova, navodi se među zaključcima detaljne bibliometričke analize koja obuhvaća dvadesetgodišnje razdoblje produkcije hrvatskih znanstvenika iz polja ekonomije i biznisa

Ideje.hr

19. travnja 2019. / Članci

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za europski parlament (3)

Matteo Salvini, prototip političara novog doba: Nijedna mu tehnologija nije strana i sve su dopuštene. Za koje ciljeve?

Salvinijeva “revolucija zdravog razuma” može se tumačiti i kao "obrtanje zdravog razuma", piše Aleksandra Šućur u detaljnoj analizi najutjecajnijeg talijanskog političara, njegova puta osvajanja Europe. Uz ostalo se osvrće na pitanje koketiranja s fašizmom i prikazuje termin „sfašizam”, kao - rasturanje "snopa". U Hrvatskoj nema kvalitetne debate o ideološkim pomacima na EU razini, u korist dviju oksimoronskih paradigmi: „internacionale nacionalista” i „iliberalne demokracije”, a koje u Salviniju nalaze savršenog EU-lidera

Aleksandra Šućur

12. travnja 2019. / Članci

Željko Rohatinski: Kriza u Hrvatskoj

Razumno restriktivna fiskalna politika, ali i – razumno ekspanzivna monetarna politika

Pokušaji uspostavljanja kombinacije ekonomskih politika učinjeni su tijekom 2010. i 2011. godine, ali oko njih nije tada postojao istinski konsenzus glavnih aktera, pa su i rezultati bili daleko manji od potrebnih i objektivno mogućih, piše Željko Rohatinski u Uvodu upravo objavljene knjige Kriza u Hrvatskoj koji ovdje prenosimo zahvaljujući ljubaznosti autora i izdavača, Naklade Ljevak

Ideje.hr

12. travnja 2019. / Članci

Uz posjet kineskog premijera

Treba li nam da nam Kinezi naprave još jednog bijelog slona: prugu za Rijeku

Nije problem u pruzi nego u Rijeci, piše Ivo Bićanić. Ako baš želimo prugu za Riječku luku, postoji alternativni pravac, koji ne želimo, kao ni cestu kroz Popovo polje

Ivo Bićanić

12. travnja 2019. / Rasprave

Druga rasprava o mirovinskom sustavu: o drugom stupu

Mirovinski je sustav presložen da bi bio prepušten samo jednom pogledu: Vidović vs Bežovan

U najavi rasprave o drugom stupu, na kojoj će uvodne riječi dati Davorko Vidović, koji je proveo mirovinsku reformu, i Gojko Bežovan, njen kritičar, podsjećamo na zaključak prethodne rasprave o tome kako se problem mirovinskog sustava mora promatrati primarno iz kuta tržišta rada, koje je, desetljećima potiskivano, odjednom postalo područje ključnih zbivanja u ekonomiji i društvu

Ideje.hr

12. travnja 2019. / Rasprave

Davorko Vidović: Teze za raspravu o drugom stupu

Koji bi to oblik mirovinske štednje bio uspješniji? Ispunjavaju se najvažniji ciljevi reforme iz 2002.

Zamrzavanje uplata ili ukidanje kapitalizirane obvezne mirovinske štednje imalo bi vrlo nepovoljne gospodarske učinke, a dovelo bi i do razbijanja povjerenja u taj sustav štednje, koji se uspješno i postupno gradi više od desetljeća. Stvaranje povjerenja u bilo koji oblik javne politike je dugotrajan i naporan posao koji zahtijeva posvećenost i odlučnost svih sudionika, pogotovo korisnika, a razbijanje tog povjerenja je vrlo lako i brzo, s dugotrajnim nepovoljnim posljedicama, kaže Davorko Vidović, koji je kao ministar pokrenuo reformu

Davorko Vidović

12. travnja 2019. / Rasprave

Gojko Bežovan: Teze za raspravu o drugom stupu

Evaluacija procesa privatizacija i učinaka javnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj

Javni mirovinski sustavi osiguravaju rizik starosti, smrti hranitelja i invalidnosti, što je sasvim suprotno idejama Svjetske banke o njihovom mogućem doprinosu gospodarskom rastu i smanjenju fiskalne presije

Gojko Bežovan

10. travnja 2019. / Članci

Njemačka i vojska

Kako je Njemačka od militarističke, preko pacifističke postala nesposobna za vojsku. Mediji i politika u razvoju averzije prema uniformi

Unatoč iskustvu, Europa od Njemačke očekuje da preuzme svoj dio u zajedničkoj obrani i vojnoj industriji, no već i vojni mimohod kakav se redovito održava u Parizu bio bi nezamisliv. Medicinski stručnjaci procjenjuju kako bi jedva trećina današnjih naraštaja uopće bila, ako već i voljna, onda i sposobna za vojnu službu. Tko god misli da su Nijemci još "vojnički narod", taj ne zna što govori, piše Anđelko Šubić

Anđelko Šubić

9. travnja 2019. / Aktualno

Knjiga Ž. Rohatinskog Kriza u Hrvatskoj

M. Ivanov: Umjesto prepuštanja stihiji i inerciji, umjesto zagovaranja globalizacije … hrabrost da se djeluje

U izdanju Naklade Ljevak iz tiska upravo izlazi knjiga Željka Rohatinskog Kriza u Hrvatskoj. Vjerujemo da se već iz Predgovora, koji je napisala prof Ivanov, a koji - ljubaznošću autora i izdavača - donosimo kao tek prvi izvadak iz knjige prije promocije, vidi otklon od ustaljenog pristupa hrvatskoj ekonomskoj zbilji

Marijana Ivanov

6. travnja 2019. / Članci

čovjek i priroda

Svemir između determinizma i nasumičnosti. Čovjek između Laplaceova demona i slobodne volje. Kaos

Ako je najvažniji dio odlučivanja nesvjesan, irelevantno je je li proces deterministički ili nije – u tom slučaju slobodna volja svodi se na privid. Istraživanja pomoću elektroencefalografije još nemaju jednoznačan odgovor. Svejedno, rezultati sugeriraju kako su dekonstrukcija procesa voljnog odlučivanja i odgovor na pitanje o prirodi slobodne volje, na dohvatu dostupnih znanstvenih metoda, piše Ivica Smolić u članku u kojem uz spomenuta pitanja tematizira i deterministički kaos, kvantni kolaps...

Ivica Smolić

5. travnja 2019. / Aktualno

Najava, promocija knjige

Željko Rohatinski: Kriza u Hrvatskoj

Iz tiska sljedeći tjedan, u izdanju Naklade Ljevak, izlazi knjiga Kriza u Hrvatskoj, Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke od 2000. do 2012. godine

Ideje.hr

5. travnja 2019. / Članci

Prostitucija kao poduzetništvo

Antielitističke stranke, slučaj Češka: Pirati zahtijevaju legalizaciju prostitucije. Iz fiskalnih razloga

Piratske stranke nikle su po cijelom svijetu, najviše u Europi kao otpor lobističkim skupinama. U Češkoj je Piratska stranka treća u Parlamentu, ima gradonačelnika Praga. Upravo je u kampanji s kontroverznim prijedlogom o legalizaciji prostitucije, koja je - doista - u toj zemlji vrlo vidljiva i udomljena, a zabranjena. Kritičari nisu samo konzervativci i stare elite, nego i oni koji na rodnu ravnopravnost gledaju drukčije

Sofija Kordić

3. travnja 2019. / Aktualno

svijet

Hoće li Sjedinjene Države intervenirati u Venezueli? Monroeova, Trumanova i – Trumpova doktrina

Jasno je da nitko neće moći spriječiti predsjednika Trumpa da pokrene rat protiv Venezuele ako on zaključi da bi mu to bio dobar ulog za pobjedu na idućim predsjedničkim izborima, piše Božo Kovačević. Svakome tko prati zbivanja u i oko Venezuele jasno je kamo sve to vodi.

Božo Kovačević

31. ožujka 2019. / Članci

Uvođenje eura (6)

Može li u Hrvatskoj biti kvalitetne rasprave o euru? Malj državnih institucija i slobodni strijelci!

Ivo Bićanić donosi popis tema o kojima se u Hrvatskoj treba ozbiljno raspraviti prije ulaska u eurozonu, no ujedno i ističe skepsu oko vjerojatnosti razumne rasprave. Jedna struja je već unaprijed odlučila, imat će malj državnih institucija, novce, ljude i resurse. Druga je neorganizirana i neusklađena, bez pristupa novcima i resursima, bez pravih mogućnosti da razradi svoje dobre ideje. To ne obećava jednaki tretman ideja, ali osigurava ugrađenu pristranost što nije put do najboljeg rješenja.

Ivo Bićanić

29. ožujka 2019. / Članci

DEMOKRACIJA I ISTINA (3)

Liberalizam kakav stvarno jest i u primjerenoj izvedbi: Što bi o populizmu, padu ugleda stručnjaka, lažnim vijestima, rekao Karl Popper

Kroz glavna djela svoje političke filozofije Bijeda historicizma i Otvoreno društvo, nastala u suočavanju sa dva totalitarizma, nacizmom i staljinizmom, Karl Popper nametnuo se kao vodeći mislilac liberalizma 20. stoljeća. Posebnu popularnost stekao je u zemljama bivšeg socijalizma s početkom tranzicije. Gostovanje dvojice njegovih asistenata u Zagrebu, uglednih znanstvenika Jeremyja Shearmura i Davida Millera iskorišteno je za raspravu o tome koliko je njegova misao i danas aktualna

Željko Ivanković

26. ožujka 2019. / Članci

medicina

Od rekreativnih droga do sintetskih magičnih gljiva. A cijene lete u nebo. Što donosi budućnost antidepresiva?

U ožujku je u Sjedinjenim Državama započela isporuka eskatemina, prvog antidepresiva nove generacije. Njegovo je odobrenje s jedne strane ponovo potaknulo pitanja o principima farmaceutske industrije, a s druge strane razočaralo brojne kliničare koji se okreću novim istraživanjima. Dvadesete godine ovog stoljeća obilježit će, među ostalim, širenje psihodeličnih terapija za depresiju. Koliko su učinkovite?

Goran Mihelčić

20. ožujka 2019. / Članci

METROLOŠKA REVOLUCIJA

O tome su sanjale generacije fizičara. Sedam konstanti kojima će se od 20. svibnja mjeriti svijet

Dario Hrupec objašnjava radikalne promjene kojima je međunarodni sustav mjernih jedinica dobio eleganciju i univerzalnost, a mjeriteljska praksa nije nimalo poremećena. Ključna je promjena ta što je cijeli sustav mjernih jedinica sada utemeljen na sedam fiksnih vrijednosti prirodnih konstanti. Pridjev fiksni znači da su poznate sve, baš sve, decimale tih konstanti.

Dario Hrupec

19. ožujka 2019. / Članci

granice rasta

Stagnira najprofitabilnije ulaganje. Znanost bi mogla postati pašnjak kojim se svi koriste ali nitko u njega ne investira.

Financiranje temeljne znanosti u SAD stagnira već 15 godina. Mogli bismo uskoro živjeti u svijetu u kojem svaka zemlja pokušava iskoristiti temeljnu znanost koju financiraju drugi, a da je sama nije spremna financirati.

Zvonimir Šikić

17. ožujka 2019. / Članci

knjige

Specifično tumačenje Hitlerovog poimanja stvarnosti: kako je moguće da slabi pobijede jake

Ispravno tumačenje Hitlerove ideologije pretpostavka je uočavanja okolnosti pod kojima se kataklizma može ponoviti. A može i kao da se pomalja. Ključno je u tome razumijevanje uloge države i povijesti. Pooka Zecov prikazuje knjigu Timothyja Snydera Black Earth

Pooka Zecov

15. ožujka 2019. / Članci

Eksperti i politika (2)

Od prosvjetiteljstva do Trumpa. Od tehnokracije do planske države i populizma. Iza svega je uvijek dogma

Kako se prosvjetiteljsko suprotstavljanje dogmi izvitoperilo u populizam? Sophie Rosenfeld u knjizi Democracy and Truth, prikazuje put kojim kognitivne i znanstvene elite potiskuju javno odlučivanje, iako to znači ograničavanje demokracije. Tako se dospijeva do tehnokracije u punom razvitku, kakvom mnogi vide suvremenu plansku državu od Washingtona do Bruxellessa, kojom populizam želi zavladati

Željko Ivanković

14. ožujka 2019. / Članci

biologija

Asteci su mu pripisivali božanske karakteristike; regenerira noge, moždinu, mrežnicu. Sekvenciran genom meksičkog aksolotla

Sposobnost regeneracije ima i riba zebrica, često korišteni modelni organizam u molekularnoj biologiji. I kod aksolotla i kod zebrice otkrivena je ista vrsta genetičke regulacije procesa regeneracije iako su te životinje imale zajedničkog evolucijskog pretka prije više od 400 milijuna godina. To daje nade da se radi o procesu koji je u evoluciji, unatoč razdvajanju vrsta, ostao genetički sačuvan te da možda postoji potencijal za njegovu aktivaciju i u drugih životinjskih vrsta

Tamara Čačev

9. ožujka 2019. / Članci

Žuti prsluci, Macron i kriza demokracije (2)

Žuti prsluci idu na europske izbore. Macron to pozdravlja

Francuski predsjednik Macron razapet je između zahtjeva svojih građana i ambicije da ostavi pečat u Europskoj uniji, piše Alexandra Knez u članku u kojem podsjeća kako je došao na vlast, koji su mu glavni politički potezi, a osobito koji su najveći gafovi, slučajni ili namjerni, koji su izazvali nepovjerenje Francuza do razine da je odlučio zanemariti europske pritiske

Alexandra Knez

8. ožujka 2019. / Članci

euro, sastanak u hnb-u

Zašto sam za referendum, zašto ga neće biti, a kad bi ga bilo zašto bih možda bio za euro. Možda

Nekolicina je argumenata protiv referenduma o euru: narod nije dovoljno stručan; pogledajte Brexit; o tome je već donesena odluka na referendumu o EU; dala bi se prilika huškanju i hajci ... Željko Ivanković sve te razloge opovrgava. I pokušava pokazati zašto je referendum ostao možda posljednje demokratsko utočište.

Željko Ivanković

7. ožujka 2019. / Aktualno

Prosvjed novinara i slučaj Klancir

Što je premijer sve rekao a nije smio; što nije učinio a mogao je i trebao. No najgore je što sve to njega uopće ne brine

Policija je u slučaju Đurđice Klancir angažirana mimo naloga suda i prije nego što je podignuta optužnica. Božo Kovačević detaljno, kritički raščlanjuje postupke premijera Andreja Plenkovića u vezi s prosvjedom novinara, neskrivenim policijskim zastrašivanjem na radnom mjestu i mnogim drugim slučajevima.

Božo Kovačević

5. ožujka 2019. / Članci

Knjiga: Povijest Golog otoka Martina Previšića

Goli otok se razlikovao od Hitlerovih i Staljinovih logora. Primijenjene metode preodgoja bliske su inkviziciji

Elementi robovskog rada postojali su u sva tri sustava, a staljinistički sustav s milijunima logoraša koji su godinama i desetljećima besplatno radili na podizanju sovjetske industrije, gradova i prometne infrastrukture u tom su pogledu nedvojbeno prednjačili. No, samo je Goli otok imao preodgoj kao deklariranu svrhu prisilnog boravka ondje, piše Božo Kovačević u kritičkom prikazu knjige Povijest Golog otoka

Božo Kovačević

4. ožujka 2019. / Publikacije Rasprave

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Karlo Vujeva

3. ožujka 2019. / Članci

Žuti prsluci, Macron i kriza demokracije (1)

Tradicija pobune i slobode: Francuzi uvijek žele svrgnuti one koje su sami postavili

U dva će članka Alexandra Knez opisati ekonomske, socijalne i političke aspekte krize Žutih prsluka u Francuskoj. Ovim prvim uvodi nas u francusku političku tradiciju

Alexandra Knez

3. ožujka 2019. / Članci

zakonodavstvo

Ako članovi istospolne zajednice ne žive na istoj adresi, mogu posvajati dijete – kao samci

Istospolne su zajednice prije nekoliko godina isključene iz prava na posvajanje, a u prosincu 2018. i iz prava na udomljavanje. Duje Kovačević piše o tome koje apsurdne situacije te zakonodavne odluke omogućavaju. Trebaju li, na primjer, brinuti o bratu ili sestri jednog od članova zajednice, to im je zakonski onemogućeno

Duje Kovačević

28. veljače 2019. / Članci

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za europski parlament (2)

Djeca Silvia Berlusconia i njegove “antipolitičke” politike

Berlusconijevim populističkim trikovima sad se koriste sve političke stranke: umjesto političkog programa daju se obećanja - manje poreza za proizvođače, više mirovine za penzionere, više sigurnosti itd. Svi politički lideri se danas koriste njegovim scenarijima i teatralnim obratima, kao što je „Ugovor s Talijanima” potpisan u udarnoj tv-emisiji 2001. godine. Zanimljivo je i da su Salvini i Renzi u ranoj mladosti razvili svoje komunikacijske sposobnosti i zahvaljujući Berlusconijevim tv-stanicama, sudjelujući u kvizovima i sličnim zabavnim programima

Aleksandra Šućur

27. veljače 2019. / Članci

Javni dug članica EU

Razlike sve veće, ekstrema sve više. Ono što je bilo nedopušteno postalo je pravilo. Fiskalna politika u Europskoj uniji zapravo nije održiva.

Fiskalna konvergencija je konačni cilj koji bi potvrdio da su zemlje Europske unije zaista homogene, piše Vladimir Arčabić. Međutim, ne samo da među svim članicama unije ne postoji konvergencija, nego je dužnička kriza stvorila još veće podjele. Kako u pogledu održivosti fiskalne politike stoji stvar s Hrvatskom, u Europskoj uniji?

Vladimir Arčabić

19. veljače 2019. / Članci

David Wallace-Wells, Nenastanjiva Zemlja

“Obećavam, gore je nego što mislite!” Najčitaniji članak u New York Magazine ikad, proširen u knjigu

Vrlo je vjerojatno da će nedavno objavljena knjiga Davida Wallace-Wellsa bar privremeno postati hit i jedna od najvažnijih knjiga 2019. godine, piše Goran Mihelčić. U prilog joj ide aktualnost teme, široki i sveobuhvatni pristup kao i britak način izražavanja. Klimatska katastrofa je neizbježna, događa se već sada, a ni ekonomija, ni tehnologija ni buduće generacije neće je riješiti, iako - nije prekasno, nikad neće biti

Goran Mihelčić

19. veljače 2019. / Aktualno Članci

Nijemci i Brexit

Pismo: Skupina uglednih Nijemaca “iz dubine srca” pozvala Britaniju da ostane u Europskoj uniji

Potpisnici zaista jedinstvenog pisma su čelnica CDU Annegret Kramp-Karrenbauer, čelnica SPD-a Andrea Nahles, čelnici stranke Zelenih, predsjednici udruga njemačke industrije i njemačkih sindikata, Njemačke evangeličke crkve, uprave Daimlera, Airbusa... sve do bivšeg golmana njemačke nogometne momčadi Jensa Lehmanna. O odnosu Nijemaca prema Brexitu piše Anđelko Šubić

Anđelko Šubić

18. veljače 2019. / Publikacije

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Željko Ivanković

16. veljače 2019. / Članci

Timothy Snyder, Put u neslobodu

Teorija o Vječnoj Rusiji i kako se okrenula protiv Zapada a zanemarila nadiranje Kine

Snyderovu knjigu valja pročitati, ali cum grano salis, završava Anđelko Šubić prikaz iznimno popularne knjige "Put u neslobodu: Rusija - Europa - Amerika", profesora s američkog sveučilišta Yale, u kojoj se preklapaju teorija povijesti, politička teorija i - naravno - teorija zavjere

Anđelko Šubić

16. veljače 2019. / Publikacije

Mediteran, Reset

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.

Nada Švob-Đokić

16. veljače 2019. / Aktualno

Mediji

Osnovan Savjet internetske stranice Ideje.hr

U nastojanju unapređenja rada osnovan je četrnaestočlani Savjet internetske stranice Ideje.hr koji će se periodično sastajati, ali i u međuvremenu kontinuirano diskutirati dosadašnji rad i mogućnost njegova usavršavanja

Ideje.hr

13. veljače 2019. / Članci

Ekonomika darivanja

Kao idealan dar ekonomisti preporučuju novac. Bihevioralni ekonomisti iskustvo i rizik

Primatelj procjenjuje vrijednost dara na 70% njegove kupovne cijene. To znači da se 30% vrijednosti dara ne uspijeva percipirati. Ako uzmemo da su Hrvati na Božićne darove potrošili 2 milijarde kuna, to znači da je 600 milijuna kuna ostalo neopaženo, gotovo kao bačeno u vjetar

Andrijana Mušura Gabor

10. veljače 2019. / Članci

Marš na Bruxelles: Italija na europskim izborima

Kolektivno gubljenje nevinosti pokreta Pet zvijezda. Djelomični zaokret populističkog trenda

Talijani, nakon što je sklopljena populističko-suverenistička vlada sastavljena od političkih snaga kojima su dali najviše glasova, imaju iznenadnu potrebu povratka Europi. Zaokret populističkog trenda se bilježi i u porastu povjerenja u institucije. Ipak, istraživači su registrirali fenomen koji su nazvali "kvalipatijom" - porastom averzije spram kvalitete, stručnosti, obrazovanja, te golemo smanjenje empatije. Članak o Italiji pred europske izbore Aleksandra Šućur završava citatom: ova je vlada napola sačinjena od fašista a napola od glupana

Aleksandra Šućur

9. veljače 2019. / Članci

amerika, stanje nacije

Građanin Škorić opservira govor svojeg predsjednika: 2020. bit će godina lova na socijaliste

Da probam završiti ovu zaista sumornu storiju kakvom-takvom pozitivnom notom: zasjenjena pričom o Venezueli, Trumpovim napadom na socijalizam, izgradnjom zida, i poreznom reformom, u Kongresu je usvojena neobavezujuća rezolucija Green New Deal 29-godišnje Alexandrie Ocasio-Cortez, piše Škorić. Rezolucija je gotovo namjerno utopistička. Takve drastične promjene se sigurno ne mogu desiti za 10 godina. Možda će trebati 1000 godina. No, negdje treba početi.

Ivo Škorić

7. veljače 2019. / Članci

Populizam i prosvjetiteljstvo

Dobro je da se pojavljuju pokreti koji mobiliziraju želju za promjenama. Kakve su perspektive lijevog populizma

Prosvjetiteljstvo je zasnovano na pretpostavci  da svi možemo racionalno utemeljiti svoje postupke slobodnom uporabom vlastitoga razuma i na toj osnovi postići suglasnost s drugima, piše Nadežda Čačinović. Ne bi valjalo optužiti zagovaratelje lijevoga populizma da odbacuju ljudsku racionalnu jezgru, ali s time u vezi ostaje nekolicina otvorenih pitanja

Nadežda Čačinovič

6. veljače 2019. / Članci

granice spoznaje

Što ako postoje prirodni zakoni pred kojima smo kao miš pred diferencijalnim jednadžbama?

Francuski filozof Comte tvrdio je da nikad nećemo otkriti temperaturu i kemijski sastav zvijezda, a ipak ... Ivica Smolić piše o potencijalnim mentalnim granicama spoznaje ali se pita i o fizikalnim, o mogućnosti putovanja natrag u vremenu i o prostoru koji omeđuju crne rupe

Ivica Smolić

6. veljače 2019. / Aktualno Članci

Uvođenje eura (6)

Bi li Europska centralna banka vodila politiku koja bi Hrvatskoj odgovarala? Što ako ne bi?

Prema nekim analizama politika koju je ECB vodio posljednjih sedam godina odgovarala bi Hrvatskoj da je bila u euru, ali nije uvijek odgovarala Baltičkim zemljama a pogotovu Grčkoj, Irskoj i donekle Španjolskoj, piše Vladimir Arčabić. Također upozorava na oprez kod tumačenja analiza

Vladimir Arčabić

31. siječnja 2019. / Članci

Knjige

Zašto se uopće gnjaviti s izborima? O dosezima demokracije u kapitalizmu i razbijanju mita o konsenzusu

Prikaz knjige Why Bother With Elections? (Polity Press, 2018, Cambridge, UK), vrlo važnog politologa Adama Przeworskog, originalno je objavljen u Analima Hrvatskog politološkog društva (https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=17260). Ljubaznošću uredništva i autorice Ideje.hr ovdje daju skraćenu verziju tog članka

Danijela Dolenec

30. siječnja 2019. / Članci

biologija

Kako se pomoću svega 37 gena proniknulo u tajne prvog čovjeka na Zemlji

Suhoparna objava da su znanstvenici iz Cincinnatija dokazali kako se mitohondriji mogu nasljeđivati i po očinskoj liniji malo znači bez konteksta, piše Tamara Čačev. Jedna od konzekvenci ukazuje na potrebu da se reevaluira i medijski eksploatirana priča o hipotetskoj mitohondrijskoj Evi, odnosno prvoj ženi u našoj vrsti

Tamara Čačev

29. siječnja 2019. / Članci

Mađarska

Napukline u autoritarnoj vlasti. Tržište rada prijeti Orbanu

Kad se suprotstavio politikama štednje Orban je privukao i mnoge ljevičare. No, istodobno je koncentracijom vlasti ukinuo tripartitni dijalog, a Mađarska je danas i jedina zemlja u EU bez ministarstva rada i socijale. Napokon, koncentracija vlasti naišla je na otpor u prosvjedima protiv 'ropskog' radnog zakonodavstva

László Andor

27. siječnja 2019. / Članci

europsko tržište rada

Češka ima Program Ukrajina i Program Srbija. Useljavaju se Mongoli, Filipinci … čak i Španjolci i Talijani. Što se događa?

Prema podacima Eurostata Hrvatska je europski šampion nesigurnog i prekarnog rada. U Češkoj je situacija puno bolja, ali je nazivaju kineskom ekonomijom u Europi. Sofija Kordić opisuje kako ondje stvari stoje s inozemnim radnicima, kako sa zaštitom na radu, oslanjajući se na istraživanja češke novinarke Saše Uhlove

Sofija Kordić

24. siječnja 2019. / Članci

pristupanje eurozoni (5)

Znanost o uvođenju eura: velika očekivanja, divergentni učinci; put važniji od pristupa

Euro nije ni sklonište ni katastrofa. Bilo je i dobrih i loših rezultata i u eurozoni i izvan nje. U velikoj mjeri, države su samostalno odgovorne za sebe, citira Karlo Vajdić jedan znanstveni rad u pregledu u kojem prikazuje posljedice uvođenja eura na kretanje trgovine, bruto proizvoda i ponašanje poduzeća

Karlo Vajdić

18. siječnja 2019. / Članci

Ples. Portret

Vremenski stroj Josefa Nadja: Lokalna priča nakon tri desetljeća pokazala univerzalno značenje

Povodom gostovanja predstave Dark Union u izvedbi slovenske plesne grupe EnKnapGroup u prepunoj dvorani Zagrebačkog plesnog centra polovicom prošlog studenog, Ljiljana Mikulčić piše o umjetniku Josefu Nadju

Ljiljana Mikulčić

17. siječnja 2019. / Aktualno

Najnovije iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Hrvatski europarlamentarci, povjerenici a ne izaslanici. Videoigre i uspjeh u školi. Mediji i populizam

U Političkim analizama Višeslav Raos analizira aktivnosti hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, a u Communication Management Review razmatra se utjecaj različitih medija na rast populizma

Ideje.hr

13. siječnja 2019. / Aktualno

Predavanje: Snježana Prijić-Samaržija

Demokracija i istina: Uloga eksperata u demokratskom odlučivanju

U povodu objave knjige Democracy and Truth. The conflict between political and epistemic virtues, u izdanju Mimesis International, autorica Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i redovita profesorica na Filozofskom fakultetu, održat će u Zagrebu na Fakultetu političkih znanosti (dvorana A) 16. siječnja od 10:30 sati predavanje pod naslovom Demokracija i istina.

Ideje.hr

11. siječnja 2019. / Članci

pristupanje eurozoni (4)

U Hrvatskoj kao i u EU recesije uzrokuju šokovi potražnje. Europska centralna banka kasnila je s mjerama

Ekonomska politika bi se u slučaju recesije u kratkom roku trebala fokusirati na mjere koje potiču agregatnu potražnju. Prvi razlog tome je što su takve mjere brze i relativno ih je jednostavno implementirati. Primjer SAD-a i eurozone za vrijeme posljednje recesije potvrđuje tu tvrdnju - obje zemlje su se odlučile za monetarnu ekspanziju politikom povećanja mase novca i snižavanja kamatnih stopa. Dosta je bilo kritika da je kvantitativno popuštanje Europske centralne banke došlo prekasno

Vladimir Arčabić

10. siječnja 2019. / Članci

Amerika

Njegov populizam jača što je Amerika manje “prva”. On je prvi, ali ne i zadnji twitter predsjednik. I nakon Trumpa – Trump

U trenucima objave ovog članka još nije postignut dogovor oko ponovnog pokretanja rada savezne administracije. Trump ne želi popustiti i neće odobriti proračun bez zida, a Demokrati inzistiraju da se o zidu raspravlja kasnije u sklopu rješavanja drugih imigrantskih pitanja, a rad savezne vlasti da se smjesta uspostavi (prošlo je već tri tjedna). Republikanci u Kongresu šute. No 800,000 ljudi ovog petka neće primiti plaću i sigurno neće biti sretni, piše Ivo Škorić, no tvrdi da je sve to samo površina, ispod koje je truljenje Amerike kao demokracije i ekonomske i političke sile

Ivo Škorić

1. siječnja 2019. / Članci

Što je vrijeme?

Vaša je glava brže ušla u 2019. nego vaše noge, to brže što ste viši. Sadašnjost nema smisla

Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

1. siječnja 2019. / Aktualno

pristupanje eurozoni (3)

Hrvatska je po poslovnom ciklusu poput Španjolske, Portugala, Italije, a različita od Irske i Baltičkih zemalja

Od osamostaljenja do danas Hrvatska je u recesiji bila gotovo 38% posto vremena (SAD su od 1945. godine bile u recesijama manje od 14% vremena, a od 1990. čak manje od 10% vremena), piše Vladimir Arčabić u članku u kojem konstatira da je hrvatski poslovni ciklus usklađen s europskim i da bi joj u tom pogledu odgovaralo uvođenje eura

Vladimir Arčabić

29. prosinca 2018. / Aktualno Članci

Euro (2)

U očekivanju novog šoka koji će različito pogoditi članice eurozone: izbor između više Europe i manje Europe

Pomisao da je monetarni eksperiment uvođenja zajedničke valute na kontinentu koji je u dva svjetska rata i komunističkoj revoluciji pobio 100 milijuna ljudi nešto što treba ostaviti nedovršenim, uz nadu da će generacije koje dolaze nekako okončati taj posao, jest, blago rečeno, stupidna. U drugom članku, ponovo utemeljenom na knjizi Josepha Stiglitza, objašnjava se kako bi se eurzona trebala promijeniti da se spasi zajednička valuta članica EU

Pooka Zecov

28. prosinca 2018. / Publikacije

Industrijska politika (1)

Intervencija može biti i državno-orijentirana i tržišno-orijentirana. Ali, drugog načina za sustizanje bogatih zemalja – nema

Posljednjih nekoliko desetljeća dominacije ideje i prakse globalizacije pojam industrijske politike prikazuje se kao svojevrsni arhaizam i suvišnost. Je li tome međutim zaista tako? Karlo Vujeva će u dva nastavka nastojati pojasniti što je to uopće industrijska politika, zašto je i danas relevantna, kako se transformirala i s kojim posljedicama

Karlo Vujeva

22. prosinca 2018. / Članci

Razgovor s akademikom Ivom Šlausom

Ovo je najbolje ali i najgore doba u povijesti: Nastavimo li kao dosad, u deset će godina naša civilizacija propasti

U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u Drugom svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991. u petanestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi. Ako ništa ne učinimo, uništit će nas klimatske promjene

Mirjana Matešić

21. prosinca 2018. / Aktualno

ZAGREB FILM FESTIVAL 2018.

Od Kazahstana do Indonezije i Filipina. Kratki filmovi s festivala iz Sarajeva, Berlina i Venecije.

Ljiljana Mikulčić prikazuje program Festivali pod reflektorom koji je prikazan u nenatjecateljskom dijelu. Zaključuje da Zagreb ima festival visoke kvalitete

Ljiljana Mikulčić

15. prosinca 2018. / Članci

Pristupanje eurozoni (1)

Stiglitzova knjiga nudi više tema i argumenata za raspravu o euru nego Vladina Strategija i prigodni stručni članci. A svi je zaobilaze

Ideje.hr započinju seriju članaka o pristupanju Hrvatske eurozoni. U prvom, Željko Ivanković izdvaja neke aspekte Stiglitzove knjige Euro i zaključuje da će se građani o ulasku u eurozonu opredjeljivati s obzirom na činjenicu da Europska unija doduše nije razvila demokratske mehanizme, ali da su tek u Hrvatskoj demokratski standardi zaostali (što se očituje i na početku procesa). To značajno utječe na (ne)zainteresiranost i za proces i za njegove političke karakteristike i posljedice: neka bude kako bude. Ponekom ipak neće biti baš sasvim svejedno

Željko Ivanković

14. prosinca 2018. / Članci

nasljeđe 1918.

Nostalgija umjesto demokracije – ili: dugo stoljeće (pretežito nenarodnih) nacionalnih država

Činjenica da je sustav začet nakon I. svjetskog rata bio sustav nacionalnih država mogla je značiti da je uspostavljen koloplet odnosa koji će imati veće šanse za promicanje mira od klasične ideje ravnovjesja među velikim silama. No, istovremeno su ključna unutrašnja pitanja novonastalih zajednica ostala netematizirana, piše Žarko Puhovski. Radilo se je o zamjeni demokratskoga odlučivanja nametanjem najčešće nacionalističkog interpretiranja državnoga identiteta.

Žarko Puhovski

14. prosinca 2018. / Publikacije

Knjige

21 lekcija za 21. stoljeće. Harari nije univerzalni učitelj već mogući izazovan sugovornik.

Već smo odživjeli petinu 21. stoljeća, a tek se počinjemo pitati što nas možda sustiže u tom stoljeću, već sada, dok opterećeni sadašnjošću,  jedva  razmišljamo o budućnosti, piše Nada Švob-Đokić. Harariju možemo zahvaliti na poticajima da otvorimo um

Nada Švob-Đokić

14. prosinca 2018. / Aktualno

Projekt Artnet

Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa

Karlo Vajdić

8. prosinca 2018. / Članci

Politika plaća ili stihija

Zašto neki misle da su u javnim službama plaće – visoke? Detaljna analiza

Matija Kroflin pojašnjava pregovore sindikata javnih službi s Vladom, tvrdi kako plaće u javnim službama rastu sporije nego u privredi, kako je VSS u Hrvatskoj najmanje plaćen upravo u obrazovanju, kako su plaće u javnim službama - kada se se uspoređuje usporedivo - manje nego u privredi. Vlada izbjegava voditi transparentnu politiku plaća. Odgovara li joj više - stihija

Matija Kroflin

7. prosinca 2018. / Članci

češka

Vodi li tajkun Babiš Češku putem Poljske i Mađarske? Destrukcija liberalne demokracije posljedica vođenja države poput tvrtke?

Prema jednom tumačenju polarizirana se češka politička scena raspala na trećine: 1. razbijena proeuropska trećina koja vjeruje u pravni poredak i demokraciju, ali nema političku viziju, 2. nacionalisti koji ne mogu opstati bez prestrašenih i izmanipuliranih birača i stvaranja neprijatelja, 3. nedemokratski liberali kojima je izborni rezultat iznad vladavine prava a jaka ekonomija jedini razlog postojanja demokracije.

Sofija Kordić

6. prosinca 2018. / Članci

evolucija i politika

Može li evolucija objasniti Trumpa, Orbana i razočarenje u demokraciju: Zašto konzervativci biraju osobe dubljeg glasa?

Skupina istraživača, u kojoj je sudjelovao i naš autor, Kosta Bovan preuzela je podatke o svim predsjedničkim izborima na svijetu u posljednjih 10 godina, prikupili snimke govora te analizirali glasove kandidata. Rezultati su pokazali kako kandidati s dubljim glasom imaju veće šanse, ali samo ako im je glas varijabilan. Posebno je zanimljivo da šanse kandidata s dubljim glasom ovise i o dominantnoj ideologiji glasača

Kosta Bovan

3. prosinca 2018. / Aktualno

Genetska modifikacija

Zašto takve vijesti dolaze baš iz Kine: Beba potencijalno otporna na virus HIV-a rođena zahvaljujući primjeni genetičkih škara.

Osim medijske objave ne postoji nikakva znanstvena potvrda da se eksperiment uopće dogodio, piše Tamara Čačev. No dr. He ima respektabilni životopis i publikacije pa nije nevjerojatno da bi tako nešto njegov laboratorij bio u stanju napraviti. U Kini se vjerojatno u području biomedicine radi puno više nego što javnost na zapadu zna. Ipak, prava kontroverza je - pitanje etičnosti

Tamara Čačev

27. studenoga 2018. / Članci

migracije

Budućnost nije uvijek napredak. O tome kako Europa vidi Drugog na svojim vratima ovisi vraća li se u doba prije prosvjetiteljstva na kojem je nastala.

Kapaciteti prihvata stranog stanovništva ni u jednoj državi ili zajednici država nisu beskrajni, ali a priori odustati od prihvata ugroženih, odustati od mogućnosti da im se da pravo da zatraže azil znači provoditi politiku koja Europu vraća u mračna vremena, piše Lana Pavić, doktorantica na Fakultetu političkih znanosti na temu hospitaliteta, povijesti i razvoja tog pojma

Lana Pavić*

26. studenoga 2018. / Aktualno

Rasprava

Sustavna proizvodnja neodgovornosti: elite u hrvatskoj privatizaciji

U petak, 30 studenoga, u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb, u povodu objavljivanja knjige Slučaj Agrokor. Privatizacija i crony kapitalizam, održat će se rasprava o (ne)odgovornosti elita. U raspravi će uz autora Željka Ivankovića sudjelovati: Žarko Puhovski, recenzenti Zdravko Petak i Nenad Zakošek, te drugi pozvani stručnjaci i istraživači.

Ideje.hr

23. studenoga 2018. / Članci

Adam Tooze - Crashed, knjiga o Velikoj recesiji

Zavjera stvarnosti protiv dogme. Horror verzija spontanog uspostavljanja tržišnog reda. U tome jednostavno – nije bilo metode

Događaji iz 2008. godine dokazuju, kako pred kraj knjige kaže Tooze, da ''političko u 'političkoj ekonomiji' zahtijeva da bude uzeto za ozbiljno.'' Prava teorija zavjere sastoji se u iluzornom vjerovanju da će globalni kapitalizam, koji se oslanja na kronično neartikulirane i inherentno nedosljedne političke stavove glavnih aktera na političkoj sceni liberalnih demokracija, nekako preživjeti sljedeću globalnu krizu.

Pooka Zecov

22. studenoga 2018. / Članci

POSLJEDICE RASTA PLAĆA

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

Ivo Bićanić

22. studenoga 2018. / Rasprave

Istraživanja

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

Rusija je slijedila Washingtonski konsenzus i privatizaciju, Kina je stavila naglasak na konkurentnost. Doktorandica Nora Mustać sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bavi se razlozima zbog kojih je tranzicija Kini donijela uspjeh a Rusiji neuspjeh

Karlo Vajdić

15. studenoga 2018. / Članci

Dogovor o Brexitu

Pet mogućih scenarija Brexita

Tin Radovani (vrlo duhovito i pronicljivo) razmatra a) sadržaj dogovora; b) probleme koji su teško rješivi c) plemena u britanskom parlamentu d) faktore koji utječu na nihovo opredjeljivanje iz čega izvodi pet scenarija raspleta situacije nakon usvajanja dogovora o Brexitu između vrha EU i britanske premijerke May u koje danas gleda cijeli svijet

Tin Radovani

14. studenoga 2018. / Rasprave

Zašto Hrvatska zaostaje (2)

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

Na nedavnom skupu Zašto Hrvatska zaostaje uvodno izlaganje o vladavini prva održao je Žarko Puhovski. U prvom se dijelu raspravlja o pojmu i porijeklu vladavine prava, a u drugom analizira situacija u Hrvatskoj. Uz ostalo, profesor Puhovski ističe da Hrvatska ima dvije važeće verzije ustava. Objavljujemo snimku i tekstualnu osnovu izlaganja

Žarko Puhovski

13. studenoga 2018. / Rasprave

znanost i religija (2)

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

Razvoj teologije liči na pokušaj vještog uzmicanja teologije pred znanošću. Teologija je u cijeloj priči pasivna, njezine ideje apsolutno ne utječu na znanost, dok je utjecaj u drugome smjeru vidljiv i razoran, piše Željko Porobija u nastavku rasprave o predavanju biologa Jerryja Coynea o znanosti i religiji.

Željko Porobija

11. studenoga 2018. / Članci

pismo iz amerike

Kao u Nashvilleu, Altmanovom filmu kojim je obilježena 200. godišnjica SAD-a, ove je izbore zaokružila masovna pucnjava na koncertu country glazbe

Ako demokrati preuzmu Dom zastupnika, pozvat će ubojice da udju u SAD da ubijaju ljude, žene i djecu, prenosi Ivo Škorić riječi američkog predsjednika Trumpa u detaljnom prikazu apsurda koje su američki međupredsjednički izbori ponovo razotkrili. Izborna bitka u pojedinim državama iznijela je na vidjelo stanje sudstva, korupcije, medijsku situaciju, stanje građanskih i ljudskih prava te popis "svih američkih neprijatelja"

Ivo Škorić

8. studenoga 2018. / Rasprave

Rasprave

Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji

Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem

Karlo Vajdić

8. studenoga 2018. / Aktualno

zbivanja, najave

Međunarodna konferencija o digitalnoj povijesti umjetnosti. Usporedba tranzicije u Kini i Rusiji. Popper forum

U ponedjeljak na SRCE-u počinje međunarodna konferencija o digitalnoj povijesti umjetnosti, u četvrtak je na Ekonomskom fakultetu prikaz tranzicije iz socijalizma u Rusiji i Kini, a na kraju tjedna održava se i Popper forum

Ideje.hr

3. studenoga 2018. / Aktualno

znanost i politika

Povijest suradnje CERN-a i hrvatske znanosti i industrije. Razotkrivanje odnosa politike i znanosti u dvjema državama

Ministrica znanosti Blaženka Divjak potvrdila je kako će Hrvatska od 2019. godine biti pridružena članica Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija. U tom povodu donosimo poglavlje o povijesti suradnje s CERN-om iz knjige "Institut Ruđer Bošković – Ljudi i događaji 1950. – 2000." uz suglasnost autora Tanje Rudež, Krunoslava Piska te izdavača Školske knjige

Ideje.hr

2. studenoga 2018. / Članci Rasprave

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Boris Kožnjak

29. listopada 2018. / Aktualno

njemačka

Angela Merkel se povlači. Tko su moguće nasljednice?

Među kandidatkinjama i kandidatima za mjesto Angele Merkel na čelu CDU-a su političari koje je davno prije potisnula iz vrha stranke, zatim oni koje Merkel favorizira, te mladi lavovi različitih političkih usmjerenja. Izbor nasljednice/nasljednika pokazat će mijenja li se, kako i koliko politika Berlina

Anđelko Šubić

29. listopada 2018. / Članci

svjetska ekonomija

Najava nove recesije je preuranjena. Nisu se stekli uvjeti, no rizik je veći u Europi nego u Americi. Zašto?

U javnosti se često tvrdi da više nije pitanje hoće li izbiti nova svjetska ekonomska kriza, već kada će do toga doći. Pojavila se prognoza da će recesija nastupiti 2020. godine. Premda ta prognoza još nema pouzdan temelj, postoji rizik, znatno veći u Europi nego u Americi, da će se uvjeti za nastanak krize uskoro steći. Italija je žarište

Darko Oračić

26. listopada 2018. / Članci

državna potrošnja

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!

Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja

Tomislav Globan

26. listopada 2018. / Aktualno Članci

Festival eksperimentalnog filma

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

25. listopada 2018. / Članci

češka

Islamofobija u zemlji bez muslimana. Je li Češka zaista “najrasističkija” zemlja u Europi i ako jest kako je to postala? Od Masaryka do Zemana

Češka nikad nije bila ekonomski uspješnija, jedna je od najsigurnijih zemalja svijeta, a nikad nije bila udaljenija od temelja koji je postavio Masaryk, i koji je učvrstio Havel. Jednom prilikom Masaryk je rekao: „Imamo demokraciju, još samo da nam je i poneki demokrat.“

Sofija Kordić

24. listopada 2018. / Aktualno

predavanja

Siniša Rodin i Marko Ilešič o praksi Europskog suda u Luksemburgu

Katedra za Europsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organizirala je dva gostujuća predavanja sudaca Europskog suda u Luksemburgu, Siniše Rodina (u ponedjeljak 29. listopada) i Marka Ilešiča (utorak 30. listopada)

Ideje.hr

21. listopada 2018. / Članci

nejednakost

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.

Ivo Bićanić

20. listopada 2018. / Aktualno Članci

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Matija Kroflin

19. listopada 2018. / Aktualno

Rasprave

Vladavina prava ili ekonomska politika

Zaklada Friedrich Ebert, Matica hrvatskih sindikata i Ideje.hr Vas pozivaju, u utorak, 23. listopada, na poludnevnu konferenciju. Početak je u 10 sati, a cilj je identificirati institucionalne i ekonomske razloge hrvatskog zaostajanja za usporedivim zemljama.

Ideje.hr

19. listopada 2018. / Aktualno

okrugli stol

Okrugli stol o zakladništvu u Hrvatskoj

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira raspravu koja će obuhvatiti razne aspekte funkcioniranja zaklada u Hrvatskoj i u inozemstvu kako bi se aktualizirala izrada nacrta novog, poticajnog, zakonskog okvira

Ideje.hr

15. listopada 2018. / Aktualno

izbori u bavarskoj

Merkel dobila predah. Rezultat bavarskih izbora se ne prelijeva na Njemačku (i Europu). Zasad

Velike narodne stranke tonu i u Njemačkoj. CSU je u Bavarskoj izgubio više od deset posto glasova. SPD je sasvim potonuo. Sljedeći izazov su izbori u pokrajini Hessen za manje od dva tjedna, 28. listopada. Tamo su Zeleni u vladajućoj koaliciji sa CDU-om. Posljednja ispitivanja govore o 9,5% manje podrške kršćanskim demokratima nego na prošlim izborima

Anđelko Šubić

13. listopada 2018. / Aktualno

Deset godina nakon propasti Lehman Brothersa

Cijena nafti raste. Kineski privatni dug prijeti. Britanija napušta EU. Koliko je Hrvatska spremna za sljedeću recesiju?

Hrvatska je za sljedeću recesiju makroekonomski neusporedivo spremnija. Ostvarivati gospodarski rast od 2,5 do 3% uz rast izvoza roba i usluga, primarni proračunski suficit, suficit na tekućem računu platne bilance od 2,5% BDP-a (prosjek od 2013.-2018. godine) i općenito razduživanje privatnog sektora puno je vrijednije od rasta 4,5% godišnje na temelju zaduživanja. Što ne znači da bi recesija bila bezbolna, već da bi trebala ostaviti manje negativnih posljedica.

Goran Šaravanja

13. listopada 2018. / Rasprave

esej

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"

Ivan Salečić

12. listopada 2018. / Aktualno

Gostovanja

Jerry Coyne u Zagrebu

Glasoviti biolog održat će od 15. do 17. listopada tri predavanja. Prvo pod naslovom Vjera protiv činjenica, 15. 10 u 18:00 u Kinu Europa, drugo pod naslovom Zašto je evolucija istinita, 16. 10. u 18:00 na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, i treće na Filozofskom fakultetu 17. 10. u 17:00 a pod naslovom Ne, nemate slobodnu volju.

Ideje.hr

12. listopada 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Obrazovne nejednakosti: O utjecaju bogatstva obitelji i obrazovanja roditelja na prirodoslovnu pismenost učenika

Učenici iz bogatijih obitelji postižu bolje rezultate, a efekti socioekonomskog statusa jači su u obrazovnim sustavima s kraćim primarnim i obaveznim obrazovanjem, pokazuje analiza rezultata iz Hrvatske, Njemačke i Danske objavljena u Reviji za socijalnu politiku

Karlo Vajdić

12. listopada 2018. / Publikacije

multilingualni foto-roman o parizu

Stara mjesta, novi pogled: Pariška ljeta

Jasmina Bolfek-Radovani (umjetničko ime Mina Ray) teoretičarka je frankofonskih literarnih i kulturnih studija i pjesnikinja koja objavljuje na hrvatskom, engleskom i francuskom. Rođena je i odrasla u Zagrebu, a već dvadeset godina živi i radi u Londonu. Na temelju svog doktorata objavila je knjigu Bolfek-Radovani, Jasmina, Geo/graphies of Loss: Space, Place and Spatial Loss in North African and Canadian writing in French, Erlangen: Lambert Publishing, 2015, i održala niz predavanja na međunarodnim konferencijama i seminarima, uključujući i u Zagrebu. Njene pjesme objavljivane su u Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Kanadi. Projekt vlastite multilingualne poezije ‘Unbound’ pokrenula je 2017. godine. Projekt uključuje Veliku Britaniju, Hrvatsku, Francusku i Belgiju, a nedavno je dobio subvenciju za performans u Londonu. Ideje.hr ovdje objavljuju uvodni članak na čijem je kraju link na njezin foto-roman o Parizu

Jasmina Bolfek-Radovani

6. listopada 2018. / Članci

promjene poreza

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti

Ivo Bićanić

6. listopada 2018. / Članci

pismo iz amerike

Menadžment sirotinje. U ulici našeg autora svi primaju neki oblik socijalne pomoći. Kao i pola Amerikanaca.

Kako je moguće, pita se (i pokušava objasniti) Ivo Škorić, da u njegovoj ulici u Rutlandu u Vermontu pola ljudi ne radi, ili radi povremeno, oni koji rade nisu vidjeli povećanje plaća godinama, a ipak svi žive u velikim kućama i voze velike automobile. I sve u doba kad je burza vrednija nego ikad, a nezaposlenost manja nego ikad. U članku se otvara rijetka tema, američki sustav socijalnih davanja, koji obuhvaća pola stanovništva, a sve na podlozi sustava raspodjele bogatstva i političkoekonomske ideologije

Ivo Škorić

6. listopada 2018. / Aktualno

nobelova nagrada za fiziku

Svjetlost koja zaustavlja čestice. Intenzitet zračenja usporediv s površinom Sunca. Deveti put u dvadeset godina nagrada ide istraživanju i primjeni lasera.

Ashkin je dobio Nobelovu nagradu za otkriće optičke pincete u svrhu zarobljavanja i manupulacije česticama, atomima i živim stanicama. Mourou i Strickland su podijelili nagradu za razvoj tehnike pojačavanja laserskih pulseva u femtosekundim laserskim pojačalima (femtosekunda je milijunti dio milijarditog dijela sekunde), pišu Silvije Vdović i Nataša Vujičić, Institut za fiziku; Centar za napredne laserske tehnike (CALT)

Silvije Vdović i Nataša Vujičić

5. listopada 2018. / Aktualno

nobelova nagrada za kemiju

Oponašanje evolucije? Ja sam inženjerka, nisam gospodin i nisam imala problema s istraživanjem na rubu znanosti, rekla je Arnold

Zahvaljujući tehnikama koje oponašaju evoluciju a za koje su Arnold, Winter i Smith dobili ovogodišnju Nobelovu nagrada za kemiju, u posljednjih su petnaestak godina razvijena protutijela za borbu protiv artritisa, lupusa i raznih vrsta karcinoma

Igor Rončević

4. listopada 2018. / Aktualno

nobelova nagrada za medicinu

Tumorska stanica vara imunološki sustav. Ovogodišnji nobelovci smislili su kako prevariti prevaranta

Na temelju istraživanja ovogodišnjih laureata razvijena je sasvim nova klasa antitumorskih lijekova koji su se pokazali uspješnima u terapiji tumora pluća, bubrega, limfoma i melanoma. Nažalost kako se radi o izrazito snažnim mehanizmima imunološkog sustava reakcija koju oni izazivaju u organizmu odgovorna je i za jake i ozbiljne nuspojave ovih terapija. Ipak, širenje spektra protutumorskih lijekova, ohrabruje naša nastojanja da jednoga dana tumorske bolesti postanu kronične bolesti s kojima će ljudi moći živjeti kao i svi drugi kronični bolesnici

Tamara Čačev

28. rujna 2018. / Članci

uz prijedlog porezne reforme

Uvođenje proporcionalnog poreza – signaliziranje inozemstvu koliko smo “lijepi”. Kome se zaista rasterećuju plaće

Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.

Priredio Karlo Vajdić

27. rujna 2018. / Članci

biologija

Tajna pseudogena. Nisu to otpatci. U prirodi ipak sve ima svoju svrhu. Na žalost, neke su funkcije pseudogena nepovoljne, pomažu napredovanje tumora

Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove

Tamara Čačev

25. rujna 2018. / Aktualno

pred bavarske izbore

Ostavka Hans-Georga Maaßena: Bitka za budućnost Europe, političke posljedice Chemniza

Prema anketama AfD je pretekao SPD. Prvi stvarni test raspoloženja njemačkih birača bit će 14. listopada kad su parlamentarni izbori u Bavarskoj. Kao predigra smijenjen je čelnik Službe za zaštitu ustavnog poretka, ali je ušao u ministarstvo policije, kod Seehofera, lidera bavarskog CDU-a, kojeg više nego njegovi podupiru glasači AFD-a ... Kao da je zapletaj crijeva

Anđelko Šubić

22. rujna 2018. / Rasprave

Rasprave

Hrvatska je zarobljena država, ali tko ju je zarobio? Ili je slaba država? Kako je oslabila?

Istraživači temeljnu razliku između Hrvatske te Bugarske i Rumunjske vide u tome što su Rumunjska i Bugarska uspjele pomesti stare strukture, ali nisu dovoljno brzo izgradile neku državu koja bi bila djelotvorna, a Hrvatska je zbog rata i tipa vladavine iz devedesetih postala slaba država

Priredio Karlo Vajdić

22. rujna 2018. / Aktualno Članci

Monetarna politika

Europski bankari ne žele ponoviti propuste iz 2008. i 2011. i podići kamate. Ipak, mogu li to izbjeći

Za Hrvatsku je važno da se naše gospodarstvo kreće u istom smjeru kao i ono u Eurozoni, odnosno da su nam poslovni ciklusi usklađeni. Rast kamatnih stopa u Eurozoni poskupio bi cijenu novca (kredita) i za hrvatska poduzeća i kućanstva, no efekti eventualnog rasta kamatnjaka od 0,1 ili 0,2 postotnih bodova nisu nešto što bi im trebalo ugroziti kreditnu sposobnost. Pogotovo ako su svjesni da će se rast kamatnjaka dogoditi u skoroj budućnosti

Tomislav Globan

20. rujna 2018. / Članci

Zašto je Godard dobio nagradu u Cannesu

Kao Brecht u kazalištu, kao Joyce u prozi, tvorac forme koja misli, nove gramatike filma

Na Filmskom festivalu u Cannesu 2018. Special Palme d’Or (Specijalna Zlatna palma) dodijeljena je 87-godišnjem Jean-Luc Godardu za film Le Livre d’Images (2018) (engleski naslov: The Image Book, hrvatski bi bio - Bilježnica slika). Ljiljana Mikulčić piše o prvom Godardovom igranom dugometražnom filmu Do posljednjeg daha, o cjelovitosti u kojoj razumije fragment, o tvorcu nove filmske gramatike i što dijeli sa svojim umjetničkim uzorima

Ljiljana Mikulčić

17. rujna 2018. / Članci

njemačka

Hoće li se dogoditi nemoguće, da CSU mora u koaliciju u Bavarskoj? Kako bi to utjecalo na ukupnu njemačku politiku?

Bavarski parlamentarni izbori održat će se 14. listopada. Moglo bi se dogoditi nakon više od pola stoljeća da Kršćansko-socijalna unija ne može samostalno vladati, a prema anketama jedini partner s kojim bi osigurali matematičku većinu bili bi Zeleni, stranka s kojom CSU vodi niz ratova, među ostalim i oko tretmana izbjeglica, glavnog kamena smutnje u njemačkoj i europskoj politici. Zašto je Bavarska toliko važna u Njemačkoj?

Anđelko Šubić

14. rujna 2018. / Članci

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE: (2)

Pobjeći, ignorirati nevolju ili ostati s njom i pokušati je riješiti iznutra

Marija Brajdić Vuković ispituje kako su na neka mjerljiva poboljšanja u znanosti i visokom obrazovanju utjecali poticaji izvana, a na koji bi se način institucije u tom području mogle poboljšati iznutra. Uz ostalo, kao mogućnost navodi da institucija sama sebi zada ciljeve i mjere njihova ispunjavanja, a u krajnjem slučaju da sama donese i kriterije napredovanja. Kako stvar stoji s financiranjem?

Marija Brajdić-Vuković

14. rujna 2018. / Aktualno

rasprava o knjizi petaka i kotarskog

Dobitnici i gubitnici tranzicije: tko su kočničari promjena?

Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile. Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava? Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu? Je li im se ona radosno predala?

Ideje.hr

14. rujna 2018. / Članci

Deset godina financijske krize

Polemika Stiglitz – Summers oko sekularne stagnacije: Može li se ekonomijom upravljati ili se ona razvija sama od sebe

Dok se pripremamo za novu krizu, piše Stiglitz, treba voditi računa da je slabašno upravljanje oporavkom od Velike recesije favoriziralo banke i bogate, da su trebale godine da drugi dođu do daha. Teorija sekularne stagnacije, koju je reafirmirao Summers, služila je da opravda tu politiku. Summers pak tvrdi da je američka vlada u Obamino vrijeme, kad je on bio ekonomski savjetnik, izdašno poticala ekonomiju

Priredio Karlo Vajdić

11. rujna 2018. / Članci

deset godina od pada banke lehman brothers

Financijska kriza iz 2008. stvorila je novi financijski poredak: ovisnost svijeta o američkoj administraciji je porasla

Za kraj rujna Ideje.hr planiraju raspravu o deset godina od početka Velike recesije. Karlo Vajdić prikazuje članak koji je u tom povodu britanski ekonomist Adam Tooze objavio u časopisu Foreign Affairs, a čija knjiga Crashed upravo postaje bestseler. Tooze opisuje kako je američka centralna banka pumpala dolare širom svijeta, kako su ovisne o njoj postale izabrane centralne banke drugih zemalja, te kakav je svjetski financijski poredak kreirala Velika recesija

Priredio Karlo Vajdić

8. rujna 2018. / Članci

razmišljanja

Na financijskim tržištima više ne trguju ljudi: Slijedi li kapitalizam i dalje moralni nauk Adama Smitha

Do nedavno je kapitalizam na sebe gledao kao na moralno superioran sustav (u Smithovom smislu). Danas i kod njegovih mladih lavova to izaziva podsmijeh i kolutanje očima

Zvonimir Šikić

7. rujna 2018. / Članci

U globalnom okruženju (1)

Četiri desetljeća stagnacije. Preslikavanje tuđih terapija nije lijek za domaću patologiju

Udio našeg gospodarstva u svjetskom rapidno opada skoro pola stoljeća, prosječne plaće su imale veću kupovnu moć 1978. godine, a produktivnost kapitala i rada je više manje ista kao i sedamdesetih, piše Josip Tica u prvom članku u kojem predstavlja globalna kretanja, a zatim Hrvatsku s njezinim bolestima. Koristi od "outsourcinga" industrija sa zapada na istok Europe uglavnom su zaobišle Hrvatsku. Kako zbog naše "Nizozemske bolesti" (turizma), tako i zbog tipa kapitalizma koji ovdje prevladava

Josip Tica

4. rujna 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

U državama u kojima je regulativa otežavala pokretanje biznisa, kad je teret olakšan, ipak nije došlo do pokretanja poslovne aktivnosti

Pravi izazov je određivanje odgovarajuće razine regulative, a ne njeno uklanjanje u potpunosti, piše Valentina Vučković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u najnovijem broju časopisa InterEULawEast. K tome, još ne postoji općeprihvaćeni teorijski okvir za analizu konkurentnosti, upozorila je autorica. Novo izdanje časopisa Food Technology and Biotechnology istražuje moguću primjenu ekstrakta dalmatinske kadulje pri prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Karlo Vajdić

4. rujna 2018. / Članci

kako je u kazališta uvedeno samoupravljanje (2)

Povijest se ponavlja. Zbog rasterećenja proračuna, kazališta 1953. postaju – privredne ustanove! S minimalnim dotacijama

Grandiozno zamišljeno gostovanje HNK u Londonu u siječnju 1955, bilo je izravni nastavak Titova posjeta Velikoj Britaniji u ožujku 1953. (samo deset dana nakon Staljinove smrti), piše Snježana Banović u drugom članku o kazalištu nakon Drugog svjetskog rata, u kojem opisuje oslobađanje individualne inicijative, odmak od socrealizma ali i nadzor Partije da se ne skrene u "buržoaska prenemaganja". Posebna je tema - financiranje

Snježana Banović

25. kolovoza 2018. / Članci

međunarodne financije i međunarodna politika

Koliko je opasna turska kriza? Jesu li na udaru skupljeg novca i zemlje koje su vodile sličnu ekonomsku politiku

Dok jedni komentatori procjenjuju da bi „Turska mogla proizvesti krizu veću no što ju je proizvela Grčka“ i da će „bankrot Turske biti najveći u financijskoj povijesti“, javljaju se i analitičari kojima „računica govori“ da Turska ne može bankrotirati, piše Ratko Bošković u članku u kojem prikazuje koje su banke i zemlje najizloženije prema Turskoj te koje su vodile sličnu ekonomsku politiku u razdoblju jeftinog novca

Ratko Bošković

24. kolovoza 2018. / Članci

kako je u kazališta uvedeno samoupravljanje (1)

Zbog ideološke slabosti partijske nomenklature, zadatak idejnog zaokreta od staljinizma pripao je kulturi. Što je govorio Krleža

Na temelju podataka prikupljenih za svoju novu knjigu Kazalište za narod, Snježana Banović napisala je za Ideje.hr u dva nastavka članak o uvođenju samoupravljanja u kazališni sustav početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Iako je kulturi dodijeljen zadatak prekida sa staljinizmom, kazalištarcima nova organizacija nije odmah baš legla. U sljedećem će nastavku biti prikazano financiranje u novom sustavu

Snježana Banović

19. kolovoza 2018. / Članci

Obljetnice

Pola stoljeća od nasilnog slamanja Praškog proljeća. Kako je konačno iščezla Havelova, Kunderina i Formanova Češka

Riječi humanizam, solidarnost, ljudska prava, građansko društvo koje su bile vodilja Baršunastoj revoluciji mnogi ismijavaju, a ljude koji zagovaraju te vrijednosti pogrdno nazivaju havloidi. Kako se transformirala zemlja s najnižom stopom nezaposlenosti u Europi, što joj danas znači riječ sloboda, kome su bliži današnji politički lideri

Sofija Kordić

16. kolovoza 2018. / Članci

Kompletiranje postkomunizma

Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

Da je netko prije desetak (pa i prije pet) godina ustvrdio kako je Orban ravnopravan Angeli Merkel kao lider evropskih pučana, bio bi ismijan; danas svakako više ne. Da je netko prije desetak godina ustvrdio kako države poput Mađarske i Poljske mogu otvoreno prkositi Evropskoj komisiji, bio bi ismijan. Kako se to dogodilo, i je li to dobro, piše Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

15. kolovoza 2018. / Članci

Kako je stvoren fiskalni prostor za porezna rasterećenja

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

Milan Deskar-Škrbić detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?

Milan Deskar-Škrbić

14. kolovoza 2018. / Članci

modelni organizmi i eksperimentalne životinje

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

Kada se čovjek u funkcionalnom smislu rastavi na najelementarnije biokemijske procese, poput razgradnje hranjivih tvari, stvaranja energije za rad stanica i slično, onda na toj razini nema puno razlike između spomenutih organizma i nas, piše Tamara Čačev. Jasno je da postoje etičke prepreke u eksperimentima na čovjeku, no što karakterizira izabrane organizme?

Tamara Čačev

10. kolovoza 2018. / Aktualno

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Ivo Bićanić

8. kolovoza 2018. / Članci

Javne financije

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

Krajem ove 2018. godine javni dug Hrvatske iznosio bi 73.7 % bruto domaćeg proizvoda, javni dug Grčke bio bi više nego dvostruko veći, 177.8 posto, piše: profesor Cota. Od 2012. godine kamata na javni dug Hrvatske je dvostruko veća nego kamata na javni dug Grčke, jer je Grčka provela restrukturiranje javnog duga. Jedini koji je suvislo iznio prijedlog o restrukturiranju javnog duga bio je bivši guverner HNB-a Rohatinski na okruglom stolu koji su organizirali Nezavisni sindikat znanosti i časopis Banka u travnju 2014. godine

Boris Cota

6. kolovoza 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

Dvoje autora navodi zašto bi se broj citata trebao koristiti samo kao pomoćna mjera kvalitete znanstvenog rada i navode primjere manipuliranja citatima kao što su samocitiranje, kartelsko citiranje, iznuđeno citiranje. itd: oni autori koji više citiraju mogu računati da će i njihovi radovi biti više citirani; neki istraživači citiraju samo radove iz probranih časopisa čime se uvećava njihov faktor utjecaja; neki urednici uvjetuju dodavanje nepotrebnih citata kako bi pristali na objavljivanje članka; petina autora iz ekonomije, sociologije, psihologije i raznih poslovnih disciplina iskusila je iznuđeno citiranje. Međutim, i sam članak o citiranju podložan je prigovorima

Karlo Vajdić

3. kolovoza 2018. / Članci

Povodom izložbe 60-tih u Muzeju za umjetnost i obrt

Kad je Zagreb sudjelovao u mijenjanju umjetničke povijesti: Zašto je Anna Halprin toliko značila Tomislavu Gotovcu?

Gostovanje na Muzičkom biennalu u Zagrebu 1963. godine skupine Dancer’s Workshop s tri predstave, od kojih je jedna Five Legged Stool ušlo je u povijest plesne umjetnosti. Zašto, objašnjava Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

1. kolovoza 2018. / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Dario Hrupec

27. srpnja 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba

Sanja Gašparović i Ana Sopina sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta u novom broju časopisa Prostor analizirale su nekoliko desetljeća gradskih planova da bi ukazale na postepeni nestanak zelenila iz planiranja grada Zagreba, dok je u časopisu statističkog društva ustanovljeno da Linderova hipoteza, prema kojoj države sličnog stupnja razvitka međusobno više trguju, za Hrvatsku ne vrijedi, nego je bliža drugom modelu - gravitacijskom

Karlo Vajdić

24. srpnja 2018. / Članci

Europska nagrada za okoliš za poduzetnike

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije

Mirjana Matešić

21. srpnja 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Egalitarni Island ima lidere improvizatore. U Litvi, zaposlenici su poslušni a lideri birokrati

Homogena kultura Islanda i heterogena kultura Litve utječu na karakteristike koje se traže od lidera i šefova u tim državama. Ovih su dana objavljeni i radovi o utjecaju društveno odgovornog poslovanja na rezultate kompanija i rad kojim je otkrivena ispodprosječna digitalizacija hrvatskog turizma

Karlo Vajdić

19. srpnja 2018. / Članci

granice rasta

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi

Ivo Bićanić

16. srpnja 2018. / Aktualno

Sveučilište u Rijeci

Konferencija The Future is Now – znanost za bolju budućnost

Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci broji deset članova. Prva konferencija članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci održana je 6. srpnja ove godine na temu „Science first – znanost, a ne predrasude“. Druga konferencija je u ponedjeljak 23. srpnja

Ideje.hr

15. srpnja 2018. / Članci

socijalna psihologija

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

Nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji vjerojatno će se, kad splasne euforija, detaljnije psihološki i sociološki analizirati. Andrijana Mušura Gabor u ovom članku nudi moguće odrednice budućih analiza: pitanje kako funkcionira tim (za razliku od grupe), što je vođa a što emotivna inteligencija, tu je i problem poistovjećivanja (socijalnog identiteta), kakav je odnos promatrača prema autsajderima (malim nacijama) i kakve sve to veze ima s vjerom u pravedan svijet

Andrijana Mušura Gabor

14. srpnja 2018. / Članci

70. obljetnica 1948.

Vidov-dan koji traje: Rezolucija Informbiroa, značenje i posljedice

U tek uspostavljenom hladnoratovskom Istočnom bloku prije sedamdeset se godina pojavila prva napuklina. Žarko Puhovski prikazuje njezinu ideološku osnovu te kako je dovela do recentnih zbivanja

Žarko Puhovski

13. srpnja 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Nije jednoznačno: Utjecaj subvencija na produktivnost prije i nakon pristupa EU, u recesiji i u razdoblju rasta

Članak objavljen u časopisu Društvena istraživanja istražuje efekte državne pomoći na produktivnost poduzeća u Sloveniji u petnaestogodišnjem razdoblju, a u istom izdanju časopisa dvojica autora analiziraju tekst kurikularne reforme stavljajući naglasak na problematiku neoliberalizma koji teži redefiniciji pojedinca prema jedinstvenom modelu poduzetnika

Karlo Vajdić

7. srpnja 2018. / Aktualno

predavanje filipa novokmeta

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

Nejednakost u Hrvatskoj raste već od kraja osamdesetih, ponajprije zbog rasta udjela najviših dohodaka u ukupnim dohocima. Rast nejednakosti, međutim, nije neizbježan (a nije ni povoljan), nego je posljedica izabranih politika (političke ekonomije). Rast nejednakosti izaziva kompenzacijske politike prema najslabije stojećima, što stanjuje srednji sloj i slabi potporu demokratskim vrijednostima

Ideje.hr

6. srpnja 2018. / Članci

biologija

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života

Tamara Čačev

5. srpnja 2018. / Članci

društveno vlasništvo u 21. stoljeću

U Hrvatskoj je hrabrost predložiti rješenja iz uspješnih zemalja: Zašto ne osnovati narodni turistički fond

Kako bi moglo izgledati društveno vlasništvo za 21. stoljeće? Ovdje predlažem osnivanje fonda koji bi bio sličan sovereign wealth fondovima koji već postoje u brojnim zemljama. U Hrvatskoj bi se mogao temeljiti na prihodima turističkog sektora. Fond bi u manjem postotku, primjerice 10 ili 20 posto, ušao u vlasničku strukturu većih turističkih kompanija te bi svakom punoljetnom građaninu isplaćivao godišnji prihod. Takva institucija bi mogla imati podršku i lijevih i desnih građana. Ona sama po sebi nije dovoljna da bismo demokraciju proširili na privredu, ali bi mogla vratiti vjeru u javni interes te pomoći da se otvore i druge teme iz područja ekonomske demokracije.

Marko Grdešić

2. srpnja 2018. / Aktualno

Najava predavanja Filipa Novokmeta, 4. srpnja u 16:00

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija. Predavanje o kretanju nejednakosti u Hrvatskoj održat će u srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a/1 u Zagrebu

Filip Novokmet

30. lipnja 2018. / Članci

prikaz zbornika Cultural Capitalism in Yugoslavia: (Post)Socialism and Its Other, Palgrave Macmillan

Socijalizam – Drugo kapitalizma i/ili kapitalizam – Drugo socijalizma? O kulturnom kapitalizmu na (post)jugoslavenski način

U kakvom su odnosu kultura i politika? A kultura i ekonomija? Što je baza, a što nadgradnja? Što nam lokalno (jugoslavensko i postjugoslavensko) iskustvo govori o globalnom? Što kada u vlastitoj, individualnoj i kolektivnoj prošlosti vidimo mogućnost emancipacije, a ne razlog povinjavanju? Kako vlastitu prošlost uključiti u strukturnom smislu u sadašnjost i kako na njoj graditi ako već ne svijetlu, tada barem neku budućnost? Što su, na koncu, iz perspektive kulturnih praksi na prostoru bivše Jugoslavije, socijalizam i kapitalizam?

Danijela Lugarić Vukas

30. lipnja 2018. / Aktualno

predavanje filipa novokmeta

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija

Ideje.hr

30. lipnja 2018. / Članci

Što smo naučili o sebi u vrijeme informacijske revolucije

Prosječni manager trećinu radnog vremena potroši na elektronsku poštu: to je distrakcija, ali i potencijal

Procjena je McKinsey Globalnog Instituta da društvene tehnologije imaju potencijal povećati produktivnost zaposlenika za 20-25% samo zbog mogućnosti pristupa znanju kojeg sadržavaju društvene mreže

Andrijana Mušura Gabor

29. lipnja 2018. / Članci

okoliš

Dilema – energetska oporaba ili recikliranje otpada? Još uvijek četiri petine bacamo u polje

Hrvatska se obvezala do 2020. godine, što je za samo godinu i pol dana, odvojeno sakupiti i reciklirati minimalno 50% miješanog komunalnog otpada. Nismo niti blizu ostvarenja ove obveze, piše Mirjana Matešić. Svaki od četiri ministara u posljednjih šest godina imao je svoju viziju prioriteta i metoda, koje su se često kosile s donesenim propisima, hijerarhijom gospodarenja otpadom pa i realnim tehnološkim mogućnostima. Politika je sklona popuštati aktivističkim udrugama koje se vode parcijalnim interesima, jer su glasne i vidljive u javnosti

Mirjana Matešić

23. lipnja 2018. / Aktualno Članci

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.

Snježana Banović

22. lipnja 2018. / Članci

njemačka

Studija o segregaciji u gradovima: bogati žive uz bogate, siromašni uz siromašne, bez obzira na boju kože ili nacionalno porijeklo

U pola analiziranih njemačkih gradova ima četvrti u kojima više od pedeset posto mladih živi od socijalne pomoći, a to ih onda klasificira kao slumove, geta, piše Anđelko Šubić. I gradovi se razdvajaju na bogate i siromašne. Premda u Recklinghausenu od 114 tisuća stanovnika njih 51.409 (2016.) prima socijalnu pomoć - 45%, po socijalnoj su segregaciji najviše na ljestvici istočnonjemački gradovi

Anđelko Šubić

20. lipnja 2018. / Članci

Zapošljavanje (2)

Iako broj nezaposlenih pada broj uključenih u javne radove raste, čak i onih sa srednjom i višom školom. O čemu se tu radi

Umjesto na izgradnju ljudskog kapitala u politici zapošljavanja sve se više koriste javni radovi, piše Mario Munta. Kao stvoreni su za 'spaljivanje' novca. Idealni su za stvaranje privida o smanjenju nezaposlenosti iako je perspektiva angažiranih da ostanu na tržištu rada izrazito neizvjesna. I možda najtragičnije od svega, javni radovi su plodno tlo za politički klijentelizam i korupciju

Mario Munta

20. lipnja 2018. / Aktualno Članci

TJEDAN SUVREMENOG PLESA od 6. do 12. lipnja

Zašto vam je promaklo da je u Zagrebu nedavno održan festival suvremenog plesa? Pogledajte kratki prikaz, uživat ćete

Šteta je što ovaj Tjedan suvremenog plesa nije omogučio publici razgovor s autorima i izvođačima odmah nakon odigranih predstava kada je sva publika još pod dojmom. Tako su mnoga pitanja ostala bez odgovora.

Ljiljana Mikulčić

18. lipnja 2018. / Članci

Rasprave

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu

Milan Deskar-Škrbić

16. lipnja 2018. / Članci

pola stoljeća od 68.

Fantazmokracija!? Postumni trijumf kultur-talibanske uobrazilje nad revolucionarnošću polit-idiota

Pokret 1968. izbio je kao nezajažljiva globalna ambicijna za promjenom, i to u vrijeme kad je mnogo više ljudi nego danas smatralo da se svijet pozitivno razvija, piše Puhovski u članku u kojem detaljno analizira zašto je izostala radikalna promjena poretka (revolucija), kakav je bio utjecaj 68. na umjetnost, kakav odnos prema znanosti, što se sve promijenilo u svakidašnjem životu te kako desetljećima pokret inspirira copycat prosvjednike. Na kraju članka opisuje kako je u Jugoslaviji pokret zagovarao liberalne ideje suprotstavljajući se socijalnoj osnovi tih ideja

Žarko Puhovski

13. lipnja 2018. / Članci

Europski semestar i zapošljavanje (1)

Politika zapošljavanja, ako postoji, potpuno zanemaruje ljude: Začelje je rezervirano za Hrvatsku i u pogledu obrazovanja odraslih

U trenutku kada Europska komisija izlazi sa svojim godišnjim preporukama zemljama članicama u sklopu Europskog semestra, jasno je više nego ikad prije kako hrvatski pristup rješavanju problema nezaposlenosti gađa ,,u ništa''. Pola desetljeća nam, iz godine u godinu, vanjski eksperti trube o potrebi ulaganja u ljudski kapital, a Hrvatska novac uporno baca u prazno

Mario Munta

10. lipnja 2018. / Aktualno

poziv na raspravu zašto je hrvatska zaostala (2)

Može li se javnim financijama utjecati na razvoj? Kako?

Rasprava o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja održat će se u utorak, 19. lipnja u 15:00 sati u Ulici Florijana Andrašeca 18a/1. Uvodničari su prof. Boris Cota i Milan Deskar – Škrbić. U raspravi sudjeluju: prof. Ljubo Jurčić, dr. sc. Željko Lovrinčević, dr. sc. Damir Novotny, prof. Zdravko Petak, Vilim Ribić, prof. Nenad Zakošek i drugi.

Ideje.hr

10. lipnja 2018. / Aktualno

Uz početke globalnog trgovinskog rata

Na svijetu ima posla i za manje efikasne: doktrina komparativne prednosti koju mnogi ne razumiju

Pretpostavimo da su Amerikanci efikasniji od Kineza u proizvodnji i soje i čelika, započinje Zvonimir Šikić objašnjenje doktrine komparativne prednosti, koju - kaže - mnogi ne razumiju, a u povodu Trumpove najave globalnog trgovinskog rata. Ne znači to da je isplativije ako Amerikanci proizvode i jedno i drugo. Naprotiv, kako razlika u efikasnosti nije jednaka ipak je isplativije da Kinezi (Europljani ...) proizvode nešto u čemu su Amerikanci također efikasniji. Što?

Zvonimir Šikić

8. lipnja 2018. / Članci

Monetarna politika

Njemački zahtjevi za monetarnom stabilnošću eurozone – razuman strah od hiperinflacije ili dogmatsko gušenje proizvodnje i radnih mjesta?

Njemačka marka bila je primjer valute koja ima stabilnu vrijednost. Darko Oračić iscrpno opisuje "jastrebovsku" tradiciju Nijemaca u monetarnoj politici, njezin povijesni korijen u vremenima njemačke marke te suvremene izdanke u razdoblju nakon njezine zamjene eurom. Značaj takvih stavova mogao bi se još povećati ako na čelo Europske centralne banke dođe Nijemac

Darko Oračić

7. lipnja 2018. / Aktualno

uz svjetsko prvenstvo u nogometu

Nadežda Čačinovič se priprema za prvenstvo. Skuplja sličice za album Panini. Ali, ima problema

Dopuštam svakome da to smatra očitim dokazom mentalne regresije. To me ne brine: poteškoća je prije svega u tome što nema normalnog kruga vršnjaka da razmjenjujem sličice pa je stvar nepotrebno skupa, piše prof. Čačinović. No to nije sve - autorica ne uspijeva odoljeti zovu filozofije umjetnosti i pitanja o smislu života

Nadežda Čačinovič

7. lipnja 2018. / Članci

nova talijanska vlada

Na cijelom je svijetu hladan ostao jedino predsjednik Italije Mattarella. A to mu je i ustavni zadatak

Stranim je komentatorima talijanske politike oduvijek teško razlučiti fikciju od stvarnosti, pojavno od sadržajnog, jer su politički narativ i komunikacija izrazito teatralni, a nerijetko i krajnje neozbiljni, objašnjava Aleksandra Šućur. Iza te "buke i bijesa" stoji procedura odmjeravanja snaga i biranja politika, u kojoj je čak moguće da su stranke u vladi u koaliciji s oporbenim strankama. Nova talijanska vlada sastoji se od jakobinskog žara i diletantizma, a percipiraju je desnom

Aleksandra Šućur

6. lipnja 2018. / Aktualno

Tržište rada i obrazovna politika (2)

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.

Ozana Nadoveza

6. lipnja 2018. / Aktualno

Poziv na raspravu o knjizi Besplatno

Sve ili ništa: Što se mijenja u digitalnom dobu

Rasprava će se održati u petak, 8. lipnja u 19:30 u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, a sudjelovat će Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Nikola Vrdoljak i autor. Raspravu moderira urednik knjige Ognjen Strpić

Ideje.hr

2. lipnja 2018. / Članci

mogućnosti razgovora

N. Čačinovič o mogućnosti razgovora sa Ž. Markić: argumenti, sumnja i sklonost priklanjanju većini

Većinski stavovi nereflektirane vrste, ili jednostavno rečeno zablude, predrasude i gluposti, nisu uklesani u kamen i mogu se i promijeniti, piše autorica. Ali, kakve učinke mogu imati ove rečenice kada toliki ljudi potpisuju referendumski zahtjev koji je nejasan, neizvediv i protuustavan a u kojemu se može razabrati tek da je nekako protiv Srba a onda i protiv onih koji nisu (više) naši, nisu za narod. Što će mi u mojemu protivljenju pomoći sve ono što znam o argumentiranju i komuniciranju i o logičkim pogreškama?

Nadežda Čačinovič

31. svibnja 2018. / Članci

biologija

Deekstinkcija: Čovjek će uskoro moći rekreirati izumrle vrste, ali koje da vrati u život? Hoće li tek to narušiti bioravnotežu

Dr. George Church, ekscentrični doajen molekularne biologije i veteran dekodiranja genoma, bacio se na područje sintetske biologije na kojoj se i temelje noviji pristupi u oživljavanju izumrih organizama. Postoji mogućnost da mamut bude rekonstruiran za dvije godine

Tamara Čačev

31. svibnja 2018. / Članci

fizika i ljudi

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

Kako laik o kvantnoj fizici ne zna praktički ništa a Feynman, Bohr, ljudi koji su gradili kvantnu teoriju kažu da to nitko ne može razumjeti, ne treba čuditi da su šarlatani prepoznali zlatni rudnik. Pridjev kvantno modernom obmanjivaču garantira uspjeh. Dario Hrupec objašnjava da relacija neodređenosti međutim ne znači da je sve neodređeno kao što ni teorija relativnosti ne tvrdi da je sve relativno

Dario Hrupec

26. svibnja 2018. / Članci

politika i struka

Jagode i krv. Ili, predstavlja li politika vrhunac ljudske kreativnosti? 

Politika je gotovo općeprihvaćena kao (moralni, ali i intelektualni) negativum, kao oznaka supstancijalne ugroze slobode i dobrote, jednakosti i osobnosti, piše Žarko Puhovski. Jedan od političkih "krimena" je tzv. ignoriranje struke. Političko polje je, međutim, ograničeno tek "stvarima koje ljudi ne mogu sami mijenjati". Ignoriranje pak tog principa sužava političko polje, odnosno širi prostor autoritarnosti

Žarko Puhovski

26. svibnja 2018. / Članci

nova talijanska vlada

Izbor premijera kao spoj nespojivog. Koliko su predizborna obećanja iznevjerena i dokle se može ići

Stvaranje i ove vlade prilično je u skladu s talijanskom tradicijom koja iznalazi kompromis između gotovo nespojivih elemenata: diskontinuiteta i tradicije, populističkih novotarija s gerontokracijom, meritokracijom, diplomacijom, europeizma s euroskepticizmom, kreativnosti s konzervacijom, pravnika koji pišu ugovore koji ne poštuju formu ugovora, akademije i „zdravoseljačkog“, nema čega nema

Aleksandra Šućur

24. svibnja 2018. / Članci

FILM I POEZIJA

Godard je rekao: Film je započeo s Griffithom, a završava s Kiarostamijem. Abbas Kiarostami – vizualiziranje tišine

Posljednji film slavnog iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija 24 Frames gledalo je u Kinu Tuškanac u sklopu Subversive film festivala samo tridesetak gledatelja. Ljiljana Mikulčić piše da je riječ o jednom od najvažnijih redatelja u povijesti filma

Ljiljana Mikulčić

20. svibnja 2018. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Željko Ivanković

18. svibnja 2018. / Članci

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine

Ozana Nadoveza

14. svibnja 2018. / Aktualno

Politička ekonomija slučaja Agrokor (10)

Nakon ostavke Martine Dalić: Što će biti s nagodbom

Protivnika nagodbe među vjerovnicima zaista ima, jer njome gube više nego stečajem, s obzirom na to koja sredstva osiguranja imaju za svoja potraživanja. To je njihovo pravo, inače ne bi bila riječ o nagodbi, nego o prisili. To se znalo od samog početka pa je apsurdno optuživati ih da guraju zemlju u kaos dok je posao inače kao odlično obavljen (s “malim sjenama”)

Željko Ivanković

13. svibnja 2018. / Članci

fizika

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

Etiketa kandidata za teoriju svega obično se lijepi na model koji je univerzalan (u smislu da ujedinjuje ranije partikularne modele i opisuje sve fenomene na najmanjim skalama) i matematički elegantan. Ivica Smolić piše o pokušajima da se opis cijele prirode svede na par osnovnih jednadžbi: Prelazimo li iz „ere redukcionizma“ u „eru izranjajućih fenomena“? Dolazi li atribut „fundamentalan“ u pitanje? Bi li bez redukcionizma naša slika svijeta ipak bila nepotpuna

Ivica Smolić

13. svibnja 2018. / Publikacije

Why Liberalism Failed – prikaz knjige

Današnji je svijet loš jer je liberalizam od početka postavio stvari nakrivo

Glavna je teza knjige Why Liberalism Failed, da je na vrhuncu svojeg ostvarenja liberalizam pokazao da je utemeljen na principima koji neizbježno proizvode patologije. Iako ima mnoge mane, knjiga zahvaća korijene liberalizma, na razini kritike ideja njegovih filozofskih utemeljitelja Francisa Bacona, Thomasa Hobbesa, Johna Lockea. Fokusirana je na američku situaciju no mnoga zapažanja vrijede i drugdje

Leon Cvrtila

9. svibnja 2018. / Publikacije

knjiga

Laž leti, istina šepa za njom! Dobar, loš ili zao – Populizam u Hrvatskoj

Studija o populizmu u Hrvatskoj, autora Marijane Grbeše i Berta Šalaja, profesora sa Fakulteta političkih znanosti, nedavno je predstavljena u Studentskom centru u Zagrebu, a poslije i u nekolicini medija. Na prvom predstavljanju govorila je Jasmina Popović, komentatorica HRT-a, čiji govor o odnosu medija i populizma donosimo ovdje

Jasmina Popović

5. svibnja 2018. / Aktualno Članci

Karl Marx, o dvjestogodišnjici rođenja

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot

Žarko Puhovski

4. svibnja 2018. / Aktualno Članci

njemačka

Andrea Nahles, nova predsjednica SPD-a: Bučna, spremna za kavgu, žena, vjernica, što joj je od toga najvažnije

Ljevica već dugo ne pronalazi ni smjer ni ideologiju. Njemački SPD izabrao je novu predsjednicu stranke Andreu Nahles, s povijesno niskim postotkom glasova. Čak su je i stalni glasači dočekali na nož. No ona ne odustaje. Anđelko Šubić analizira nudi li išta novoga

Anđelko Šubić

4. svibnja 2018. / Članci

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

26. travnja 2018. / Članci

umjetnost i bolest

Umjetnici s okom liječnika i znanstvenika: bolesti na slikama majstora

Velázquezovi patuljci su bolovali od ahondroplazije uzrokovanje najvjerojatnije mutacijom gena FGFR3; Cezaneov prijatelj Achille Emperaire od bolesti koju najčešće uzrokuju mutacije gena COL2A1; a Andrea Mantegna je prikazao sluškinju za koju se danas pretpostavlja da je bolovala od neurofibromatoze tipa 1. Čak je i Van Gogh prikazao suncokrete čije su glavice cvijeta bogate laticama nastale kao rezultat mutacije u genomu suncokreta

Tamara Čačev

24. travnja 2018. / Članci

zdravstvo i politika

Uz neodgovornost građana prema zdravlju i mala izdvajanja za zdravstvo Hrvatska ima rezultate iznad očekivanih. Kako?

U publikaciji State of Health in the EU Europska je komisija predstavila glavna obilježja, izazove i probleme zdravstvenih sustava u zemljama članicama. Radi se o poredbenoj analizi zdravstvenih sustava prema nekoliko ključnih obilježja: zdravlje, čimbenici rizika, zdravstveni sustav te rad zdravstvenog sustava. Nije iznenađenje da prema većini pokazatelja spadamo među lošije zdravstvene sustave u EU. Međutim, Šime Smolić dodatno je pojasnio situaciju vlastitim izračunima postotka ljudi starijih od pedeset koji piju po pet lijekova dnevno ili su u posljednjih 12 mjeseci bile hospitalizirane te drugim pokazateljima

Šime Smolić

23. travnja 2018. / Aktualno Članci

UZ IZLOŽBU MIT I STVARNOST Šezdesetih U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT od 26. 04 do 30. 09. 2018.

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

Na izložbi o Šezdesetima, koja se uskoro otvara u Zagrebu, dio je posvećen - plesu, a autorica je plesačica i povjesničarka plesa Maja Đurinović. Ljiljana Mikulčić s njom razgovara ne samo o izložbi i razdoblju koje obuhvaća, nego i o povijesti plesa u Hrvatskoj te o odnosu prema toj umjetnosti

Ljiljana Mikulčić

20. travnja 2018. / Članci

kazalište i politika

Promet na pravcu Zagreb-Beograd i Beograd-Zagreb nakon Drugog svjetskog rata. Kako je (i zašto) obnovljen kazališni život

U pet nas slika teatrologinja Snježana Banović podsjeća na 70 godina rada Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu, s naglaskom na ulogu hrvatskih glumaca, redatelja i drugih kazališnih poslenika u pokretanju i afirmaciji tog kazališta osnovanog dekretom, s ciljem i misijom. Tko je u Beograd otišao samovoljno, tko se udomaćio, a tko nikako nije mogao svladati jezik

Snježana Banović

20. travnja 2018. / Članci

sukob interesa (2)

Pitanje etičkih načela: Što o imenovanju članova obitelji, bratića, sestrića, kumova misli javnost a što sudovi

U ovom članku Dalija Orešković opisuje kako je Ustavni sud dimenzionirao rad i ovlasti Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, detaljnije objašnjava potencijalni sukob interesa i obaveze dužnosnika kad se nađe u toj situaciji (a koje dužnosnici uglavnom zanemaruju). Također prikazuje kako je slučaj u kojem je gradonačelnik svojem bratiću poverio zastupanje grada ocijenilo Povjerenstvo a kako upravni sud. Što je gradonačelnik mogao, a nije učinio

Dalija Orešković

19. travnja 2018. / Aktualno Rasprave

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Ideje.hr

13. travnja 2018. / Članci

Kultura, civilizacija i priroda

Kultura se sve više oprirođuje, umjetnost više ne živi od klasične artificijelnosti, ipak – sektor se, čak i sindikalno, nastoji održati

Suvremena svijest o ugroženosti čovjeka koja je neraskidivo vezana uz ugroženost „okoliša“, naime prirode, umnogome dokrajčuje posebnost kulturne „sfere“, piše Puhovski. No, oni kojima je do kulture odista stalo ne trebaju odveć brinuti - tradicija socijalne proizvodnje smisla će biti nastavljena. Kultura će, poput legendarne ruže, proizvoditi isti miris (ili smrad) čak i ne bude li se tako zvala

Žarko Puhovski

12. travnja 2018. / Članci

Zašto Hrvatska zaostaje (3)

Mogu li se slabiji ekonomski rezultati objasniti činjenicom da Hrvatska nije liberalna nego je izborna (iliberalna) demokracija

U uvodnom izlaganju prve rasprave na temu Zašto Hrvatska zaostaje, održane 3. travnja, Velibor Mačkić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je razliku između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postavio pitanje je li hrvatsko zaostajanje posljedica političkog sustava. U drugom dijelu izlaganja govori koliki je (pozitivni) doprinos ortačkog kapitalizma na gospodarski rast

Ideje.hr

11. travnja 2018. / Aktualno

Festival znanosti 16.4. – 21.4.2018.

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

U dvadesetak hrvatskih gradova od 16. travnja do 21. travnja održat će se festival znanosti. U Rijeci će se održati predavanje o katastrofalnom tsunamiju u Jadranu prije 66 milijuna godina, u Zagrebu će se moći koristiti elektronski mikroskop, u Osijeku će biti riječi o Velikom prasku i revolucionarnoj CRISPR-Cas9 metodi, a u Puli o biohakiranju

Ideje.hr

7. travnja 2018. / Članci

Sukob interesa (1)