RASPRAVE
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
Razgovor su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti te Ideje.hr/Klub Batina. U sklopu doljnje snimke je i pauza između prva dva i posljednja dva izlaganja. Nakon svakog je bila diskusija, od kojih su neke morale biti i prekinute (zbog nedostatka vremena). Tomislav Bracanović je govorio o etičkim izazovima upotrebe umjetne inteligencije u medicini, ratu, itd. Blaženka Divjak o umjetnoj inteligenciji i obrazovanju i također zapravo postavila seriju etičkih pitanja: kakva je sudbina učitelja; što s prevarama na ispitima ali i prevarama u znanosti uz pomoć umjetne inteligencije?
Drugi je dio bio više ‘tehnički’. Tvrtko Tadić i Zvonimir Šikić su predstavili LLM (‘veliki jezični model’) odnosno kako radi Chat GPT, ali je razgovor završio hintom na usporedbu ljudskog mozga i neuronskih mreža u računalstvu, te pitanjima ima li smisla dualizam tijela i duše, koliko su promjene brze te radi li se u razvoju umjetne inteligencije o daljnjoj detronizaciji čovjeka s pijedestala na koji se samoskrivljeno popeo, a već Galileo i pogotovo Darwin su ga počeli izmiještati iz središta koje si je umislio.
Razgovor, koji je vođen na engleskom, moderirala je Ana Jerković iz hrvatskog Pugwasha.
24. listopada 2026.
INTERVJU TEO MATKOVIĆ
Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.
22. listopada 2026. / čita se 30 minuta
Uvod u tehno-oligarhe (4)
Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
22. listopada 2026. / čita se 14 minuta
Književnost
Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.