RASPRAVE
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
Razgovor su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti te Ideje.hr/Klub Batina. U sklopu doljnje snimke je i pauza između prva dva i posljednja dva izlaganja. Nakon svakog je bila diskusija, od kojih su neke morale biti i prekinute (zbog nedostatka vremena). Tomislav Bracanović je govorio o etičkim izazovima upotrebe umjetne inteligencije u medicini, ratu, itd. Blaženka Divjak o umjetnoj inteligenciji i obrazovanju i također zapravo postavila seriju etičkih pitanja: kakva je sudbina učitelja; što s prevarama na ispitima ali i prevarama u znanosti uz pomoć umjetne inteligencije?
Drugi je dio bio više ‘tehnički’. Tvrtko Tadić i Zvonimir Šikić su predstavili LLM (‘veliki jezični model’) odnosno kako radi Chat GPT, ali je razgovor završio hintom na usporedbu ljudskog mozga i neuronskih mreža u računalstvu, te pitanjima ima li smisla dualizam tijela i duše, koliko su promjene brze te radi li se u razvoju umjetne inteligencije o daljnjoj detronizaciji čovjeka s pijedestala na koji se samoskrivljeno popeo, a već Galileo i pogotovo Darwin su ga počeli izmiještati iz središta koje si je umislio.
Razgovor, koji je vođen na engleskom, moderirala je Ana Jerković iz hrvatskog Pugwasha.
13. studenoga 2026. / čita se 16 minuta
kazalište
Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.
13. studenoga 2026. / čita se 21 minutu
EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA
Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, objašnjava Oleg Maštruko.
13. studenoga 2026. / čita se 10 minuta
predavanje
Ispuštanje klora kod Ypresa 1915. godine bio je visokotehnološki pothvat, a danas se njime mogu koristiti vojske koje imaju samo spremnike i helikoptere. Jean Pascal Zanders održao je na zagrebačkom forumu Pugwash Hrvatska vrlo informativno predavanje o tome kako su se s kemijskom industrijom razvijali pojam 'otrov' i nova disciplina - toksikologija, koje su bitke vođene za zabranu kemijskog oružja od Haaga do Konvencije iz 1993. i kakvi se izazovi pojavljuju danas, od Sirije do Ukrajine