Mnoštvo je preporuka o prehrani i dijeta, ali nismo svi genetski isti, objašnjava Tamara Čačev. Korištenje genetičke informacije u području znanosti o prehrani kako bi se personalizirale prehrambene preporuke primjerne genetskoj osnovi svakog pojedinca moglo bi se pokazati kao značajno oružje u prevenciji bolesti
Čovjeka se može promatrati kao superorganizam u kojem se stanice čovjeka nalaze u kontinuiranoj interakciji sa mikroorganizmima. Istraživanja sugeriraju da jedemo određenu vrstu hrane koju preferiraju bakterije u našim crijevima ili da čak utječu na naše raspoloženje. Prisutnost ili odsutnost nekih mikoroorganizama u zdravih osoba u odnosu na oboljele od primjerice šećerne bolesti, metaboličkog sindroma ili upalnih bolesti crijeva, neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, krije potencijalnu poveznicu između nastanka i napredovanja bolesti