Stanje Europske unije
Glavak i Picula: Što je Von der Leyen rekla, što prešutjela
Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije.
s
Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije.
Kratku ali dramatičnu Grenlandsku krizu, napetost do sada neviđenu u odnosima SAD-a i ostalih NATO saveznika, komentira vanjskopolitički analitičar Luka Ignac. Zašto je Trump morao popustiti, i je li Europa pobijedila te što mora napraviti ako želi kapitalizirati ovakav rasplet?
"Poseban odnos" Britanije i SAD-a danas se čini sve manje posebnim - pregovori o trgovinskom sporazumu stali su unatoč naporima premijera Keira Starmera da igra ulogu "Trumpovog šaptača", a američki je predsjednik skoro jedinstveno nepopularan u Velikoj Britaniji, podjednako kao i aktualni čelnik britanske vlade. Tin Radovani objašnjava kako izgledaju dva glavna bloka na koja su se podijelili glasači u UK, zašto parlament ne odražava političku stvarnost države, te zašto geopolitičko okruženje gura Britaniju natrag u dublji odnos s EU.
Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni
Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.
Ako se sporazum EU i Mercosura u konačnici i primjeni, na Hrvatsku bi neposredni trgovinski utjecaj bio negativan, ali ne bi mnogo promijenio sadašnje stanje stvari, piše Josip Lučev u svojoj analizi. Nešto jeftinije i nešto dostupnije meso iz Brazila neće nam mnogo pogoršati situaciju, jednostavno zato što se loše nosimo s već aktivnom konkurencijom unutar EU. Proizvodimo tek dvije trećine hrane koju konzumiramo, i to unatoč EU potporama i usprkos tome što u poljoprivredi radi 5% stanovništva, što je relativno mnogo.
Ukrajina je prema ocjenama mnogih odavno poligon za geopolitičke kalkulacije, a posljednji Trumpov pritisak na Zelenskog potvrđuje, čini se, staru istinu: u svjetskoj areni moć određuje pravila, a moral vrijedi samo dok je koristan. piše Domagoj Juričić.
Ekonomske slabosti, unutarnje podjele i geopolitički pritisci spojili su se u savršenu oluju koja bi mogla transformirati Njemačku i EU, piše Domagoj Juričić u svojem osvrtu na rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Postavlja se pitanje ne samo što će se dogoditi u Njemačkoj, već i kako će Europska unija odgovoriti na najozbiljniju političko-ekonomsku krizu svoje ključne članice u posljednjih nekoliko desetljeća.
Robert Fico vratio se na mjesto premijera Slovačke i smjesta je krenuo u obračun s nezavisnim medijima, kao i s pravosuđem koje ga je proganjalo, piše Sofija Kordić. Slovački analitičari ipak vjeruju da neće uspjeti u "orbanizaciji" te zemlje, kao i da će iza zatvorenih vrata vjerojatno slijediti umjereni kurs sa zapadnim kolegama, no njegov je izbor ipak potencijalan problem za Ukrajinu, kojoj je stopirao dalje slanje vojne pomoći.
Zajednička europska jezgra sjećanja, predlaže Stevo Đurašković, bila bi izgrađena na isticanju političkog naslijeđa rimskog prava, prosvjetiteljstva i judeo-kršćanske etike, te kulturnog naslijeđa renesanse, racionalizma, empirizma, klasicizma i romantizma kombiniranog s poučavanjem i o naličjima tih povijesnih pojava, poput inkvizicije, kolonijalizma, revolucionarnog nasilja, klasnog tlačenja, zločina nacizma i komunizma
Postnacionalni identitet, na kojem Europska unija neuspješno inzistira, mogao bi se, u povodu rata u Ukrajini, zamijeniti nadnacionalnim identitetom, predlaže Stevo Đurašković, ali za to vidi malo nade, s obzirom na činjenicu da se s europskih pozornica skidaju djela ruskih klasika. I u popularnom serijalu Ratovi zvijezda Republika se skoro pa preko noći pretvorila u carstvo zla
Trebamo li „pojačanu suradnju“ Francuske i Italije interpretirati kao prekretnicu u unutarnjim odnosima navećih članica ili, još i više, u vanjskoj politici Europske unije, pita Aleksandra Šućur u članku u kojem interpretira dalekosežni Kvirinalski sporazum koji je Macron potpisao s Draghijem dan nakon posjeta Hrvatskoj a ostao je manje zapažen u hrvatskoj javnosti
Institut iz Kiela izradio je scenarije 'trgovinskog rata' u kojem se Europa oslanja samo na vlastitu proizvodnju. Rezultati su katastrofalni. Kakva je uloga promjene tečaja (euro - yuan) i posljedične inflacije piše Anđelko Šubić
Aleksandra Šućur u seriji će članaka pokušati produbiti „izazove pred Europskom unijom” s fokusom na politiku koja se razvija u europskim institucijama, na dvosmjerni odnos s politikama i političkim događajima u njenim najvećim i trend-setterskim državama, a imajući u vidu globalni kontekst, globalni interregnum, te očuvanje (ili nagrizanje) demokracije i vladavine prava u Uniji. U prvom članku povod je nedavni summit G7 u francuskom Biarritzu
Čelnici Višegradske skupine su brzo stali iza von der Leyen. Zašto - o tome se samo nagađa i u Njemačkoj, piše Anđelko Šubić. I ona je govorila protiv devastacije pravne države u Mađarskoj ili Poljskoj, čak je otvoreno podržala poljsku oporbu, no Ursula von der Leyen ipak ne izgleda kao političarka koja bi bila u stanju stvoriti takvu kritičnu masu da Višegradskoj skupini postane doista neugodno
Fiskalna konvergencija je konačni cilj koji bi potvrdio da su zemlje Europske unije zaista homogene, piše Vladimir Arčabić. Međutim, ne samo da među svim članicama unije ne postoji konvergencija, nego je dužnička kriza stvorila još veće podjele. Kako u pogledu održivosti fiskalne politike stoji stvar s Hrvatskom, u Europskoj uniji?
U javnosti se često tvrdi da više nije pitanje hoće li izbiti nova svjetska ekonomska kriza, već kada će do toga doći. Pojavila se prognoza da će recesija nastupiti 2020. godine. Premda ta prognoza još nema pouzdan temelj, postoji rizik, znatno veći u Europi nego u Americi, da će se uvjeti za nastanak krize uskoro steći. Italija je žarište
Macron ne oblikuje europsku viziju, nego Europu više brzina, piše Danijela Dolenec. Novi predsjednik Francuske kojeg mnogi karakteriziraju kao vizionara, raspadajućoj Europi nudi „more of the same“
Globalni ciljevi održivog razvoja usvojeni su prije gotovo dvije godine i od tada ih je prihvatio dobar dio europskog poslovnog svijeta. Zašto primjena ipak ide sporo? Što misle građani, javna uprava, srednji management, zaposlenici
Kako je Corbyn postigao neočekivani rezultat, gdje su prepreke za korak naprijed? Zašto je vjerojatno da unatoč općem nezadovoljstvu Theresa May vodi Veliku Britaniju sljedeće dvije godine, kroz pregovore o Brexitu? Koliko Brexit stoji i tko se za što zauzima