Već više od pet godina Jeremy Shearmur piše za Ideje. Izbor iz njegovih članaka upravo je objavljen u knjizi "Popperovo i Hayekovo nasljeđe" u izdanju Kruzaka. U dosad neobjavljenom predgovoru objašnjava koje su ideje dvojice mislilaca, koje su dosad bile u drugom planu, relevantne za razumijevanje današnjeg društva
Na početku su simpatizirali svaki sa svojom verzijom socijalističkih ideja. One su Polanyja odvratile od von Misesove kritike socijalizma, a studiranje von Misesa Hayeka je odvratilo od socijalizma. Jeremy Shearmur iznosi kritiku Polanyijeve Velike transformacije, koja danas ponovo stječe popularnost, na temelju iste, 1944. godine objavljene Hayekove knjige Put u ropstvo
O kraćem radnom tjednu trebamo razmisliti jer će povećana potražnja potaknuti ekonomiju (Keynes), jer će dodatno vrijeme na raspolaganju potaknuti produktivnost i inovacije (Schumpeter), jer će se smanjiti tehnološka nezaposlenost (Marx) i jer će ljudi imati više slobode da odaberu kako provoditi vrijeme (Hayek), piše Ivan Žilić u članku o knjizi svojeg profesora Pedra Gomesa
Donekle zapostavljeni pojam recipročne pravednosti kod Aristotela pokazuje se ključnim u razumijevanja razloga i svrhe nastanka novca, zaključuje Željko Ivanković u prikazu knjige Stefana Eicha o političkim teorijama novca. Koristi li se radi pravde novac je sredstvo konstituiranja političke zajednice, u kojoj je čovjek čovjek
S osloncem na knjigu britanskog sociologa Michaela Younga Uspon meritokracije, koja je objavljena prije više od 60 godina, Jeremy Shearmur analizira tu ideju od Platona do najnovijeg doba, u kojem je naišla na mnoštvo kritika. Jedna od njih je i problem raslojavanja i sve dubljeg propadanja onih koji se ne mogu osloniti na talente i vještine u postizanju uspjeha u društvu. Spominje i recentnu ideju 'socijalnog dohotka'
Ako bi se tržištu nametnulo da nagrađuje prema zaslugama zapravo bi ga se pretvorilo u administrativnu organizaciju. Slijedom tog Hayekovog zaključka Jeremy Shearmur ispituje koncept socijalne pravednosti, probleme zaostajanja žena u plaćama i napredovanju na rukovodeće pozicije, zatim pitanja klimatskih promjena i potrošačkih preferencija prema organskoj hrani. Može li se društvo riješiti tržišta
U ponedjeljak 11. prosinca Ideje.hr organiziraju raspravu o crony kapitalizmu u Hrvatskoj. Slučaj Agrokor to je pitanje aktualizirao. U ovom članku o teorijskim objašnjenjima sloma najveće hrvatske kompanije zapaženo je mjesto dano upravo kronističkom obrascu. Posebno je analizirano pitanje rješava li akcija države ijedan od pretpostavljenih uzroka rasta i sloma Agrokora. Odgovor je očekivan - ne!