Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić
Knjiga Network Propaganda kvantitativnom analizom ruši neke uvriježene pretpostavke. Nisu nove tehnologije presudno utjecale na politiku, nego se desnica epistemološki zatvara desetljećima a povratna petlja u mrežnom okruženju ekstremizaciju čini učinkovitijom na opću štetu. Autori optužuju izvedbenu neutralnost medija i tržišnu borbu za potrošačima za krizu istine u Americi
Vrlo je vjerojatno da će nedavno objavljena knjiga Davida Wallace-Wellsa bar privremeno postati hit i jedna od najvažnijih knjiga 2019. godine, piše Goran Mihelčić. U prilog joj ide aktualnost teme, široki i sveobuhvatni pristup kao i britak način izražavanja. Klimatska katastrofa je neizbježna, događa se već sada, a ni ekonomija, ni tehnologija ni buduće generacije neće je riješiti, iako - nije prekasno, nikad neće biti
Prosvjetiteljstvo je zasnovano na pretpostavci da svi možemo racionalno utemeljiti svoje postupke slobodnom uporabom vlastitoga razuma i na toj osnovi postići suglasnost s drugima, piše Nadežda Čačinović. Ne bi valjalo optužiti zagovaratelje lijevoga populizma da odbacuju ljudsku racionalnu jezgru, ali s time u vezi ostaje nekolicina otvorenih pitanja
Skupina istraživača, u kojoj je sudjelovao i naš autor, Kosta Bovan preuzela je podatke o svim predsjedničkim izborima na svijetu u posljednjih 10 godina, prikupili snimke govora te analizirali glasove kandidata. Rezultati su pokazali kako kandidati s dubljim glasom imaju veće šanse, ali samo ako im je glas varijabilan. Posebno je zanimljivo da šanse kandidata s dubljim glasom ovise i o dominantnoj ideologiji glasača
Većinski stavovi nereflektirane vrste, ili jednostavno rečeno zablude, predrasude i gluposti, nisu uklesani u kamen i mogu se i promijeniti, piše autorica. Ali, kakve učinke mogu imati ove rečenice kada toliki ljudi potpisuju referendumski zahtjev koji je nejasan, neizvediv i protuustavan a u kojemu se može razabrati tek da je nekako protiv Srba a onda i protiv onih koji nisu (više) naši, nisu za narod. Što će mi u mojemu protivljenju pomoći sve ono što znam o argumentiranju i komuniciranju i o logičkim pogreškama?
Politika je gotovo općeprihvaćena kao (moralni, ali i intelektualni) negativum, kao oznaka supstancijalne ugroze slobode i dobrote, jednakosti i osobnosti, piše Žarko Puhovski. Jedan od političkih "krimena" je tzv. ignoriranje struke. Političko polje je, međutim, ograničeno tek "stvarima koje ljudi ne mogu sami mijenjati". Ignoriranje pak tog principa sužava političko polje, odnosno širi prostor autoritarnosti
U Njemačkoj zapravo ne postoji podjela crkve od države. Crkva je jasno i nedvosmisleno podređena državi, ne samo sporazumom o konkordatu iz 1933. nego i prije toga su svi viši crkveni dužnosnici bili i jesu dužni položiti zakletvu vjernosti i poštivanju zakona ove zemlje. Bonus pitanje za znatiželjne: Koje institucije i koja zanimanja u Njemačkoj uživaju najviše povjerenje i kako su rangirani svećenici i crkve? Zašto?
Demokracija „kao takva“ naprosto nije rješenje – iako je uvjet rješenja. Trebat će, naime, uz vladavinu većine, i jasna razrada prakse samosustezanja te većine u obnašanju vlasti
Je li Plenković odabrao put personalizacije vlasti kao lijek protiv korporacijske i hadezeovske privatizacije države, ili se pak umrežuje i sam kao političko jamstvo održavanja cijele te kobne strukture? Vidjet će se upravo na primjeru Agrokora