s
f i y S

EU

Dijeljenje svijeta. Četiri velika međunarodna summita.
Budućnost europske države bez ustava. Što nakon kraja poretka koji je omogućio Dayton?

20. listopada 2023. / čita se 31 minutu

Božo Kovačević

BOSNA I HERCEGOVINA

Budućnost europske države bez ustava. Što nakon kraja poretka koji je omogućio Dayton?

Međunarodna zajednica koja je privoljela zaraćene snage na prihvaćanje sporazuma iz Daytona danas više ne postoji, a Vijeće sigurnosti UN-a zbog ruskog veta više ne može jamčiti cjelovitost BiH, piše Božo Kovačević u svojoj analizi nastanka i predviđanjima budućnosti susjedne države. Blokada Republike Srpske integracija u EU i NATO znači da BiH još dugo neće ući u te organizacije, no da će one zato biti sve prisutnije u njoj kao jamci njezine cjelovitosti.

Dijeljenje svijeta. Četiri velika međunarodna summita.

9. srpnja 2022. / čita se 18 minuta

Božo Kovačević

međunarodna politika

Dijeljenje svijeta. Četiri velika međunarodna summita.

Nije isključena mogućnost da drugi hladni rat koji se upravo intenzivira širom Globusa, za razliku od prethodnog završi nuklearnim ratom. Zbog toga bi možda ipak bilo dobro razmišljati o dodatnim diplomatskim naporima, završava Božo Kovačević informativni pregled lipanjskih summita BRICS zemalja, Europskog vijeća, G7 i NATO-a

Merkel ni blizu najavljivanoj penziji. Njemačko predsjedanje EU u doba Covida i Konferencija o budućnosti Europe.

8. rujna 2020. / čita se 13 minuta

Aleksandra Šućur

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (3/1)

Merkel ni blizu najavljivanoj penziji. Njemačko predsjedanje EU u doba Covida i Konferencija o budućnosti Europe.

Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju

Istočni grijeh male otvorene ekonomije i helikopterski novac? Postoji li drugi način?

11. travnja 2020. / čita se 10 minuta

Boris Cota

coronavirus i ekonomska kriza

Istočni grijeh male otvorene ekonomije i helikopterski novac? Postoji li drugi način?

Helikopterski novac je direktni namjenski bespovratni novac za programe određenog trajanja, koji se transferira preko ministarstva financija a ne povećava javni dug, objašnjava Boris Cota. Riječ o moćnoj politici, uz određene rizike. Neovisno o prikupljanju novca na domaćem tržištu, Hrvatska će se u okolnostima korona krize morati zaduživati i u inozemstvu. Cota zaključuje da će sve ovisiti o poziciji ECB-a i EBRD-a, odnosno hoće li zemlje članice ići prema spašavanju EU-a ili dezintegraciji

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

10. lipnja 2019. / čita se 10 minuta

Anđelko Šubić

Europska kadrovska križaljka

Koje mjesto Nijemcima, predsjednika Komisije ili središnje banke? Tko na konklavu dolazi kao papa, odlazi kao kardinal.

Nakon izbora za Europski parlament vođe se trebaju dogovoriti o kadrovskim pozicijama: tko će predsjedati Parlamentom i Komisijom, voditi povjerenstvo za vanjsku i sigurnosnu politiku ... Jedna od najvažnijih pozicija je mjesto guvernera Europske središnje banke. Tu se testiraju odnosi ne samo između stranaka nego i između zemalja, sjevera i juga, starih i novih članica. Hoće li Nijemci trgovati Weberovom kandidaturom za mjesto predsjednika Komisije, ne bi li Jensa Wiedmanna dobili na mjestu guvernera? Koliko utječu rezultati izbora?

Može li u Hrvatskoj biti kvalitetne rasprave o euru? Malj državnih institucija i slobodni strijelci!

31. ožujka 2019. / čita se 8 minuta

Ivo Bićanić

Uvođenje eura (6)

Može li u Hrvatskoj biti kvalitetne rasprave o euru? Malj državnih institucija i slobodni strijelci!

Ivo Bićanić donosi popis tema o kojima se u Hrvatskoj treba ozbiljno raspraviti prije ulaska u eurozonu, no ujedno i ističe skepsu oko vjerojatnosti razumne rasprave. Jedna struja je već unaprijed odlučila, imat će malj državnih institucija, novce, ljude i resurse. Druga je neorganizirana i neusklađena, bez pristupa novcima i resursima, bez pravih mogućnosti da razradi svoje dobre ideje. To ne obećava jednaki tretman ideja, ali osigurava ugrađenu pristranost što nije put do najboljeg rješenja.

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

16. veljače 2019. / čita se 11 minuta

Nada Švob-Đokić

Mediteran, Reset

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.

Pet mogućih scenarija Brexita

15. studenoga 2018. / čita se 7 minuta

Tin Radovani

Dogovor o Brexitu

Pet mogućih scenarija Brexita

Tin Radovani (vrlo duhovito i pronicljivo) razmatra a) sadržaj dogovora; b) probleme koji su teško rješivi c) plemena u britanskom parlamentu d) faktore koji utječu na nihovo opredjeljivanje iz čega izvodi pet scenarija raspleta situacije nakon usvajanja dogovora o Brexitu između vrha EU i britanske premijerke May u koje danas gleda cijeli svijet

Najveći rast zaposlenosti u skupini loše plaćenih poslova

19. kolovoza 2017. / čita se 8 minuta

Matija Kroflin

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (2)

Najveći rast zaposlenosti u skupini loše plaćenih poslova

Unapređenje tržišta rada bi trebalo voditi linearnom poboljšanju strukture zaposlenosti od najslabije prema najbolje plaćenim poslovima. U slučaju polarizacije najviše raste zaposlenost na najslabije i najbolje plaćenim poslovima, a manje u srednje plaćenim poslovima. Kakvi poslovi, dobro ili loše plaćeni, generiraju rast zaposlenih u EU i Hrvatskoj?

Tko dakle drugi nego Angela Merkel

11. kolovoza 2017. / čita se 16 minuta

Anđelko Šubić

Njemački izbori 24. rujna

Tko dakle drugi nego Angela Merkel

U jesen i Nijemci izlaze na parlamentarne izbore. Članak prikazuje političke okolnosti, gospodarstvo, socijalna pitanja u Njemačkoj pred izbore, kao i protukandidate. Započinje uvidom da je dugotrajna politička učmalost izazvala Brexit i dovela Trumpa. Ipak, prethodni europski izbori pogoduju Merkel

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

7. kolovoza 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (1)

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.

Pet grešaka u gospodarenju otpadom

25. svibnja 2017. / čita se 6 minuta

Mirjana Matešić

GOSPODARENJE OTPADOM

Pet grešaka u gospodarenju otpadom

Želimo li da poduzetnik investira u tehnologiju za preradu plastike, ona mu mora biti dostupna po cijeni, da je bude u dovoljnim količinama, da zadovoljava po stupnju čistoće, razvrstanosti po boji i drugim karakteristikama. Izrada Plana gospodarenja otpadom podrazumijeva konzultacije s gospodarstvom. Kojih, pogađate, nije bilo