Povodom izložbe 60-tih u Muzeju za umjetnost i obrt

Kad je Zagreb sudjelovao u mijenjanju umjetničke povijesti: Zašto je Anna Halprin toliko značila Tomislavu Gotovcu?

Gostovanje na Muzičkom biennalu u Zagrebu 1963. godine skupine Dancer’s Workshop s tri predstave, od kojih je jedna Five Legged Stool ušlo je u povijest plesne umjetnosti. Zašto, objašnjava Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić / 3. kolovoza 2018. / Članci / čita se 16 minuta

8. kolovoza 2018. / Članci / čita se 14 minuta

Javne financije

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

Krajem ove 2018. godine javni dug Hrvatske iznosio bi 73.7 % bruto domaćeg proizvoda, javni dug Grčke bio bi više nego dvostruko veći, 177.8 posto, piše: profesor Cota. Od 2012. godine kamata na javni dug Hrvatske je dvostruko veća nego kamata na javni dug Grčke, jer je Grčka provela restrukturiranje javnog duga. Jedini koji je suvislo iznio prijedlog o restrukturiranju javnog duga bio je bivši guverner HNB-a Rohatinski na okruglom stolu koji su organizirali Nezavisni sindikat znanosti i časopis Banka u travnju 2014. godine

Boris Cota

10. kolovoza 2018. / Aktualno / čita se 11 minuta

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Ivo Bićanić

1. kolovoza 2018. / čita se 14 minuta / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Dario Hrupec

19. srpnja 2018. / Članci / čita se 14 minuta

granice rasta

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi

Ivo Bićanić

21. srpnja 2018. / Aktualno / čita se 7 minuta

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Egalitarni Island ima lidere improvizatore. U Litvi, zaposlenici su poslušni a lideri birokrati

Homogena kultura Islanda i heterogena kultura Litve utječu na karakteristike koje se traže od lidera i šefova u tim državama. Ovih su dana objavljeni i radovi o utjecaju društveno odgovornog poslovanja na rezultate kompanija i rad kojim je otkrivena ispodprosječna digitalizacija hrvatskog turizma

Karlo Vajdić

24. srpnja 2018. / čita se 7 minuta / Članci

Europska nagrada za okoliš za poduzetnike

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije

Mirjana Matešić

14. srpnja 2018. / Članci / čita se 19 minuta

70. obljetnica 1948.

Vidov-dan koji traje: Rezolucija Informbiroa, značenje i posljedice

U tek uspostavljenom hladnoratovskom Istočnom bloku prije sedamdeset se godina pojavila prva napuklina. Žarko Puhovski prikazuje njezinu ideološku osnovu te kako je dovela do recentnih zbivanja

Žarko Puhovski

15. srpnja 2018. / Članci / čita se 8 minuta

socijalna psihologija

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

Nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji vjerojatno će se, kad splasne euforija, detaljnije psihološki i sociološki analizirati. Andrijana Mušura Gabor u ovom članku nudi moguće odrednice budućih analiza: pitanje kako funkcionira tim (za razliku od grupe), što je vođa a što emotivna inteligencija, tu je i problem poistovjećivanja (socijalnog identiteta), kakav je odnos promatrača prema autsajderima (malim nacijama) i kakve sve to veze ima s vjerom u pravedan svijet

Andrijana Mušura Gabor

6. srpnja 2018. / Članci / čita se 12 minuta

biologija

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života

Tamara Čačev

7. srpnja 2018. / Aktualno / čita se 3 minute

predavanje filipa novokmeta

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

Nejednakost u Hrvatskoj raste već od kraja osamdesetih, ponajprije zbog rasta udjela najviših dohodaka u ukupnim dohocima. Rast nejednakosti, međutim, nije neizbježan (a nije ni povoljan), nego je posljedica izabranih politika (političke ekonomije). Rast nejednakosti izaziva kompenzacijske politike prema najslabije stojećima, što stanjuje srednji sloj i slabi potporu demokratskim vrijednostima

Ideje.hr

23. lipnja 2018. / Aktualno Članci / čita se 27 minuta

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.

Snježana Banović

18. lipnja 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Rasprave

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu

Milan Deskar-Škrbić

5. srpnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

društveno vlasništvo u 21. stoljeću

U Hrvatskoj je hrabrost predložiti rješenja iz uspješnih zemalja: Zašto ne osnovati narodni turistički fond

Kako bi moglo izgledati društveno vlasništvo za 21. stoljeće? Ovdje predlažem osnivanje fonda koji bi bio sličan sovereign wealth fondovima koji već postoje u brojnim zemljama. U Hrvatskoj bi se mogao temeljiti na prihodima turističkog sektora. Fond bi u manjem postotku, primjerice 10 ili 20 posto, ušao u vlasničku strukturu većih turističkih kompanija te bi svakom punoljetnom građaninu isplaćivao godišnji prihod. Takva institucija bi mogla imati podršku i lijevih i desnih građana. Ona sama po sebi nije dovoljna da bismo demokraciju proširili na privredu, ali bi mogla vratiti vjeru u javni interes te pomoći da se otvore i druge teme iz područja ekonomske demokracije.

Marko Grdešić

6. lipnja 2018. / Aktualno / čita se 10 minuta

Tržište rada i obrazovna politika (2)

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.

Ozana Nadoveza

24. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

FILM I POEZIJA

Godard je rekao: Film je započeo s Griffithom, a završava s Kiarostamijem. Abbas Kiarostami – vizualiziranje tišine

Posljednji film slavnog iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija 24 Frames gledalo je u Kinu Tuškanac u sklopu Subversive film festivala samo tridesetak gledatelja. Ljiljana Mikulčić piše da je riječ o jednom od najvažnijih redatelja u povijesti filma

Ljiljana Mikulčić

20. svibnja 2018. / Članci / čita se 15 minuta

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Željko Ivanković

18. svibnja 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine

Ozana Nadoveza

13. svibnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

fizika

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

Etiketa kandidata za teoriju svega obično se lijepi na model koji je univerzalan (u smislu da ujedinjuje ranije partikularne modele i opisuje sve fenomene na najmanjim skalama) i matematički elegantan. Ivica Smolić piše o pokušajima da se opis cijele prirode svede na par osnovnih jednadžbi: Prelazimo li iz „ere redukcionizma“ u „eru izranjajućih fenomena“? Dolazi li atribut „fundamentalan“ u pitanje? Bi li bez redukcionizma naša slika svijeta ipak bila nepotpuna

Ivica Smolić

4. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

9. svibnja 2018. / Publikacije / čita se 7 minuta

knjiga

Laž leti, istina šepa za njom! Dobar, loš ili zao – Populizam u Hrvatskoj

Studija o populizmu u Hrvatskoj, autora Marijane Grbeše i Berta Šalaja, profesora sa Fakulteta političkih znanosti, nedavno je predstavljena u Studentskom centru u Zagrebu, a poslije i u nekolicini medija. Na prvom predstavljanju govorila je Jasmina Popović, komentatorica HRT-a, čiji govor o odnosu medija i populizma donosimo ovdje

Jasmina Popović

13. svibnja 2018. / Publikacije / čita se 12 minuta

Why Liberalism Failed – prikaz knjige

Današnji je svijet loš jer je liberalizam od početka postavio stvari nakrivo

Glavna je teza knjige Why Liberalism Failed, da je na vrhuncu svojeg ostvarenja liberalizam pokazao da je utemeljen na principima koji neizbježno proizvode patologije. Iako ima mnoge mane, knjiga zahvaća korijene liberalizma, na razini kritike ideja njegovih filozofskih utemeljitelja Francisa Bacona, Thomasa Hobbesa, Johna Lockea. Fokusirana je na američku situaciju no mnoga zapažanja vrijede i drugdje

Leon Cvrtila

24. travnja 2018. / čita se 8 minuta / Članci

zdravstvo i politika

Uz neodgovornost građana prema zdravlju i mala izdvajanja za zdravstvo Hrvatska ima rezultate iznad očekivanih. Kako?

U publikaciji State of Health in the EU Europska je komisija predstavila glavna obilježja, izazove i probleme zdravstvenih sustava u zemljama članicama. Radi se o poredbenoj analizi zdravstvenih sustava prema nekoliko ključnih obilježja: zdravlje, čimbenici rizika, zdravstveni sustav te rad zdravstvenog sustava. Nije iznenađenje da prema većini pokazatelja spadamo među lošije zdravstvene sustave u EU. Međutim, Šime Smolić dodatno je pojasnio situaciju vlastitim izračunima postotka ljudi starijih od pedeset koji piju po pet lijekova dnevno ili su u posljednjih 12 mjeseci bile hospitalizirane te drugim pokazateljima

Šime Smolić

13. travnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Velibor Mačkić

29. ožujka 2018. / Aktualno

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Ideje.hr

20. travnja 2018. / Članci / čita se 31 minutu

kazalište i politika

Promet na pravcu Zagreb-Beograd i Beograd-Zagreb nakon Drugog svjetskog rata. Kako je (i zašto) obnovljen kazališni život

U pet nas slika teatrologinja Snježana Banović podsjeća na 70 godina rada Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu, s naglaskom na ulogu hrvatskih glumaca, redatelja i drugih kazališnih poslenika u pokretanju i afirmaciji tog kazališta osnovanog dekretom, s ciljem i misijom. Tko je u Beograd otišao samovoljno, tko se udomaćio, a tko nikako nije mogao svladati jezik

Snježana Banović

27. ožujka 2018. / Aktualno / čita se 6 minuta

NE-Zaposlenost

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan

Jelena Ostojić

27. ožujka 2018. / Članci / čita se 10 minuta

Što je prekarijat

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

Hrvatsko sociološko društvo organiziralo je raspravu o mogućnosti da rad i kapital u Hrvatskoj sklope novi društveni ugovor. Taj naslov društvene odnose svodi na ekonomske, iz vida ispušta da su se kapitalizam, rad i kapital - transformirali, a rad i kapital djelomično i pretopili. Neupitni rast nejednakosti ipak zahtijeva da se afirmiraju prava novih društvenih slojeva (klasa), no ne samo ekonomska, nego i građanska, socijalna i politička prava, pa i kulturna

Željko Ivanković

27. ožujka 2018. / čita se 8 minuta / Aktualno

PISA testovi

Veza stupnja razvoja i PISA testova: naši učenici uglavnom bolji od očekivanja, ali sve lošiji

Što je zemlja razvijenija, to su ostvareni prosječni rezultati na Pisa testovima viši, a postoji i veza rezultata i javnih izdataka za obrazovanje te pokrivenosti populacije srednjim školama. Kakve su rezultate pokazali hrvatski učenici s obzirom na navedene pokazatelje?

Ozana Nadoveza

24. ožujka 2018. / Članci / čita se 17 minuta

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Dario Hrupec

11. ožujka 2018. / čita se 12 minuta / Članci

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)

Višeslav Raos

15. ožujka 2018. / Članci / čita se 8 minuta

Singularitet

Što se krije u crnoj rupi? Postoji li rješenje za nerješive probleme gravitacijske fizike

Singularitete gravitacijske fizike imamo na početku samog vremena, u Velikom prasku, i na kraju silovitog kolapsa materije u kakvom nastaju crne rupe. Oni nas podučavaju kako klasična opća teorija relativnosti nije cijela priča o svemiru u kojem živimo

Ivica Smolić

3. ožujka 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Psihologija materijalizma

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

Ovaj je članak samo kratka refleksija o psihološkim aspektima potrošnje i materijalizma kao vrijednosti, piše Mušura Gabor. Ističe da materijalizam izaziva češći osjećaj negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga) a da su pozitivni osjećaji (sreća, veselje, vitalnost) manje učestali. Prikazuje zaključke istraživanja o materijalizmu kao vrijednosti u Hrvatskoj te kakva je njegova povezanost s iseljavanjem

Andrijana Mušura Gabor

24. veljače 2018. / Članci / čita se 18 minuta

Slučaj &TD (1)

Kulturocid u Savskoj 25 u Zagrebu: strateška devastacija povijesno utvrđenog identiteta

Nestanak prijeti i Teatru &TD, koji više od 50 godina uspješno radi u sklopu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U ovom prvom članku posvećenom tom slučaju Snježana Banović opisuje neizmjerno značenje tog kazališta za našu kulturnu povijest i identitet. U sljedećem će članku opisati kako se u sličnim situacijama postavljaju Francuzi

Snježana Banović

9. veljače 2018. / Publikacije / čita se 19 minuta

Prikaz

Primo Levi: U Lageru nema ni kriminalaca ni luđaka

Nedavno je Fraktura ponovo objavila knjigu Prima Levija Zar je to čovjek, a pod naslovom Utopljenici i spašeni i četiri desetljeća poslije napisan komplement čuvenoj prvoj knjizi. Uz mnoštvo uvjerljivih citata vrijednost je prikaza Srđana Dvornika u opisu koliko svijet izvan Lagera nije u stanju pojmiti što se događalo unutra. I nije spreman ni slušati

Srđan Dvornik

12. siječnja 2018. / Publikacije / čita se 11 minuta

Prikaz knjige

Homo Deus: Homo sapiens je suvišan i zatarjeli algoritam

Nakon vrlo uspješne knjige Sapiens, o povijesti čovjeka do početka 21. stoljeća, Harari je objavio knjigu Homo Deus, kratku povijest budućnosti u kojoj najavljuje nestajanja čovjeka kao zastarjelog algoritma na način da bude sveden na podatak

Nada Švob-Đokić

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković