Možemo li pomoću Engelsa bolje vidjeti je li feminističko razmišljanje o matrijarhatu mitotvorna, dakle nekritična djelatnost, pita se Nadežda Čačinovič. Zaključuje da je korekcija samo donekle potrebna zato što je posve očito što je u osnovi Engelsove analize: odbijanje nepravde i ovisnosti.
Nadežda Čačinovič / 28. studenoga 2020. / Članci / čita se 7 minuta
27. studenoga 2020. / Rasprave
Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, Dario Hrupec sa Sveučilišta JJ Strossmayer u Osijeku, predstavili su Knjigu za klikeraše poznatog matematičara Zvonimira Šikića. Razgovor se orijentirao oko pitanja prave mjere korištenja matematike u znanosti, posebno u ekonomici.
Ideje.hr
15. studenoga 2020. / Aktualno Članci / čita se 21 minutu
Papazjanija koja se nudi kao strategija nepopravljivo je loša. Bio bi gubitak vremena tekst vraćati na doradu kojom bi se eventualno napravio smisleni dokument na trećini sadašnje duljine. Autori Tramišak/Plenković nisu sposobni i nemaju hrabrosti napraviti bolje. Dokument kakav je sad zadovljava eurokrate da odriješe kesu, a rasprave oko ove papazjanije gubitak su vremena. Imalo bi je smisla ismijati kako bi se autorima pokazalo da prepoznajemo u kojoj su mjeri napravili traljav posao. Dobili smo sterilan i bezubi dokument, koji ni ovu ni buduće vlade ni na što ne obavezuje i ne ograničava provedbu njihovih programa, kakvi god bili. Svatko i dalje može što hoće
Ivo Bićanić
21. studenoga 2020. / čita se 21 minutu / Rasprave
jednakost
Uvođenje opće društvene jednakosti bilo bi, kako to i iskustvo pokazuje, moguće samo uz primjenu enormne sile, što je i inače slučaj s utopijskim vrijednostima - uz svagda neizvjestan ishod, završava Žarko Puhovski članak u kojem prvo objašnjava razumijevanje jednakosti od Antike do suvremenog doba, a na kraju komentira teze Thomasa Pikettyja, najnovijeg promotora tog pojma
Žarko Puhovski
17. studenoga 2020. / Publikacije / čita se 22 minute
Argumente za svoju bankovnu politiku, koju HNB njeguje već godinama, Damir Odak, bivši viceguverner, iznosi neobičnim stilom, punim slika, analogija i alegorija, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu A Political Economy of Banking Supervision. Iako je bogata sadržajima o kojima bi se u Hrvatskoj itekako trebalo raspravljati, teško da će se stručna javnost u to upustiti. Time će se možda baviti europski kuloari
Željko Ivanković
18. studenoga 2020. / Članci / čita se 9 minuta
Brojni izlagači sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, FFZG-a, IDIZ-a ili drugih institucija savršeno su se uklopili u društvo politologa na ovogodišnjim jedinstvenim Hrvatskim politološkim razgovorima
Leon Cvrtila
11. studenoga 2020. / čita se 19 minuta / Publikacije
Teorijska ekonomika
Srž sukoba u ekonomici je oko prirode novca, piše Zvonimir Šikić u članku u povodu knjige Money and Government, Roberta Skidelskog. Druge intenzivne i povezane ekonomske rasprave su o određenju dugog roka 'prirodne ekonomske ravnoteže' i kratkog roka poremećaja, te o mogućnosti mikroekonomskog utemeljenja makroekonomije. Skidelsky daje povijesni i kritički pogled na te rasprave, očekuje u kojem bi se smjeru ekonomika mogla reformirati te na tom temelju odgovara na poznato Kraljičino pitanje zašto nitko nije predvidio krizu 2008. godine
Zvonimir Šikić
10. studenoga 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta
Zakonski je medicinska oplodnja određena kao liječenje, čime se, a da ih se ne diskriminira, pokušava zaobići tri skupne: žene koje nemaju partnere, lezbijske parove i transrodne osobe, identitetske muškarce sa ženskim reproduktivnim organima. Duje Kovačević kritizira taj pristup kao nedosljedan i predlaže rješenje
Duje Kovačević
8. studenoga 2020. / Članci / čita se 9 minuta
Ratko Bošković opisuje da je Uljanikov program gradnje velikih teretnih brodova bio tehnološki i komercijalno kudikamo uspješniji nego što se može pretpostaviti. Kako su Berge Istra i Berge Vanga potonule
Ratko Bošković
7. studenoga 2020. / čita se 8 minuta / Članci
Amerika
Tvrtko Vrdoljak prikazuje tri pozicije u diskusiji u američkim akademskim krugovima o pitanju je li Donald Trump fašist, sintetizira što je debata otkrila i izvodi svoj zaključak
Tvrtko Vrdoljak
7. studenoga 2020. / Članci / čita se 13 minuta
Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma
Tamara Čačev
5. studenoga 2020. / čita se 11 minuta / Članci
uz nobelovu nagradu za fiziku
Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade
Dario Hrupec
30. listopada 2020. / Aktualno Rasprave / čita se 32 minute
Goran Mihelčić napisao je opsežan prikaz QAnona, izvorno američkog fenomena koji osvaja i Europu, a u sklopu kojeg Donald Trump figurira kao 'spasitelj'. Tko je misteriozni Q? Imaju li Rusi prste u svemu tome? Koja je psihološka pozadina narastanja QAnona, a koje mu komunikacijske i tehnološke okolnosti pogoduju? Mihelčić zaključuje da se fenomen neće ispuhati te razmatra opcije u kojem bi se smjeru mogao razvijati
Goran Mihelčić
29. listopada 2020. / Rasprave
klub batina, treći razgovor
Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin
Ideje.hr
23. listopada 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta
Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana
Josip Lučev
28. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta
Iako politika koju Piketty predlaže izgleda radikalno antikapitalistička, detaljnijim promišljanjem utvrđujemo da ukidanje kapitalizma nije njegov cilj, piše Božo Kovačević u osvrtu na raspravu o knjizi Kapitalizam i ideologija. Da sustav progresivnog oporezivanja osigura sredstva za javne politike potrebno je da dionice donose profit, da nekretnine donose visoke rente a menadžeri dobivaju visoke plaće. Uspješna kapitalistička ekonomija trebala bi imati socijalističku političku nadgradnju
Božo Kovačević
27. listopada 2020. / Članci / čita se 8 minuta
Razvojni studiji, ključna pitanja budućnosti svijeta, odnosi Sjevera i Juga, razvijenih i nerazvijenih bili su u drugoj polovici prošlog stoljeća iznimno znanstveno popularni. Gao Xian, umirovljeni tajnik Kineske akademije društvenih znanosti sjeća se vodećih znanstvenika iz tog područja. Ideje.hr zahvaljuju Nadi Švob Đokić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose na prilici da objave ovaj članak
Gao Xian
21. listopada 2020. / Rasprave / čita se 22 minute
Neke od najmračnijih stranica u povijesti ispisali su ljudi koji su mislili da je ono što rade ispravno, piše Jeremy Shearmur u članku u kojem prvo ispituje odnos morala i religije, a na kraju raspravlja kako da se ljudi iz različitih tradicija, u kojima drukčije shvaćaju što je moralno, postave jedni prema drugima u multikulturnoj zajednici
Jeremy Shearmur
14. listopada 2020. / čita se 14 minuta / Članci
ekonomija i korona
U maniri precjenjivanja "našeg povijesnog trenutka" i "naše uloge u tektonskim promjenama" mnogi u Velikoj recesiji prepoznaju početak nove faze kapitalizma, a zajedno s korona-šokom vide nekakvu točku prekida jer svijet navodno više neće biti isti, piše Ivo Bićanić u članku u kojem analizira prirodu aktualnih zbivanja u ekonomiji nakon Velike recesije i u doba korona-šoka. Posebnu pažnju posvećuje preispitivanju pozicije centralnih banaka koje je počelo i prije
Ivo Bićanić
15. listopada 2020. / Rasprave / čita se 23 minute
U sklopu serije svakogodišnjih memorijalnih predavanja uz godišnjicu smrti Vojina Dimitrijevića, poznatog jugoslavenskog i srpskog međunarodnog pravnika i jednoga od pionira teorije i prakse ljudskih prava, profesor Žarko Puhovski održao je 2. listopada virtualno predavanje pod naslovom Idiotizam ljudskih prava. Ovdje uz snimku, dostupnu na doljnjoj poveznici, objavljujemo i tekst predavanja
Žarko Puhovski
10. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta
Trump i njegovi republikanski saveznici u Senatu nastoje što prije imenovati novu sutkinju Vrhovnog suda otvoreno računajući na nju u slučaju gubitka izbora. Sutkinja Barrett u sklopu kršćanskog kulta People of Praise, koji propovijeda podređenost žene i služio je kao inspiracija za knjigu i film Handmaid's Tale, sama ima titulu 'handmaid'. Pretvaranje distopije u stvarnost zaoštrilo je istovremene izbore za Senat.
Ivo Škorić
14. listopada 2020. / Članci / čita se 6 minuta
Nepovjerenje hrvatskih građana u vlast i institucije nije novost. Umjesto da Vlada suočavanje s pandemijom iskoristi za snaženje veza s građanima, raspuštanje Sabora i izbori, u kombinaciji s potresom u Zagrebu nisu tome pomogli. Povjerenje je narušeno čak i u zdravstvo i policiju.
Martina Pezer i Branko Stanić
8. listopada 2020. / Članci / čita se 11 minuta
Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev
Tamara Čačev
9. listopada 2020. / Članci / čita se 12 minuta
Ovogodišnje laureatkinje su prve publicirale otkriće, sedam mjeseci prije Feng Zhanga koji je međutim u svojem radu pokazao kako ovaj sistem može funkcionirati i unutar stanica eukariotskih organizama u koje spadaju biljke, životinje i čovjek, što u primjeni ima puno veću težinu (a to omogućava i izdašne kompenzacije vlasnicima patenta). To je urodilo s nekoliko sudskih procesa u kojima od prošlog mjeseca 'vodi' Zhang i njegova grupacija, piše Tamara Čačev o Nobelovoj nagradi za kemiju
Tamara Čačev
6. listopada 2020. / Rasprave
Klub Batina, drugi razgovor
Održan je drugi sastanak Kluba Batina, a u povodu knjige Snježane Banović Kazalište za narod, koju su sudionici nazvali 'kapitalnim djelom' razgovaralo se o kazalištu, umjetnosti, književnosti, filozofiji, politici i - intrigama
Ideje.hr
30. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta
Zabrinjava hipoteza da je uspješno partnerstvo stručnjaka i liberalnih demokracija bilo tek jedinstveni splet okolnosti u drugoj polovici 20. stoljeća kada je društvena nejednakost bila mala, a ekonomije su desetljećima rasle u miru, piše Goran Mihelčić potkraj članka u kojem se bavi psihološkim i inim razlozima slabljenja autoriteta stručnjaka, osobito vidljivim u koronakrizi, a koji se očituje u nemilosrdnim sukobima elita i populističkim nasrtajima na elite
Goran Mihelčić
5. listopada 2020. / Članci / čita se 16 minuta
U doba tzv post-istine ponovo se postavljaju pitanja slobode govora, govora mržnje i pozivanja na nasilje, autocenzure i prijetnji s pozicija moći. Prolazeći kroz povijest političke filozofije i filozofije jezika Karlo Jurak objašnjava vezu slobode govora i slobode (političkog) djelovanja te komentira i postupke predsjednika Milanovića
Karlo Jurak
24. rujna 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Dora Bagić diplomirala je na Sveučilištu u Leidenu istraživanjem o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Iako na iseljavanje nesumnjivo utječu iekonomski čimbenici, čini se da je nisko političko povjerenje glavni razlog iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku, zaključuje Bagić. U nastavku su sažetak njezina istraživanja i glavni naglasci
Dora Bagić
25. rujna 2020. / Članci / čita se 20 minuta
Potaknut odnosom koji vlade na Zapadu, predvođene Sjedinjenim Državama, razvijaju prema Kini, Jeremy Shearmur upozorava na moguću štetu za sve nas koja iz toga može proisteći. Iznosi svoja zapažanja o karakteru vlasti u Kini te predlaže drukčiju strategiju
Jeremy Shearmur
27. rujna 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta
Dio visokopozicioniranih čeških političara suprotstavio se politici svojeg predsjednika Zemana koji bliskost s Kinom tumači oslobađanjem od stiska EU i SAD-a. Nakon što je Miloš Vystrčil, predsjednik Senata, posjetio Tajvan uslijedila je razmjena izuzetno oštrih poruka s kineske ali i s europske strane
Sofija Kordić
21. rujna 2020. / Rasprave / čita se 24 minute
Upotrebu pojma 'kulturni marksizam', u članku o rušenju spomenika u SAD-u, Karlo Jurak smatra pogrešnom. Iako je kritičan prema 'političkoj korektnosti' i nametanju kulture ukidanja (cancel culture) na nekim sveučilištima od strane radikalne ljevice, smatra da je 'kulturni marksizam' u članku profesorice Ane Munk kao miješanje alkemije s kemijom
Karlo Jurak
3. rujna 2020. / Rasprave / čita se 33 minute
Prema umjetničkim bismo se djelima trebali odnositi kao prema ljudima koji se slobodno kreću i djeluju među nama sa svim svojim proturječnostima, osobnim slabostima i ograničenjima povijesnog konteksta u kojem su djelovali, zaključuje povjesničarka umjetnosti Ana Munk u razgovoru u kojem povezuje trend rušenja spomenika u Sjedinjenim Državama s bližim i daljim povijesnim primjerima ikonoklazma (i idolopoklonstva). Prema profesorici Munk tijekom dva tisućljeća u zapadnoj se civilizaciji razvio odnos prema umjetnosti drukčiji od onog koji nastaje u sklopu 'kulturnog marksizma' koji podupire suvremenu američku krajnju ljevicu
Ana Munk
19. rujna 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta
Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?
Iva Tomić
11. rujna 2020. / Članci / čita se 30 minuta
Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji
Ivo Bićanić
16. rujna 2020. / čita se 17 minuta / Publikacije
prijevodi
Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje
Prijevod Pooka Zecov
12. rujna 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta
Prag kolektivnog imuniteta na nekim će lokacijama biti veći, na drugima manji. I biološke razlike utječu. U početku virus zarazi ljude koji su osjetljiviji, a poslije epidemija raste sporije nego što se moglo očekivati na temelju početne stope rasta. Ipak, jedini način da se zaustavi je postizanje kolektivnog imuniteta svuda, a ne samo ondje gdje su zaraze bile najviše
Zvonimir Šikić
8. rujna 2020. / Članci / čita se 16 minuta
Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju
Aleksandra Šućur
1. rujna 2020. / Članci / čita se 14 minuta
U povodu vijesti da je u SAD odobren dosad najjednostavniji, najjeftiniji i najbrži test na SARS-CoV-2 Tamara Čačev piše o pouzdanosti i vrstama testova. Ima li smisla testirati i one kod kojih nema nikakvih medicinskih indikacija o zarazi, što se time dobiva?
Tamara Čačev
30. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta
Pojam koji se rodio zajedno s rastom modernih država rastočio se, nepotreban je, čak i štetan, smatra Don Herzog, autor knjige Sovereignty, R.I.P. koju prikazuje Karlo Jurak. Iako je politički još popularan, suverenitet je danas prazan pojam, jer je i ograničen, i podijeljen, i nije odgovoran 'samo Bogu', naprotiv
Karlo Jurak
29. kolovoza 2020. / Članci / čita se 20 minuta
Jedna od legendi je da je Ben Franklin, nakon ustavotvorne skupštine 1787, na pitanje jednog prolaznika kako su odlučili da Amerika bude uređena, odgovorio: "Republika, ako je možete zadržati."
Ivo Škorić
22. kolovoza 2020. / čita se 14 minuta / Članci
doba kvantne prepletenosti
Rezultati fascinantnih eksperimenata vezanih uz kvantnu prepletenost, objavljeni 2015. i 2017. širom su otvorili vrata kvantnim informacijskim tehnologijama: od kvantne kriptografije, kvantnih računala, kvantnog interneta do kvante teleportacije (informacija). Prema eksperimentima, informacija između udaljenih objekata kao da se prenijela trenutačno, brže od brzine svjetlosti
Dario Hrupec
26. kolovoza 2020. / Članci / čita se 24 minute
U prvoj polovici rujna Ideje.hr organiziraju raspravu o suvremenim međunarodnim odnosima, a u povodu nedavno objavljene knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića. Ovdje donosimo Kovačevićev pregled iskušenja suvremenog lijevog populizma kojemu marksizam više ne pomaže, a desnica ga je sasvim istisnula - unatoč tome što ona opasno ugrožava liberalnu demokraciju
Božo Kovačević
15. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta
Zasad cjepiva koja su ušla u treću fazu ispitivanja izazivaju stvaranje protutijela na virus no to još nije garancija da će biti uistinu učinkovita u srazu sa stvarnom infekcijom, piše Tamara Čačev. Ipak, to nas ne bi trebalo paralizirati u tome da se neka od ovih cjepiva usmjere u primjenu, pogotovo kod ljudi kod kojih se očekuje veća korist od cijepljenja u odnosu na potencijalnu opasnost ako se zaraze ovom bolešću
Tamara Čačev
19. kolovoza 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta
Bio je najblaži i najotvoreniji za argumente onih s najmanje moći, a što je moć sugovornika bila veća to je prema njemu nastupao oštrije i nepokolebljivije
Ivan Koprić
13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 18 minuta
Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika
Ivo Bićanić
7. kolovoza 2020. / Rasprave / čita se 20 minuta
Glavni problem s kojim se suočavamo jest: kako bismo u demokraciji kakvu sada imamo mogli strukturitati društvene institucije tako da naše najbolje ideje budu kritički procijenjene i u skladu s tim odigraju odgovarajuću ulogu u oblikovanju javnog mišljenja i javne politike, piše Jeremy Shearmur. Ne trebate li možda usluge filozofa-vladara za osmišljavanje, uspostavljanje i održavanje boljih institucija? Ali naravno, vama je tako nešto neprihvatljivo.
Jeremy Shearmur
7. kolovoza 2020. / čita se 8 minuta / Publikacije
knjige
Turistički vodič Ante Alerić preporučuje knjige Staše Forenbahera i Lare Černicki. Uz njih na izletima možete naučiti štošta o Karolini, Jozefini, Lujzijani i sličnim stvarima o kojima ste načuli ali ne znate dovoljno
Ante Alerić
30. srpnja 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta
U slučaju neprepoznavanja prevaranata ili opasnih suparničkih zajednica, pojedina bi zajednica bila smrtno ugrožena (false-negative), a u slučaju pogrešnog prepoznavanja došlo bi samo do trošenja resursa (false-positive), objašnjava Goran Mihelčić okolnosti u kojima se razvila sklonost teorijama zavjere. Vjerovanjem u zavjere ljudi stječu osjećaj pripadnosti s drugima, ponovno stječu osjećaje kontrole i moći u svom životu
Goran Mihelčić
30. srpnja 2020. / Publikacije / čita se 8 minuta
Sintagma digitalno društvo često se pojavljuje kao oznaka za nešto poželjno, ali i kao upozorenje da smo kontrolu nad svojim životima prepustili Googleu, Amazonu, Facebooku i Appleu, to jest GAFA hobotnici, započinje Nadežda Čačinović kritički osvrt na knjigu Muster njemačkog sociologa Armina Nassehija. Završava razmatranjem onoga što Nassehi, po njezinom mišljenju, previđa
Nadežda Čačinovič
19. srpnja 2020. / čita se 23 minute / Publikacije Rasprave
knjige i ideje
Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto
Željko Ivanković
19. kolovoza 2020. / Publikacije / čita se 14 minuta
Miljenko Cimeša prikazuje knjigu Prosocial: Using evolutionary science to build productive, equitable and collaborative groups Paula W.B. Atkinsa, Davida Sloana Wilsona i Stevena C. Hayesa, u kojoj se temeljem istraživanja dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom ispituju uvjeti pod kojima je moguća evolucija kulture suradnje u grupama, organizacijama i društvu. Pri tome, dakako, nije ispušten razvoj kulture suradnje na razini pojedinca
Miljenko Cimeša
18. srpnja 2020. / Članci / čita se 8 minuta
Nedavno je Fortenova prezentirala poslovne rezultate za prvo tromjesečje ove godine, dakle prije korona-krize, koji nisu privukli zasluženu pažnju javnosti. Ratko Bošković razgovarao je s nekolicinom stručnjaka koji su objasnili da stvari stoje jako loše
Ratko Bošković
18. srpnja 2020. / Rasprave / čita se 16 minuta
U nerepublikanskim se uređenjima lojalnost izražava kruni po nasljednom pravu, revolucionarnoj klasi ili naciji, piše Karlo Jurak. U republikanskim se uređenjima politička lojalnost izražava samim konkretnim pripadnicima političke zajednice, obećavajući jedan drugome (u jednakosti) poštivanje slobode i integriteta
Karlo Jurak
10. srpnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta
U posljednjih pet godina udio građana (154 države) nezadovoljnih demokracijom skočio je s 48% na 68%. Rast nezadovoljstva najistaknutiji je u razvijenim demokracijama. Vidljiv je pad pluralizma i participacije, slobode izražavanja i vjerovanja, prava organiziranja, vladavine prava, osobne autonomije i individualnih prava. Kosta Bovan piše o zadatku i prilici da građani u pandemiji preokrenu trend
Kosta Bovan
9. srpnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta
Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku. Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost
Dario Hrupec
4. srpnja 2020. / čita se 8 minuta / Aktualno
in memoriam
Prelazak istaknutoga i svjetski poznatoga povjesničara s jednoga od najuglednijih svjetskih sveučilišta na naše zagrebačko nije bio jednostavan. Morao je proći proceduru izbora u znanstveno zvanje (čega u Americi, naravno, nema) – i sve se to odužilo na skoro godinu dana, piše profesor Damir Agičić u povodu nedavne smrti Ive Banca, istaknutog povjesničara i političara
Damir Agičić
5. srpnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta
Spomenici se u SAD skidaju već desetljećima, uglavnom formalnim državnim i lokalnim odlukama, a posljednjih nekoliko godina trend je ubrzan. Nakon ubojstva George Floyda, u SAD-u je palo 59 spomenika Konfederaciji i 53 spomenika drugima, mahom robovlasnicima, generalima, osvajačima pa i predsjednicima
Ivo Škorić
4. srpnja 2020. / Članci / čita se 7 minuta
Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.
Mirjana Matešić
1. srpnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta
U posljednjih desetak godina svaka nova „treća opcija“ pridobiva sve više birača, sve više ugrožavajući vladajuću elitu. Matija Štahan u domaćoj političkoj praksi pronalazi primjere kojima potkrepljuje tezu o novom stvarnom rascjepu u političkom tijelu, između političkih elita i onih koji pripadaju političkom antiestablišmentu (iako su možda dio društvenih elita)
Matija Štahan
1. srpnja 2020. / čita se 2 minute / Aktualno Rasprave
brodogradnja i državna jamstva (3)
Ideje.hr objavile su 20. lipnja članak Ratka Boškovića o Vladinim jamstvima za brodogradnju tvrtkama registriranim u poreznim oazama. Reakciju Brodosplita na taj članak objavili smo 26. lipnja u cijelosti, bez ijedne intervencije. Napokon, Ratko Bošković poslao nam je kratki osvrt koji je naslovio Otvoreno pismo kolegama novinarima i studentima novinarstva. U nastavku su i poveznice na prethodne članke
Ratko Bošković
20. lipnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 11 minuta
Vlada Republike Hrvatske jamstva za gradnju brodova u domaćim brodogradilištima daje tvrtkama skrivenih vlasnika, nepoznatog kapitala i rezultata poslovanja, registriranima u poreznoj oazi na Maršalovim Otocima, otkriva i objašnjava Ratko Bošković. No to nije sve. Jamstva se daju i za gradnju brodova koja brodogradilišta grade sama za sebe
Ratko Bošković
26. lipnja 2020. / Aktualno
Od gospodina Josipa Jurišića, voditelja odnosa s javnošću Brodosplita, dobili smo reakciju na članak Ratka Boškovića pod naslovom Tvrtke poštanski sandučići dobivaju od Vlade RH jamstva u milijunskim eurskim iznosima. Reakciju objavljujemo u cijelosti bez ikakve intervencije, iako u njoj ima uvreda našeg autora. Želimo da čitatelji sami pronađu što Brodosplit točno demantira iz članka koji su Ideje objavile
Ideje.hr
26. lipnja 2020. / Publikacije / čita se 21 minutu
Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca
Marija Ott Franolić
27. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta
Nikola Petković u prvom dijelu članka analizira 'markantnu javnu ličnost', Nina Raspudića, kao samoproglašenog filozofa, a u drugom dijelu članka kao samoproglašenog idiota. Zaključuje da je ustvari - oportunist
Nikola Petković
18. kolovoza 2020. / čita se 46 minuta / Publikacije
međunarodna politika
Brose upozorava da bi Amerika vjerojatno izgubila rat u Južnom kineskom moru, a bez promjena u načinu razmišljanja o budućnosti ratovanja, gubitak liderskog položaja Amerike gotovo da je zajamčen. Kroening pak tvrdi da nijedna zemlja koja nema razvijene inkluzivne institucije i demokratsko uređenje ne može trajno igrati ulogu globalnog lidera. Posljednjih su se 400 godina u toj ulozi izmjenjivale zemlje s inkluzivnim institucijama: Nizozemska, Engleska, Amerika
Božo Kovačević
17. lipnja 2020. / Članci Uncategorized / čita se 13 minuta
Linije sukoba su uspostavljene: između onih koji smatraju da su Sjedinjene Države nepopravljivo zle i moraju biti srušene nasiljem i onih koji još drže da je Amerika najbolja zemlja na svijetu, temeljena na vladavini prava, slobodama pojedinaca i neotuđivim pravima. Prvi imaju veliku prednost jer su kroz desetljeća poduprti obrazovnim sustavom i većinom medija, piše Oliver Franić
Oliver Franić
16. lipnja 2020. / Aktualno Rasprave
U petak, 19. lipnja od 14.00 održat će se u Zagrebu, u zgradi Sindikata znanosti završna konferencija EU projekta, na kojem će biti predstavljena publikacija Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada u odnosu na demografske izazove, čiji su autori Sven Marcelić, Teo Matković, Dragan Bagić, Velibor Mačkić (na naslovnoj slici slijeva, odozgo) te Matija Kroflin
Ideje.hr
12. lipnja 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave
RASPRAVE
Svi imamo pogled na svijet, koji smo stekli samostalno, u obitelji ili obrazovanjem, piše Jeremy Shearmur. Ti pogledi na svijet, svjetonazori i opredjeljenja su različiti. U razmatranju kako s time izići na kraj autor svraća pažnju na filozofa Karla Poppera i njegov pristup iz kojeg slijedi da ne možemo biti sigurni da su ideje koje zastupamo istinite, a da približavanje istini ide putem suočavanja različitih pogleda koji uzimaju u obzir probleme koje treba riješiti.
Jeremy Shearmur
5. lipnja 2020. / Članci / čita se 18 minuta
Struktura medijskih sustava nije u svim državama jednaka. Knjiga Petera Beattiea, koja odnos medija i demokracije analizira pomoću socijalne evolucije i političke psihologije, ruši mit kako kako pluralizam ideja proizlazi nužno iz samog medijskog tržišta, piše Kosta Bovan. Autor predlaže demokratski nadzor medija, a preferira sustave kakvi su u sjevernoeuropskim zemljama, s jakim i neovisnim javnim medijskim servisom. Je li takav sustav u Hrvatskoj više prepreka nego rješenje
Kosta Bovan
4. lipnja 2020. / Članci / čita se 18 minuta
Za dom spremni neprestano se vraća u hrvatsku javnost. Nikola Petković promatra ga iz povijesne i humanističke perspektive. Možda je to jedini pravi pogled na tu stvar
Nikola Petković
3. lipnja 2020. / Aktualno / čita se 16 minuta
Zar bi američkim neprijateljima bilo nešto ljepše nego vidjeti da se trg ispred Barclays Centra pretvori u američki Tian An Men, pita se u završnoj rečenici svojeg izviješća o nemirima u Americi Ivo Škorić.
Ivo Škorić
30. svibnja 2020. / čita se 10 minuta / Aktualno
osvrt
U korona krizi pokazalo se da u znanosti nema apsolutnih istina koje javnost očekuje. Kako su tom očekivanju pridonijeli mediji, javne politike u području znanosti ali i sami znanstvenici u osvrtu Tamare Čačev
Tamara Čačev
29. svibnja 2020. / Publikacije / čita se 15 minuta
Najnovija knjiga slavnog dvojca Acemoğlua i Robinsona, u kojoj se u svakom poglavlju referiraju na Hobbesova Levijatana, ipak bi bila bi bolja kao predložak za neku dokumentarnu seriju, smatra Goran Mihelčić, jer bi time više do izražaja došli brojni primjeri kojima je ispunjena.
Goran Mihelčić
27. svibnja 2020. / Rasprave
U srijedu, 27. svibnja u 13 sati Ideje.hr predstavile su knjige međunarodne ekonomske zvijezde Mariane Mazzucato. Ana Matan govorila je o knjizi The Value of Everything, a Ratko Bošković o knjizi Država poduzetnica, koju je preveo na hrvatski. Jednosatni video predstavljanja knjiga dostupan je u nastavku
Ideje.hr
22. svibnja 2020. / čita se 27 minuta / Publikacije
knjige o novcu
Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca
Željko Ivanković
16. svibnja 2020. / Članci / čita se 16 minuta
U Njemačkoj rasprave o uređenju društva koje je uzrokovala zaraza tek se zahuktavaju. Na stolu su sve opcije, od teorija zavjera o sprezi svjetske vlade u sjeni s medijima, do pitanja mogu li se drastične mjere ograničenja sloboda opravdati neznanjem (o razini opasnosti)? Propituju se sve manja ulaganja u javno zdravstvo i već desetljećima sve snažnija sklonost države da posegne za izvanrednim mjerama i bez povoda
Anđelko Šubić
20. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 9 minuta
U posljednjem odjeljku teksta autorica implicira kako ne donosi vrijednosne sudove, već kako pokušava shvatiti uzroke i posljedice, što je kontradiktorno s njezinim tvrdnjama, zaključuje Stevo Đurašković u reakciji na članak Andrijane Mušure Gabor o svjetonazornim, političkim i drugim reakcijama na suočavanje sa smrću
Stevo Đurašković
15. svibnja 2020. / Članci / čita se 13 minuta
Pandemija je neminovno potaknula razmišljanje o smrti. Andrijana Mušura Gabor predstavlja istraživanja o utjecaju razmišljanja o smrti na izbor svjetonazora i načina života, a u drugom dijelu članka opisuje karakteristike hrvatske kulture koji utječu na odnos prema smrti. Posebno su važni nesklonost neizvjesnosti i prihvaćanje moći
Andrijana Mušura Gabor
12. svibnja 2020. / čita se 6 minuta / Aktualno
O korona (i drugim) virusima
Što ako se SARS-CoV-2 ukorijeni u ljudskoj populaciji kao što se možda dogodilo s nekim drugim virusima? Zvonimir Šikić na primjerima suzbijanja bolesti u posljednjih više od stotinu godina opisuje perspektive borbe s najnovijom pandemijom
Zvonimir Šikić
9. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 21 minutu
Jeremy Shearmur predavao je u Australiji o etičkim i tržišnim aspektima raznih oblika prodaje ljudskog tijela, od prodaje organa do prostitucije, ali i onih oblika koje se ponegdje smatra prihvatljivima. Ovdje razmatra različita rješenja koja se primjenjuju od Irana do Švedske, Sjedinjenih Država, UK, Australije. Napokon, postavlja pitanje, što je uopće odbojno u ideji o potpuno slobodnom tržištu ljudskih organa ili djece
Jeremy Shearmur
13. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 12 minuta
Sovjetska vojska je oslobodila Čehoslovačku. Postoji neki sporazum Rusije i Češke o zaštiti grobova vojnika. Uklanjanje spomenika mašalu Konjevu u Pragu izazvalo je tenzije, ali i sve sitne i krupnije političare da iskoriste priliku i sudjeluju u prepucavanju. Raspravlja se o protjerivanju dijela osoblja ruskog veleposlanstva, pod optužbom da su špijuni, vijećnici koji su izglasali uklanjanje spomenika boje se putovanja izvan zemlje jer bi Rusi mogli tražiti njihovo uhićenje, piše se o ruskom agentu koji je naoružan otrovom stigao u češku
Sofija Kordić
7. svibnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Knjiga Jeziku je svejedno ima u području humanističkih znanosti onu ulogu koju u području prirodnih znanosti imaju primjerice knjige Svijet progonjen demonima: znanost kao svijeća u tami Carla Sagana ili Čarolija stvarnosti: kako znamo što je doista istinito Richarda Dawkinsa, tvrdi Dario Hrupec. Ta je uloga razlučivanje znanosti od pseudoznanosti, uzvikivanje "car je gol". Kome je i zašto ushićeni Hrupec u posljednjoj rečenici članka poručio - Odjebite!
Dario Hrupec
1. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 14 minuta
U članku se prvo opisuje ekstremizam u trenutačnoj raspravi o parafiskalnim nametima, u kojoj se brkaju nakane da se promijeni svijet i sitni interesi te sklapaju neočekivane koalicije. Zatim se trezveno opisuje sustav parafiskalnih nameta te zauzima za ispravan način promjena. Tu nije riječ o ekonomskoj struci nego o političkom i društvenom izboru
Ivo Bićanić
2. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta
Zaraza je postavila pitanje koji je rad neophodan da bi civilizirano društvo moglo funkcionirati. To su liječnici i medicinske sestre, vozači kamiona i autobusa i raznosači hrane i paketa, vatrogasci i smetlari, električari i vodoinstalateri, poljoprivrednici, automehaničari, prodavačice i pakeri u skladištima Amazona, sva ta slabo glamurozna zaposlenja koja inače rijetko primjećujemo i koja uzimamo zdravo za gotovo i stoga slabo vrednujemo i nagradjujemo, jer ne zahtijevaju 20 godina skupog školovanja
Ivo Škorić
30. travnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji
Stevo Đurašković
24. travnja 2020. / čita se 19 minuta / Aktualno Članci
ekonomika i recesija
U okolnostima očekivanog pada BDP-a možemo birati između duboke recesije s malim deficitom i blage recesije s velikim deficitom, a ne možemo spriječiti porast omjera duga i BDP-a, objašnjava Josip Tica na temelju detaljne simulacije. Ako se dakle raspravlja o javnoj potrošnji, smanjivati je ili ne, pred Hrvatskom je ustvari izbor između blage recesije ili duboke i dugotrajne.
Josip Tica
25. travnja 2020. / Rasprave / čita se 16 minuta
Riječi mogu funkcionirati žargonski i u političkom diskursu. Karlo Jurak analizira riječi i ideje Nina Raspudića i Miroslav Škore. Početnu točku analize predstavlja prije više od pola stoljeća objavljena studija Theodora Adorna pod naslovom Žargon autentičnosti
Karlo Jurak
26. travnja 2020. / Rasprave / čita se 29 minuta
U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad
Željko Ivanković
23. travnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta
Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže
Mirjana Matešić
22. travnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta
Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa
Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić