Ekstremizam i politička, odnosno ideološka polarizacija u naše se doba realiziraju u komorama jeke i epistemičkim balonima. Istražujući putove kojima bi se te pojave i oblici mogli ograničiti Hana Samaržija se oslanja na etiku epistemoloških vrlina, pristup koji donekle predstavlja pomak u odnosu na tradicionalno prosvjetiteljsku uputu na nove spoznaje u suočavanju s dogmatizmom. Osobito važnom pokazuje se sve rjeđa spremnost na intelektualnu nesigurnost
Hana Samaržija / 23. veljače 2020. / Članci / čita se 4 minute
21. veljače 2020. / Članci / čita se 14 minuta
Edo Popović piše knjigu koja će se baviti prostorom u kojem se dodiruju književnost, priroda i ekologija. Ideje.hr zahvaljuju na prilici da već sad objave prvi tekst u knjizi, čije će nastajanje sa zadovoljstvom i dalje slijediti
Edo Popović 
26. veljače 2020. / Članci / čita se 15 minuta
U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima
Biljana Bašić 
13. veljače 2020. / Članci / čita se 19 minuta
Reindustrijalizacija je regionalni fenomen, piše Zoran Aralica, u prikazu istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Riječ je o regijama koje nisu izložene turizmu, područjima koja nisu glavni gradovi tih zemalja (nema pritiska rasta cijena nekretnina i zemljišta usljed priljeva kapitala izvana), o urbanima, gušće naseljenima i područjima koja su zemljopisno bliže razvijenim zemljama EU, te koja nisu u proteklom razdoblju izgubila značajan dio stanovništva
Zoran Aralica 
14. veljače 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta
U Tiringiji lijeva je koalicija izgubila vlast, a kad je krajnje desni AfD odustao od svog kandidata i podržao liberala Thomasa Kemmericha, kojega je podupirao i CDU izbio je skandal: prije svega se smatra neprihvatljivim da itko vlada oslanjajući se na AfD, no slučaj neugodno asocira na ulogu Tiringije u izrastanju Hitlerovog pokreta. Već sljedećeg je dana Kemmerich dao ostavku, intervenirala je i kancelarka Angela Merkel, a morala je odstupiti i čelnica CDU-a na saveznoj razini. To međutim ne rješava problem, piše Anđelko Šubić
Anđelko Šubić 
19. veljače 2020. / Publikacije / čita se 9 minuta
Komunikacijski priručnik Olge Stankove objavljen 2019. pod naslovom Frontiers of Economic Policy Communications, a u izdanju Međunarodnog monetarnog fonda, s jedne strane kao da je namijenjen pripremi monetarnih i financijskih vlasti zemalja članica za suočavanje s očekivanom krizom, a s druge je strane stidljivi je doprinos MMF-a borbi protiv populizma, piše Božo Kovačević, čijih su nekolicinu tekstova o populizmu Ideje već objavile. Kovačević međutim zapaža da MMF nije dosljedan kad navodi primjere izgradnje povjerenja u institucije i inzistira na karakternim kvalitetama njihovih čelnika. Neki su primjeri kontraprimjeri
Božo Kovačević 14. veljače 2020. / čita se 12 minuta / Članci
nejednakost i ekonomija
Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato
Ivo Bićanić 
11. veljače 2020. / Članci / čita se 12 minuta
Već desetljećima jedna od glavnih američkih unutrašnjopolitičkih bitaka vodi se oko zdravstvenog osiguranja. Što je uzrok njegovu očitom zaostajanju unatoč ogromnoj potrošnji na zdravstvo piše s puno linkova na izvore i statistiku Ivo Škorić
Ivo Škorić 
7. veljače 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Slične su, režimski umivene provokacije i u starom sustavu služile da se ustanovi koji je dio podržavatelj(ic)a režima odveć zahirio, te se na njih može računati samo kao na rezervoar prosvjeda. Tako se identificiraju oni koji su istovremeno ideologijski dobrodošli, ali i podobni za eventualno ograđivanje vrha od svih koji “teško prihvaćaju promjene u našem društvu“.
Žarko Puhovski 1. veljače 2020. / čita se 17 minuta / Članci
nejednakost
Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom
Željko Ivanković 
7. veljače 2020. / Aktualno / čita se 12 minuta
Parlamentarni izbori u Slovačkoj održat će se 29. veljače. Ishod dobrim dijelom određuje suđenje za ubojstvo istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírové u koje su umiješani poslovni partneri vladajuće socijaldemokratske stranke, a što otvara put neonacistima Mariana Kotlebe, samo godinu dana nakon što je za predsjednicu izabrana tolerantna i liberalna Zuzana Čaputova
Sofija Kordić 
5. veljače 2020. / Iz medija / čita se 12 minuta
Kako se postaje tradicionalni desničar, kakav je autoritarni svijet politike osamdesetih, što obiteljima na rascjepu civilizacija nosi tradicionalizam i kako i u kojim bojama odrastaju djeca na razmeđi tih svjetova i puno više od toga otkrivamo u, kako piše The Guardian, emocionalno iskrenom grafičkom prisjećanju.
Ante Alerić 30. siječnja 2020. / čita se 30 minuta / Članci Rasprave
finska
Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje
Snježana Banović 
26. siječnja 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta
Ljudi danas žive u boljim uvjetima, postoje antiviralni i drugi lijekovi pomoću kojih možemo sanirati sekundarne komplikacije bolesti. No, brzina kojom se infekcija danas može proširiti svijetom je bez presedana. Također je moguće da virus mutira u puno opasniji oblik. Više nije pitanje hoće li nam se pandemija dogoditi, nego kada, citira Tamara Čačev Dr. Dennisa Carrola, ravnatelja USAID-ove jedinice za „krizna stanja“
Tamara Čačev 
25. siječnja 2020. / Članci / čita se 11 minuta
Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni
Dario Hrupec 21. siječnja 2020. / čita se 12 minuta / Članci
knjige
Snaga je totalitarne propagande u sposobnosti da izolira mase od stvarnog svijeta i ponaša se kao da je nova stvarnost istina – da je normalizira. Marija Ott Franolić poziva se na Hannah Arendt tumačeći slikovnicu za djecu i odrasle nagrađivane engleske spisateljice i ilustratorice Emily Haworth Booth.
Marija Ott Franolić 
27. siječnja 2020. / Članci / čita se 7 minuta
Američki je Fed najprije vodio restriktivnu monetarnu politiku, a zatim je, nakon kraće stanke, skrenuo na put ekspanzivne politike, dok je Europska središnja banka prvo povukla neke stimulativne mjere, a potom ih je počela ponovno provoditi. Zahvaljujući tome, gospodarstva zapadnih zemalja zacijelo neće zahvatiti ozbiljna recesija.
Darko Oračić 
25. siječnja 2020. / Aktualno / čita se 6 minuta
Iako možda nije značajno sudjelovala u globalnim emisijama stakleničkih plinova, Hrvatska će bez ulaganja u razvoj na temelju eko-održivosti biti žrtva klimatskih promjena, komentira Mirjana Matešić izjavu Zorana Milanovića da je licemjerno kad zemlje koje su se razvile zagađivanjem od nerazvijenih traže da smanje emisije.
Mirjana Matešić 
18. siječnja 2020. / Članci / čita se 20 minuta
Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić
Goran Mihelčić 
4. siječnja 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta
Mirjana Matešić izdvaja glavne naglaske iz Europskog zelenog plana objavljenog tek desetak dana nakon što je Europska komisija definitivno formirana. Što se očekuje od industrije, što od država članica i njihovih proračuna, što od obrazovanja i sličnih društvenih segmenata
Mirjana Matešić 
6. siječnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta
Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata
Božo Kovačević 14. siječnja 2020. / čita se 2 minute / Publikacije
foto klub
Kad me susjed pita zašto me baš svaki put vidi s kamerom, podvalim mu jednostavno objašnjenje: da mi ne bude dosadno šetati psa. Ribiče sa Savice, uostalom, nitko ne pita kako mogu satima zabacivati udicu. Znam da im je uzbudljivo.
Miroslav Ambruš Kiš 
10. siječnja 2020. / Članci / čita se 4 minute
Medijalni birač iz američke politologije je mit. Birač koji bi na jednim izborima glasao za HDZ, a na drugima za SDP ne postoji. Na njemu se ne može temeljiti izborna strategija, piše Marko Grdešić i otkriva kako je ipak Milanović pobijedio (premda je Josipović izgubio)
Marko Grdešić 
12. siječnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Ljudi koji su lijevo orijentirani posljednjih godina nastupaju s a priori 'manjinske' pozicije: „nas prosvijećenih i civiliziranih je manje, većina je zatucana, zalupana, primitivna itd.“ Tu se, naravno, onda otvara i pitanje demokracije koja po definiciji radi u korist 'zatucane većine'. Može li se Milanovićeva pobjeda tumačiti kao usporavanje desnog populizma, piše Karlo Jurak
Karlo Jurak 9. siječnja 2020. / čita se 6 minuta / Rasprave
RASPRAVE
Postoje li pravne zapreke ustavnosti, tj. pravnom ograničavanju državne vlasti, koje onemogućavaju društvenu promjenu i time trajno održavaju Hrvatsku jednom od najzaostalijih država Europske unije i čitave Europe, pita se profesor Ivan Padjen, na početku rasprave čija je skraćena inačica izložena kao pozvano priopćenje "Ograničenje državnih vlasti ustavom (konstitucionalizam)" na 11. Kongresu studenata prava u listopadu 2019. Ljubaznošću profesora Padjena Ideje.hr ovdje objavljuju sažetak, a na poveznici na kraju članka i cjelovitu verziju rasprave.
Ivan Padjen 
4. siječnja 2020. / Rasprave / čita se 6 minuta
Kako se uopće uvedemo u takvo stanje svijesti, da ignoriramo očitosti, označavajući ih kao nezamislivosti? Kako smo postali zombie orthodoxies, piše Andreja Pavlović. Svijet će se u sljedećih dvadeset promijeniti više nego u prethodnih dvjesta godina
Andreja Pavlović 
4. siječnja 2020. / Članci / čita se 13 minuta
Prema Ljiljani Mikulčić najbolji film Roberta Altmana je Gosford Park, no radi prikaza načina njegova rada prvo detaljno opisuje film Kratki rezovi a zatim upućuje na nezaboravna djela u kojima ispituje granice žanrova, Nashville, Kockar i bludnica, The Company itd. Kako je Altman radio s glumcima i - najvažnije - što njegovi filmovi govore o ljudima, a kakav dojam ostavljaju na gledatelje
Ljiljana Mikulčić 28. prosinca 2019. / čita se 15 minuta / Članci
industrija dugovječnosti
U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti
Tamara Čačev 
28. prosinca 2019. / Aktualno / čita se 3 minute
Kandidati desnice bolje rezultate ostvaruju u onim teritorijalnim jedinicama u kojima je stopa nezaposlenosti viša, u kojima je dohodak manji te u kojima je manje fakultetski obrazovanog stanovništva. Za ljevicu važi obrnuto.
Marko Grdešić 
30. prosinca 2019. / Publikacije Rasprave
Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća
Božo Kovačević 
13. prosinca 2019. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta
Ovim člankom u znak sjećanja na guvernera Rohatinskog želim potvrditi da jest bio persona non grata, barem nakon mandata, da je bio žrtva teške društvene bolesti kojoj se do posljednjeg daha suprotstavljao, prije svega kao čovjek, emotivac. Kasno je za ispravljanje te nepravde prema njemu, ali nije kasno iz njegova slučaja izvesti pouke, za što je i sam imao malo nade
Željko Ivanković 
24. prosinca 2019. / Članci / čita se 10 minuta
Kina sustavno u Europi iskorištava razvojne teškoće zemalja poput Grčke i Italije, da se i ne govori o zaostalijim zemljama istočne i jugoistočne periferije, preko kojih prodire i u Unijine zemlje jezgre. Kinezi su u posljednje vrijeme pokupovali udjele u nekolicini mediteranskih i drugih europskih luka, a nedavno su počele i operacije iz Luke Rijeka prema Budimpešti i Beogradu. Kakve su reakcije
Ratko Bošković 
27. prosinca 2019. / Članci / čita se 8 minuta
Za smrt ili naročito teški invaliditet bračnog ili izvanbračnog druga i djeteta odšteta iznosi 220.000 kuna. Za jake bolove, po danu se dosuđuje 370 kuna, za srednje bolove 220 kuna, za slabe 70,00 kuna, a za pretrpljeni strah između 2200 i 30.000 kuna. Iznosi su utvrđeni prije 17 godina otkad je prosječna plaća, koju Vrhovni sud uopće nije uvrstio u orijentacijske kriterije, porasla 74 posto. Odvjetnici su osnovali radnu skupinu
Biljana Bašić 18. prosinca 2019. / čita se 15 minuta / Članci
što se događa u čileu
Trideset je godina zemlja, barem na prvi pogled, izgledala u redu, piše Alejandra Mancilla. Čile se 2010. godine kao prva latinskoamerička država pridružio OECD-u. Od gotovo 18 milijuna stanovnika manje od 10 posto je 2013. živjelo u siromaštvu, nasuprot 38 posto 1990. godine. No kad su izbile pobune otkriveni su i drugi podaci te da sustav i Ustav ne služe građanima, osobito ne većinskoj 'polu-rasi' Mješanaca
Alejandra Mancilla Drpic 
10. prosinca 2019. / Aktualno / čita se 8 minuta
U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora
Jeremy Shearmur 
16. prosinca 2019. / Članci / čita se 15 minuta
Oni koji će glasati za milijadera, već imaju svoj izbor u Bijeloj kući. Drugima, o kojima ovdje piše Ivo Škorić, treba ponuditi alternativu, a ne alternativnog milijardera. Milijarderi medju demokratima čine grešku ako to previđaju, zaključuje
Ivo Škorić 14. prosinca 2019. / čita se 22 minute / Članci
1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi
Ovog se tjedna navršilo 30 godina otkako je 10. prosinca 1989. Savez komunista Hrvatske donio političku odluku o višestranačkim izborima. Kako je tekao proces osnivanja prve hrvatske političke stranke, kako je izabrano ime i politička ideologija o kojoj osnivači nisu znali baš puno, svjedoči Božo Kovačević, jedan od inicijatora
Božo Kovačević 
24. prosinca 2019. / Članci / čita se 11 minuta
Demografski kompleks, krivo postavljen, sekundaran je i ustvari minoran, piše Ivo Bićanić. Riješit će se kad se riješe primarni problemi. Koji?
Ivo Bićanić 
4. prosinca 2019. / Rasprave / čita se 16 minuta
I ova administracija, kao i mnoge prije, poduzima značajne promjene u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja bez javno obznanjenih politika (policy) koje bi jasno ukazale na ciljeve promjena te instrumente koji bi ih trebali poduprijeti, pišu Petar Pervan i Tvrtko Smital u analizi Nacrta promjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje državni tajnik Tomo Antičić predstavlja institucijama. U prvom od dva članka koje će objaviti Ideje.hr, fokusiraju se na predložene promjene u sustavu napredovanja i ukidanje matičnih odbora i izbora u znanstvena zvanja
Petar Pervan i Tvrtko Smital 
6. prosinca 2019. / Rasprave / čita se 11 minuta
U drugom članaku svoje rasprave o Nacrtu izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Petar Pervan i Tvrtko Smital propituju predložena rješenja o Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, zatim pitanja organizacije i autonomije sveučilišta i javnih instituta te vrednovanja ustanova i znanstvenog rada
Petar Pervan i Tvrtko Smital 8. prosinca 2019. / čita se 20 minuta / Aktualno Članci
PISA
U sistemima koji vjeruju u transformativnu moć obrazovanja odmalena se usvaja 'growth mindset', odnosno optimizam da se inteligencija za života može popraviti, piše Petra Jurlina u svojem osvrtu na PISA test iz estonske perspektive. Nema ga 44 posto hrvatskih i 60 posto ispitanih učenika Kosova i Makedonije
Petra Jurlina 
25. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 7 minuta
Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.
Božo Kovačević 
28. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 9 minuta
U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?
Ivo Bićanić 
26. studenoga 2019. / Aktualno Rasprave / čita se 6 minuta
Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?
Ivo Bićanić 23. studenoga 2019. / čita se 18 minuta / Članci
Knjiga Permanent Record
Najozloglašeniji zviždač predtrumpovskog razdoblja objavio je knjigu fascinantnih epizoda koja si, poput američkog obavještajnog programa, zadaje velike ambicije, no daje miješane rezultate, piše Goran Mihelčić. Snowdena je pregazila era hipernormalizacije korupcije, populizma i laži pa izgleda kao zaostatak iz dalekog geološkog doba javne odgovornosti
Goran Mihelčić 
14. studenoga 2019. / Članci / čita se 13 minuta
Više od četiri petine uzorka ne odbacuje mogućnost povratka u Hrvatsku, a kao ključne stvari koje bi se trebale promijeniti da se vrate ističu poboljšanje ekonomskih prilika te smanjenje korupcije, piše Zvonimir Galić u prikazu istraživanja „Gore je bolje“ provedenog na više od 1000 ljudi koji su napustili Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU. Visokoobrazovani češće kao ključne čimbenike povratka ističu još i smanjenje općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu
Zvonimir Galić 
23. studenoga 2019. / Članci / čita se 19 minuta
Svi su se složili da bivšim istočnonjemačkim političkim zatvorenicima novac ne može biti adekvatna kompenzacija, ali i da kompenzacija mora biti i novčana. No što je fer naknada u njihovom i u slučajevima kad se plaća tjelesna povreda ili novčano izražava poštovanje, primjerice u minimalnoj plaći? U odnosu na sve što se mjeri novcem, omjer razmjene na tzv. slobodnom tržištu u suvremenom je svijetu – vrlo mali, zaključuje se u prikazu odličnog zbornika Money as God
Željko Ivanković 
13. studenoga 2019. / Članci / čita se 15 minuta
Kad me pitaju što me učinilo feministicom, prvo pomislim na majčinstvo zbog kojega sam spoznala goleme razlike u muškoj i ženskoj situaciji. No kad pomislim na tekst koji me oslobodio i ohrabrio da budem svoja, to bi zasigurno bio roman Simone de Beauvoir Uspomene dobro odgojene djevojke. Čitala sam ga nekoliko puta s 18 godina i zapravo se ne sjećam njegova sadržaja – ali vrlo dobro pamtim osjećaj slobode koji sam u njemu pronašla. Isti taj osjećaj, desetljećima kasnije, podario mi je i Drugi spol
Marija Ott Franolić 23. studenoga 2019. / čita se 12 minuta / Članci
diskusija
Nacionalizam, liberalizam i socijalizam, krenuvši ateleološki, završili su u opasnoj i dogmatskoj teleologiji i eshatologiji, nalik religijskoj. Koliko prostora ostaje za optimizam u pogledu ostvarenja ideje slobode kao glavne i genuine ideje moderniteta
Karlo Jurak 
12. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 12 minuta
Nama su dragocjena ostavština i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije
Sofija Kordić 
9. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 26 minuta
U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor
Dejan Jović