GENETSKI INŽENJERING - ETIČKE DILEME

Što je CRISPR-Cas9 sustav za prepravljanje genoma o kojem raspravlja cijeli znanstveni svijet

Otkrićem sustava CRISPR-Cas9 dobili smo oruđe koje omogućuje zahvate u genome živih bića dosad neviđenom preciznošću i lakoćom. Dok je korist CRISPR-Cas9 tehnologije za istraživačke svrhe nemjerljiva i neupitna, koliki će biti utjecaj na ljudsku svakodnevnicu, hoće li zaživjeti u kliničkoj primjeni i hoće otvoriti vrata prepravljanju ljudskog genoma i u konačnici ljudske vrste?

dr. sc. Marko Močibob / 11. kolovoza 2017. / Članci

11. kolovoza 2017. / Članci

Njemački izbori 24. rujna

Tko dakle drugi nego Angela Merkel

U jesen i Nijemci izlaze na parlamentarne izbore. Članak prikazuje političke okolnosti, gospodarstvo, socijalna pitanja u Njemačkoj pred izbore, kao i protukandidate. Započinje uvdom da je dugotrajna politička učmalost izazvala Brexit i dovela Trumpa. Ipak, prethodni europski izbori pogoduju Merkel

Anđelko Šubić

11. kolovoza 2017. / Članci

Promjena imena Trga maršala Tita

Totalitarizmom na totalitarizam, ili: razudba jednoga otvorenog partijskog sastanka

U zanemarivanju dobrih demokratskih običaja, u proceduri, u dociranju u vezi s jezikom, u "argumentima", u svjetonazorskom trijumfalizmu, u implicitnom shvaćanju demokracije (povezivanjem s NDH) ... jasno se očituje totalitarni karakter postupka promjene imena "najljepšeg zagrebačkog trga"

Žarko Puhovski

9. kolovoza 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (8)

Kako je došlo do razgovora s Ivicom Todorićem, i druga objašnjenja

Na članke o političkoj ekonomiji slučaja Agrokor prvo su reagirali pripadnici Radničke fronte Katarina Peović Vuković i Hrvoje Štefan, a sad i liberali Velimir Šonje i Darko Polšek. Očekivati je da se raspravljalo o političkoekonomskom sustavu koji je doveo do slučaja Agrokor, no čini se da je riječ o eskapizmu, zaobilaženju teze i konkretne političke odgovornosti. Podizanje demokratskih standarda, a ne odvajanje ekonomije i politike, smatram putem za prevladavanje ortačkog kapitalizma

Željko Ivanković

7. kolovoza 2017. / Članci

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (1)

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.

Matija Kroflin

3. kolovoza 2017. / Članci

LJETNI TEČAJ SURADNJE (2)

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

Politolog Axelrod organizirao je turnire računalnih programa u igranju zatvorenikove dileme i njihovim strategijama dao psilološke karakteristike. Ustanovio je da su „dobri“ i „praštajući“ programi uspješniji. U drugom turniru te su se karakteristike pojavljivale u 14 od prvih 15 programa. Uspješni programi imali su još tri psihološke karakteristike: „osvetoljubivost“, „reaktivnost“ i „transparentnost“

Zvonimir Šikić

6. kolovoza 2017. / Članci

Politika i obrana

Kupnja borbenih zrakoplova nema smisla ni obrambeno, ni fiskalno, ni nacionalno

Kao što je potpisao ugovore s 34 hrvatske tvrtke o isporuci naoružanja, odjeće, obuće i hrane, ministar Krstičević trebao bi sa znanstvenim institucijama potpisivati ugovore o projektima za povećanje obrambenih sposobnosti u onim aspektima koji su za Hrvatsku osobito bitni

Božo Kovačević

27. srpnja 2017. / Članci

Politika i prirodne katastrofe

Što se političarima više isplati: ulagati u prevenciju od katastrofe ili poslije dijeliti pomoć?

Građani na izborima više nagrađuju političare ako im nakon prirodne katastrofe nadoknade štetu nego ako ulažu u prevenciju. Aktualno nezadovoljstvo građana politikom koja se pokazala u požarima u Dalmaciji političari mogu anulirati novčanim naknadama

Kosta Bovan

27. srpnja 2017. / Članci

Kome koristi sadašnji hrvatski gospodarski rast (3)

Ni raspodjela profita i plaća, ni teorija konja i vrapca ne signaliziraju da je trenutačni rast inkluzivan

Najavljene strukturne reforme mogu čak i negativno utjecati na jači zamah rasta, jer smanjuju inkluzivnost time što veći dio i to slabije stojećeg stanovništva izlažu većoj neizvjesnosti. Rast ne mogu iznijeti samo članovi HUP-a i HUB-a

Ivo Bićanić

24. srpnja 2017. / Članci

In memoriam

Maryam Mirzakhani, žena koja je matematici prilazila neustrašivo

Fieldsovu medalju, najviše matematičko priznanje koje se dodjeljuje svake četiri godine, dobila je 2014. za svoje rezultate u geometriji i dinamici zakrivljenih površina s mogućim primjenama u kriptografiji i teorijskoj fizici, poglavito u istraživanju porijekla svemira i kvantnoj teoriji polja. Bila je jedan od najvećih umova našeg vremena i prema jednoglasnim svjedočenjima kolega i prijatelja predivna osoba

Zvonimir Šikić

13. srpnja 2017. / Članci

Ekonomska i monetarna unija

Treba li Hrvatska doista uvesti euro u što kraćem roku?

U propagandnom naletu simpatizera ubrzanog hrvatskog pristupanja euru druga se mišljenja gotovo i ne čuju, međutim činjenica da eurozona još uvijek ne funkcionira kao optimalno valutno područje, kao i nedavna recesijska iskustva mediteranskih zemalja pozivaju na oprez

Robert Brozd

13. srpnja 2017. / Članci

Održivi razvoj

17 globalnih ciljeva: poslovni ih lideri ne mogu ostvariti sami

Globalni ciljevi održivog razvoja usvojeni su prije gotovo dvije godine i od tada ih je prihvatio dobar dio europskog poslovnog svijeta. Zašto primjena ipak ide sporo? Što misle građani, javna uprava, srednji management, zaposlenici

Mirjana Matešić

13. srpnja 2017. / Članci

Transformacija znanosti

I studenti s malo novca mogu biti vrhunski znanstvenici: Quo vadis, chemia?

Razvoj računala je omogućio kemiji da prestane biti znanost kojoj je mjesto isključivo u laboratoriju – danas, računalna kemija služi ne samo kao teorijska podloga eksperimentalnoj kemiji, već i preuzima dio njenih poslova. A uz nezaustavljiv rast računalne snage, igralište za in silico istraživanja ubrzano se širi.

Igor Rončević

6. srpnja 2017. / Članci

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost opada (2)

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

U prvih 5 mjeseci 2017. je broj zaposlenih s burze manji za 7.637 osoba (7,8%) nego u istom periodu 2016, ali je istovremeno još brže pao broj osoba koje su dolazile na burzu iz radnog odnosa. Tržište rada nije lako pratiti i interpretirati, a donošenje odluka i izvođenje nepreciznih zaključaka na površnim i dvojbenim podacima može biti vrlo štetno i pogubno za velik broj ljudi

Matija Kroflin

16. srpnja 2017. / Članci

Ljetni tečaj suradnje

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

Matematičko modeliranje prikazuje mogući svijet, da je ono što je neočekivano ipak moguće. U seriji (ljetnih) članaka prikazat ćemo različite modele suradnje, pretpostavke, očekivanja i neočekivane ishode. Uvodni članak opisuje poznatu teoriju igara, slučajeve u kojima suradnja ima prednost pred ostvarenjem sebičnog interesa. Svijet suradnje je dakle moguć, no koliko je stvaran, time se model ne bavi

Zvonimir Šikić

27. lipnja 2017. / Članci

Kriza ponovljivosti znanstvenih rezultata

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

Više od 80 posto objavljenih znanstvenih članaka iz biomedicine prikazuje rezultate pogrešno postavljenih, pogrešno usmjerenih, neponovljivih i neprovjerljivih istraživanja. Sustav koji potiče stvaranje i širenje beskorisnih rezultata potrebno je hitno mijenjati

Branka Bernard

26. lipnja 2017. / Članci

SOCIOPSIHOLOGIJA

Svijetla budućnost mračne trijade: psihopatije, narcisoidnosti, makijavelizma

Udio pojedinaca s psihopatološkim karakteristikama veći je na čelnim pozicijama korporacija i institucija nego u općoj populaciji. Psihopatska osobnost je u većoj mjeri nepoštena i okrutna. U čemu joj pogoduju današnje okolnosti

Andrijana Mušura Gabor

20. lipnja 2017. / Članci

INOVACIJSKI EKOSUSTAV U HRVATSKOJ

Trostruka zavojnica u dolini smrti

European Innovation Scoreboard 2016, kategorizira Hrvatsku kao srednje inovativnu zemlju. Iako zvuči dobro, koeficijent inovativnosti podiže nam inoviranje u trgovini, bankarstvu i ljudskim resursima. U znanosti i tehnološkom inoviranju, poduzeća zaostaju za europskim prosjekom. To nas ipak čini tehnološki zaostalom zemljom. Je li niska tehnološka inovativnost privatnog sektora karika koja nedostaje

Nina Antičić

19. lipnja 2017. / Članci

SVEUČILIŠTA

Sveučilište u Rijeci misli ozbiljno

Sveučilište u Rijeci donijelo je strategiju i tog se dokumenta - drži. Očituje se to i u nedavnom izboru Snježane Prijić-Samaržija za rektoricu, a i u ciljevima koje je istaknula

Nikola Baketa

19. ožujka 2017. / Članci

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković