znanost i religija (2)

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

Razvoj teologije liči na pokušaj vještog uzmicanja teologije pred znanošću. Teologija je u cijeloj priči pasivna, njezine ideje apsolutno ne utječu na znanost, dok je utjecaj u drugome smjeru vidljiv i razoran, piše Željko Porobija u nastavku rasprave o predavanju biologa Jerryja Coynea o znanosti i religiji.

Željko Ivanković / 13. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 17 minuta

11. studenoga 2018. / Članci / čita se 21 minutu

pismo iz amerike

Kao u Nashvilleu, Altmanovom filmu kojim je obilježena 200. godišnjica SAD-a, ove je izbore zaokružila masovna pucnjava na koncertu country glazbe

Ako demokrati preuzmu Dom zastupnika, pozvat će ubojice da udju u SAD da ubijaju ljude, žene i djecu, prenosi Ivo Škorić riječi američkog predsjednika Trumpa u detaljnom prikazu apsurda koje su američki međupredsjednički izbori ponovo razotkrili. Izborna bitka u pojedinim državama iznijela je na vidjelo stanje sudstva, korupcije, medijsku situaciju, stanje građanskih i ljudskih prava te popis "svih američkih neprijatelja"

Ivo Škorić

8. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 6 minuta

Rasprave

Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji

Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem

Karlo Vajdić

8. studenoga 2018. / Aktualno / čita se 3 minute

zbivanja, najave

Međunarodna konferencija o digitalnoj povijesti umjetnosti. Usporedba tranzicije u Kini i Rusiji. Popper forum

U ponedjeljak na SRCE-u počinje međunarodna konferencija o digitalnoj povijesti umjetnosti, u četvrtak je na Ekonomskom fakultetu prikaz tranzicije iz socijalizma u Rusiji i Kini, a na kraju tjedna održava se i Popper forum

Ideje.hr

2. studenoga 2018. / Članci Rasprave / čita se 30 minuta

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Boris Kožnjak

3. studenoga 2018. / Aktualno / čita se 18 minuta

znanost i politika

Povijest suradnje CERN-a i hrvatske znanosti i industrije. Razotkrivanje odnosa politike i znanosti u dvjema državama

Ministrica znanosti Blaženka Divjak potvrdila je kako će Hrvatska od 2019. godine biti pridružena članica Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija. U tom povodu donosimo poglavlje o povijesti suradnje s CERN-om iz knjige "Institut Ruđer Bošković – Ljudi i događaji 1950. – 2000." uz suglasnost autora Tanje Rudež, Krunoslava Piska te izdavača Školske knjige

Ideje.hr

26. listopada 2018. / Članci / čita se 7 minuta

državna potrošnja

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!

Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja

Tomislav Globan

29. listopada 2018. / čita se 8 minuta / Članci

svjetska ekonomija

Najava nove recesije je preuranjena. Nisu se stekli uvjeti, no rizik je veći u Europi nego u Americi. Zašto?

U javnosti se često tvrdi da više nije pitanje hoće li izbiti nova svjetska ekonomska kriza, već kada će do toga doći. Pojavila se prognoza da će recesija nastupiti 2020. godine. Premda ta prognoza još nema pouzdan temelj, postoji rizik, znatno veći u Europi nego u Americi, da će se uvjeti za nastanak krize uskoro steći. Italija je žarište

Darko Oračić

26. listopada 2018. / Aktualno Članci / čita se 16 minuta

Festival eksperimentalnog filma

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

25. listopada 2018. / Članci / čita se 13 minuta

češka

Islamofobija u zemlji bez muslimana. Je li Češka zaista “najrasističkija” zemlja u Europi i ako jest kako je to postala? Od Masaryka do Zemana

Češka nikad nije bila ekonomski uspješnija, jedna je od najsigurnijih zemalja svijeta, a nikad nije bila udaljenija od temelja koji je postavio Masaryk, i koji je učvrstio Havel. Jednom prilikom Masaryk je rekao: „Imamo demokraciju, još samo da nam je i poneki demokrat.“

Sofija Kordić

21. listopada 2018. / Članci / čita se 10 minuta

nejednakost

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.

Ivo Bićanić

20. listopada 2018. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Matija Kroflin

15. listopada 2018. / Aktualno / čita se 8 minuta

izbori u bavarskoj

Merkel dobila predah. Rezultat bavarskih izbora se ne prelijeva na Njemačku (i Europu). Zasad

Velike narodne stranke tonu i u Njemačkoj. CSU je u Bavarskoj izgubio više od deset posto glasova. SPD je sasvim potonuo. Sljedeći izazov su izbori u pokrajini Hessen za manje od dva tjedna, 28. listopada. Tamo su Zeleni u vladajućoj koaliciji sa CDU-om. Posljednja ispitivanja govore o 9,5% manje podrške kršćanskim demokratima nego na prošlim izborima

Anđelko Šubić

12. listopada 2018. / Publikacije / čita se 11 minuta

multilingualni foto-roman o parizu

Stara mjesta, novi pogled: Pariška ljeta

Jasmina Bolfek-Radovani (umjetničko ime Mina Ray) teoretičarka je frankofonskih literarnih i kulturnih studija i pjesnikinja koja objavljuje na hrvatskom, engleskom i francuskom. Rođena je i odrasla u Zagrebu, a već dvadeset godina živi i radi u Londonu. Na temelju svog doktorata objavila je knjigu Bolfek-Radovani, Jasmina, Geo/graphies of Loss: Space, Place and Spatial Loss in North African and Canadian writing in French, Erlangen: Lambert Publishing, 2015, i održala niz predavanja na međunarodnim konferencijama i seminarima, uključujući i u Zagrebu. Njene pjesme objavljivane su u Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Kanadi. Projekt vlastite multilingualne poezije ‘Unbound’ pokrenula je 2017. godine. Projekt uključuje Veliku Britaniju, Hrvatsku, Francusku i Belgiju, a nedavno je dobio subvenciju za performans u Londonu. Ideje.hr ovdje objavljuju uvodni članak na čijem je kraju link na njezin foto-roman o Parizu

Jasmina Bolfek-Radovani

13. listopada 2018. / Aktualno / čita se 9 minuta

Deset godina nakon propasti Lehman Brothersa

Cijena nafti raste. Kineski privatni dug prijeti. Britanija napušta EU. Koliko je Hrvatska spremna za sljedeću recesiju?

Hrvatska je za sljedeću recesiju makroekonomski neusporedivo spremnija. Ostvarivati gospodarski rast od 2,5 do 3% uz rast izvoza roba i usluga, primarni proračunski suficit, suficit na tekućem računu platne bilance od 2,5% BDP-a (prosjek od 2013.-2018. godine) i općenito razduživanje privatnog sektora puno je vrijednije od rasta 4,5% godišnje na temelju zaduživanja. Što ne znači da bi recesija bila bezbolna, već da bi trebala ostaviti manje negativnih posljedica.

Goran Šaravanja

12. listopada 2018. / Aktualno / čita se 8 minuta

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Obrazovne nejednakosti: O utjecaju bogatstva obitelji i obrazovanja roditelja na prirodoslovnu pismenost učenika

Učenici iz bogatijih obitelji postižu bolje rezultate, a efekti socioekonomskog statusa jači su u obrazovnim sustavima s kraćim primarnim i obaveznim obrazovanjem, pokazuje analiza rezultata iz Hrvatske, Njemačke i Danske objavljena u Reviji za socijalnu politiku

Karlo Vajdić

13. listopada 2018. / čita se 21 minutu / Rasprave

esej

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"

Ivan Salečić

6. listopada 2018. / Aktualno / čita se 16 minuta

nobelova nagrada za fiziku

Svjetlost koja zaustavlja čestice. Intenzitet zračenja usporediv s površinom Sunca. Deveti put u dvadeset godina nagrada ide istraživanju i primjeni lasera.

Ashkin je dobio Nobelovu nagradu za otkriće optičke pincete u svrhu zarobljavanja i manupulacije česticama, atomima i živim stanicama. Mourou i Strickland su podijelili nagradu za razvoj tehnike pojačavanja laserskih pulseva u femtosekundim laserskim pojačalima (femtosekunda je milijunti dio milijarditog dijela sekunde), pišu Silvije Vdović i Nataša Vujičić, Institut za fiziku; Centar za napredne laserske tehnike (CALT)

Silvije Vdović i Nataša Vujičić

5. listopada 2018. / Aktualno / čita se 6 minuta

nobelova nagrada za kemiju

Oponašanje evolucije? Ja sam inženjerka, nisam gospodin i nisam imala problema s istraživanjem na rubu znanosti, rekla je Arnold

Zahvaljujući tehnikama koje oponašaju evoluciju a za koje su Arnold, Winter i Smith dobili ovogodišnju Nobelovu nagrada za kemiju, u posljednjih su petnaestak godina razvijena protutijela za borbu protiv artritisa, lupusa i raznih vrsta karcinoma

Igor Rončević

4. listopada 2018. / Aktualno / čita se 11 minuta

nobelova nagrada za medicinu

Tumorska stanica vara imunološki sustav. Ovogodišnji nobelovci smislili su kako prevariti prevaranta

Na temelju istraživanja ovogodišnjih laureata razvijena je sasvim nova klasa antitumorskih lijekova koji su se pokazali uspješnima u terapiji tumora pluća, bubrega, limfoma i melanoma. Nažalost kako se radi o izrazito snažnim mehanizmima imunološkog sustava reakcija koju oni izazivaju u organizmu odgovorna je i za jake i ozbiljne nuspojave ovih terapija. Ipak, širenje spektra protutumorskih lijekova, ohrabruje naša nastojanja da jednoga dana tumorske bolesti postanu kronične bolesti s kojima će ljudi moći živjeti kao i svi drugi kronični bolesnici

Tamara Čačev

6. listopada 2018. / čita se 13 minuta / Članci

pismo iz amerike

Menadžment sirotinje. U ulici našeg autora svi primaju neki oblik socijalne pomoći. Kao i pola Amerikanaca.

Kako je moguće, pita se (i pokušava objasniti) Ivo Škorić, da u njegovoj ulici u Rutlandu u Vermontu pola ljudi ne radi, ili radi povremeno, oni koji rade nisu vidjeli povećanje plaća godinama, a ipak svi žive u velikim kućama i voze velike automobile. I sve u doba kad je burza vrednija nego ikad, a nezaposlenost manja nego ikad. U članku se otvara rijetka tema, američki sustav socijalnih davanja, koji obuhvaća pola stanovništva, a sve na podlozi sustava raspodjele bogatstva i političkoekonomske ideologije

Ivo Škorić

6. listopada 2018. / Članci / čita se 13 minuta

promjene poreza

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti

Ivo Bićanić

28. rujna 2018. / Članci / čita se 9 minuta

uz prijedlog porezne reforme

Uvođenje proporcionalnog poreza – signaliziranje inozemstvu koliko smo “lijepi”. Kome se zaista rasterećuju plaće

Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.

Priredio Karlo Vajdić

30. rujna 2018. / Članci / čita se 10 minuta

granice spoznaje

Što ako postoje prirodni zakoni pred kojima smo kao miš pred diferencijalnim jednadžbama?

Francuski filozof Comte tvrdio je da nikad nećemo otkriti temperaturu i kemijski sastav zvijezda, a ipak ... Ivica Smolić piše o potencijalnim mentalnim granicama spoznaje ali se pita i o fizikalnim, o mogućnosti putovanja natrag u vremenu i o prostoru koji omeđuju crne rupe

Ivica Smolić

22. rujna 2018. / čita se 11 minuta / Rasprave

Rasprave

Hrvatska je zarobljena država, ali tko ju je zarobio? Ili je slaba država? Kako je oslabila?

Istraživači temeljnu razliku između Hrvatske te Bugarske i Rumunjske vide u tome što su Rumunjska i Bugarska uspjele pomesti stare strukture, ali nisu dovoljno brzo izgradile neku državu koja bi bila djelotvorna, a Hrvatska je zbog rata i tipa vladavine iz devedesetih postala slaba država

Priredio Karlo Vajdić

27. rujna 2018. / Članci / čita se 9 minuta

biologija

Tajna pseudogena. Nisu to otpatci. U prirodi ipak sve ima svoju svrhu. Na žalost, neke su funkcije pseudogena nepovoljne, pomažu napredovanje tumora

Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove

Tamara Čačev

20. rujna 2018. / Članci / čita se 12 minuta

Zašto je Godard dobio nagradu u Cannesu

Kao Brecht u kazalištu, kao Joyce u prozi, tvorac forme koja misli, nove gramatike filma

Na Filmskom festivalu u Cannesu 2018. Special Palme d’Or (Specijalna Zlatna palma) dodijeljena je 87-godišnjem Jean-Luc Godardu za film Le Livre d’Images (2018) (engleski naslov: The Image Book, hrvatski bi bio - Bilježnica slika). Ljiljana Mikulčić piše o prvom Godardovom igranom dugometražnom filmu Do posljednjeg daha, o cjelovitosti u kojoj razumije fragment, o tvorcu nove filmske gramatike i što dijeli sa svojim umjetničkim uzorima

Ljiljana Mikulčić

22. rujna 2018. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

Monetarna politika

Europski bankari ne žele ponoviti propuste iz 2008. i 2011. i podići kamate. Ipak, mogu li to izbjeći

Za Hrvatsku je važno da se naše gospodarstvo kreće u istom smjeru kao i ono u Eurozoni, odnosno da su nam poslovni ciklusi usklađeni. Rast kamatnih stopa u Eurozoni poskupio bi cijenu novca (kredita) i za hrvatska poduzeća i kućanstva, no efekti eventualnog rasta kamatnjaka od 0,1 ili 0,2 postotnih bodova nisu nešto što bi im trebalo ugroziti kreditnu sposobnost. Pogotovo ako su svjesni da će se rast kamatnjaka dogoditi u skoroj budućnosti

Tomislav Globan

14. rujna 2018. / Članci / čita se 13 minuta

Deset godina financijske krize

Polemika Stiglitz – Summers oko sekularne stagnacije: Može li se ekonomijom upravljati ili se ona razvija sama od sebe

Dok se pripremamo za novu krizu, piše Stiglitz, treba voditi računa da je slabašno upravljanje oporavkom od Velike recesije favoriziralo banke i bogate, da su trebale godine da drugi dođu do daha. Teorija sekularne stagnacije, koju je reafirmirao Summers, služila je da opravda tu politiku. Summers pak tvrdi da je američka vlada u Obamino vrijeme, kad je on bio ekonomski savjetnik, izdašno poticala ekonomiju

Priredio Karlo Vajdić

14. rujna 2018. / čita se 11 minuta / Članci

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE: (2)

Pobjeći, ignorirati nevolju ili ostati s njom i pokušati je riješiti iznutra

Marija Brajdić Vuković ispituje kako su na neka mjerljiva poboljšanja u znanosti i visokom obrazovanju utjecali poticaji izvana, a na koji bi se način institucije u tom području mogle poboljšati iznutra. Uz ostalo, kao mogućnost navodi da institucija sama sebi zada ciljeve i mjere njihova ispunjavanja, a u krajnjem slučaju da sama donese i kriterije napredovanja. Kako stvar stoji s financiranjem?

Marija Brajdić-Vuković

11. rujna 2018. / Članci / čita se 12 minuta

deset godina od pada banke lehman brothers

Financijska kriza iz 2008. stvorila je novi financijski poredak: ovisnost svijeta o američkoj administraciji je porasla

Za kraj rujna Ideje.hr planiraju raspravu o deset godina od početka Velike recesije. Karlo Vajdić prikazuje članak koji je u tom povodu britanski ekonomist Adam Tooze objavio u časopisu Foreign Affairs, a čija knjiga Crashed upravo postaje bestseler. Tooze opisuje kako je američka centralna banka pumpala dolare širom svijeta, kako su ovisne o njoj postale izabrane centralne banke drugih zemalja, te kakav je svjetski financijski poredak kreirala Velika recesija

Priredio Karlo Vajdić

8. rujna 2018. / Članci / čita se 5 minuta

razmišljanja

Na financijskim tržištima više ne trguju ljudi: Slijedi li kapitalizam i dalje moralni nauk Adama Smitha

Do nedavno je kapitalizam na sebe gledao kao na moralno superioran sustav (u Smithovom smislu). Danas i kod njegovih mladih lavova to izaziva podsmijeh i kolutanje očima

Zvonimir Šikić

4. rujna 2018. / Članci / čita se 11 minuta

kako je u kazališta uvedeno samoupravljanje (2)

Povijest se ponavlja. Zbog rasterećenja proračuna, kazališta 1953. postaju – privredne ustanove! S minimalnim dotacijama

Grandiozno zamišljeno gostovanje HNK u Londonu u siječnju 1955, bilo je izravni nastavak Titova posjeta Velikoj Britaniji u ožujku 1953. (samo deset dana nakon Staljinove smrti), piše Snježana Banović u drugom članku o kazalištu nakon Drugog svjetskog rata, u kojem opisuje oslobađanje individualne inicijative, odmak od socrealizma ali i nadzor Partije da se ne skrene u "buržoaska prenemaganja". Posebna je tema - financiranje

Snježana Banović

16. kolovoza 2018. / Članci / čita se 18 minuta

Kompletiranje postkomunizma

Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

Da je netko prije desetak (pa i prije pet) godina ustvrdio kako je Orban ravnopravan Angeli Merkel kao lider evropskih pučana, bio bi ismijan; danas svakako više ne. Da je netko prije desetak godina ustvrdio kako države poput Mađarske i Poljske mogu otvoreno prkositi Evropskoj komisiji, bio bi ismijan. Kako se to dogodilo, i je li to dobro, piše Žarko Puhovski

Žarko Puhovski

19. kolovoza 2018. / Članci / čita se 12 minuta

Obljetnice

Pola stoljeća od nasilnog slamanja Praškog proljeća. Kako je konačno iščezla Havelova, Kunderina i Formanova Češka

Riječi humanizam, solidarnost, ljudska prava, građansko društvo koje su bile vodilja Baršunastoj revoluciji mnogi ismijavaju, a ljude koji zagovaraju te vrijednosti pogrdno nazivaju havloidi. Kako se transformirala zemlja s najnižom stopom nezaposlenosti u Europi, što joj danas znači riječ sloboda, kome su bliži današnji politički lideri

Sofija Kordić

15. kolovoza 2018. / Članci / čita se 15 minuta

Kako je stvoren fiskalni prostor za porezna rasterećenja

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

Milan Deskar-Škrbić detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?

Milan Deskar-Škrbić

3. kolovoza 2018. / čita se 16 minuta / Članci

Povodom izložbe 60-tih u Muzeju za umjetnost i obrt

Kad je Zagreb sudjelovao u mijenjanju umjetničke povijesti: Zašto je Anna Halprin toliko značila Tomislavu Gotovcu?

Gostovanje na Muzičkom biennalu u Zagrebu 1963. godine skupine Dancer’s Workshop s tri predstave, od kojih je jedna Five Legged Stool ušlo je u povijest plesne umjetnosti. Zašto, objašnjava Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

14. kolovoza 2018. / Članci / čita se 13 minuta

modelni organizmi i eksperimentalne životinje

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

Kada se čovjek u funkcionalnom smislu rastavi na najelementarnije biokemijske procese, poput razgradnje hranjivih tvari, stvaranja energije za rad stanica i slično, onda na toj razini nema puno razlike između spomenutih organizma i nas, piše Tamara Čačev. Jasno je da postoje etičke prepreke u eksperimentima na čovjeku, no što karakterizira izabrane organizme?

Tamara Čačev

8. kolovoza 2018. / Članci / čita se 14 minuta

Javne financije

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

Krajem ove 2018. godine javni dug Hrvatske iznosio bi 73.7 % bruto domaćeg proizvoda, javni dug Grčke bio bi više nego dvostruko veći, 177.8 posto, piše: profesor Cota. Od 2012. godine kamata na javni dug Hrvatske je dvostruko veća nego kamata na javni dug Grčke, jer je Grčka provela restrukturiranje javnog duga. Jedini koji je suvislo iznio prijedlog o restrukturiranju javnog duga bio je bivši guverner HNB-a Rohatinski na okruglom stolu koji su organizirali Nezavisni sindikat znanosti i časopis Banka u travnju 2014. godine

Boris Cota

1. kolovoza 2018. / čita se 14 minuta / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Dario Hrupec

21. srpnja 2018. / Aktualno / čita se 7 minuta

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Egalitarni Island ima lidere improvizatore. U Litvi, zaposlenici su poslušni a lideri birokrati

Homogena kultura Islanda i heterogena kultura Litve utječu na karakteristike koje se traže od lidera i šefova u tim državama. Ovih su dana objavljeni i radovi o utjecaju društveno odgovornog poslovanja na rezultate kompanija i rad kojim je otkrivena ispodprosječna digitalizacija hrvatskog turizma

Karlo Vajdić

6. srpnja 2018. / Članci / čita se 12 minuta

biologija

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života

Tamara Čačev

7. srpnja 2018. / Aktualno / čita se 3 minute

predavanje filipa novokmeta

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

Nejednakost u Hrvatskoj raste već od kraja osamdesetih, ponajprije zbog rasta udjela najviših dohodaka u ukupnim dohocima. Rast nejednakosti, međutim, nije neizbježan (a nije ni povoljan), nego je posljedica izabranih politika (političke ekonomije). Rast nejednakosti izaziva kompenzacijske politike prema najslabije stojećima, što stanjuje srednji sloj i slabi potporu demokratskim vrijednostima

Ideje.hr

23. lipnja 2018. / Aktualno Članci / čita se 27 minuta

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.

Snježana Banović

18. lipnja 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Rasprave

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu

Milan Deskar-Škrbić

5. srpnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

društveno vlasništvo u 21. stoljeću

U Hrvatskoj je hrabrost predložiti rješenja iz uspješnih zemalja: Zašto ne osnovati narodni turistički fond

Kako bi moglo izgledati društveno vlasništvo za 21. stoljeće? Ovdje predlažem osnivanje fonda koji bi bio sličan sovereign wealth fondovima koji već postoje u brojnim zemljama. U Hrvatskoj bi se mogao temeljiti na prihodima turističkog sektora. Fond bi u manjem postotku, primjerice 10 ili 20 posto, ušao u vlasničku strukturu većih turističkih kompanija te bi svakom punoljetnom građaninu isplaćivao godišnji prihod. Takva institucija bi mogla imati podršku i lijevih i desnih građana. Ona sama po sebi nije dovoljna da bismo demokraciju proširili na privredu, ali bi mogla vratiti vjeru u javni interes te pomoći da se otvore i druge teme iz područja ekonomske demokracije.

Marko Grdešić

6. lipnja 2018. / Aktualno / čita se 10 minuta

Tržište rada i obrazovna politika (2)

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.

Ozana Nadoveza

24. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

FILM I POEZIJA

Godard je rekao: Film je započeo s Griffithom, a završava s Kiarostamijem. Abbas Kiarostami – vizualiziranje tišine

Posljednji film slavnog iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija 24 Frames gledalo je u Kinu Tuškanac u sklopu Subversive film festivala samo tridesetak gledatelja. Ljiljana Mikulčić piše da je riječ o jednom od najvažnijih redatelja u povijesti filma

Ljiljana Mikulčić

18. svibnja 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine

Ozana Nadoveza

13. svibnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

fizika

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

Etiketa kandidata za teoriju svega obično se lijepi na model koji je univerzalan (u smislu da ujedinjuje ranije partikularne modele i opisuje sve fenomene na najmanjim skalama) i matematički elegantan. Ivica Smolić piše o pokušajima da se opis cijele prirode svede na par osnovnih jednadžbi: Prelazimo li iz „ere redukcionizma“ u „eru izranjajućih fenomena“? Dolazi li atribut „fundamentalan“ u pitanje? Bi li bez redukcionizma naša slika svijeta ipak bila nepotpuna

Ivica Smolić

4. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

10. kolovoza 2018. / Aktualno / čita se 11 minuta

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Ivo Bićanić

9. svibnja 2018. / Publikacije / čita se 7 minuta

knjiga

Laž leti, istina šepa za njom! Dobar, loš ili zao – Populizam u Hrvatskoj

Studija o populizmu u Hrvatskoj, autora Marijane Grbeše i Berta Šalaja, profesora sa Fakulteta političkih znanosti, nedavno je predstavljena u Studentskom centru u Zagrebu, a poslije i u nekolicini medija. Na prvom predstavljanju govorila je Jasmina Popović, komentatorica HRT-a, čiji govor o odnosu medija i populizma donosimo ovdje

Jasmina Popović

13. svibnja 2018. / Publikacije / čita se 12 minuta

Why Liberalism Failed – prikaz knjige

Današnji je svijet loš jer je liberalizam od početka postavio stvari nakrivo

Glavna je teza knjige Why Liberalism Failed, da je na vrhuncu svojeg ostvarenja liberalizam pokazao da je utemeljen na principima koji neizbježno proizvode patologije. Iako ima mnoge mane, knjiga zahvaća korijene liberalizma, na razini kritike ideja njegovih filozofskih utemeljitelja Francisa Bacona, Thomasa Hobbesa, Johna Lockea. Fokusirana je na američku situaciju no mnoga zapažanja vrijede i drugdje

Leon Cvrtila

13. travnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Velibor Mačkić

29. ožujka 2018. / Aktualno

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Ideje.hr

20. travnja 2018. / Članci / čita se 31 minutu

kazalište i politika

Promet na pravcu Zagreb-Beograd i Beograd-Zagreb nakon Drugog svjetskog rata. Kako je (i zašto) obnovljen kazališni život

U pet nas slika teatrologinja Snježana Banović podsjeća na 70 godina rada Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu, s naglaskom na ulogu hrvatskih glumaca, redatelja i drugih kazališnih poslenika u pokretanju i afirmaciji tog kazališta osnovanog dekretom, s ciljem i misijom. Tko je u Beograd otišao samovoljno, tko se udomaćio, a tko nikako nije mogao svladati jezik

Snježana Banović

27. ožujka 2018. / Aktualno / čita se 6 minuta

NE-Zaposlenost

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan

Jelena Ostojić

27. ožujka 2018. / Članci / čita se 10 minuta

Što je prekarijat

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

Hrvatsko sociološko društvo organiziralo je raspravu o mogućnosti da rad i kapital u Hrvatskoj sklope novi društveni ugovor. Taj naslov društvene odnose svodi na ekonomske, iz vida ispušta da su se kapitalizam, rad i kapital - transformirali, a rad i kapital djelomično i pretopili. Neupitni rast nejednakosti ipak zahtijeva da se afirmiraju prava novih društvenih slojeva (klasa), no ne samo ekonomska, nego i građanska, socijalna i politička prava, pa i kulturna

Željko Ivanković

27. ožujka 2018. / čita se 8 minuta / Aktualno

PISA testovi

Veza stupnja razvoja i PISA testova: naši učenici uglavnom bolji od očekivanja, ali sve lošiji

Što je zemlja razvijenija, to su ostvareni prosječni rezultati na Pisa testovima viši, a postoji i veza rezultata i javnih izdataka za obrazovanje te pokrivenosti populacije srednjim školama. Kakve su rezultate pokazali hrvatski učenici s obzirom na navedene pokazatelje?

Ozana Nadoveza

24. ožujka 2018. / Članci / čita se 17 minuta

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Dario Hrupec

11. ožujka 2018. / čita se 12 minuta / Članci

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)

Višeslav Raos

3. ožujka 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Psihologija materijalizma

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

Ovaj je članak samo kratka refleksija o psihološkim aspektima potrošnje i materijalizma kao vrijednosti, piše Mušura Gabor. Ističe da materijalizam izaziva češći osjećaj negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga) a da su pozitivni osjećaji (sreća, veselje, vitalnost) manje učestali. Prikazuje zaključke istraživanja o materijalizmu kao vrijednosti u Hrvatskoj te kakva je njegova povezanost s iseljavanjem

Andrijana Mušura Gabor

24. veljače 2018. / Članci / čita se 18 minuta

Slučaj &TD (1)

Kulturocid u Savskoj 25 u Zagrebu: strateška devastacija povijesno utvrđenog identiteta

Nestanak prijeti i Teatru &TD, koji više od 50 godina uspješno radi u sklopu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U ovom prvom članku posvećenom tom slučaju Snježana Banović opisuje neizmjerno značenje tog kazališta za našu kulturnu povijest i identitet. U sljedećem će članku opisati kako se u sličnim situacijama postavljaju Francuzi

Snježana Banović

9. veljače 2018. / Publikacije / čita se 19 minuta

Prikaz

Primo Levi: U Lageru nema ni kriminalaca ni luđaka

Nedavno je Fraktura ponovo objavila knjigu Prima Levija Zar je to čovjek, a pod naslovom Utopljenici i spašeni i četiri desetljeća poslije napisan komplement čuvenoj prvoj knjizi. Uz mnoštvo uvjerljivih citata vrijednost je prikaza Srđana Dvornika u opisu koliko svijet izvan Lagera nije u stanju pojmiti što se događalo unutra. I nije spreman ni slušati

Srđan Dvornik

12. siječnja 2018. / Publikacije / čita se 11 minuta

Prikaz knjige

Homo Deus: Homo sapiens je suvišan i zatarjeli algoritam

Nakon vrlo uspješne knjige Sapiens, o povijesti čovjeka do početka 21. stoljeća, Harari je objavio knjigu Homo Deus, kratku povijest budućnosti u kojoj najavljuje nestajanja čovjeka kao zastarjelog algoritma na način da bude sveden na podatak

Nada Švob-Đokić

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković