U srijedu, 27. svibnja u 13 sati Ideje.hr predstavile su knjige međunarodne ekonomske zvijezde Mariane Mazzucato. Ana Matan govorila je o knjizi The Value of Everything, a Ratko Bošković o knjizi Država poduzetnica, koju je preveo na hrvatski. Jednosatni video predstavljanja knjiga dostupan je u nastavku
Ideje.hr / 27. svibnja 2020. / Rasprave
23. svibnja 2020. / Članci / čita se 17 minuta
Jednako odlučno kao što se suprotstavila zarazi (prva je počela zatvarati granice) Rusija se suočila i s gospodarskom krizom. Nezaposlenost se još nije povećala, zabranjen je izvoz žitarica, a ministar financija ima planove kako krpati proračun sve do 2024. godine
Jelena Jurišić 
22. svibnja 2020. / Publikacije / čita se 27 minuta
Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca
Željko Ivanković 
16. svibnja 2020. / Članci / čita se 16 minuta
U Njemačkoj rasprave o uređenju društva koje je uzrokovala zaraza tek se zahuktavaju. Na stolu su sve opcije, od teorija zavjera o sprezi svjetske vlade u sjeni s medijima, do pitanja mogu li se drastične mjere ograničenja sloboda opravdati neznanjem (o razini opasnosti)? Propituju se sve manja ulaganja u javno zdravstvo i već desetljećima sve snažnija sklonost države da posegne za izvanrednim mjerama i bez povoda
Anđelko Šubić 
20. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 9 minuta
U posljednjem odjeljku teksta autorica implicira kako ne donosi vrijednosne sudove, već kako pokušava shvatiti uzroke i posljedice, što je kontradiktorno s njezinim tvrdnjama, zaključuje Stevo Đurašković u reakciji na članak Andrijane Mušure Gabor o svjetonazornim, političkim i drugim reakcijama na suočavanje sa smrću
Stevo Đurašković 
15. svibnja 2020. / Članci / čita se 13 minuta
Pandemija je neminovno potaknula razmišljanje o smrti. Andrijana Mušura Gabor predstavlja istraživanja o utjecaju razmišljanja o smrti na izbor svjetonazora i načina života, a u drugom dijelu članka opisuje karakteristike hrvatske kulture koji utječu na odnos prema smrti. Posebno su važni nesklonost neizvjesnosti i prihvaćanje moći
Andrijana Mušura Gabor 12. svibnja 2020. / čita se 6 minuta / Aktualno
O korona (i drugim) virusima
Što ako se SARS-CoV-2 ukorijeni u ljudskoj populaciji kao što se možda dogodilo s nekim drugim virusima? Zvonimir Šikić na primjerima suzbijanja bolesti u posljednjih više od stotinu godina opisuje perspektive borbe s najnovijom pandemijom
Zvonimir Šikić 
9. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 21 minutu
Jeremy Shearmur predavao je u Australiji o etičkim i tržišnim aspektima raznih oblika prodaje ljudskog tijela, od prodaje organa do prostitucije, ali i onih oblika koje se ponegdje smatra prihvatljivima. Ovdje razmatra različita rješenja koja se primjenjuju od Irana do Švedske, Sjedinjenih Država, UK, Australije. Napokon, postavlja pitanje, što je uopće odbojno u ideji o potpuno slobodnom tržištu ljudskih organa ili djece
Jeremy Shearmur 
13. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 12 minuta
Sovjetska vojska je oslobodila Čehoslovačku. Postoji neki sporazum Rusije i Češke o zaštiti grobova vojnika. Uklanjanje spomenika mašalu Konjevu u Pragu izazvalo je tenzije, ali i sve sitne i krupnije političare da iskoriste priliku i sudjeluju u prepucavanju. Raspravlja se o protjerivanju dijela osoblja ruskog veleposlanstva, pod optužbom da su špijuni, vijećnici koji su izglasali uklanjanje spomenika boje se putovanja izvan zemlje jer bi Rusi mogli tražiti njihovo uhićenje, piše se o ruskom agentu koji je naoružan otrovom stigao u češku
Sofija Kordić 
7. svibnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Knjiga Jeziku je svejedno ima u području humanističkih znanosti onu ulogu koju u području prirodnih znanosti imaju primjerice knjige Svijet progonjen demonima: znanost kao svijeća u tami Carla Sagana ili Čarolija stvarnosti: kako znamo što je doista istinito Richarda Dawkinsa, tvrdi Dario Hrupec. Ta je uloga razlučivanje znanosti od pseudoznanosti, uzvikivanje "car je gol". Kome je i zašto ushićeni Hrupec u posljednjoj rečenici članka poručio - Odjebite!
Dario Hrupec 
1. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 14 minuta
U članku se prvo opisuje ekstremizam u trenutačnoj raspravi o parafiskalnim nametima, u kojoj se brkaju nakane da se promijeni svijet i sitni interesi te sklapaju neočekivane koalicije. Zatim se trezveno opisuje sustav parafiskalnih nameta te zauzima za ispravan način promjena. Tu nije riječ o ekonomskoj struci nego o političkom i društvenom izboru
Ivo Bićanić 
2. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta
Zaraza je postavila pitanje koji je rad neophodan da bi civilizirano društvo moglo funkcionirati. To su liječnici i medicinske sestre, vozači kamiona i autobusa i raznosači hrane i paketa, vatrogasci i smetlari, električari i vodoinstalateri, poljoprivrednici, automehaničari, prodavačice i pakeri u skladištima Amazona, sva ta slabo glamurozna zaposlenja koja inače rijetko primjećujemo i koja uzimamo zdravo za gotovo i stoga slabo vrednujemo i nagradjujemo, jer ne zahtijevaju 20 godina skupog školovanja
Ivo Škorić 
30. travnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji
Stevo Đurašković 24. travnja 2020. / čita se 19 minuta / Aktualno Članci
ekonomika i recesija
U okolnostima očekivanog pada BDP-a možemo birati između duboke recesije s malim deficitom i blage recesije s velikim deficitom, a ne možemo spriječiti porast omjera duga i BDP-a, objašnjava Josip Tica na temelju detaljne simulacije. Ako se dakle raspravlja o javnoj potrošnji, smanjivati je ili ne, pred Hrvatskom je ustvari izbor između blage recesije ili duboke i dugotrajne.
Josip Tica 
25. travnja 2020. / Rasprave / čita se 16 minuta
Riječi mogu funkcionirati žargonski i u političkom diskursu. Karlo Jurak analizira riječi i ideje Nina Raspudića i Miroslav Škore. Početnu točku analize predstavlja prije više od pola stoljeća objavljena studija Theodora Adorna pod naslovom Žargon autentičnosti
Karlo Jurak 
26. travnja 2020. / Rasprave / čita se 29 minuta
U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad
Željko Ivanković 
23. travnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta
Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže
Mirjana Matešić 
22. travnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta
Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa
Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić 25. travnja 2020. / čita se 12 minuta / Rasprave
matematika i psihologija
U prethodnom članku Zvonimir Šikić nije objasnio kako je izračunao vjerojatnost da ste bolesni ako je test pozitivan. Ovisi to o pouzdanosti testa, ali i o učestalosti bolesti. Ovaj članak, u kojem objašnjava taj izračun, završava zanimljivom raspravom o prirodi 'vjerojatnosti' i ljudske racionalnosti, odnosno objašnjenjem zašto ljudi u jednom slučaju 'griješe' a u drugom ipak pogađaju kad ih pitaju - kolika je vjerojatnost da ... S jedne su strane zagovornici naivnih heuristika, a s druge evolucijski psiholozi. jedni zagovaraju fekvencijsko, drugi bayesovsko razumijevanje vjerojatnosti
Zvonimir Šikić 
14. travnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 14 minuta
Većina kandidata za cjepivo dolazi iz Sjeverne Amerike (36), dok Kina, ostatak Azije (bez Kine) i Australija, te Europa imaju svaki po 18 cjepiva kandidata, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava inovativnu metodu kojom se nastoji poizvesti cjepivo protiv koronavirusa
Tamara Čačev 20. travnja 2020. / čita se 24 minute / Članci
knjiga o zdravlju u americi
Smrti iz očaja odnose se na samoubojstva i smrti vezane uz autodestruktivne ovisnosti među bijelim Amerikancima bez fakultetskog obrazovanja, piše Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige nobelovca Angusa Deatona i Anne Case. Godine 2017 dostigle su broj od 158.000 (kao da svaki dan padne veliki zrakopolov pun putnika). Uzrok nisu siromaštvo ni nejednakost nego neizvjesnost i stres. Obrazovanje je ključna odrednica rizičnosti. Sličnom su nevoljom Afro-Amerikanci već prije zahvaćeni, a autori predviđaju da je trend u Sjedinjenim Državama prethodnica trenda u drugim zapadnim zemljama. Knjiga snažno oslikava stanje u zdravstvenoj zaštiti u SAD koje upravo razotkriva pandemija koronavirusa
Goran Mihelčić 
17. travnja 2020. / Publikacije / čita se 19 minuta
Svijet je doživio toliko kugâ koliko ratova, a ipak kuge i ratovi zateknu ljude uvijek nepripravne. Marija Ott Franolić posegnula je za romanom Kuga Alberta Camusa i odjednom se, čim je pročitala prvih nekoliko rečenica, pojavio smisao. Camus ne piše samo o velikim temama kao što su bolest, smrt i bog, nego i o ljudima, o sebičnosti, neskromnosti i pravu na sreću. Epidemija i potres podsjetili su nas da smo bačeni u svijet i u njemu živimo iluziju sigurnosti. Na kraju, kuga je uzmaknula, ali ... oprez, 'bacil kuge ne ugiba nikada', podsjeća Camus
Marija Ott Franolić 11. travnja 2020. / čita se 12 minuta / Aktualno Članci
coronavirus i ekonomska kriza
Helikopterski novac je direktni namjenski bespovratni novac za programe određenog trajanja, koji se transferira preko ministarstva financija a ne povećava javni dug, objašnjava Boris Cota. Riječ o moćnoj politici, uz određene rizike. Neovisno o prikupljanju novca na domaćem tržištu, Hrvatska će se u okolnostima korona krize morati zaduživati i u inozemstvu. Cota zaključuje da će sve ovisiti o poziciji ECB-a i EBRD-a, odnosno hoće li zemlje članice ići prema spašavanju EU-a ili dezintegraciji
Boris Cota 
15. travnja 2020. / Aktualno / čita se 9 minuta
Godinama je zagrebački Donji grad izgledao u večernjim satima sablasno, piše Ivan Padjen. Mnogi su vlasnici pretvorili svoje stanove u nekih 7.000 apartmana. Pokušavali su uprihoditi nešto što je primjereno nazvati gradskom rentom, tj. zarađivanjem bez poduzetništva i rada. Covid i potres srušili su i tu prividnu ekonomiju.
Ivan Padjen 
14. travnja 2020. / Publikacije / čita se 9 minuta
Filozof Jürgen Habermas o prinudi da se djeluje i živi pod uvjetima nesigurnosti i svojoj ranoj cijepljenosti protiv privlačnosti Nietzscheove proze
Ideje.hr 9. travnja 2020. / čita se 40 minuta / Rasprave
korona i povijest
Ako mu nisu presudile unutrašnje proturječnosti niti išta od onog što su svjesno i organizirano poduzimali ideološki protivnici kapitalističkog poretka, može li mu – kao što je kuga presudila antičkome svijetu u 6. stoljeću i europskom feudalizmu u 14. – presuditi korona virus, pita Božo Kovačević u detaljnom pregledu kako su zaraze izazivale promjene političkih i društvenih sustava, religiozne, tehnološke i promjene ekonomskih odnosa. Što će se dogoditi s EU, što s vodećom ulogom SAD-a u svijetu?
Božo Kovačević 
10. travnja 2020. / Aktualno / čita se 6 minuta
U iznimno teškoj sezoni 2017/18 od gripe su u Njemčkoj umrla 1674 čovjeka, ali je nakon prikupljanja svih statističkih podataka Institut Robert Koch procijenio da je te sezone u vezi s gripom bilo 25000 umrlih. U sezoni 2018/19 od gripe je umrlo 852 ljudi, ali procjena za broj smrti povezanih s gripom još nije gotova. U ovoj je sezoni od gripe umrlo 377 ljudi a od korone dosad već trenutačno 2373. Procjene za broj smrti povezanih s gripom i koronom znat će se tek za neko vrijeme
Željko Porobija 5. travnja 2020. / čita se 8 minuta / Aktualno Članci
ekonomija korona krize
Prema Ivi Bićaniću Vlada nije reagirala loše, bilo da je prepisivala ili sama smišljala rješenja. Ipak, stavio se u kožu studenta koji o mjerama piše seminarski rad i pronašao nekolicinu primjera 'bad economics', loše ekonomike. Posebnu je pažnju posvetio pregovorima i problemu konsenzusa: tko su dobitnici, tko gubitnici, tko preuzima obaveze a tko stječe prava bez obaveza
Ivo Bićanić 
10. travnja 2020. / Članci / čita se 8 minuta
Još prije najavljenog Vladinog projekta inteligentne karantene Česima je ponuđena aplikacija pomoću koje bi korisnik mogao vidjeti je li se u njegovoj blizini kretao čovjek pozitivan na Covid-19, a da identitet ostaje skriven. Samo četiri dana od spuštanja aplikacije svoje kretanje na uvid je omogućilo 450 000 korisnika. Tvorci aplikacije su im obećali da će se svi podaci izbrisati nakon epidemije
Sofija Kordić 
9. travnja 2020. / Publikacije / čita se 12 minuta
Knjiga Kod kapitala hrabro, jasno i logički opisuje same pravne osnove tržišta i pretpostavke nejednakosti, piše Josip Lučev. Osnovni argument o pravnoj prirodi kapitalizma je izvrsno izložen, uz dužnu pažnju posvećenu povijesti partikularnih interesa i sustavnog favoriziranja elita
Josip Lučev 5. travnja 2020. / čita se 20 minuta / Aktualno Članci
svijet u doba korone
Promjenu izazvanu korona virusom Žarko Puhovski usporedio je sa šokom Ameriga Vespuccija kad je otkrio da je na Zelenortskim otocima sve drukčije nego kod nas. Ne samo da nestaje društva, a obitelj se oslanja na državu, nego su udaru izloženi intimni odnosi, odnos prema životu i smrti, moralni kompas, ekonomija, pravo, politika. Situacija priziva asocijacije na čuvenu literaturu, Riesmana i Sennetta, no još više upućuje na temeljno Rawlsovo razmatranje originalne pozicije. Kako se sa svime time nosi hrvatski Krizni stožer?
Žarko Puhovski 
3. travnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta
U okolnostima kada se za 'više dobro' ograničavaju ljudska prava, zaobilaze liberalno-demokratske procedure, jača egzekutiva i daju ovlasti tijelima koja nemaju za to ustavna ovlaštenja, ograničava privatno vlasništvo i pravo na rad, kada se medicinski diskurs militarizira, a između države i pojedinaca nema društva ni posrednika u obliku autonomnih sfera, tada se opravdano može govoriti o krizi liberalizma
Karlo Jurak 
1. travnja 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta
Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države „relativno“ su skromni, a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje mogu biti dugotrajne i velike. Ako plaće, koje bi eventualno bile smanjene tijekom ove krize, nakon završetka pandemije ne bi bile vraćene na početnu razinu, sadašnje bi kolektivno rezanje svakoj budućoj vlasti olakšalo zadržavanje statusa quo, odnosno neprovođenje strukturnih reformi. Upravo to se dogodilo tijekom prošle recesije, piše u analizi Instituta za javne financije
Ideje.hr 30. ožujka 2020. / čita se 13 minuta / Rasprave
nejednakost (2)
Mjere za suočavanju s korona krizom trebale bi uzeti u obzir nejednakost pojedinih komponenti imovine u Hrvatskoj. Slijedi to iz analize nejednakosti imovine koju je objavila Hrvatska narodna banka. Kriza otvara i pitanje političke nejednakosti. Koji će segment društva presudno utjecati na oblikovanje mjera za prevladavanje krize: oni koji zahvaljujući financijskoj imovini ipak imaju više opcija nego oni drugi koji do jučer nisu bili siromašni, a sad imaju samo nekretninu u kojoj se tek mogu samoizolirati
Željko Ivanković 
2. travnja 2020. / Aktualno / čita se 3 minute
Mnogi brkaju pouzdanost testa s njegovom prediktivnom vrijednosti. To je opasno. Mjesecima nakon lažno pozitivnog mamograma žene osjećaju anksioznost koja pogubno utječe na njihov život. Osobe s lažno pozitivnim testom na HIV upuštaju se u seks bez zaštite s drugim HIV-pozitivnim osobama, vjerujući da to više nije važno. Zvonimir Šikić predlaže dva jednostavna pravila kojima se liječnici mogu rukovoditi kod utvrđivanja vjerojatnosti da ste bolesni ako je test pozitivan i utvrđivanja vjerojatnosti da ste zdravi ako je test negativan
Zvonimir Šikić 
30. ožujka 2020. / Rasprave / čita se 22 minute
Ako bi se tržištu nametnulo da nagrađuje prema zaslugama zapravo bi ga se pretvorilo u administrativnu organizaciju. Slijedom tog Hayekovog zaključka Jeremy Shearmur ispituje koncept socijalne pravednosti, probleme zaostajanja žena u plaćama i napredovanju na rukovodeće pozicije, zatim pitanja klimatskih promjena i potrošačkih preferencija prema organskoj hrani. Može li se društvo riješiti tržišta
Jeremy Shearmur 
27. ožujka 2020. / Aktualno Rasprave / čita se 4 minute
Problem je točno procijeniti parametre β i γ koji se pojavljuju u ovom modelu epidemije, piše Zvonimir Šikić. Problem je dakle procijeniti broj kontakata kojima se širi zaraza, kao i broj onih koji je prevladaju ili joj podlegnu. Najjednostavnije rečeno, kako u populaciji raste omjer onih koji su prošli zarazu tako se smanjuje mogućnost njezinog širitelja da nekog zarazi
Zvonimir Šikić 23. ožujka 2020. / čita se 12 minuta / Članci
koronavirus
Slijedom karakteristika živih bića Tamara Čačev ispituje jesu li virusi živi ili nisu živi. Ne provode samostalno metaboličke procese, ne dišu, nemaju vlastitu sposobnost kretanja, ne rastu, nemaju sposobnost primanja podražaja ... Ipak, šire se i - što je posebno važno - evoluiraju.
Tamara Čačev 
28. ožujka 2020. / Aktualno Članci / čita se 21 minutu
Premijer Boris Johnson prvo je slušao znanost i primijenio strategiju imuniteta krda. Nakon kraćeg vremena je slušao znanost i promijenio strategiju. Epidemiolog Neil Ferguson ustanovio je da su projekcije iz prethodne strategije pogrešne, a da nove očekivane brojke zaraženih nacionalni zdravstveni sustav (NHS) ne bi izdržao. U međuvremenu, uz broj zaraženih koji se približava 20.000 a broj umrlih je probio 1000, zaraženi su i predstavnici elite, princ Charles, premijer Johnson, članovi vlade... Nataša Babić iz izolacije prati promjene u raspoloženju javnosti
Nataša Babić 
21. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 19 minuta
Ono što mene istinski brine jest eventualno pojavljivanje zaraze u staračkom domu u kojemu radim, napisao je filozof Željko Porobija prije nego što je dobio vijest da je u staračkom domu u Würzburgu umrlo devet štićenika a da je virus ustanovljen kod 23 njegovatelja. Porobija objašnjava da i sjajno opremljen bolnički sustav kao što je njemački može pokleknuti nastavi li se virus širiti dosadašnjom dinamikom. Članak završava osvrtom na budućnost filozofije
Željko Porobija 
24. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 6 minuta
Koronavirus se širi socijalnim kontaktom, a najopasniji je za starije. Finska je zemlja rijetke naseljenosti, no sve više ljudi seli u urbane centre. Od 310 lokalnih jedinica, pola ih ima manje od 6000 stanovnika, piše Pekka Kettunen. Drugi veliki izazov je starenje stanovništva
Pekka Kettunen 
21. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta
Radovi o koronavirusima u Hrvatskoj objavljeni su najviše u veterinarskim časopisima. Kad je riječ o epidemijama, često se pisalo o velikim povijesnim slučajevima, kao što je španjolska gripa, i njihovom lokalnom utjecaju. Karlo Vajdić istražio je i profesionalne biografije vodeće stručne trojke u borbi protiv korona virusa u Hrvatskoj
Karlo Vajdić 18. ožujka 2020. / čita se 8 minuta / Članci
psihologija
Andrijana Mušura Gabor opisuje kako stršeće informacije oblikuju ponašanje, promjenu odnosa prema riziku, zašto ljudi neumjereno kupuju namirnice, što je uzrok 'ponašanju stada', a posebnu pažnju posvećuje adekvatnom pranja ruku kao načinu sprečavanju zaraze, te bihevioralnim uvidima na koje bi se imali osloniti kreatori politike suzbijanja širenja virusa
Andrijana Mušura Gabor 
18. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 17 minuta
Vrhunac širenja zaraze i broja oboljelih očekuje se u 45 dana, završava Ivo Škorić svoj pregled situacije u SAD. Očekuje se da će se do tada broj zaraženih i umrlih eksponencijalno povećavati, a ekonomiji ići još gore. U ponedjeljak, tijekom nezapamćenog pada vrijednosti burzovnih indeksa, vrijednost dionice Moderne, nakon što je objavila da je počela testirati cjepivo na ljudima porasla je 21.8%
Ivo Škorić 3. ožujka 2020. / čita se 15 minuta / Članci
biologija
Pojam gen u znanost je uveo danski botaničar Johannsen 1909. Od tada je značio mnogo toga, od apstraktne ideje nasljednog materijala do konkretnog segmenta u molekuli DNA. Danas je jasno kako ne postoji pravocrtni put od gena prema fenotipu koji vidimo kao vanjsku manifestaciju njegovog djelovanja
Tamara Čačev 
6. ožujka 2020. / Članci / čita se 12 minuta
Radi se prvenstveno o tome da se iz njega o samom fašizmu (i antifašizmu) ne može naučiti mnogo, osim parolaški, piše Karlo Jurak u prikazu Antifašističkog vodiča za ljepši svijet u izdanju Zaklade Rosa Luxemburg za Jugoistočnu Europu. Antifašizam historijski nije ideologija nego strategija, koja podrazumijeva savezništvo cijele ljevice, liberala i dijela desnice protiv fašizma, kao i različitih društvenih skupina i klasa (od radničke i seljačke do sitne i dijela krupne buržoazije)
Karlo Jurak 28. veljače 2020. / čita se 20 minuta / Članci
Pojmovnik
Paradoks je dostojanstva kao društveno prihvaćene vrijednosti u tomu što je istovremeno riječ o posve subjektivnome konceptu, u mnogome delikatnom sastojku klasičnoga poimanja osobe i modernoga koncepta ljudskih prava, ali i o robustnome zamašnjaku društvenih previranja, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati filozofske koncepte dostojanstva, neuspješne pokušaje pravne teorije te shvaćanje dostojanstva u sindikalnim prosvjedima
Žarko Puhovski 
27. veljače 2020. / Članci / čita se 20 minuta
Postoji opasnost da upadamo u vrstu netolerancije prema kognitivnim manjinama, čiji se identitet sastoji od uvjerenja koja se ne mogu empirijski provjeriti, piše Jeremy Shearmur. Primjeri su ideje o Bogu i njegovim učenjima, o tome tko (ili što) bi trebao imati kakvu vrstu prava, a mogle bi se dodati i filozofske teorije koje mogu imati važnu ulogu u razvoju znanosti te ideje o tome hoće li u konačnici teorija evolucije moći objasniti sve fenomene kojima se želi baviti. U pogledu organizacije društvenih institucija Shearmur skreće pažnju i raspravlja o nizozemskom sustavu pilarizacije
Jeremy Shearmur 26. veljače 2020. / čita se 15 minuta / Članci
demografija
U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima
Biljana Bašić 
23. veljače 2020. / Članci / čita se 4 minute
Ekstremizam i politička, odnosno ideološka polarizacija u naše se doba realiziraju u komorama jeke i epistemičkim balonima. Istražujući putove kojima bi se te pojave i oblici mogli ograničiti Hana Samaržija se oslanja na etiku epistemoloških vrlina, pristup koji donekle predstavlja pomak u odnosu na tradicionalno prosvjetiteljsku uputu na nove spoznaje u suočavanju s dogmatizmom. Osobito važnom pokazuje se sve rjeđa spremnost na intelektualnu nesigurnost
Hana Samaržija 21. veljače 2020. / čita se 14 minuta / Članci
esej
Edo Popović piše knjigu koja će se baviti prostorom u kojem se dodiruju književnost, priroda i ekologija. Ideje.hr zahvaljuju na prilici da već sad objave prvi tekst u knjizi, čije će nastajanje sa zadovoljstvom i dalje slijediti
Edo Popović 
13. veljače 2020. / Članci / čita se 19 minuta
Reindustrijalizacija je regionalni fenomen, piše Zoran Aralica, u prikazu istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Riječ je o regijama koje nisu izložene turizmu, područjima koja nisu glavni gradovi tih zemalja (nema pritiska rasta cijena nekretnina i zemljišta usljed priljeva kapitala izvana), o urbanima, gušće naseljenima i područjima koja su zemljopisno bliže razvijenim zemljama EU, te koja nisu u proteklom razdoblju izgubila značajan dio stanovništva
Zoran Aralica 14. veljače 2020. / čita se 12 minuta / Članci
nejednakost i ekonomija
Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato
Ivo Bićanić 
11. veljače 2020. / Članci / čita se 12 minuta
Već desetljećima jedna od glavnih američkih unutrašnjopolitičkih bitaka vodi se oko zdravstvenog osiguranja. Što je uzrok njegovu očitom zaostajanju unatoč ogromnoj potrošnji na zdravstvo piše s puno linkova na izvore i statistiku Ivo Škorić
Ivo Škorić 1. veljače 2020. / čita se 17 minuta / Članci
nejednakost
Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom
Željko Ivanković 30. siječnja 2020. / čita se 30 minuta / Članci Rasprave
finska
Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje
Snježana Banović 
26. siječnja 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta
Ljudi danas žive u boljim uvjetima, postoje antiviralni i drugi lijekovi pomoću kojih možemo sanirati sekundarne komplikacije bolesti. No, brzina kojom se infekcija danas može proširiti svijetom je bez presedana. Također je moguće da virus mutira u puno opasniji oblik. Više nije pitanje hoće li nam se pandemija dogoditi, nego kada, citira Tamara Čačev Dr. Dennisa Carrola, ravnatelja USAID-ove jedinice za „krizna stanja“
Tamara Čačev 
25. siječnja 2020. / Članci / čita se 11 minuta
Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni
Dario Hrupec 21. siječnja 2020. / čita se 12 minuta / Članci
knjige
Snaga je totalitarne propagande u sposobnosti da izolira mase od stvarnog svijeta i ponaša se kao da je nova stvarnost istina – da je normalizira. Marija Ott Franolić poziva se na Hannah Arendt tumačeći slikovnicu za djecu i odrasle nagrađivane engleske spisateljice i ilustratorice Emily Haworth Booth.
Marija Ott Franolić 
18. siječnja 2020. / Članci / čita se 20 minuta
Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić
Goran Mihelčić 
12. siječnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta
Ljudi koji su lijevo orijentirani posljednjih godina nastupaju s a priori 'manjinske' pozicije: „nas prosvijećenih i civiliziranih je manje, većina je zatucana, zalupana, primitivna itd.“ Tu se, naravno, onda otvara i pitanje demokracije koja po definiciji radi u korist 'zatucane većine'. Može li se Milanovićeva pobjeda tumačiti kao usporavanje desnog populizma, piše Karlo Jurak
Karlo Jurak 9. siječnja 2020. / čita se 6 minuta / Rasprave
RASPRAVE
Postoje li pravne zapreke ustavnosti, tj. pravnom ograničavanju državne vlasti, koje onemogućavaju društvenu promjenu i time trajno održavaju Hrvatsku jednom od najzaostalijih država Europske unije i čitave Europe, pita se profesor Ivan Padjen, na početku rasprave čija je skraćena inačica izložena kao pozvano priopćenje "Ograničenje državnih vlasti ustavom (konstitucionalizam)" na 11. Kongresu studenata prava u listopadu 2019. Ljubaznošću profesora Padjena Ideje.hr ovdje objavljuju sažetak, a na poveznici na kraju članka i cjelovitu verziju rasprave.
Ivan Padjen 
4. siječnja 2020. / Rasprave / čita se 6 minuta
Kako se uopće uvedemo u takvo stanje svijesti, da ignoriramo očitosti, označavajući ih kao nezamislivosti? Kako smo postali zombie orthodoxies, piše Andreja Pavlović. Svijet će se u sljedećih dvadeset promijeniti više nego u prethodnih dvjesta godina
Andreja Pavlović 
4. siječnja 2020. / Članci / čita se 13 minuta
Prema Ljiljani Mikulčić najbolji film Roberta Altmana je Gosford Park, no radi prikaza načina njegova rada prvo detaljno opisuje film Kratki rezovi a zatim upućuje na nezaboravna djela u kojima ispituje granice žanrova, Nashville, Kockar i bludnica, The Company itd. Kako je Altman radio s glumcima i - najvažnije - što njegovi filmovi govore o ljudima, a kakav dojam ostavljaju na gledatelje
Ljiljana Mikulčić 28. prosinca 2019. / čita se 15 minuta / Članci
industrija dugovječnosti
U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti
Tamara Čačev 
30. prosinca 2019. / Publikacije Rasprave
Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća
Božo Kovačević 
13. prosinca 2019. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta
Ovim člankom u znak sjećanja na guvernera Rohatinskog želim potvrditi da jest bio persona non grata, barem nakon mandata, da je bio žrtva teške društvene bolesti kojoj se do posljednjeg daha suprotstavljao, prije svega kao čovjek, emotivac. Kasno je za ispravljanje te nepravde prema njemu, ali nije kasno iz njegova slučaja izvesti pouke, za što je i sam imao malo nade
Željko Ivanković 
27. prosinca 2019. / Članci / čita se 8 minuta
Za smrt ili naročito teški invaliditet bračnog ili izvanbračnog druga i djeteta odšteta iznosi 220.000 kuna. Za jake bolove, po danu se dosuđuje 370 kuna, za srednje bolove 220 kuna, za slabe 70,00 kuna, a za pretrpljeni strah između 2200 i 30.000 kuna. Iznosi su utvrđeni prije 17 godina otkad je prosječna plaća, koju Vrhovni sud uopće nije uvrstio u orijentacijske kriterije, porasla 74 posto. Odvjetnici su osnovali radnu skupinu
Biljana Bašić 18. prosinca 2019. / čita se 15 minuta / Članci
što se događa u čileu
Trideset je godina zemlja, barem na prvi pogled, izgledala u redu, piše Alejandra Mancilla. Čile se 2010. godine kao prva latinskoamerička država pridružio OECD-u. Od gotovo 18 milijuna stanovnika manje od 10 posto je 2013. živjelo u siromaštvu, nasuprot 38 posto 1990. godine. No kad su izbile pobune otkriveni su i drugi podaci te da sustav i Ustav ne služe građanima, osobito ne većinskoj 'polu-rasi' Mješanaca
Alejandra Mancilla Drpic 
10. prosinca 2019. / Aktualno / čita se 8 minuta
U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora
Jeremy Shearmur 
4. prosinca 2019. / Rasprave / čita se 16 minuta
I ova administracija, kao i mnoge prije, poduzima značajne promjene u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja bez javno obznanjenih politika (policy) koje bi jasno ukazale na ciljeve promjena te instrumente koji bi ih trebali poduprijeti, pišu Petar Pervan i Tvrtko Smital u analizi Nacrta promjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje državni tajnik Tomo Antičić predstavlja institucijama. U prvom od dva članka koje će objaviti Ideje.hr, fokusiraju se na predložene promjene u sustavu napredovanja i ukidanje matičnih odbora i izbora u znanstvena zvanja
Petar Pervan i Tvrtko Smital 
6. prosinca 2019. / Rasprave / čita se 11 minuta
U drugom članaku svoje rasprave o Nacrtu izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Petar Pervan i Tvrtko Smital propituju predložena rješenja o Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, zatim pitanja organizacije i autonomije sveučilišta i javnih instituta te vrednovanja ustanova i znanstvenog rada
Petar Pervan i Tvrtko Smital 8. prosinca 2019. / čita se 20 minuta / Aktualno Članci
PISA
U sistemima koji vjeruju u transformativnu moć obrazovanja odmalena se usvaja 'growth mindset', odnosno optimizam da se inteligencija za života može popraviti, piše Petra Jurlina u svojem osvrtu na PISA test iz estonske perspektive. Nema ga 44 posto hrvatskih i 60 posto ispitanih učenika Kosova i Makedonije
Petra Jurlina 
28. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 9 minuta
U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?
Ivo Bićanić 23. studenoga 2019. / čita se 18 minuta / Članci
Knjiga Permanent Record
Najozloglašeniji zviždač predtrumpovskog razdoblja objavio je knjigu fascinantnih epizoda koja si, poput američkog obavještajnog programa, zadaje velike ambicije, no daje miješane rezultate, piše Goran Mihelčić. Snowdena je pregazila era hipernormalizacije korupcije, populizma i laži pa izgleda kao zaostatak iz dalekog geološkog doba javne odgovornosti
Goran Mihelčić 
14. studenoga 2019. / Članci / čita se 13 minuta
Više od četiri petine uzorka ne odbacuje mogućnost povratka u Hrvatsku, a kao ključne stvari koje bi se trebale promijeniti da se vrate ističu poboljšanje ekonomskih prilika te smanjenje korupcije, piše Zvonimir Galić u prikazu istraživanja „Gore je bolje“ provedenog na više od 1000 ljudi koji su napustili Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU. Visokoobrazovani češće kao ključne čimbenike povratka ističu još i smanjenje općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu
Zvonimir Galić 
23. studenoga 2019. / Članci / čita se 19 minuta
Svi su se složili da bivšim istočnonjemačkim političkim zatvorenicima novac ne može biti adekvatna kompenzacija, ali i da kompenzacija mora biti i novčana. No što je fer naknada u njihovom i u slučajevima kad se plaća tjelesna povreda ili novčano izražava poštovanje, primjerice u minimalnoj plaći? U odnosu na sve što se mjeri novcem, omjer razmjene na tzv. slobodnom tržištu u suvremenom je svijetu – vrlo mali, zaključuje se u prikazu odličnog zbornika Money as God
Željko Ivanković 
13. studenoga 2019. / Članci / čita se 15 minuta
Kad me pitaju što me učinilo feministicom, prvo pomislim na majčinstvo zbog kojega sam spoznala goleme razlike u muškoj i ženskoj situaciji. No kad pomislim na tekst koji me oslobodio i ohrabrio da budem svoja, to bi zasigurno bio roman Simone de Beauvoir Uspomene dobro odgojene djevojke. Čitala sam ga nekoliko puta s 18 godina i zapravo se ne sjećam njegova sadržaja – ali vrlo dobro pamtim osjećaj slobode koji sam u njemu pronašla. Isti taj osjećaj, desetljećima kasnije, podario mi je i Drugi spol
Marija Ott Franolić 23. studenoga 2019. / čita se 12 minuta / Članci
diskusija
Nacionalizam, liberalizam i socijalizam, krenuvši ateleološki, završili su u opasnoj i dogmatskoj teleologiji i eshatologiji, nalik religijskoj. Koliko prostora ostaje za optimizam u pogledu ostvarenja ideje slobode kao glavne i genuine ideje moderniteta
Karlo Jurak 
9. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 26 minuta
U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor
Dejan Jović