Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju

Sto inačica novog Zakona. Hibridni sustav napredovanja. Ukidanje matičnih odbora, odgovornost institucija

I ova administracija, kao i mnoge prije, poduzima značajne promjene u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja bez javno obznanjenih politika (policy) koje bi jasno ukazale na ciljeve promjena te instrumente koji bi ih trebali poduprijeti, pišu Petar Pervan i Tvrtko Smital u analizi Nacrta promjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje državni tajnik Tomo Antičić predstavlja institucijama. U prvom od dva članka koje će objaviti Ideje.hr, fokusiraju se na predložene promjene u sustavu napredovanja i ukidanje matičnih odbora i izbora u znanstvena zvanja

Petar Pervan i Tvrtko Smital / 4. prosinca 2019. / Rasprave / čita se 16 minuta

25. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 7 minuta

osvrt

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.

Božo Kovačević

28. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 9 minuta

zbivanja i pojmovi (2)

Realni i javni sektor. Tko koga izdržava? Zašto je rast javnog sektora neizbježan

U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?

Ivo Bićanić

26. studenoga 2019. / Aktualno Rasprave / čita se 6 minuta

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

Ivo Bićanić

23. studenoga 2019. / Članci / čita se 18 minuta

Knjiga Permanent Record

Stranac u današnjem zeitgeistu: britka, ali plitka autobiografija Edwarda Snowdena, prava knjiga u krivo vrijeme?

Najozloglašeniji zviždač predtrumpovskog razdoblja objavio je knjigu fascinantnih epizoda koja si, poput američkog obavještajnog programa, zadaje velike ambicije, no daje miješane rezultate, piše Goran Mihelčić. Snowdena je pregazila era hipernormalizacije korupcije, populizma i laži pa izgleda kao zaostatak iz dalekog geološkog doba javne odgovornosti

Goran Mihelčić

14. studenoga 2019. / Članci / čita se 13 minuta

Zašto iseljavaju i bi li se vratili

Iseljavanje visokoobrazovanih: prihodi, ali i korupcija, opći osjećaj netrpeljivosti u društvu …

Više od četiri petine uzorka ne odbacuje mogućnost povratka u Hrvatsku, a kao ključne stvari koje bi se trebale promijeniti da se vrate ističu poboljšanje ekonomskih prilika te smanjenje korupcije, piše Zvonimir Galić u prikazu istraživanja „Gore je bolje“ provedenog na više od 1000 ljudi koji su napustili Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU. Visokoobrazovani češće kao ključne čimbenike povratka ističu još i smanjenje općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu

Zvonimir Galić

23. studenoga 2019. / Članci / čita se 19 minuta

Prikaz

Monetizacija i demonetizacija. Cijena dostojanstva, poštovanja i ugleda, tijela i života. Fer cijena

Svi su se složili da bivšim istočnonjemačkim političkim zatvorenicima novac ne može biti adekvatna kompenzacija, ali i da kompenzacija mora biti i novčana. No što je fer naknada u njihovom i u slučajevima kad se plaća tjelesna povreda ili novčano izražava poštovanje, primjerice u minimalnoj plaći? U odnosu na sve što se mjeri novcem, omjer razmjene na tzv. slobodnom tržištu u suvremenom je svijetu – vrlo mali, zaključuje se u prikazu odličnog zbornika Money as God

Željko Ivanković

13. studenoga 2019. / Članci / čita se 15 minuta

O Drugom spolu - 70 godina poslije.

Zašto uopće proučavati nečiji život – a ne samo djelo? Autobiografsko čitanje Simone de Beauvoir

Kad me pitaju što me učinilo feministicom, prvo pomislim na majčinstvo zbog kojega sam spoznala goleme razlike u muškoj i ženskoj situaciji. No kad pomislim na tekst koji me oslobodio i ohrabrio da budem svoja, to bi zasigurno bio roman Simone de Beauvoir Uspomene dobro odgojene djevojke. Čitala sam ga nekoliko puta s 18 godina i zapravo se ne sjećam njegova sadržaja – ali vrlo dobro pamtim osjećaj slobode koji sam u njemu pronašla. Isti taj osjećaj, desetljećima kasnije, podario mi je i Drugi spol

Marija Ott Franolić

23. studenoga 2019. / čita se 12 minuta / Članci

diskusija

Što je što. Preoznačavanje liberalizma od von Misesa do Engelsa. Ni socijalizam i nacionalizam nisu što su bili

Nacionalizam, liberalizam i socijalizam, krenuvši ateleološki, završili su u opasnoj i dogmatskoj teleologiji i eshatologiji, nalik religijskoj. Koliko prostora ostaje za optimizam u pogledu ostvarenja ideje slobode kao glavne i genuine ideje moderniteta

Karlo Jurak

12. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 12 minuta

30. godina pada berlinskog zida

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

Nama su dragocjena ostavština  i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll  jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije

Sofija Kordić

9. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 26 minuta

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor

Dejan Jović

31. listopada 2019. / Aktualno Članci / čita se 20 minuta

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih

Žarko Puhovski

9. studenoga 2019. / čita se 2 minute / Aktualno

fotoreportaža

Schengen na obalama Une. Kako to izgleda Nikoli Šoliću

Na Uni sam rođen, imam čamac s motorom, idem ponekad u ribolov, na fotosafarije, snimam riječne ptice, viline konjice, zalaske sunca i odsjaje na vodi, piše Šolić. Ali, eto nam Schengena

Ideje.hr

9. studenoga 2019. / Rasprave / čita se 3 minute

zabilješka

Rat sjećanja. Zaboravljene premise

Pobornici kapitalizma s pravom će reći da „vjera u slobodno tržište i privatno vlasništvo ne vodi nužno do ropstva i istrebljenja domorodaca“. No, jednako tako „vjera u redistributivne politike i društveno vlasništvo ne vodi nužno do gulaga“, analizira Zvonimir Šikić stalne rasprave između zagovornika dvaju sustava

Zvonimir Šikić

9. studenoga 2019. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.

Karlo Jurak

29. listopada 2019. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

30 godina pada berlinskog zida

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

Ujedinjenje Njemačke naravno nije bio čin kolonijalizma. Ali je zanimljiv taj osjećaj nadmoći Zapada. Propašću komunizma se Zapad osjećao toliko snažnim da je vjerovao kako je njegova misija sada oblikovati po svom liku sve ostale - ili barem istočnu Njemačku i istočnu Europu", citira u povodu 30. obljetnice pada Zida Anđelko Šubić povjesničara Kowalzcuka, autora knjige o ujedinjenju Njemačke

Anđelko Šubić

7. studenoga 2019. / čita se 3 minute / Aktualno

reagiranje

Inicijativa Za Zlarin bez plastike odgovorila je na članak Mirjane Matešić

Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada

Ideje.hr

27. listopada 2019. / Aktualno / čita se 16 minuta

plaće u javnim službama

Koji su relevantni podaci o plaćama? Makroekonomski ili podaci koje gledaju oni koji emigriraju? Masa plaća više skriva nego što otkriva

U prvom dijelu novog članka o plaćama Matija Kroflin iznosi podatke važne zaposlenima a koje javnost zanemarje pod utjecajem onih koji se apriori suprotstavljaju rastu plaća u javnim službama. U komentaru objašnjava što sve ulazi u masu plaća na razini opće države, raspravlja (nepostojeći) mandat i (ne)mogućnost sindikata da utječe na ta kretanja, te izbor pred kojim se nalazi Vlada

Matija Kroflin

26. listopada 2019. / Aktualno Članci / čita se 6 minuta

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Andrijana Mušura Gabor

25. listopada 2019. / Aktualno / čita se 9 minuta

Rasprava

Bićanić o štrajku prosvjetara i plaćama. Ako ne želiš rješenje – pozovi konzultante. Uvrede, diverzije i magle.

Uvredljivo je ako Vlada o nama misli da smo prevaranti i nesposobni razumjeti stvari, piše Ivo Bićanić o ideji da se pozovu strani konzultanti radi određivanja koeficijenata plaća, koji su - u skladu s hrvatskim "demokratskim" "standardima" - u diskrecionoj i isključivoj nadležnosti Vlade. Detaljno objašnjava zašto bi konzultanti dobili zadatak koji nije moguće riješiti, napravili power point prezentaciju, digli novce i otišli.

Ivo Bićanić

22. listopada 2019. / Publikacije / čita se 12 minuta

književnost

U vrtu čudovišta Leïle Slimani: Opasne veze na životinjski pogon i kako uspješno prodati priču

Iz dobrostojećeg srednjeg pariškog sloja solidnih primanja i mirnih gradskih četvrti stiže nam priča o tamnim stranama naizgled idiličnog obiteljskog života. Adèle je novinarka koja ima sve: muža, dijete, potencijal za solidnu karijeru, ljetovanja, gadgete i krug mondenih prijateljica; sve što je, dolazeći iz nižeg društvenog sloja, željela, ali o čemu baš i nije sanjala. Zahvaljujući jednom sumnjivom izletu s majkom u Pariz i jednoj Kunderinoj knjizi rano otkriva lijepe i mračne strane seksualnosti i u budućem paralelnom životu postaje teška ovisnica. U vrtu čudovišta roman je o modernim životima u obiteljskim zajednicama i svim onim mračnim tajnama koje se kriju iza zajedničkih nedjeljnih ručkova.

Ante Alerić

18. listopada 2019. / Članci / čita se 20 minuta

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti. Uništavanje čitavih disciplina i profesija. Doza osobne etike i ponešto hrabrosti

Uvodno Žarko Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.

Žarko Puhovski

19. listopada 2019. / Članci / čita se 16 minuta

socijalizam u americi

Kakve su šanse demokrata koji propagiraju socijalizam u Americi. U štrajku 50.000 radnika General Motorsa, a nitko se i ne osvrće

U SAD o socijalizmu najviše govore oni koji ga mrze. Možda mu treba promijeniti ime i naprosto ga zvati – pravednije društvo. Kako je štrajk zaposlenika General Motorsa stigao do načelnog sporazuma, tako je sindikat najavio da će iste zahtjeve postaviti Chrysleru i Fordu, a drugog jutra u štrajk su stupili školski učitelji u Chicagu. Pritisak postoji, piše Ivo Škorić

Ivo Škorić

18. listopada 2019. / čita se 8 minuta / Aktualno

analiza

Petnaest godina zaostajanja. Plaće visokoobrazovanih u javnom sektoru 20 posto niže nego u privatnom. Konzekvence

U okviru projekta Europskog socijalnog fonda istražen je odnos plaća u privatnom i javnom sektoru ali tako da se izbjegnu iskrivljenja (koja su omogućavala manipulacije). Teo Matković donosi prve rezultate prema kojima prosječne plaće u značajno obrazovanijem javnom sektoru rastu sporije nego u privatnom sektoru i sporije od rasta BDP—a. Zaostajanje je bilo najizraženije u godinama fiskalne konsolidacije, između 2012. i 2014. godine, a posebno su pogođeni obrazovanje i socijalna skrb. Rad u javnom sektoru od okončanja krize sve je manje financijski atraktivan

Teo Matković

22. listopada 2019. / Članci / čita se 7 minuta

Nobelova nagrada za ekonomiku 2019

Zašto se u Hrvatskoj neće ništa naučiti od ovogodišnjih ekonomskih nobelovaca

Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiku. Ivo Bićanić objašnjava njihov doprinos znanosti, ali i zašto njihova saznanja neće pomoći Hrvatskoj. Za početak, potrebno je prihvatiti politiku malih koraka a ne grandioznih sveobuhvatnih rješenja, da za rezultate treba vremena te ispuniti još neke preduvjete

Ivo Bićanić

23. listopada 2019. / Članci / čita se 9 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2019

Svijet na punjenje. Desetljeća usavršavanja litij-ionskih baterija, bez kojih bi suvremeni način života bio nemoguć.

Naslovi poput: „Njemačka za sunčanog i vjetrovitog dana proizvela 100% svoje potrebe za energijom iz obnovljivih izvora“ su bezrazložno dramatični ako se ta energija ne može nekako pohraniti, piše Igor Rončević u članku u kojem objašnjava kroz koje su faze ovogodišnji nobelovci za kemiju razvijali litij-ionske baterije koje pohranjuju energiju i omogućavaju suvremeni način života

Igor Rončević

11. listopada 2019. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta

Nobelova nagrada za fiziku 2019.

Priznanja znanstvenim romantičarima. Priče o postanku svijeta prerasle u znanost. Drugi svjetovi postali su stvarnost.

Ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku dodijeljene su znanstvenicima koji se bave kozmologijom, koja sve donedavno nije smatrana pravom znanošću, te onima koji se bave otkrićima drugih svjetova, izvan Sunčeva sustava. Piše Dario Hrupec i sam stručnjak za astronomiju

Dario Hrupec

9. listopada 2019. / Članci / čita se 11 minuta

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Disanje na razini molekula: ni previše ni premalo kisika nije dobro; kako ga imati baš dovoljno

Istraživanja u području adaptacije na smanjene količine kisika u stanici mogla bi potencijalno rezultirati novim lijekovima za najsmrtonosnije bolesti današnjice kao što su srčani i moždani udar te tumori, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu

Tamara Čačev

14. listopada 2019. / Aktualno / čita se 2 minute

Nobelova nagrada za književnost 2019.

Crtica Nadežde Čačinović: Može li se izdvojiti “čisti” Handke, neovisan o politici?

Mislila sam da će odbiti nagradu koju je napadao kao pseudo-kanonizaciju. No čini se da je osjetio veliku zahvalnost i slobodu. Bilo bi lijepo kada bi osjetio i slobodu da prestane braniti ono što se braniti ne može. Pa tako i omogućiti da ga čitam onako kako sam ga čitala tolika desetljeća a onda više nisam

Nadežda Čačinovič

15. listopada 2019. / čita se 12 minuta / Aktualno

film

Festival eksperimentalnog filma i videa: imitacije imitacija

U Zagrebu je od 26. do 29. rujna u Kinu Studentski centar održan 15. internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa - 25 FPS Festival. Prema uvidu Ljiljane Mikulčić čini se da su se filmovi u programima Konkurencije više oslanjali na naraciju nego na eksperimentiranje

Ljiljana Mikulčić

5. listopada 2019. / Članci / čita se 9 minuta

politika i klima

Zlarin nije otok bez jednokratne plastike ni bez plastičnog otpada. Hrvatska na ostvarenju Ciljeva održivog razvoja ne čini ništa

U ponedjeljak, 23. rujna je održan Samit Ujedinjenih naroda na temu klimatskih promjena. Nove obveze su najavili 66 zemalja, 93 kompanije i više od 100 gradova. Njemačka i Slovačka su pristupile savezu za zaustavljanje izgradnje termoelektrana na ugljen čime je taj savez narastao na 32 zemlje. Govor je održala i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, koji, kao i što Hrvatska čini u suočavanju s klimatskim promjenama, analizira Mirjana Matešić

Mirjana Matešić

9. listopada 2019. / Članci / čita se 23 minute

esej/knjiga

Novac je bitak svih stvari, koje jesu da jesu a koje nisu da nisu. Temelj zapadnog svijeta

Prema tumačenju Richarda Seaforda temeljni su pojmovi zapadne filozofije pri svojem rođenju oblikovani po uzoru na novac, dakle i cijela zapadna kultura i civilizacija, piše Željko Ivanković. Može li se današnja kriza novca (i institucija) objasniti načinom njegova nastanka u antičkoj Grčkoj

Željko Ivanković

5. listopada 2019. / čita se 6 minuta / Aktualno

Agnostički pogled na 30 godina tranzicije

Od deset najrazvijenijih tranzicijskih zemalja nijedna ne ovisi ni o turizmu ni o prirodi (resursima). Industrija

Ako je rad konkurentan što je nekonkurentno, završio je Josip Tica svoju preliminarnu analizu hrvatske tranzicije u usporedbi s tridesetak drugih zemalja. Hrvatski se izvoz drastično razlikuje od izvoza ostalih zemalja, a također i struktura investicija. Je li to snažniji razlog zaostajanja nego iseljavanje

Karlo Vajdić

27. rujna 2019. / Članci / čita se 13 minuta

turizam

Prekomjerni turizam – pijani turisti ponašaju se kao da su osvojili gradove koje posjećuju

Šteta koju turizam čini svijetu sad je već više nego očita. Načini na koje se najveći gradovi i zajednice pokušavaju spasiti izgledaju očajnički. Pitanje je dokad će to ovako trajati.

Sofija Kordić

27. rujna 2019. / čita se 20 minuta / Članci

knjige

Komunizam nije komunizam ako nije luksuzan. Politički program utemeljen u tehnološkom optimizmu. Indeks obilja

Iako je potpuno automatizirani luksuzni komunizam ishod tehnološkog napretka za njegovu je realizaciju nužno nastojanje da ga se ostvari kao politički program, objašnjava Hana Samaržija u prikazu knjige Aarona Bastanija, Fully Automated Luxury Communism. Njegov su ključan sadržaj sedam univerzalno dostupnih dobara. Kojih?

Hana Samaržija

21. rujna 2019. / Članci / čita se 14 minuta

bijenale

Bijenale, Venecija. Kinezi kažu da nisu oni odgovorni za izreku Dabogda živio u zanimljivim vremenima.

Venecija mora proizvesti barem jedan skandal. Islandsko-švicarski umjetnik Cristoph Buchel izložio je, bez ikakvog objašnjenja, a pod naslovom Barca Nostra olupinu autentičnog broda koji je potonuo 2015. s više od 1100 afričkih imigranata koji su iz Libije pokušali doploviti do europske obale. Potpisivala se peticija da se eksponat ukloni. No to nije jedini "skandalozni" izložak

Nataša Babić

24. rujna 2019. / čita se 10 minuta / Članci

ekonomija i statistika

Razmišljanje mišem: Posao se odradi brzo i bez muke, rezultat je odmah vidljiv, a uz malo grafičke obrade bude i wow!

Nedokazani vrijednosni sud umotan u prvorazredne podatke mnoge nedovoljno pažljive čitatelje može zavarati da je nešto dokazano, a to uopće ne mora biti tako. Autor ima svoju agendu, stvara lažan osjećaj točnosti i nije isključeno da manipulira koristeći se ilustracijom kao dokazom. Ivo Bićanić opisuje jedan loš običaj koji se proširio hrvatskim javnim prostorom, kako među novinarima i komentatorima tako i u akademskoj zajednici

Ivo Bićanić

21. rujna 2019. / Aktualno / čita se 10 minuta

visoko obrazovanje

Zašto su privatni studiji uglavnom ekonomski i srodni? Pitanje kvalitete i pitanje financiranja. Ponovo otvorena diskusija

Škakljivo pitanje vratilo se u fokus domaće javnosti nakon što je na Sveučilištu u Zagrebu došlo do snažnog skoka upisne kvote za prvu godinu studija ekonomije i njoj srodnih disciplina za što postoji intenzivna konkurencija domaćih privatnih studija

Karlo Vajdić

20. rujna 2019. / Publikacije / čita se 10 minuta

Knjige

Kako je propadalo samoupravljanje: U Alžiru države premalo, u Jugoslaviji – previše

Samoupravna poduzeća u Alžiru bila su bez stručnog kadra, a kada bi i pokušali nekoga zaposliti privatna su poduzeća -  plaćala bolje. Direktori koje je država slala u samoupravna poduzeća bili su niže kvalifikacijske razine od onih koji su išli na javne funkcije ili u državna poduzeća, piše Enis Zebić u prikazu knjige o samoupravnom eksperimentu u Alžiru, za koji se slabo znalo da je uopće postojao jer uglavnom nije bio dio službene politike

Enis Zebić

14. rujna 2019. / Članci / čita se 12 minuta

knjiga Debt, Crisis, and the Rise of Hitler

I dobronamjerni političari mogu potkopati demokraciju. Bankarska kriza s kojom se Hitler popeo na vlast. Ima li sličnosti

Zastrašujuće je čitati kolumne koje je Hitler pisao u britanskom Sunday Expressu u rujnu 1931. i to ne zbog nerazumnosti koja iz njih izbija već zbog jasno artikuliranog nezadovoljstva svih slojeva njemačkog društva, piše Pooka Zecov u prikazu knjige koja detaljno opisuje financijske i političke okolnosti u Njemačkoj u dvije godine koje su Hitlera dovele na vlast

Pooka Zecov

8. rujna 2019. / Publikacije / čita se 24 minute

populizam u šest zemalja

Može biti neoliberalan i antielitistički, antidemokratski i prodemokratski. Spojiv sa svakom ideologijom

Politička je teorija, baš kao i povijest, prilično nepouzdana učiteljica, piše Božo Kovačević u izvanredno informativnom osvrtu na zbornik u kojem se prikazuje rast populizma u nekolicini raznorodnih zemalja. U nekima je populizam oblik otpora izvana nametanim političkim rješenjima, no što ga potiče u razvijenim demokracijama? Jesu li SAD uvijek bile populističke i zašto je Cipras izgubio izbore

Božo Kovačević

5. rujna 2019. / Članci / čita se 11 minuta

Paleoproteomika

Kako je otkriveno da su Neandertalci posjedovali neke od intelektualnih sposobnosti koje se pripisuju Homo sapiensu

Dovoljno je primjerice 1-2 g mljevene kosti dinosaurusa da bi se provela ova analiza, piše Tamara Čačev. Naravno, paleproteomika se može korisiti i za analizu fosila koji nisu toliko stari. Metoda je iskorištena i za analizu kalcificiranih zubnih plakova dobivenih s tisuću godina starih lubanja čovjeka. Rekonstruiranjem oralnog mikrobioma kao i proteina povezanih s imunosnim odgovorom dobio se uvid u evolucijsku prošlost nekih bolesti čovjeka

Tamara Čačev

28. kolovoza 2019. / čita se 19 minuta / Članci

Knjiga Network Propaganda

Privatizacija javne sfere, asimetrija ljevice i desnice, ekstremizam, demokratska odgovornost medija i kriza istine

Knjiga Network Propaganda kvantitativnom analizom ruši neke uvriježene pretpostavke. Nisu nove tehnologije presudno utjecale na politiku, nego se desnica epistemološki zatvara desetljećima a povratna petlja u mrežnom okruženju ekstremizaciju čini učinkovitijom na opću štetu. Autori optužuju izvedbenu neutralnost medija i tržišnu borbu za potrošačima za krizu istine u Americi

Goran Mihelčić

24. kolovoza 2019. / Članci / čita se 14 minuta

književnost

U svijetu pripovijetki Maše Kolanović mobitel je – bog!

Mala smo zemlja, nemamo puno dobrih pisaca, i ne treba tražiti kvalitetu u prosječnome – samo zato što je 'naše' (mislim na onaj osjećaj kad čitam novi hrvatski hit – nagrađenog i hvaljenog pisca ili spisateljicu – i razmišljam kako se to uopće može nazvati književnošću, je li to neka zabuna – možda autor nikad nije čitao Thomasa Manna, Agotu Kristof ili Danila Kiša?). Maša Kolanović na toj je uskoj sceni sve bolji autorski glas, piše Marija Ott Franolić u osvrtu na zbirku priča Poštovani kukci

Marija Ott Franolić

10. kolovoza 2019. / čita se 11 minuta / Aktualno Članci

Komentar Ive Bićanića

Ljubo Ćesić Rojs je pogriješio: tko je jamio, jamit će opet!

U sklopu uvođenja eura Vlada se obvezala prodati nekolicinu tvrtki i udjela u državnom vlasništvu. Provest će to prema Tuđman-Škegrinom modelu, prema kojem je provedena privatizacija devedesetih, smatra Ivo Bićanić, s ponavljanjem svih nepovoiljnih ishoda (kroni kapitalizam, nejednakost) umjesto da pokaže da smo naučili lekciju. I sve će biti po zakonu

Ivo Bićanić

16. kolovoza 2019. / Članci / čita se 10 minuta

Zbornik 'Raw Data' is an Oxymoron

Podaci su istisnuli knjige. Kako to izgleda u ekologiji, astronomiji, matematici, ekonomiji, filozofiji

Zašto se umnažanje broja podataka svemirskim brzinama predstavlja kao dostignuće? Zar se u razumijevanju svijeta nije stoljećima težilo redukciji na ono bitno: zemljopisna mapa u omjeru 1:1 je besmislena. Željko Ivanković predstavlja zbornik 'Raw Data' Is an Oxymoron koji analizira ograničenost oslonca na podatke u pojedinim disciplinama

Željko Ivanković

14. kolovoza 2019. / čita se 12 minuta / Članci Publikacije

knjige

Melankolija ljevice Enza Traversa – anatomija poraza i pesimizma nakon što su revolucionarni neuspjesi obezvrijedili utopiju

Povijesni zaokret 1989. godine melankoliju ljevice je naprosto otkrio, nije je stvorio. Melankolija ljevice postojala je i prije, piše Karlo Jurak. Riječ je o stanju koje je uslijedilo nakon brojnih poraza revolucije i koje više nema uporište u utopijskoj svijesti. Zato Traverso smatra da je potrebno politički imaginirati nove svjetove koji su izgubljeni nakon pada realsocijalističkih uređenja

Karlo Jurak

3. kolovoza 2019. / Rasprave / čita se 18 minuta

demokracija i eksperti (6)

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.

Željko Ivanković

7. kolovoza 2019. / Aktualno Članci / čita se 17 minuta

jer amerika je zemlja velika

Masakri u Americi: Ubojica je izjavio da je bio jako ljut

Amerikanci kao da neprestano žive na rubu živaca. Previše sati rade. Ništa im u zivotu nije sigurno. Svaki dodatni stres ih može skrenuti prema tragediji, piše Ivo Škorić o najnovijoj seriji masovnih ubojstava u SAD. Lagan pristup teškom oružju i predsjednik koji nonšalantno dehumanizira i kriminalizira imigrante i manjine, praktički stavljajući nacrtanu metu na njihova ledja, svakako pridonose eskalaciji nasilja, no u korijenu bijesa i srdžbe su naša prekarna i neosmišljena egzistencija

Ivo Škorić

30. srpnja 2019. / Rasprave / čita se 24 minute

ljetni semestar

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda: Htjeli smo pravdu a dobili smo pravnu državu.

Bolje je da se nepravde događaju nego da se na nepravedan način popravljaju, citira Goethea profesor Zoran Pokrovac u prvom dijelu članka u kojem raspravlja zašto je postsocijalistička tranzicija završila u raširenom osjećaju nove nepravde

Zoran Pokrovac

26. srpnja 2019. / Članci / čita se 11 minuta

klimatske promjene

Kako se pojavila čokolada koja se ponosno reklamira kao GMO? Je li prirodna boja čokolade – roza?

Uzgoj kakaovca je pod ogromnim pritiskom klimatskih promjena, različitih bolesti i štetnika te se očekuje izumiranje ove biljke do 2050. godine. Klimatske promjene također neće imati pozitivan učinak na uzgoj kave, piše Tamara Čačev. No svijet se sa sličnim problemima susreo u uzgoju drugih korisnih biljaka i riješio ih. Kako?

Tamara Čačev

16. srpnja 2019. / čita se 26 minuta / Rasprave

Esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (3). There is no alternative!

Kulturni proizvodi poput Dunkirka, piše Dejan Kršić u trećem, posljednjem nastavku eseja o Nolanovom filmu, predstavljaju oblik perceptivnog navikavanja i emocionalnog uvježbavanja publike na stanje kontinuiranog ni rata ni mira, trajnog izvanrednog stanja, u kojem se samo jedni “broje”, a drugi su “neubrojivi”, strukturno isključeni višak i kolateralne žrtve.

Dejan Kršić

20. srpnja 2019. / Aktualno / čita se 6 minuta

Pedeseta godišnjica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.

Dario Hrupec

10. srpnja 2019. / čita se 13 minuta / Članci

Čitanje je užitak, ali zašto je još važno

Svijet valja zaštititi od mogućnosti da ga razori ignorancija novih generacija. Zašto čitati baš književnost?

Svatko tko voli čitati upoznat je s trenutkom kad u tekstu naiđe na nešto što dobro razumije ali možda to ne bi znao tako jasno izraziti, pa kaže To je to! Književnost i filozofija potječu od čuđenja. Marija Ott Franolić istraživala je kako su povezani čitanje, široko poznavanje vokabulara, kritičko mišljenje i suosjećanje

Marija Ott Franolić

30. srpnja 2019. / Publikacije / čita se 9 minuta

knjige

Pet klasa korisnika medijskih sadržaja. Od globalnih sveždera do izbjegavatelja vijesti. Kako participiraju u politici

Tri su normativna modela demokracije, elitistička, participativa i deliberativna. Razvila su se i tri tipa medijskih sustava, liberalni, demokratsko-korporativni i polarizirano-pluralistički. Kojim sustavima pripada Hrvatska, kakav je odnos socioekonomskog statusa, intenziteta informiranja i političke participacije istraživala je Dina Vozab u knjizi (Ne)informirani građani iz koje je jedan od zaključaka da bi mediji mogli razmisliti o svojoj odgovornosti za stanje demokracije u Hrvatskoj

Marija Janko

4. srpnja 2019. / Publikacije / čita se 22 minute

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (3):

Ista je mreža u prošlosti obavljala četiri puta veći promet robe i triput veći promet putnika. U čemu je onda problem

U trećem, posljednjem nastavku Bićanić opisuje posljednju fazu hrvatskih željeznica, od 1990. do danas, daje deskriptivnu statistiku i zaključak

Ivo Bićanić

16. srpnja 2019. / čita se 28 minuta / Rasprave

rasprava pravo i etika, izlaganja Puhovskog i Padjena

Sramota, sila, prinuda. Pravna dimenzija profesionalne etike? Zašto je znanost izdvojena?

Naslovna slika prikazuje Daniela Defoea, koji je nakon što je anonimno objavio pamflet The Shortest Way with the Dissenters, optužen da je njime uvrijedio Anglikansku crkvu i osuđen na javno sramoćenje u kladama. Čini se primjerenom ilustracijom rasprave o pravu i etici koju su Ideje.hr organizirale su zajedno sa Nezavisnim sindikatom znanosti, a u kojoj su uvodna izlaganja dali profesori Žarko Puhovski i Ivan Padjen. Obojica su uvodno govorili o odnosu prava i moralnih normi, a specifično o situaciji sudaca i odvjetnika s obzirom na moralne norme; potom su analizirali dosege profesionalne etike, to jest uloge etičkih povjerenstava, a na kraju postavili pitanje o specijalnoj etičkoj/moralnoj poziciji znanosti. Podsjećamo da je Puhovski svoje izlaganje najavio tezom: Svako je etičko povjerenstvo kompetentno za prosuđivanje bilo kojega suda, nijedan sud nije ovlašten za suđenje bilo kojem etičkom povjerenstvu. Padjen je u najavi istaknuo: Profesionalna etika – naročito strukovna, znanstvena i sveučilišna – metastazirala je u etizaciju gotovo svih djelatnosti. Ovdje su sinopsisi njihovih izlaganja te na kraju poveznica na snimku cijele rasprave.

Karlo Vajdić

24. lipnja 2019. / Članci / čita se 12 minuta

Tri rasprave o populizmu (1)

Neodemokracija. Nakon tradicionalne ljevice i desnice. Razlike lijevih i desnih populista i desnih ekstremista. Škoro

Samo u prvoj polovici ove godine vodeći su svjetski izdavači objavili mnoštvo autorskih knjiga i zbornika o populizmu. Najveći dio te literature zasnovan je na istim apriornim negativnim stajalištima o populizmu koje zastupa i većina mainstream političara. U tri će povezana članka Božo Kovačević prikazati izabranu literaturu na temelju koje će se referirati na aktualni val populizma i u Hrvatskoj

Božo Kovačević

28. lipnja 2019. / Rasprave / čita se 13 minuta

populizam (4)

A lijevi populizam, što s njim, kako je poražen iako se još i više pozivao na “narod”? Veza populizma i elitizma

A tko kaže da populisti nisu zapravo elitisti? Da ne žele zamjenu jednih elita drugima koristeći „narod“ samo kao oruđe, pita Karlo Jurak u članku u kojem se osvrće na neke teze iz serije članaka o populizmu, posebno na pitanja lijevog populizma, odnosa populizma i konzervativizma te populizma i elita

Karlo Jurak

22. lipnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

medicina

Nova otkrića o Parkinsonu i Alzheimeru: osovina crijeva-mozak. Plus mikroorganizmi koji žive u našem probavnom sustavu

Povezanost mozga i probavnog sustava opisana je u nizu fizioloških i patofizioloških stanja. Sada se u ovu paradigmu pokušava integrirati i mikroorganizme koji nastanjuju naš probavni sustav. Njih tamo ima toliko da nadmašuju broj naših stanica, a prema nekim izračunima kada bismo ih se riješili bili bismo i par kilograma lakši.

Tamara Čačev

23. lipnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

Dolje škola, živjelo obrazovanje

Index librorum prohibitorum je dobar izbor. Savjeti onima koji ne mogu u Finsku ili na Harvard.

Radosti učenja u današnjim školama praktički nema. Tko ne vjeruje neka pita, ali ne ravnatelje nego učenike, piše Dario Hrupec na kraju školske sezone, u članku u kojem preporučuje knjige i metode samoobrazovanja, onima koje to zanima

Dario Hrupec

21. lipnja 2019. / Članci / čita se 19 minuta

Obljetnica

Uz 90. rođendan najistaknutijeg filozofa današnjice: Jürgen Habermas – građanin filozof.

Nije riječ samo o autoru značajnih i diskutiranih knjiga, o univerzitetskom nastavniku s utjecajem, o polemičaru koji ostavlja trag, nego, pored svega spomenutoga, o misliocu kojemu je stalo do zajednice – i to desetljećima neumorno demonstrira, piše Žarko Puhovski o Habermasu. Njegov će se interes posljednjih godina okrenuti pitanju kako promisliti ustrojstvo zajednice polazeći od ustrojstva svijeta u kojemu je upravo djelatno sporazumijevanje ključni problem epohe

Žarko Puhovski

14. srpnja 2019. / Članci / čita se 11 minuta

u zemlji brexita

Natašu je Babić prijateljica bankarica odvukla na predstavu o braći Lehman, čijim je krajem tek 2008. okončano 20. stoljeće

Kada smo nakon odgledane Lehman Trilogije izašle u londonsku noć i zaronile u masu svijeta koja podzemnom željeznicom napušta West End, usporedile smo dojmove - zajednički je zaključak da smo imale priliku odgledati jednu stvarno veliku predstavu, savršeno napisanu i izvedenu u svakom detalju

Nataša Babić

12. lipnja 2019. / Aktualno Iz medija Publikacije / čita se 15 minuta

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

Tržište rada najzapostavljeniji je segment domaće ekonomije. Ovdje prikazujemo recentna istraživanja u kojima se uočava da je naše tržište rada diskriminatorno prema starijima, kod kojih ipak postoji dodatni radni kapacitet, ali tome naše tržište nije prilagođeno. Posebno je zanimljivo istraživanje koje pokazuje da su u Hrvatskoj učestaliji fleksibilni oblici rada koji idu u korist poslodavcima, iako puno bolje opće a i financijske rezultate pokazuju oni oblici koji idu u korist zaposlenih

Karlo Vajdić

7. lipnja 2019. / čita se 12 minuta / Aktualno

psycho killer

Ekskluzivni izračuni financijskog optimizma/pesimizma i zadovoljstva životom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Koliko stvarno međusobno ovise?

Ako volite vidjeti širu sliku, primijetit ćete kako smo u zadnjih 10 godina postali nezadovoljniji životom, a financijski optimističniji, piše Andrijana Mušura Gabor. Ako ne volite širu sliku, zaključit ćete kako smo u zadnje tri godine malo zadovoljniji životom, i svakako financijski optimističniji. Ako se poistovjećujete sa stavom "nije mi jasno", primijetit ćete kako je svijet optimističniji i zadovoljniji životom, dok kod nas ti pokazatelji divergiraju. No, pročitajte do kraja (završeci su važni)

Andrijana Mušura Gabor

25. svibnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

obljetnica

Češka 15 godina od ulaska u EU: Najjači euroskepticizam u najuspješnijoj zemlji. Zašto se osjećaju građanima drugog reda?

U vrijeme referenduma o ulasku u EU 2003. dvije trećine Čeha se svrstavalo u euro-optimiste, na referendumu je 77 posto građana glasalo za ulazak. Je li izostanak uspostave vladavine prava uzrok razočaranju?

Sofija Kordić

21. svibnja 2019. / Članci Rasprave / čita se 11 minuta

rasprava o centralnom bankarstvu

Vedran Šošić reagira: Mjesto Hrvatske u kontinuumu tečajnih režima relativno je napučeno, ali uglavnom nije radosno

Centralno bankarstvo u posljednjih desetak godina prolazi kroz veliku rekonstrukciju, potvrđuje Vedran Šošić u osvrtu na članak Željka Ivankovića o neovisnosti i demokratskoj legitimaciji centralnog bankarstva. Svoju reakciju ipak sužava na dva pitanja, mogućnost Hrvatske narodne banke da razvije "operacije na otvorenom tržištu" te njezinu ulogu u pitanjima nejednakosti

Vedran Šošić

15. svibnja 2019. / čita se 20 minuta / Članci

poezija u digitalnom dobu: procvat ili propast

Poezija za dvadeset prvo stoljeće: a ‘poet’s problem’

Članak Jasmine Bolfek-Radovani Mine Ray, višejezične i internacionalne pjesnikinje koja živi u Londonu, bavi se položajem i smislom poezije u Velikoj Britaniji danas. Prvi dio članka je pregled trenutačnog nakladništva poezije u Velikoj Britaniji, s posebnim osvrtom na uočljiv porast globalne popularnosti novonastalog žanra "Instagram poetry", kao i na recepciju tzv. "spoken word poets" u britanskoj publici. U zaključnoj napomeni autorica skicira odgovor na ultimativno pitanje: što je poezija za 21. stoljeće?

Jasmina Bolfek-Radovani Mina Ray

9. svibnja 2019. / Članci / čita se 16 minuta

Neovisnost centralnih banaka i nejednakost

Sve neuspješne centralne banke neuspješne su na svoj način, ali i uspješne su uspješne samo na svoj način

Financijska kriza od prije deset godina potaknula je preispitivanje vladajuće ekonomske paradigme: raspravlja se o mogućem utjecaju centralnih banaka na kretanje nejednakosti, kritiziraju se teorije kojima legitimiraju svoju politiku: potiskivanje inflacije cijena imovine iza zastora brige za inflaciju potrošačkih cijena. Konzekventno, na meti je i neovisnost centralnih banaka u demokratskom okruženju. Knjiga australske sociologinje financija Jocelyn Pixley na svoj se način bavi svim tim temama te poviješću centralnog bankarstva u 20. stoljeću

Željko Ivanković

4. svibnja 2019. / Članci / čita se 15 minuta

požar pariške gotičke katedrale

Što Bauhaus i newyorški neboderi baštine od Notre Dame. Kultura, tehnologija i ekonomija srednjovjekovne moderne

U prvoj polovici 12. stoljeća naglasak je na vanjštini, na držanju i ponašanju primjerenom idealnom čovjeku novog doba. Učitelj podučava kako se nakloniti, hodati, stajati i pristojno govoriti: ne prebrzo i nikako ne psovati, slušati razjapljenih usta ili pak plazeći jezik kao „žedan pas“. I nikako ne treba upirati prstom dok se obraćaš sugovorniku, dizati obrve ili kolutati očima. U povodu požara katedrale Notre Dame Ana Munk piše o srednjovjekovnom  modernitetu i pariškom šiku u 12. stoljeću

Ana Munk

29. travnja 2019. / čita se 20 minuta / Članci

Uz praznik rada

Hrvatski intelektualac na prekarnom radu u Njemačkoj: statistika i osobno iskustvo

Njemačka bilježi povijesno niske stope nezaposlenosti, ali više od 20 posto ljudi radi u četiri kategorije prekarnog rada, piše Željko Porobija u članku u kojem isprepliće osobna iskustva prekarnog radnika i statistiku najsnažnijeg europskog gospodarstava. Ističe da su oblici nesigurnog rada u Njemačkoj puno bolje socijalno zaštićeni nego u Hrvatskoj, a da su mu najizloženiji dugotrajno nezaposleni, žene i izbjeglice.

Željko Porobija

26. travnja 2019. / Aktualno / čita se 4 minute

Pred praznik rada 1. svibnja

Najnovija statistika: Najnesigurniji posao u EU je ponovo u Hrvatskoj. Osjećaj zanemarenosti

Iako se ulaskom u kapitalizam očekivalo drukčije, u Hrvatskoj se i danas dominantno živi od rada. Za kretanja na tržištu rada vlada međutim slabo zanimanje, pa ni najnoviji podatci Eurostata, prema kojima je Hrvatska ponovo šampion, nisu privukli pažnju. Potječe li otuda osjećaj zanemarivanja (bitnih situacija), izaziva li baš on apstinenciju i odlazak

Ideje.hr

24. travnja 2019. / Članci / čita se 10 minuta

bijeli slonovi (2)

Kanal Dunav-Sava se kopa svakodnevno, ali … kod Zagreba se planira devet hidroelektrana, a Riječka luka, željeznice … ah

Tri velika projekta, kanal Dunav-Sava, zagrebačka luka i oživljavanje željezničkog prometa, uz ostalo i prugom između Zagreba i Rijeke, imaju svoje mega-verzije i poluslužbene, spontane. Zlatko Uzelac konstatira da nema ekonomista koji se zanimaju za prostor ni prostornih planera koji vode računa o nacionalnoj ekonomiji

Zlatko Uzelac

27. travnja 2019. / čita se 11 minuta / Članci

Dani Rodrik: The Globalization Paradox

Kako se globalizacija u tri koraka transformirala u America First!

U članicama EU, tako i u Hrvatskoj, traje kampanja za izbor nacionalnih zastupnika u Europski parlament. Kao proizvod globalizacije Europska unija suočava se s problemom da uskladi neuskladivo: ekonomsku integraciju, nacionalni suverenitet i demokraciju. Pooka Zecov prikazuje knjigu Danija Rodrika koji za EU ima rješenje te trileme. Ili će se, kaže, projekt raspasti

Pooka Zecov

10. travnja 2019. / čita se 18 minuta / Članci

Njemačka i vojska

Kako je Njemačka od militarističke, preko pacifističke postala nesposobna za vojsku. Mediji i politika u razvoju averzije prema uniformi

Unatoč iskustvu, Europa od Njemačke očekuje da preuzme svoj dio u zajedničkoj obrani i vojnoj industriji, no već i vojni mimohod kakav se redovito održava u Parizu bio bi nezamisliv. Medicinski stručnjaci procjenjuju kako bi jedva trećina današnjih naraštaja uopće bila, ako već i voljna, onda i sposobna za vojnu službu. Tko god misli da su Nijemci još "vojnički narod", taj ne zna što govori, piše Anđelko Šubić

Anđelko Šubić

6. travnja 2019. / Članci / čita se 12 minuta

čovjek i priroda

Svemir između determinizma i nasumičnosti. Čovjek između Laplaceova demona i slobodne volje. Kaos

Ako je najvažniji dio odlučivanja nesvjesan, irelevantno je je li proces deterministički ili nije – u tom slučaju slobodna volja svodi se na privid. Istraživanja pomoću elektroencefalografije još nemaju jednoznačan odgovor. Svejedno, rezultati sugeriraju kako su dekonstrukcija procesa voljnog odlučivanja i odgovor na pitanje o prirodi slobodne volje, na dohvatu dostupnih znanstvenih metoda, piše Ivica Smolić u članku u kojem uz spomenuta pitanja tematizira i deterministički kaos, kvantni kolaps...

Ivica Smolić

29. ožujka 2019. / Članci / čita se 21 minutu

DEMOKRACIJA I ISTINA (3)

Liberalizam kakav stvarno jest i u primjerenoj izvedbi: Što bi o populizmu, padu ugleda stručnjaka, lažnim vijestima, rekao Karl Popper

Kroz glavna djela svoje političke filozofije Bijeda historicizma i Otvoreno društvo, nastala u suočavanju sa dva totalitarizma, nacizmom i staljinizmom, Karl Popper nametnuo se kao vodeći mislilac liberalizma 20. stoljeća. Posebnu popularnost stekao je u zemljama bivšeg socijalizma s početkom tranzicije. Gostovanje dvojice njegovih asistenata u Zagrebu, uglednih znanstvenika Jeremyja Shearmura i Davida Millera iskorišteno je za raspravu o tome koliko je njegova misao i danas aktualna

Željko Ivanković

26. ožujka 2019. / Članci / čita se 18 minuta

medicina

Od rekreativnih droga do sintetskih magičnih gljiva. A cijene lete u nebo. Što donosi budućnost antidepresiva?

U ožujku je u Sjedinjenim Državama započela isporuka eskatemina, prvog antidepresiva nove generacije. Njegovo je odobrenje s jedne strane ponovo potaknulo pitanja o principima farmaceutske industrije, a s druge strane razočaralo brojne kliničare koji se okreću novim istraživanjima. Dvadesete godine ovog stoljeća obilježit će, među ostalim, širenje psihodeličnih terapija za depresiju. Koliko su učinkovite?

Goran Mihelčić

20. ožujka 2019. / čita se 18 minuta / Članci

METROLOŠKA REVOLUCIJA

O tome su sanjale generacije fizičara. Sedam konstanti kojima će se od 20. svibnja mjeriti svijet

Dario Hrupec objašnjava radikalne promjene kojima je međunarodni sustav mjernih jedinica dobio eleganciju i univerzalnost, a mjeriteljska praksa nije nimalo poremećena. Ključna je promjena ta što je cijeli sustav mjernih jedinica sada utemeljen na sedam fiksnih vrijednosti prirodnih konstanti. Pridjev fiksni znači da su poznate sve, baš sve, decimale tih konstanti.

Dario Hrupec

21. rujna 2019. / Članci / čita se 8 minuta

mmt i uvođenje eura

Kakva je to novčana politika na koju se oslanja Ocasio-Cortez. Tko je kritizira, tko zagovara

Debate su važne, no još je važnije da se novčanim politikama počne eksperimentirati, što omogućava prikupljanje empirijskog znanja koje olakšava primjenu, piše Marko Grdešić u članku u kojem objašnjava što je Moderna monetarna teorija, te kakve veze rast njezine popularnosti u SAD-u može imati s uvođenjem eura u Hrvatskoj

Marko Grdešić

17. ožujka 2019. / čita se 12 minuta / Članci

knjige

Specifično tumačenje Hitlerovog poimanja stvarnosti: kako je moguće da slabi pobijede jake

Ispravno tumačenje Hitlerove ideologije pretpostavka je uočavanja okolnosti pod kojima se kataklizma može ponoviti. A može i kao da se pomalja. Ključno je u tome razumijevanje uloge države i povijesti. Pooka Zecov prikazuje knjigu Timothyja Snydera Black Earth

Pooka Zecov

8. ožujka 2019. / Članci / čita se 15 minuta

euro, sastanak u hnb-u

Zašto sam za referendum, zašto ga neće biti, a kad bi ga bilo zašto bih možda bio za euro. Možda

Nekolicina je argumenata protiv referenduma o euru: narod nije dovoljno stručan; pogledajte Brexit; o tome je već donesena odluka na referendumu o EU; dala bi se prilika huškanju i hajci ... Željko Ivanković sve te razloge opovrgava. I pokušava pokazati zašto je referendum ostao možda posljednje demokratsko utočište.

Željko Ivanković

5. ožujka 2019. / čita se 18 minuta / Članci

Knjiga: Povijest Golog otoka Martina Previšića

Goli otok se razlikovao od Hitlerovih i Staljinovih logora. Primijenjene metode preodgoja bliske su inkviziciji

Elementi robovskog rada postojali su u sva tri sustava, a staljinistički sustav s milijunima logoraša koji su godinama i desetljećima besplatno radili na podizanju sovjetske industrije, gradova i prometne infrastrukture u tom su pogledu nedvojbeno prednjačili. No, samo je Goli otok imao preodgoj kao deklariranu svrhu prisilnog boravka ondje, piše Božo Kovačević u kritičkom prikazu knjige Povijest Golog otoka

Božo Kovačević

3. ožujka 2019. / Članci / čita se 7 minuta

zakonodavstvo

Ako članovi istospolne zajednice ne žive na istoj adresi, mogu posvajati dijete – kao samci

Istospolne su zajednice prije nekoliko godina isključene iz prava na posvajanje, a u prosincu 2018. i iz prava na udomljavanje. Duje Kovačević piše o tome koje apsurdne situacije te zakonodavne odluke omogućavaju. Trebaju li, na primjer, brinuti o bratu ili sestri jednog od članova zajednice, to im je zakonski onemogućeno

Duje Kovačević

1. siječnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

Što je vrijeme?

Vaša je glava brže ušla u 2019. nego vaše noge, to brže što ste viši. Sadašnjost nema smisla

Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

19. veljače 2019. / Članci / čita se 16 minuta

David Wallace-Wells, Nenastanjiva Zemlja

“Obećavam, gore je nego što mislite!” Najčitaniji članak u New York Magazine ikad, proširen u knjigu

Vrlo je vjerojatno da će nedavno objavljena knjiga Davida Wallace-Wellsa bar privremeno postati hit i jedna od najvažnijih knjiga 2019. godine, piše Goran Mihelčić. U prilog joj ide aktualnost teme, široki i sveobuhvatni pristup kao i britak način izražavanja. Klimatska katastrofa je neizbježna, događa se već sada, a ni ekonomija, ni tehnologija ni buduće generacije neće je riješiti, iako - nije prekasno, nikad neće biti

Goran Mihelčić

18. veljače 2019. / Publikacije / čita se 18 minuta

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Željko Ivanković

16. veljače 2019. / Članci / čita se 15 minuta

Timothy Snyder, Put u neslobodu

Teorija o Vječnoj Rusiji i kako se okrenula protiv Zapada a zanemarila nadiranje Kine

Snyderovu knjigu valja pročitati, ali cum grano salis, završava Anđelko Šubić prikaz iznimno popularne knjige "Put u neslobodu: Rusija - Europa - Amerika", profesora s američkog sveučilišta Yale, u kojoj se preklapaju teorija povijesti, politička teorija i - naravno - teorija zavjere

Anđelko Šubić

16. veljače 2019. / Publikacije / čita se 13 minuta

Mediteran, Reset

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.

Nada Švob-Đokić

16. veljače 2019. / Aktualno

Mediji

Osnovan Savjet internetske stranice Ideje.hr

U nastojanju unapređenja rada osnovan je četrnaestočlani Savjet internetske stranice Ideje.hr koji će se periodično sastajati, ali i u međuvremenu kontinuirano diskutirati dosadašnji rad i mogućnost njegova usavršavanja

Ideje.hr