znanost i poduzetništvo

Visoka medicinska tehnologija za kućnu upotrebu: Koji uređaji zavode, koji su bezopasni a koji vrijede

U utrci za zaradom u novim tehnologijama ima svega, poluistina i zavaravanja. Njihovim korištenjem ljudi dobivaju informacije o svojem zdravlju koje ih zbunjuju, nisu precizne, ili su samo jedan posto istine. Ipak, ima primjera malih i prenosivih laboratorijskih uređaja koji predstavljaju značajan napredak u biomedicini.

Tamara Čačev / 16. veljače 2018. / Članci / čita se 10 minuta

17. veljače 2018. / Članci / čita se 18 minuta

Slučaj &TD (1)

Kulturocid u Savskoj 25 u Zagrebu: strateška devastacija povijesno utvrđenog identiteta

Nestanak prijeti i Teatru &TD, koji više od 50 godina uspješno radi u sklopu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U ovom prvom članku posvećenom tom slučaju Snježana Banović opisuje neizmjerno značenje tog kazališta za našu kulturnu povijest i identitet. U sljedećem će članku opisati kako se u sličnim situacijama postavljaju Francuzi

Snježana Banović

17. veljače 2018. / Publikacije / čita se 20 minuta

Prikaz knjige Time and Economics

Analiza ekonomskog vremena od Marxa do Einsteina

U Zagrebu je 13. veljače u Knjižnici HAZU-a predstavljena knjiga Time and Economics: The Concept of Functional Time (Palgrave Macmillan) Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke od 2000. do 2012. godine, nastala na temelju njegove doktorske disertacije obranjene prije trideset godina. Ideje.hr donose ovdje prikaz glavnih ideja iz knjige iz pera samog autora

Željko Rohatinski

15. veljače 2018. / Aktualno / čita se 5 minuta

Analize

Kupovna moć hrvatske minimalne plaće među najnižima u Europi

Broj primatelja minimalne plaće će se povećati kako bi poslodavci dobili subvenciju

Ideje.hr

10. veljače 2018. / Članci / čita se 28 minuta

njemačka (jedva) velika koalicija

Nijemci nisu mogli vjerovati vlastitim ušima: ministra financija imenovat će socijaldemokrati

U petak je odjeknula nova bomba - Schulz, lider socijaldemokrata ne ulazi u vladu (po automatizmu), iako je iznenadio već kad je prihvatio ući u vladu ... Koalicijski sporazum izazvao je potrese u svim strankama. CDU je dobio samo Merkel i ne osobito atraktivna ministarstva, CSU je "umiren" ministarstvom unutrašnjih poslova za Seehofera. No najviše je prepirke oko velikih zaokreta u politici prema Europi, politici štednje i prema transferu novca u specifična područja koja muče Nijemce

Anđelko Šubić

11. veljače 2018. / čita se 10 minuta / Rasprave

rasprave: postoji li znanstveni svjetonazor (ideologija)?

Svijet je jedan. Priroda je sve što postoji. Nema ničega drugog.

U članku u kojem objašnjava da postoji i znanstveni svjetonazor i da se zove - naturalizam, Dario Hrupec ide i korak dalje: Mnogi se sukobi, od onih individualnih do sukoba društvenih skupina, mogu svesti na sukob svjetonazora. Takvi su sukobi oko kurikularne reforme i Istanbulske konvencije. Zadiranje u svjetonazor je zadiranje u našu osobu, piše Hrupec i na kraju pita: Mogu li se takvi sukobi izbjeći?

Dario Hrupec

9. veljače 2018. / Publikacije / čita se 19 minuta

Prikaz

Primo Levi: U Lageru nema ni kriminalaca ni luđaka

Nedavno je Fraktura ponovo objavila knjigu Prima Levija Zar je to čovjek, a pod naslovom Utopljenici i spašeni i četiri desetljeća poslije napisan komplement čuvenoj prvoj knjizi. Uz mnoštvo uvjerljivih citata vrijednost je prikaza Srđana Dvornika u opisu koliko svijet izvan Lagera nije u stanju pojmiti što se događalo unutra. I nije spreman ni slušati

Srđan Dvornik

5. veljače 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Agrokor i Parmalat (2): Koliko bi Ramljak bio plaćen u Italiji

Sukob interesa: U Italiji je izvanrednom povjereniku angažman bivše firme zakonskim izrijekom zabranjen

Jesu li naknade izvanrednog povjerenika Agrokora i konzultantskih tvrtki visoke? Aleksandra Šućur, poznavateljica slučaja Parmalat i talijanskog zakona o izvarednoj upravi, kojem je podvrgnuto stotine poduzeća, objavljuje II. poglavlje serije “Usporedni skandali, usporedni zakoni, usporedni tajkuni”

Aleksandra Šućur

2. veljače 2018. / Članci / čita se 8 minuta

Vjerovanje u pravedan svijet (2)

Kako su povezani (anonimno) donatorstvo, odgoda zadovoljstva i vjera u božju pravednost

Je li vjera u pravedan svijet fundamentalna obmana koja je korisna za mentalno zdravlje ili je učinkovit alat (kontrole) koji omogućava funkcioniranje društva? Pronađena je njezina poveznica s autoritarnosti i konzervativizmom. Ali, kad vjera u pravedan svijet ne bi postojala, ljudi bi se teško posvetili ispunjavanju ciljeva, od dugoročnih kao što je obrazovanje do poštivanja prometnih pravila. Ta vjera omogućava da su kotačići društva podmazani

Andrijana Mušura Gabor

26. siječnja 2018. / Aktualno / čita se 2 minute

Razgovor: Damir Bakić, kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta

Damir Bakić: Sveučilište u Zagrebu treba novog rektora

U tijeku je izbor rektora Zagrebačkog sveučilišta. Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti poslao je po desetak pitanja kandidatima. Ljubaznošću redakcije Glasnika Ideje.hr objavljuju nekoliko odgovora koje je dao kandidat s PMF-a Damir Bakić. Dosadašnji rektor Boras odbio je odgovoriti na pitanja do službene potvrde kandidatura i predstavljanja programa

Ideje.hr

2. veljače 2018. / Aktualno / čita se 5 minuta

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Internet u Hrvatskoj: stariji zlostavljaju mlađe, dječaci su većinom nasilnici, djevojke su žrtve

Gotovo 1200 ispitanika podijeljeni su u četiri skupine: žrtve, nasilnike, oni koji su istovremeno i nasilnici i žrtve, te pojedinci koji nisu uključeni u nasilje. Oni koji su istovremeno i zlostavljači i žrtve osjećaju najteže posljedice, imaju „više razine depresije, anksioznosti i stresa od drugih grupa, kao i nižu razinu samopouzdanja". Predlaže se da nasilnici/žrtve budu uključeni u programe rehabilitacije

Ideje.hr

24. siječnja 2018. / Članci / čita se 14 minuta

ekonomska politika

U Kini nakon godine psa slijedi godina svinje. Što slijedi u Hrvatskoj nakon godine reformi, ne zna nitko

Reforme stvaraju neizvjesnost, nesigurnost i nestabilnost. To im je svrha jer se bez narušene ravnoteže ne može iz lošeg prijeći u bolje. Budemo li imali sreće, u ovoj će se godini reformi na jelovniku u najboljem slučaju naći "r"eforme ad hoc. U suprotnom, Hrvatska će imati peh i krenut će se s nekakvim sveobuhvatnim "R"eformama koje će biti loše pripremljene, neće naići na prihvaćanje i po putu će se razvodniti

Ivo Bićanić

21. siječnja 2018. / Članci / čita se 7 minuta

Polemika

U diskusiji o obrazovnoj reformi Sesardić čini logičku pogrešku: raspravlja o temi tako da je izbjegava

Kad jednom zaključite da niste zadovoljni trenutnim stanjem u sektoru obrazovanja, ostaje pitanje: što, koliko, kako i gdje treba načiniti da bismo unaprijedili sustav? Debatu o reformi obrazovanja želimo voditi (valjda) s tog aspekta, a ne kroz filozofski diskurs o nemogućnosti učinkovite reforme obrazovanja

Andrija Raguž

19. siječnja 2018. / Članci / čita se 7 minuta

Rasprave

Fokusom na siromaštvo umjesto na nejednakost stvaramo građane višeg i nižeg reda, ljude dijelimo i stigmatiziramo

Dok bogate želi osloboditi toga da ih gledamo kao moralno suspektne Velimir Šonje upravo na taj način pristupa siromašnima, piše Marko Grdešić. Siromašni su siromašni jer su – sugerira se – donijeli mnogo krivih odluka koje su ih dovele u tu situaciju, a skupinu bogatih čine poduzetnici koji su zaslužili svoje visoke prihode

Marko Grdešić

17. siječnja 2018. / Aktualno / čita se 5 minuta

Intervju: prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci

Nije moguće biti na rang-listama ni biti istraživačko sveučilište ako ne postoji financijska potpora

U sljedećem broju Glasnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja bit će objavljen opsežan intervju s rektoricom Riječkog sveučiliša profesoricom Snježanom Prijić-Samardžija. Ljubaznošću uredništva Glasnika Ideje.hr objavljuju uvodno odgovore na tri pitanja iz intervjua, o autonomiji sveučilišta, o rangiranju i statusu istraživačkog sveučilišta, o internacionalizaciji i povezivanju sa inozemnim sveučilištima

Ideje.hr

12. siječnja 2018. / Publikacije / čita se 11 minuta

Prikaz knjige

Homo Deus: Homo sapiens je suvišan i zatarjeli algoritam

Nakon vrlo uspješne knjige Sapiens, o povijesti čovjeka do početka 21. stoljeća, Harari je objavio knjigu Homo Deus, kratku povijest budućnosti u kojoj najavljuje nestajanja čovjeka kao zastarjelog algoritma na način da bude sveden na podatak

Nada Švob-Đokić

17. siječnja 2018. / čita se 6 minuta / Članci

OBLJETNICE

Petina Nobelovih nagrada za fiziku u četvrt je stoljeća otišla astrofizičarima. Zašto?

Potkraj prošle godine proslavljeno je četvrt stoljeća Hrvatskog astronomskog društva. Što se u tom razdoblju dogodilo u znanosti, a što kod nas? Zašto djecu oduševljava astronomija, piše Vladis Vujnović

Vladis Vujnović

13. siječnja 2018. / Članci / čita se 22 minute

Moralna forenzika u reinterpretaciji povijesti

I dobro i zlo!? Nasuprot moraliziranju razlomcima i rušenju jednih radi postavljanja novih idola

Može li, u vrednovanju osoba ili političkih tvorbi, zločin zasjeniti dobro djelo, odnosno može li dobro djelo prekriti zločin. Postoji li negativni maksimum čije dostizanje – ili nadilaženje – ukida i samu mogućnost pozitivnoga vrednovanja razmatranoga fenomena? I jedno i drugo, preplavljivanje zla dobrim, ili potonuće dobra u zlo, kao okosnica vrednovanja predstavlja puki moralni idiotizam

Žarko Puhovski

12. siječnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

klimatske promjene

Planet Zemlja protiv Trumpa i sve malobrojnijih saveznika; Hrvatska ne može reći – to nije naša stvar

Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom

Mirjana Matešić

5. siječnja 2018. / čita se 12 minuta / Članci

Drugi zakon termodinamike i strijela vremena

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju

Ivica Smolić

28. prosinca 2017. / Publikacije / čita se 14 minuta

Prikaz

Knjiga koja je akademsku Ameriku podigla na noge: Nancy MacLean “Okivanje demokracije”

Koliko god kritizirali gotovo sigurno pristran prikaz dosad nepoznatog političkog djelovanja nobelovca Buchanana na jačanju libertarijanskog pokreta, sila detaljne dokumentacije i izvora gradi zdanje kompromitirajućih činjenica. Knjiga punu vrijednost dobiva se tek s reakcijama, pozitivnim i negativnim, koje je pokrenula

Leon Cvrtila

20. prosinca 2017. / Članci / čita se 18 minuta

migracije

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda objavljenoj u analizi Emigration and Its Economic Impact on Eastern Europe kumulativna realna stopa rasta BDP u periodu od 1995. do 2012. u zemljama Istočne Europe bila bi za 7 postotnih poena veća da nije bilo emigracije. Hrvatska se pritom u analizi ističe kao zemlja s visokim udjelom emigracije mlade, stručne populacije

Antonio Čoga i Matija Kroflin

29. prosinca 2017. / Rasprave

Stenogram i snimka rasprave o crony kapitalizmu

Hrvatski kapitalizam: određen sustavom ili tradicionalnim kulturnim vrijednostima

U povodu slučaja Agrokor objavljeno je nekolicina članaka o crony kapitalizmu, a također i knjiga o inovacijskoj kulturi u ortačkom kapitalizmu. U dvosatnoj raspravi, održanoj 11. prosinca, snažno je dovedena u pitanje teza da je stanje hrvatske ekonomije uzrokovano naslijeđenim kulturnim vrijednostima. Diskusija je išla u smjeru analize sličnosti i razlika hrvatskog s drugim politekonomskim sustavima te koje karakteristike baštini od socijalizma

Pripremili Karlo Vajdić i Željko Ivanković

12. prosinca 2017. / Članci / čita se 13 minuta

Kvantna računala (2)

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

U drugom članku o kvantnim računalima govori se o njihovoj konkretnoj primjeni, prikazuje se kolika ubrzanja nude i kakve bi posljedice komercijalno dostupna kvantna računala imala na sigurnost na Internetu i kriptovalute, dizajn novih lijekova i materijala, te modeliranje klime, prometa ili ekonomije. Američke velike tvrtke i Ruski kvantni centar grade podjednako velika računala

Igor Rončević

7. prosinca 2017. / Članci / čita se 14 minuta

Tržište rada

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane

Karlo Vujeva

17. studenoga 2017. / čita se 14 minuta / Članci

Uz donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Zdravstveni pokazatelji, nezadovoljstvo zdravstvom, ishodi važnih liječenja, među najlošijima su u Europi. Kamo smjera novi zakon?

Prije svega potrebno je utvrditi pokazatelje prema kojima će se pratiti hoće li novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti osigurati "moderan i financijski održiv sustav ie građanima pružati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu", piše Ana Bobinac. Zatim navodi niz pokazatelja prema kojima zdravstveni sustav u Hrvatskoj značajno zaostaje, prikazuje ishode liječenja a dotiče i pitanje izvora sredstava za poboljšanje zdravstvene zaštite

Ana Bobinac

16. studenoga 2017. / Članci / čita se 7 minuta

Razgovor s dr. Leonardom P. Freedmanom, direktorom američkog Instituta za biološke standarde (GBSI)

Terapije koje mogu spasiti živote kasne jer je tržište znanstvenih članaka zasićeno rezultatima koji se ne mogu potvrditi

Riječima dr. Leonarda P. Freedmana, stavovi i mišljenja o problemu neponovljivosti rezultata u pretkliničkim ispitivanjima mogu se razlikovati, no nepobitna je činjenica da je cijena koju društvo plaća zbog manjka ponovljivosti znanstvenih rezultata – previsoka. Samo se u SAD-u ulaže 28 milijarda dolara na godinu u istraživanja čiji se rezultati ne mogu ponoviti

Branka Bernard

6. listopada 2017. / Članci / čita se 6 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2017

Renesansa elektronske mikroskopije, ili kako starog psa naučiti nove trikove

Nobelovu nagradu iz kemije za 2017. godinu dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krioelektronske mikroskopije visoke rezolucije, čime je otvorena mogućnost uvidu u strukture bioloških makromolekula ili čestica čija struktura do sada nije bila dostupna modernoj znanosti

Marko Močibob

15. rujna 2017. / čita se 15 minuta / Članci

rangiranje sveučilišta

Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

Nikola Baketa

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković