Kriza ponovljivosti znanstvenih rezultata

Čemu služi znanost ako je “većina istraživanja pogrešna”

Više od 80 posto objavljenih znanstvenih članaka iz biomedicine prikazuje rezultate pogrešno postavljenih, pogrešno usmjerenih, neponovljivih i neprovjerljivih istraživanja. Sustav koji potiče stvaranje i širenje beskorisnih rezultata potrebno je hitno mijenjati

Branka Bernard / 27. lipnja 2017. / Članci

25. lipnja 2017. / Članci

Politička analiza

Kraj početka raspleta političke krize

Je li Plenković odabrao put personalizacije vlasti kao lijek protiv korporacijske i hadezeovske privatizacije države, ili se pak umrežuje i sam kao političko jamstvo održavanja cijele te kobne strukture? Vidjet će se upravo na primjeru Agrokora

Dragutin Lalović

26. lipnja 2017. / Članci

SOCIOPSIHOLOGIJA

Svijetla budućnost mračne trijade: psihopatije, narcisoidnosti, makijavelizma

Udio pojedinaca s psihopatološkim karakteristikama veći je na čelnim pozicijama korporacija i institucija nego u općoj populaciji. Psihopatska osobnost je u većoj mjeri nepoštena i okrutna. U čemu joj pogoduju današnje okolnosti

Andrijana Mušura Gabor

26. lipnja 2017. / Članci

(NE)POPULARNOST POPULIZMA

Populizam je postmoderna verzija totalitarizma

Demokracija „kao takva“ naprosto nije rješenje – iako je uvjet rješenja. Trebat će, naime, uz vladavinu većine, i jasna razrada prakse samosustezanja te većine u obnašanju vlasti

Žarko Puhovski

20. lipnja 2017. / Članci

INOVACIJSKI EKOSUSTAV U HRVATSKOJ

Trostruka zavojnica u dolini smrti

European Innovation Scoreboard 2016, kategorizira Hrvatsku kao srednje inovativnu zemlju. Iako zvuči dobro, koeficijent inovativnosti podiže nam inoviranje u trgovini, bankarstvu i ljudskim resursima. U znanosti i tehnološkom inoviranju, poduzeća zaostaju za europskim prosjekom. To nas ipak čini tehnološki zaostalom zemljom. Je li niska tehnološka inovativnost privatnog sektora karika koja nedostaje

Nina Antičić

19. lipnja 2017. / Članci

SVEUČILIŠTA

Sveučilište u Rijeci misli ozbiljno

Sveučilište u Rijeci donijelo je strategiju i tog se dokumenta - drži. Očituje se to i u nedavnom izboru Snježane Prijić-Samaržija za rektoricu, a i u ciljevima koje je istaknula

Nikola Baketa

13. lipnja 2017. / Članci

Klimatske promjene

Može li Trump promijeniti tijek Pariškog sporazuma o klimi

Svijet je već krenuo prema nisko-ugljičnoj ekonomiji. Samo rješenja okupljena u Partnerskoj inicijativi za nisko-ugljičnu tehnologiju Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj imaju potencijal kreiranja 25-45 milijuna radnih mjesta godišnje istovremeno ciljajući na smanjenje od 65% ukupno potrebnih smanjenja emisija

Mirjana Matešić

15. lipnja 2017. / Članci

Britanski izbori

Jeremy Corbyn, najvažniji saveznik premijerke May

Kako je Corbyn postigao neočekivani rezultat, gdje su prepreke za korak naprijed? Zašto je vjerojatno da unatoč općem nezadovoljstvu Theresa May vodi Veliku Britaniju sljedeće dvije godine, kroz pregovore o Brexitu? Koliko Brexit stoji i tko se za što zauzima

Tin Radovani

8. lipnja 2017. / Članci

Europska unija

Volja članica euro-područja za postizanjem fiskalne unije danas ne postoji. Što onda

Povećanje fleksibilnosti tržišta rada i proizvoda nije pravi način da se u europodručju postigne ekonomska stabilnost. U takvim se okolnostima stabilnost može postići prvenstveno kroz fiskalnu uniju

Boris Cota

9. lipnja 2017. / Članci

Demografija

Nije svuda isto. Većina zemalja u Europi ima pozitivan prirodni prirast stanovništva. Ne i Hrvatska

Od tranzicijskih zemalja nižu stopu fertiliteta od Hrvatske imala je 2015. samo Poljska. Osim baltičkih zemalja tranzicijske zemlje bilježe zadnjih godina bolje trendove kretanja stanovništva od Hrvatske, u kojoj je od 1991. broj umrlih veći od broja rođenih, iz koje se od 2009. više iseljava nego useljava, a od ulaska u EU gubitak je 85.000 stanovnika

Matija Kroflin

20. svibnja 2017. / Članci

Znanost i pseudoznanost (3)

Pseudoznanost u obliku kulta znanosti

U trećem, odličnom, članku o pseudoznanosti raspravlja se o predrasudama, interesima, izbjegavnju informacija, internetu, polarizaciji skupina, potrebi za pripadanjem, te napokon o kultu znanosti koji ima svoju ikonografiju, svoje evangeliste, uvjerenje o svemoći, zahtjeve za divljenjem i strahopoštovanjem i potiskivanjem radoznalosti

Igor Rončević

19. ožujka 2017. / Članci

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković