Fizika, teorija relativnosti

Mahnite rukom i iz nje će izići gravitacijski val

Kako se ustvari nedavna detekcija gravitacijskih valova, za što je neuobičajeno hitno dodijeljena Nobelova nagrada, uklapa u teoriju relativnosti i koje je šire značanje svih tih otkrića? Sve je počelo pretpostavkom da se i elektromagnetski valovi, poput onih u vodi, kreću tako što deformiraju neki medij kroz koji se kreću. Kao medij, predložen je svjetlosni eter, a onda, nakon eksperimentalnog demantija, na scenu je stupio Einstein, kojemu je vakuum bio sasvim prihvatljiv "medij"

Ivica Smolić / 15. listopada 2017. / Članci / čita se 8 minuta

16. listopada 2017. / Članci / čita se 9 minuta

Parlamentarni izbori u Austriji

Izgledna antiimigrantska i euroskeptična koalicija Pučke i Slobodarske stranke

Prema svemu sudeći Austrija će dobiti 31-godišnjeg premijera Sebastiana Kurza u koaliciji Pučana i, vjerojatno, vrlo desne Slobodarske stranke. Slijedipretresanje tradicionalnog austrijskog korporatizma, zatim redefiniranje odnosa prema imigraciji, Europi, a najavljuje se i mogućnost približavanja Austrije Orbanu i Višegradskim zemljama

Višeslav Raos

13. listopada 2017. / Aktualno / čita se 2 minute

Što radi hrvatska znanost

Teški metali u jadranskoj ribi; stranačka pristranost i povjerenje u demokraciju; od čega boluju u Zagrebačkom holdingu

Izišli su novi brojevi časopisa Medica Jadertina, Hrvatska i komparativna javna uprava, The Holistic Approach to Environment, Jezikoslovlje i Kemija u industriji

Karlo Vajdić

21. rujna 2017. / Članci / čita se 6 minuta

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (3)

Nezaposlenost manja, ali neiskorišteni rad čak 24 posto: golem rast broja obeshrabrenih

Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto

Matija Kroflin

14. listopada 2017. / Članci / čita se 18 minuta

Katalonski referendum

Subatomske čestice? Ili: Quod licet Iovi…

Moguća su dva scenarija odcjepljenja: demokratski s ispunjenim elementarnim proceduralnim i sadržajnim uvjetima, a u kojima u posljednje vrijeme većinu nije bilo lako skupiti (Quebec, Škotska), ne računa li se „Brexit“ kao svojevrsna secesija na bazi očite prijevare. Ili revolucionarni – gdje sve ovisi o legendarnome „paralelogramu sila“, uz mnogo mrtvih, da se ne zaboravi „cijena neovisnosti“

Žarko Puhovski

12. listopada 2017. / Aktualno / čita se 3 minute

Crtica o Nobelovoj nagradi za književnost 2017

Kao da je Sherlock Holmes bio Japanac

Kazuo Ishiguro, sasvim jedinstveni pisac, čija je kompleksnost skrivena ispod mirnog pripovijedanja u svakodnevnome: čak i kada se pojavljuju nadnaravne pojave, čak i zmajevi

Nadežda Čačinovč

10. listopada 2017. / Članci / čita se 10 minuta

Nobelova nagrada za ekonomiju 2017

Istražujući naše “anomalije” Richard Thaler učinio je ekonomiju ljudskijom

Otkriće da je poštenje važno: Jedan od sudionika dobije novac te predlaže raspodjelu. Ako drugi sudionik odbije - nitko ne dobiva ništa. Racionalno bi bilo da prihvati raspodjelu u svakom slučaju: bilo kakva dobit je bolja od nikakve! Ali nalazi pokazuju kako sudionici kažnjavaju one (i posljedično sebe) koji nude nepoštenu raspodjelu (najčešće ispod 20%-80%). U izračun uzimaju održavanje normi poštenja i reciprociteta

Kosta Bovan

10. listopada 2017. / Članci / čita se 30 minuta

Velike plaće (3)

Tko dobiva najviše plaće i s kojim opravdanjem

U završnom, trećem opsežnom članku detaljno se raspravlja niz objašnjenja zašto su neke plaće opravdano ili neopravdano velike: (i) poslovna hijerarhija i opseg kontrole, (ii) turnirska selekcija, (iii) korporativno upravljanje i (iv) status. Na kraju se komentiraju dva pogleda na pitanje odnosa velikih plaća i nejednakosti u Hrvatskoj

Ivo Bićanić

10. listopada 2017. / čita se 2 minute / Aktualno

Izložbe

Retrospektiva Vjenceslava Richtera: Buntovnik s vizijom

U utorak 10. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti otvara se izložba koja će obilježiti jesen na zagrebačkoj kulturnoj sceni

Helena Polšek

6. listopada 2017. / Članci / čita se 6 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2017

Renesansa elektronske mikroskopije, ili kako starog psa naučiti nove trikove

Nobelovu nagradu iz kemije za 2017. godinu dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krioelektronske mikroskopije visoke rezolucije, čime je otvorena mogućnost uvidu u strukture bioloških makromolekula ili čestica čija struktura do sada nije bila dostupna modernoj znanosti

Marko Močibob

3. listopada 2017. / Članci / čita se 8 minuta

Nobelova nagrada 2017

Sve je počelo s unutarnjim satom vinske mušice. Imaju li s time veze jet lag i noćni i jutarnji tipovi

Priličan je broj naših gena pod kontrolom unutrašnjeg biološkog sata koji podešava ritam spavanja i hranjenja, profil lučenja pojedinih hormona tijekom dana i noći, ili primjerice oscilacije u tlaku i tjelesnoj temperaturi ovisno o dobu dana. Učinak nekih lijekova ovisan je o dobu dana u kojem ih uzimamo

Tamara Čačev

27. rujna 2017. / Članci / čita se 7 minuta

Njemačka poslije parlamentarnih izbora

Liberali i Zeleni nezadovoljni: osuđeni na vladanje

Velike koalicije, zbog velike mandatne nadmoći, ostavljaju sužen prostor opoziciji te izazivaju političko nezadovoljstvo i protest. Šezdesetih je izazvala nezadovoljstvo uglavnom na ljevici. Velika koalicija iskušana je ponovno dvaput dvijetisućitih godina (2005.-2009. i 2013.-2017.). Ponovno je dovela do nezadovoljstva i protesta, ovaj put prije svega na desnici

Nenad Zakošek

19. rujna 2017. / čita se 11 minuta / Članci

Biologija

Još uvijek ne znamo prepoznati gene. Zašto?

Termin "gen" započeo svoj život kao potpuno apstraktan pojam, otprilike kao pojam atoma u starogrčkoj filozofiji. Danas, oko 70 godina od otkrića strukture molekule DNA i shvaćanja da su geni njezini dijelovi, prepoznati gene i dalje nije trivijalan zadatak. Jedna je karakteristika gena da predstavljaju očuvane dijelove unutar genoma različitih organizama (npr. čovjek – miš) što omogućuje da s većom sigurnošću prepoznamo gen u oba genoma. Koje trikove koriste računalni algoritmi da bi ispravno prepoznali gene?

Marko Močibob

15. rujna 2017. / Aktualno / čita se 4 minute

Medicinska računala

Algoritam otkriva autizam već kod šestomjesečnog djeteta, IBM-ov Watson dijagnosticira rak

Prema podacima iz 2011., na svjetskoj razini jedan doktor dolazi na oko 650 pacijenata. Posljedica su dugi redovi čekanja i kasne dijagnoze, umorni liječnici koji ne mogu svima pružiti jednako kvalitetnu skrb i istovremeno ostati u toku s novim otkrićima. Vječito odmorne i načitane kolege od silicija sigurno će im dobro doći

Igor Rončević

15. rujna 2017. / čita se 15 minuta / Članci

rangiranje sveučilišta

Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

Nikola Baketa

11. rujna 2017. / Aktualno / čita se 2 minute

Aktualni graf

Gdje je Hrvatska u odnosu na 2008. godinu i u odnosu na druge

Tumače li se objektivno, podaci o kretanju BDP-a govore da Hrvatska i dalje zaostaje. Još gore, pokazuju da se radi o dugoročnom zaostajanju i da će se zaostajanje vjerojatno i nastaviti.

Ideje.hr

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković