Osvrt

Reforma koja to nije. Je li moguće unapređenje bez novog poreza i promjena u mirovinskom i zdravstvenom sustavu?

Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?

Iva Tomić / 19. rujna 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta

16. rujna 2020. / Publikacije / čita se 17 minuta

prijevodi

Slobodna razmjena i pojava oligarhije. Siromaštvo je skupo, a početna prednost umnožava bogatstvo. Što ublažava neizbježni rast nejednakosti

Bruce M. Boghosian, matematičar sa Sveučilišta Tufts, objavio je potkraj prošle godine u časopisu Scientific American, simulaciju prema kojoj je nejednakost neizbježna posljedica tzv dvorišne razmjene pojedinaca koji u transakciju ulaze pretpostavljenom svojom voljom. Model prvo stvara oligarha, a kad se dodaju stvarni parametri, porezi, prednosti koje bogati imaju na tržištu te zaduživanje siromašnih, onda dobro opisuje današnju stvarnu rastuću nejednakost. Nudi i rješenje

Prijevod Pooka Zecov

11. rujna 2020. / Članci / čita se 30 minuta

Analize

Pet valova poreznih reformi Zdravka Marića. Nema dokaza o ostvarenju ciljeva, a Bićanić razotkriva nenajavljene trendove

Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji

Ivo Bićanić

11. rujna 2020. / Rasprave

Batina 1. sastanak

Video s rasprave o međunarodnim odnosima u povodu knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića

Na samom početku videa objašnjeno je zašto se Klub zove Batina.

Ideje.hr

12. rujna 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta

Pandemija koronavirusa

Matematika kolektivnog imuniteta. Faktori usporavanja zaraze, cijepljenje, heterogenost

Prag kolektivnog imuniteta na nekim će lokacijama biti veći, na drugima manji. I biološke razlike utječu. U početku virus zarazi ljude koji su osjetljiviji, a poslije epidemija raste sporije nego što se moglo očekivati ​​na temelju početne stope rasta. Ipak, jedini način da se zaustavi je postizanje kolektivnog imuniteta svuda, a ne samo ondje gdje su zaraze bile najviše

Zvonimir Šikić

8. rujna 2020. / Članci / čita se 16 minuta

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (3/1)

Merkel ni blizu najavljivanoj penziji. Njemačko predsjedanje EU u doba Covida i Konferencija o budućnosti Europe.

Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju

Aleksandra Šućur

3. rujna 2020. / Rasprave / čita se 33 minute

kultura ukidanja

Feministički i LGBT pokret nisu zahtijevali rušenje spomenika patrijarhalnog društva. Suvremeno idolopoklonstvo, ikonoklazam, demokracija i zapadna kultura

Prema umjetničkim bismo se djelima trebali odnositi kao prema ljudima koji se slobodno kreću i djeluju među nama sa svim svojim proturječnostima, osobnim slabostima i ograničenjima povijesnog konteksta u kojem su djelovali, zaključuje povjesničarka umjetnosti Ana Munk u razgovoru u kojem povezuje trend rušenja spomenika u Sjedinjenim Državama s bližim i daljim povijesnim primjerima ikonoklazma (i idolopoklonstva). Prema profesorici Munk tijekom dva tisućljeća u zapadnoj se civilizaciji razvio odnos prema umjetnosti drukčiji od onog koji nastaje u sklopu 'kulturnog marksizma' koji podupire suvremenu američku krajnju ljevicu

Ana Munk

1. rujna 2020. / Članci / čita se 14 minuta

koronavirus

Test koji dijagnosticira COVID-19 u 15 minuta, za aerodrome i granice. Utjecaj testiranja na kontrolu pandemije

U povodu vijesti da je u SAD odobren dosad najjednostavniji, najjeftiniji i najbrži test na SARS-CoV-2 Tamara Čačev piše o pouzdanosti i vrstama testova. Ima li smisla testirati i one kod kojih nema nikakvih medicinskih indikacija o zarazi, što se time dobiva?

Tamara Čačev

30. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

knjige

Rastakanje suvereniteta. Počivao u miru

Pojam koji se rodio zajedno s rastom modernih država rastočio se, nepotreban je, čak i štetan, smatra Don Herzog, autor knjige Sovereignty, R.I.P. koju prikazuje Karlo Jurak. Iako je politički još popularan, suverenitet je danas prazan pojam, jer je i ograničen, i podijeljen, i nije odgovoran 'samo Bogu', naprotiv

Karlo Jurak

29. kolovoza 2020. / Članci / čita se 20 minuta

Amerika, izbori

SAD, atmosfera. Kojagod strana izgubi izbore će proglasiti prijevarom, a nezadovoljne mase zaposjest će ulice

Jedna od legendi je da je Ben Franklin, nakon ustavotvorne skupštine 1787, na pitanje jednog prolaznika kako su odlučili da Amerika bude uređena, odgovorio: "Republika, ako je možete zadržati."

Ivo Škorić

22. kolovoza 2020. / čita se 14 minuta / Članci

doba kvantne prepletenosti

Fizičari nikad ne shvate novu teoriju nego se na nju naviknu. Fascinantni eksperimenti

Rezultati fascinantnih eksperimenata vezanih uz kvantnu prepletenost, objavljeni 2015. i 2017. širom su otvorili vrata kvantnim informacijskim tehnologijama: od kvantne kriptografije, kvantnih računala, kvantnog interneta do kvante teleportacije (informacija). Prema eksperimentima, informacija između udaljenih objekata kao da se prenijela trenutačno, brže od brzine svjetlosti

Dario Hrupec

26. kolovoza 2020. / Članci / čita se 24 minute

političke analize

Lijevi populizam, potraga za uporištem. Radnička klasa teorijski konstrukt. Građanin kozmopolit – iluzija

U prvoj polovici rujna Ideje.hr organiziraju raspravu o suvremenim međunarodnim odnosima, a u povodu nedavno objavljene knjige Svijet poslije Hladnog rata Bože Kovačevića. Ovdje donosimo Kovačevićev pregled iskušenja suvremenog lijevog populizma kojemu marksizam više ne pomaže, a desnica ga je sasvim istisnula - unatoč tome što ona opasno ugrožava liberalnu demokraciju

Božo Kovačević

15. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 12 minuta

koronavirus

Sve oko SARS-CoV-2 obaralo je rekorde. Je li moguće ubrzati razvoj cjepiva? Kineski, američki, ruski i ‘oxfordski’ pristup.

Zasad cjepiva koja su ušla u treću fazu ispitivanja izazivaju stvaranje protutijela na virus no to još nije garancija da će biti uistinu učinkovita u srazu sa stvarnom infekcijom, piše Tamara Čačev. Ipak, to nas ne bi trebalo paralizirati u tome da se neka od ovih cjepiva usmjere u primjenu, pogotovo kod ljudi kod kojih se očekuje veća korist od cijepljenja u odnosu na potencijalnu opasnost ako se zaraze ovom bolešću

Tamara Čačev

19. kolovoza 2020. / Aktualno / čita se 11 minuta

in memoriam

Josip Kregar, znanstvenik i političar-građanin

Bio je najblaži i najotvoreniji za argumente onih s najmanje moći, a što je moć sugovornika bila veća to je prema njemu nastupao oštrije i nepokolebljivije

Ivan Koprić

13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci / čita se 18 minuta

postizborno zanovijetanje

Plenković i reforme: Pogledajte samo savjetnike. I naučite živjeti ispod vode

Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika

Ivo Bićanić

7. kolovoza 2020. / Rasprave / čita se 20 minuta

rasprava o demokraciji

Platonova osveta. Ne biste li možda ipak trebali usluge filozofa-vladara?

Glavni problem s kojim se suočavamo jest: kako bismo u demokraciji kakvu sada imamo mogli strukturitati društvene institucije tako da naše najbolje ideje budu kritički procijenjene i u skladu s tim odigraju odgovarajuću ulogu u oblikovanju javnog mišljenja i javne politike, piše Jeremy Shearmur. Ne trebate li možda usluge filozofa-vladara za osmišljavanje, uspostavljanje i održavanje boljih institucija? Ali naravno, vama je tako nešto neprihvatljivo.

Jeremy Shearmur

7. kolovoza 2020. / čita se 8 minuta / Publikacije

knjige

Erudicija koja na svoj način nadmašuje čak i internet.

Turistički vodič Ante Alerić preporučuje knjige Staše Forenbahera i Lare Černicki. Uz njih na izletima možete naučiti štošta o Karolini, Jozefini, Lujzijani i sličnim stvarima o kojima ste načuli ali ne znate dovoljno

Ante Alerić

30. srpnja 2020. / Rasprave / čita se 19 minuta

RASPRAVE

Evolucijske i kognitivne pretpostavke stvaranja i prihvaćanja teorija zavjere. Opijat otpisanih

U slučaju neprepoznavanja prevaranata ili opasnih suparničkih zajednica, pojedina bi zajednica bila smrtno ugrožena (false-negative), a u slučaju pogrešnog prepoznavanja došlo bi samo do trošenja resursa (false-positive), objašnjava Goran Mihelčić okolnosti u kojima se razvila sklonost teorijama zavjere. Vjerovanjem u zavjere ljudi stječu osjećaj pripadnosti s drugima, ponovno stječu osjećaje kontrole i moći u svom životu

Goran Mihelčić

30. srpnja 2020. / Publikacije / čita se 8 minuta

knjige

Je li logika uzorka (mustre) omogućila da digitalna tehnologija stvarno preuzme sve, od toastera i elektrane do države?

Sintagma digitalno društvo često se pojavljuje kao  oznaka za nešto poželjno, ali i kao upozorenje da smo kontrolu nad svojim životima prepustili Googleu, Amazonu, Facebooku i Appleu, to jest GAFA hobotnici, započinje Nadežda Čačinović kritički osvrt na knjigu Muster njemačkog sociologa Armina Nassehija. Završava razmatranjem onoga što Nassehi, po njezinom mišljenju, previđa

Nadežda Čačinovič

19. srpnja 2020. / čita se 23 minute / Publikacije Rasprave

knjige i ideje

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto

Željko Ivanković

19. kolovoza 2020. / Publikacije / čita se 14 minuta

knjige

Je li moguća evolucija kulture suradnje

Miljenko Cimeša prikazuje knjigu Prosocial: Using evolutionary science to build productive, equitable and collaborative groups  Paula W.B. Atkinsa,  Davida Sloana Wilsona i Stevena C. Hayesa, u kojoj se temeljem istraživanja dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju Elinor Ostrom ispituju uvjeti pod kojima je moguća evolucija kulture suradnje u grupama, organizacijama i društvu. Pri tome, dakako, nije ispušten razvoj kulture suradnje na razini pojedinca

Miljenko Cimeša

18. srpnja 2020. / Članci / čita se 8 minuta

Ekonomija

Tri godine od Lex Agrokora, rezultati. Dug i dalje ugrožava solventnost, još i više. Kamata osam puta viša od državne

Nedavno je Fortenova prezentirala poslovne rezultate za prvo tromjesečje ove godine, dakle prije korona-krize, koji nisu privukli zasluženu pažnju javnosti. Ratko Bošković razgovarao je s nekolicinom stručnjaka koji su objasnili da stvari stoje jako loše

Ratko Bošković

18. srpnja 2020. / Rasprave / čita se 16 minuta

Filozofija politike

Hrvatska je dvaput proglašena republikom, a republika još nije. Zašto

U nerepublikanskim se uređenjima lojalnost izražava kruni po nasljednom pravu, revolucionarnoj klasi ili naciji, piše Karlo Jurak. U republikanskim se uređenjima politička lojalnost izražava samim konkretnim pripadnicima političke zajednice, obećavajući jedan drugome (u jednakosti) poštivanje slobode i integriteta

Karlo Jurak

10. srpnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

korona i politika

Strah od pandemije uhvatio nas na lijevoj demokratskoj nozi. Tinja nada u zaokret trenda. Kako

U posljednjih pet godina udio građana (154 države) nezadovoljnih demokracijom skočio je s 48% na 68%. Rast nezadovoljstva najistaknutiji je u razvijenim demokracijama. Vidljiv je pad pluralizma i participacije, slobode izražavanja i vjerovanja, prava organiziranja, vladavine prava, osobne autonomije i individualnih prava. Kosta Bovan piše o zadatku i prilici da građani u pandemiji preokrenu trend

Kosta Bovan

9. srpnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

knjige

Čarolija matematike: postoji li neovisno o nama ili je proizvod ljudskog uma, je li matematika otkrivena ili stvorena?

Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku.  Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost

Dario Hrupec

4. srpnja 2020. / čita se 8 minuta / Aktualno

in memoriam

Ivo Banac (1947-2020). Sudbina povratnika

Prelazak istaknutoga i svjetski poznatoga povjesničara s jednoga od najuglednijih svjetskih sveučilišta na naše zagrebačko nije bio jednostavan. Morao je proći proceduru izbora u znanstveno zvanje (čega u Americi, naravno, nema) – i sve se to odužilo na skoro godinu dana, piše profesor Damir Agičić u povodu nedavne smrti Ive Banca, istaknutog povjesničara i političara

Damir Agičić

5. srpnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

rekonkvista

Ideologija i stvarnost. Rušenje spomenika robovlasnicima i kolonizatorima ulično je intenziviranje dugogodišnjeg i institucionaliziranog trenda

Spomenici se u SAD skidaju već desetljećima, uglavnom formalnim državnim i lokalnim odlukama, a posljednjih nekoliko godina trend je ubrzan. Nakon ubojstva George Floyda, u SAD-u je palo 59 spomenika Konfederaciji i 53 spomenika drugima, mahom robovlasnicima, generalima, osvajačima pa i predsjednicima

Ivo Škorić

4. srpnja 2020. / Članci / čita se 7 minuta

Okoliš

Nesreća nikad ne dolazi sama. Covid-19 potiče pandemiju plastičnog otpada

Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.

Mirjana Matešić

1. srpnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

politologija

Zašto govore da su HDZ i SDP isti. Nova politička razdjelnica, politički antiestablišment protiv establišmenta.

U posljednjih desetak godina svaka nova „treća opcija“ pridobiva sve više birača, sve više ugrožavajući vladajuću elitu. Matija Štahan u domaćoj političkoj praksi pronalazi primjere kojima potkrepljuje tezu o novom stvarnom rascjepu u političkom tijelu, između političkih elita i onih koji pripadaju političkom antiestablišmentu (iako su možda dio društvenih elita)

Matija Štahan

1. srpnja 2020. / čita se 2 minute / Aktualno Rasprave

brodogradnja i državna jamstva (3)

Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

Ideje.hr objavile su 20. lipnja članak Ratka Boškovića o Vladinim jamstvima za brodogradnju tvrtkama registriranim u poreznim oazama. Reakciju Brodosplita na taj članak objavili smo 26. lipnja u cijelosti, bez ijedne intervencije. Napokon, Ratko Bošković poslao nam je kratki osvrt koji je naslovio Otvoreno pismo kolegama novinarima i studentima novinarstva. U nastavku su i poveznice na prethodne članke

Ratko Bošković

20. lipnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 11 minuta

događaji

Tvrtke poštanski sandučići dobivaju od Vlade RH jamstva u milijunskim eurskim iznosima

Vlada Republike Hrvatske jamstva za gradnju brodova u domaćim brodogradilištima daje tvrtkama skrivenih vlasnika, nepoznatog kapitala i rezultata poslovanja, registriranima u poreznoj oazi na Maršalovim Otocima, otkriva i objašnjava Ratko Bošković. No to nije sve. Jamstva se daju i za gradnju brodova koja brodogradilišta grade sama za sebe

Ratko Bošković

26. lipnja 2020. / Aktualno

reakcije

Reakcija Brodosplita na članak Ratka Boškovića o državnim jamstvima tvrtkama poštanskim sandučićima

Od gospodina Josipa Jurišića, voditelja odnosa s javnošću Brodosplita, dobili smo reakciju na članak Ratka Boškovića pod naslovom Tvrtke poštanski sandučići dobivaju od Vlade RH jamstva u milijunskim eurskim iznosima. Reakciju objavljujemo u cijelosti bez ikakve intervencije, iako u njoj ima uvreda našeg autora. Želimo da čitatelji sami pronađu što Brodosplit točno demantira iz članka koji su Ideje objavile

Ideje.hr

26. lipnja 2020. / Publikacije / čita se 21 minutu

esej

Nešto je tu nisko, strasno. Tulum. Znanstvenici kao da konačno govore što misle

Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca

Marija Ott Franolić

27. kolovoza 2020. / Članci / čita se 14 minuta

kritička kritika

Nino Raspudić, docent emeritus. Na temelju se čega predstavlja kao filozof i proglašava idiotom?

Nikola Petković u prvom dijelu članka analizira 'markantnu javnu ličnost', Nina Raspudića, kao samoproglašenog filozofa, a u drugom dijelu članka kao samoproglašenog idiota. Zaključuje da je ustvari - oportunist

Nikola Petković

18. kolovoza 2020. / čita se 46 minuta / Publikacije

međunarodna politika

Učestale su knjige o potencijalnom sukobu Kine i SAD. Božo Kovačević daje pregled. Čije su šanse na pobjedu veće

Brose upozorava da bi Amerika vjerojatno izgubila rat u Južnom kineskom moru, a bez promjena u načinu razmišljanja o budućnosti ratovanja, gubitak liderskog položaja Amerike gotovo da je zajamčen. Kroening pak tvrdi da nijedna zemlja koja nema razvijene inkluzivne institucije i demokratsko uređenje ne može trajno igrati ulogu globalnog lidera. Posljednjih su se 400 godina u toj ulozi izmjenjivale zemlje s inkluzivnim institucijama: Nizozemska, Engleska, Amerika

Božo Kovačević

17. lipnja 2020. / Članci Uncategorized / čita se 13 minuta

Amerika

Drugačiji pogled na prosvjede u Americi. Što zaista razara Sjedinjene Države?

Linije sukoba su uspostavljene: između onih koji smatraju da su Sjedinjene Države nepopravljivo zle i moraju biti srušene nasiljem i onih koji još drže da je Amerika najbolja zemlja na svijetu, temeljena na vladavini prava, slobodama pojedinaca i neotuđivim pravima. Prvi imaju veliku prednost jer su kroz desetljeća poduprti obrazovnim sustavom i većinom medija, piše Oliver Franić

Oliver Franić

16. lipnja 2020. / Aktualno Rasprave

EU projekt: Završna konferencija

Okrugli stol: Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada. Demografski izazovi

U petak, 19. lipnja od 14.00 održat će se u Zagrebu, u zgradi Sindikata znanosti završna konferencija EU projekta, na kojem će biti predstavljena publikacija Odnos plaća u javnom i privatnom sektoru i perspektive hrvatskog tržišta rada u odnosu na demografske izazove, čiji su autori Sven Marcelić, Teo Matković, Dragan Bagić, Velibor Mačkić (na naslovnoj slici slijeva, odozgo) te Matija Kroflin

Ideje.hr

12. lipnja 2020. / čita se 20 minuta / Rasprave

RASPRAVE

Pogled na svijet, opredjeljenja i objektivnost. Sva gledišta griješe. Što to znači praktički, što politički. Popperovim tragom

Svi imamo pogled na svijet, koji smo stekli samostalno, u obitelji ili obrazovanjem, piše Jeremy Shearmur. Ti pogledi na svijet, svjetonazori i opredjeljenja su različiti. U razmatranju kako s time izići na kraj autor svraća pažnju na filozofa Karla Poppera i njegov pristup iz kojeg slijedi da ne možemo biti sigurni da su ideje koje zastupamo istinite, a da približavanje istini ide putem suočavanja različitih pogleda koji uzimaju u obzir probleme koje treba riješiti.

Jeremy Shearmur

5. lipnja 2020. / Članci / čita se 18 minuta

knjige

Pristranosti nevidljive ruke na tržištu ideja. Cenzura u privatnim i javnim medijima. Trebaju li mediji demokratsku kontrolu?

Struktura medijskih sustava nije u svim državama jednaka. Knjiga Petera Beattiea, koja odnos medija i demokracije analizira pomoću socijalne evolucije i političke psihologije, ruši mit kako kako pluralizam ideja proizlazi nužno iz samog medijskog tržišta, piše Kosta Bovan. Autor predlaže demokratski nadzor medija, a preferira sustave kakvi su u sjevernoeuropskim zemljama, s jakim i neovisnim javnim medijskim servisom. Je li takav sustav u Hrvatskoj više prepreka nego rješenje

Kosta Bovan

4. lipnja 2020. / Članci / čita se 18 minuta

Esej

Što povezuje otkriće Amerike, Martina Luthera Kinga i Za dom spremni? Proces u Jeruzalemu?

Za dom spremni neprestano se vraća u hrvatsku javnost. Nikola Petković promatra ga iz povijesne i humanističke perspektive. Možda je to jedini pravi pogled na tu stvar

Nikola Petković

3. lipnja 2020. / Aktualno / čita se 16 minuta

S LICA MJESTA

Američka noć. Periodično ponavljanje nasilnih nemira i pobuna u Sjedinjenim Državama

Zar bi američkim neprijateljima bilo nešto ljepše nego vidjeti da se trg ispred Barclays Centra pretvori u američki Tian An Men, pita se u završnoj rečenici svojeg izviješća o nemirima u Americi Ivo Škorić.

Ivo Škorić

30. svibnja 2020. / čita se 10 minuta / Aktualno

osvrt

Proračunsko financiranje, medijska popularizacija i znanstvena odgovornost. Iskušenja dogme

U korona krizi pokazalo se da u znanosti nema apsolutnih istina koje javnost očekuje. Kako su tom očekivanju pridonijeli mediji, javne politike u području znanosti ali i sami znanstvenici u osvrtu Tamare Čačev

Tamara Čačev

29. svibnja 2020. / Publikacije / čita se 15 minuta

Acemoğlu i Robinson, nova knjiga

Dobra vlast, kakva bi bila i kako je uopće moguća? Povijesni uzori

Najnovija knjiga slavnog dvojca Acemoğlua i Robinsona, u kojoj se u svakom poglavlju referiraju na Hobbesova Levijatana, ipak bi bila bi bolja kao predložak za neku dokumentarnu seriju, smatra Goran Mihelčić, jer bi time više do izražaja došli brojni primjeri kojima je ispunjena.

Goran Mihelčić

27. svibnja 2020. / Rasprave

video rasprava

Video. Stvaraju li vrijednost država ili financije? Država kao inovator i tehnološki poduzetnik. Matan i Bošković predstavili Marianu Mazzucato

U srijedu, 27. svibnja u 13 sati Ideje.hr predstavile su knjige međunarodne ekonomske zvijezde Mariane Mazzucato. Ana Matan govorila je o knjizi The Value of Everything, a Ratko Bošković o knjizi Država poduzetnica, koju je preveo na hrvatski. Jednosatni video predstavljanja knjiga dostupan je u nastavku

Ideje.hr

22. svibnja 2020. / čita se 27 minuta / Publikacije

knjige o novcu

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca

Željko Ivanković

16. svibnja 2020. / Članci / čita se 16 minuta

RASPRAVE

Intelektualna gigantomahija. Ustavni suci o pravoj mjeri. Razgoropađeni Levijatan. Prioriteti i zdravstvena štednja

U Njemačkoj rasprave o uređenju društva koje je uzrokovala zaraza tek se zahuktavaju. Na stolu su sve opcije, od teorija zavjera o sprezi svjetske vlade u sjeni s medijima, do pitanja mogu li se drastične mjere ograničenja sloboda opravdati neznanjem (o razini opasnosti)? Propituju se sve manja ulaganja u javno zdravstvo i već desetljećima sve snažnija sklonost države da posegne za izvanrednim mjerama i bez povoda

Anđelko Šubić

20. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 9 minuta

reagiranje

Đurašković vs Mušura Gabor. Zašto usporedba sa Švedskom? Kulturne vrijednosti Njemačke i Austrije su Hrvatskoj bliže

U posljednjem odjeljku teksta autorica implicira kako ne donosi vrijednosne sudove, već kako pokušava shvatiti uzroke i posljedice, što je kontradiktorno s njezinim tvrdnjama, zaključuje Stevo Đurašković u reakciji na članak Andrijane Mušure Gabor o svjetonazornim, političkim i drugim reakcijama na suočavanje sa smrću

Stevo Đurašković

15. svibnja 2020. / Članci / čita se 13 minuta

koronavirus i psihologija smrti

Suočavanje sa smrću utječe na političko opredjeljenje, odnos prema moći, naciji, grupi, obitelji i budućem načinu života

Pandemija je neminovno potaknula razmišljanje o smrti. Andrijana Mušura Gabor predstavlja istraživanja o utjecaju razmišljanja o smrti na izbor svjetonazora i načina života, a u drugom dijelu članka opisuje karakteristike hrvatske kulture koji utječu na odnos prema smrti. Posebno su važni nesklonost neizvjesnosti i prihvaćanje moći

Andrijana Mušura Gabor

12. svibnja 2020. / čita se 6 minuta / Aktualno

O korona (i drugim) virusima

Uspjeh nije zajamčen. Zašto s poliom ne ide kao s boginjama? Što se sve mora složiti da se zaustavi COVID-19?

Što ako se SARS-CoV-2 ukorijeni u ljudskoj populaciji kao što se možda dogodilo s nekim drugim virusima? Zvonimir Šikić na primjerima suzbijanja bolesti u posljednjih više od stotinu godina opisuje perspektive borbe s najnovijom pandemijom

Zvonimir Šikić

9. svibnja 2020. / Rasprave / čita se 21 minutu

primijenjena etika

Prodavati samoga sebe, organe, dijelove tijela, u čemu je tu problem, što tu ne štima?

Jeremy Shearmur predavao je u Australiji o etičkim i tržišnim aspektima raznih oblika prodaje ljudskog tijela, od prodaje organa do prostitucije, ali i onih oblika koje se ponegdje smatra prihvatljivima. Ovdje razmatra različita rješenja koja se primjenjuju od Irana do Švedske, Sjedinjenih Država, UK, Australije. Napokon, postavlja pitanje, što je uopće odbojno u ideji o potpuno slobodnom tržištu ljudskih organa ili djece

Jeremy Shearmur

13. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 12 minuta

Češka i Rusija

Kažete partizani i ustaše prepreka. Pogledajte bizarni spor Češke i Rusije, usred pandemije. A Češka ipak uspješna

Sovjetska vojska je oslobodila Čehoslovačku. Postoji neki sporazum Rusije i Češke o zaštiti grobova vojnika. Uklanjanje spomenika mašalu Konjevu u Pragu izazvalo je tenzije, ali i sve sitne i krupnije političare da iskoriste priliku i sudjeluju u prepucavanju. Raspravlja se o protjerivanju dijela osoblja ruskog veleposlanstva, pod optužbom da su špijuni, vijećnici koji su izglasali uklanjanje spomenika boje se putovanja izvan zemlje jer bi Rusi mogli tražiti njihovo uhićenje, piše se o ruskom agentu koji je naoružan otrovom stigao u češku

Sofija Kordić

7. svibnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta

osvrt

Sloboda nakon 28 godina zatočeništva. Fizičar pročitao knjigu Jeziku je svejedno i sad se pita – gdje mi je bila pamet?

Knjiga Jeziku je svejedno ima u području humanističkih znanosti onu ulogu koju u području prirodnih znanosti imaju primjerice knjige Svijet progonjen demonima: znanost kao svijeća u tami Carla Sagana ili Čarolija stvarnosti: kako znamo što je doista istinito Richarda Dawkinsa, tvrdi Dario Hrupec. Ta je uloga razlučivanje znanosti od pseudoznanosti, uzvikivanje "car je gol". Kome je i zašto ushićeni Hrupec u posljednjoj rečenici članka poručio - Odjebite!

Dario Hrupec

1. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 14 minuta

sustav i ekonomija

Bićanić o parafiskalnim nametima: između revolucionara i reformista. Naslijeđe von Bismarcka i članstvo u EU

U članku se prvo opisuje ekstremizam u trenutačnoj raspravi o parafiskalnim nametima, u kojoj se brkaju nakane da se promijeni svijet i sitni interesi te sklapaju neočekivane koalicije. Zatim se trezveno opisuje sustav parafiskalnih nameta te zauzima za ispravan način promjena. Tu nije riječ o ekonomskoj struci nego o političkom i društvenom izboru

Ivo Bićanić

2. svibnja 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta

korona kriza

Praznik rada u Americi. Četiri klase. Bez koga se ne može, a koga se želi zaboraviti

Zaraza je postavila pitanje koji je rad neophodan da bi civilizirano društvo moglo funkcionirati. To su liječnici i medicinske sestre, vozači kamiona i autobusa i raznosači hrane i paketa, vatrogasci i smetlari, električari i vodoinstalateri, poljoprivrednici, automehaničari, prodavačice i pakeri u skladištima Amazona, sva ta slabo glamurozna zaposlenja koja inače rijetko primjećujemo i koja uzimamo zdravo za gotovo i stoga slabo vrednujemo i nagradjujemo, jer ne zahtijevaju 20 godina skupog školovanja

Ivo Škorić

30. travnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta

koronavirus

Šveđani i šezdesetosmaši u korona-krizi. Odgovornost pozadine za prvu liniju fronte. Sloboda, solidarnost i dezerteri

Stevo Đurašković na početku članka kritički propituje izjave švedskih epidemiologa, a zatim postavlja pitanje odgovornosti prema sugrađanima onih koji se zauzimaju za nesmetano kretanje. Napokon, na temelju dokumentarnog filma Borci protiv korone liječnike i medicinske sestre uspoređuje s vojnicima na prvoj liniji fronte, koji opasnosti izlažu i svoje obitelji. Treba li nedisciplinom i građane izložiti mobilizaciji

Stevo Đurašković

24. travnja 2020. / čita se 19 minuta / Aktualno Članci

ekonomika i recesija

Ako usred recesije prevlada doktrina uravnoteženja proračuna, recesija će opet biti natprosječno duboka i duga. Rast javnog duga se ne može izbjeći

U okolnostima očekivanog pada BDP-a možemo birati između duboke recesije s malim deficitom i blage recesije s velikim deficitom, a ne možemo spriječiti porast omjera duga i BDP-a, objašnjava Josip Tica na temelju detaljne simulacije. Ako se dakle raspravlja o javnoj potrošnji, smanjivati je ili ne, pred Hrvatskom je ustvari izbor između blage recesije ili duboke i dugotrajne.

Josip Tica

25. travnja 2020. / Rasprave / čita se 16 minuta

esej

Žargon autentičnosti hrvatske desnice

Riječi mogu funkcionirati žargonski i u političkom diskursu. Karlo Jurak analizira riječi i ideje Nina Raspudića i Miroslav Škore. Početnu točku analize predstavlja prije više od pola stoljeća objavljena studija Theodora Adorna pod naslovom Žargon autentičnosti

Karlo Jurak

26. travnja 2020. / Rasprave / čita se 29 minuta

Slučaj franak (3): Politički aspekt

Priča o izbjegavanju odgovornosti. Odluke su političari prepustili društvenim mrežama

U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad

Željko Ivanković

23. travnja 2020. / Članci / čita se 9 minuta

koronavirus i okoliš

Čovjekovo uplitanje u prirodnu ravnotežu potiče virusne pandemije. Europska okolišna transformacija

Već je niz istraživanja koja potvrđuju vezu čovjekove aktivnosti u staništima životinja s prelaskom virusa na čovjeka. Posebno je vrijedan pažnje prelazak virusa sa ugroženih vrsta. To gotovo da je elementarno - ugrožavanjem životinjske vrste koja nosi patogene, oni prelaze na najlogičniji slijedeći izbor s kojim imaju kontakt – čovjeka. U drugom dijelu članka Mirjana Matešić opsuje Europski zeleni plan koji, usmjeren zaštiti okoliša, predstavlja prvi korak u pokušaju održavanja prirodne ravnoteže

Mirjana Matešić

22. travnja 2020. / Članci / čita se 12 minuta

psihologija

Racionalnost u doba korone. Što utječe na odluke Stožera? Kako odlučuju građani? Inteligencija i stručnost nisu garancije

Suprotno uobičajenim uvjerenjima, racionalnost nije isto što inteligencija. Spoznaje iz psihologije prosuđivanja i donošenja odluka upozoravaju nas na mogućnost da će donositelji odluka biti podložni predvidivim neracionalnostima. Vrlo je vjerojatno da će Stožer Civilne zaštite ustrajati u načinu rada koji je donosio rezultate i kad bude vrijeme za promjenu strategije. Što se tiče građana, izgledno je da bi uskoro mogli (neopravdano!) zaključiti da nije baš nužno pridržavati se svih uputa

Zvonimir Galić, Nikola Erceg i Mitja Ružojčić