Termin "gen" započeo svoj život kao potpuno apstraktan pojam, otprilike kao pojam atoma u starogrčkoj filozofiji. Danas, oko 70 godina od otkrića strukture molekule DNA i shvaćanja da su geni njezini dijelovi, prepoznati gene i dalje nije trivijalan zadatak. Jedna je karakteristika gena da predstavljaju očuvane dijelove unutar genoma različitih organizama (npr. čovjek – miš) što omogućuje da s većom sigurnošću prepoznamo gen u oba genoma. Koje trikove koriste računalni algoritmi da bi ispravno prepoznali gene?
Marko Močibob / 19. rujna 2017. / Članci / čita se 11 minuta
22. rujna 2017. / Članci / čita se 14 minuta
Imaju li doista današnji predstavnici/e pojedinih etnija (povijesno, ili čak: moralno) pravo penjati se na leđa prošlih naraštaja. Ne vodi li to, svim frazama unatoč, nijekanju prava onih koji žive danas i ovdje?
Žarko Puhovski 
21. rujna 2017. / Članci / čita se 6 minuta
Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto
Matija Kroflin 
22. rujna 2017. / Aktualno / čita se 2 minute
Međunarodnu konferenciju o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti (PUBMET), koja se ovih dana održava u Zagrebu, već četvrtu godinu za redom organizira Sveučilište u Zadru
Karlo Vajdić 
15. rujna 2017. / Aktualno / čita se 4 minute
Prema podacima iz 2011., na svjetskoj razini jedan doktor dolazi na oko 650 pacijenata. Posljedica su dugi redovi čekanja i kasne dijagnoze, umorni liječnici koji ne mogu svima pružiti jednako kvalitetnu skrb i istovremeno ostati u toku s novim otkrićima. Vječito odmorne i načitane kolege od silicija sigurno će im dobro doći
Igor Rončević 15. rujna 2017. / čita se 15 minuta / Članci
rangiranje sveučilišta
Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina
Nikola Baketa 
14. rujna 2017. / Članci / čita se 18 minuta
Skandal s krivotvorenjem vrijednosti ispušnih plinova pokrenuo je rasplitanje odnosa između političara i industrije, udruga i industrije, udruga i političara, a sve je začinjeno pravosudnom praksom. Iako zagađuju, bez automobila je teško do posla; mladi su još fascinirani automobilima, ali nemaju novca za njih ... razrješenje problema zagađenja ne ide bez promjene načina života, ako je moguća
Anđelko Šubić 
5. rujna 2017. / Članci / čita se 12 minuta
Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje
Andrijana Mušura Gabor 
11. rujna 2017. / Aktualno / čita se 2 minute
Tumače li se objektivno, podaci o kretanju BDP-a govore da Hrvatska i dalje zaostaje. Još gore, pokazuju da se radi o dugoročnom zaostajanju i da će se zaostajanje vjerojatno i nastaviti.
Ideje.hr 15. rujna 2017. / čita se 8 minuta / Članci
Velike plaće (2)
U Hrvatskoj nedostaje podataka na temelju kojih bi se moglo detaljno analizirati gornji rep raspodjele dohodaka ili imovine. Slično je i s plaćama. No na temelju podataka o plaćama koji postoje moguće je pretpostaviti neke karakteristike gornjeg repa i usporediti raspodjelu s raspodjelom u drugim zemljama. U toj usporedbi Hrvatska bi, po svemu sudeći, bila u doljnjem dijelu tablice, među manjim nejednakostima
Ivo Bićanić 
3. rujna 2017. / Aktualno / čita se 2 minute
Dva su ozbiljna problema s kojima se susreće suvremena medicina - rezistencija na antibiotike i precizno ciljanje tumorskih stanica. Nanostrojevi otvaraju put prema rješavanju tih problema. Nanobušilicama, koje se vrte 2-3 milijuna puta u sekundi, uništene su stanice raka prostate
Igor Rončević 
1. rujna 2017. / Članci / čita se 13 minuta
U posljednjem članku o suradnji, teorija igara, posebno zatvorenikova dilema, pomaže da razumijemo ulogu zakona u zajednici. Centralno mjesto u analizi čini Nashov ekvilibrij, onaj ishod odabira prema kojem bi svaki akter prošao lošije ako bi izabrao nešto drugo. Ključno je za zakone da usmjere aktere na taj izbor. Ali što ako Nashovih ekvilibrija ima više?
Zvonimir Šikić 
29. kolovoza 2017. / Članci / čita se 7 minuta
Brodovi su odličan primjer proizvoda su-kreiranog između kupca i proizvođača. Kupci najčešće nisu skloni rizicima inovacija. No kad iskazivanjem sklonosti i davanjem preporuka sudjeluju u kreiranju proizvoda onda znaju polagati pravo na intelektualno vlasništvo u rješenjima. I hrvatske se tvrtke dakle suočavaju s pitanjima odnosa prema inovativnosti i intelektualnom vlasništvu, nije to privilegij samo razvijenih zemalja
Nina Antičić 23. kolovoza 2017. / čita se 10 minuta / Članci
strategija niskougljičnog razvitka (2)
Republika Hrvatska nema ekonomsko-politički cilj koji je okuplja i mobilizira. Političari zanemaruju Strategiju niskougljičnog razvitka, o kojoj je javna rasprava upravo završena, iako scenariji opisani u njoj nude mogućnost angažmana, modernizacije i poboljšanja kvalitete života. Što dakle omogućava realizacija Niskougljičnog scenarija 1 i 2 za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu u prometu, kućanstvima, poljoprivredi, energetici
Mirjana Matešić 
11. kolovoza 2017. / Članci / čita se 14 minuta
Otkrićem sustava CRISPR-Cas9 dobili smo oruđe koje omogućuje zahvate u genome živih bića dosad neviđenom preciznošću i lakoćom. Dok je korist CRISPR-Cas9 tehnologije za istraživačke svrhe nemjerljiva i neupitna, koliki će biti utjecaj na ljudsku svakodnevnicu, hoće li zaživjeti u kliničkoj primjeni i hoće otvoriti vrata prepravljanju ljudskog genoma i u konačnici ljudske vrste?
Marko Močibob 
19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute
Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!
Željko Ivanković