Ples. Portret

Vremenski stroj Josefa Nadja: Lokalna priča nakon tri desetljeća pokazala univerzalno značenje

Povodom gostovanja predstave Dark Union u izvedbi slovenske plesne grupe EnKnapGroup u prepunoj dvorani Zagrebačkog plesnog centra polovicom prošlog studenog, Ljiljana Mikulčić piše o umjetniku Josefu Nadju

Ljiljana Mikulčić / 18. siječnja 2019. / Članci / čita se 11 minuta

17. siječnja 2019. / Aktualno / čita se 8 minuta

Najnovije iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Hrvatski europarlamentarci, povjerenici a ne izaslanici. Videoigre i uspjeh u školi. Mediji i populizam

U Političkim analizama Višeslav Raos analizira aktivnosti hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, a u Communication Management Review razmatra se utjecaj različitih medija na rast populizma

Ideje.hr

10. siječnja 2019. / Članci / čita se 16 minuta

Amerika

Njegov populizam jača što je Amerika manje “prva”. On je prvi, ali ne i zadnji twitter predsjednik. I nakon Trumpa – Trump

U trenucima objave ovog članka još nije postignut dogovor oko ponovnog pokretanja rada savezne administracije. Trump ne želi popustiti i neće odobriti proračun bez zida, a Demokrati inzistiraju da se o zidu raspravlja kasnije u sklopu rješavanja drugih imigrantskih pitanja, a rad savezne vlasti da se smjesta uspostavi (prošlo je već tri tjedna). Republikanci u Kongresu šute. No 800,000 ljudi ovog petka neće primiti plaću i sigurno neće biti sretni, piše Ivo Škorić, no tvrdi da je sve to samo površina, ispod koje je truljenje Amerike kao demokracije i ekonomske i političke sile

Ivo Škorić

11. siječnja 2019. / Članci / čita se 10 minuta

pristupanje eurozoni (4)

U Hrvatskoj kao i u EU recesije uzrokuju šokovi potražnje. Europska centralna banka kasnila je s mjerama

Ekonomska politika bi se u slučaju recesije u kratkom roku trebala fokusirati na mjere koje potiču agregatnu potražnju. Prvi razlog tome je što su takve mjere brze i relativno ih je jednostavno implementirati. Primjer SAD-a i eurozone za vrijeme posljednje recesije potvrđuje tu tvrdnju - obje zemlje su se odlučile za monetarnu ekspanziju politikom povećanja mase novca i snižavanja kamatnih stopa. Dosta je bilo kritika da je kvantitativno popuštanje Europske centralne banke došlo prekasno

Vladimir Arčabić

4. siječnja 2019. / Publikacije Rasprave / čita se 22 minute

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Karlo Vujeva

13. siječnja 2019. / Aktualno

Predavanje: Snježana Prijić-Samaržija

Demokracija i istina: Uloga eksperata u demokratskom odlučivanju

U povodu objave knjige Democracy and Truth. The conflict between political and epistemic virtues, u izdanju Mimesis International, autorica Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci i redovita profesorica na Filozofskom fakultetu, održat će u Zagrebu na Fakultetu političkih znanosti (dvorana A) 16. siječnja od 10:30 sati predavanje pod naslovom Demokracija i istina.

Ideje.hr

1. siječnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

Što je vrijeme?

Vaša je glava brže ušla u 2019. nego vaše noge, to brže što ste viši. Sadašnjost nema smisla

Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

1. siječnja 2019. / Aktualno / čita se 12 minuta

pristupanje eurozoni (3)

Hrvatska je po poslovnom ciklusu poput Španjolske, Portugala, Italije, a različita od Irske i Baltičkih zemalja

Od osamostaljenja do danas Hrvatska je u recesiji bila gotovo 38% posto vremena (SAD su od 1945. godine bile u recesijama manje od 14% vremena, a od 1990. čak manje od 10% vremena), piše Vladimir Arčabić u članku u kojem konstatira da je hrvatski poslovni ciklus usklađen s europskim i da bi joj u tom pogledu odgovaralo uvođenje eura

Vladimir Arčabić

29. prosinca 2018. / Aktualno Članci / čita se 13 minuta

Euro (2)

U očekivanju novog šoka koji će različito pogoditi članice eurozone: izbor između više Europe i manje Europe

Pomisao da je monetarni eksperiment uvođenja zajedničke valute na kontinentu koji je u dva svjetska rata i komunističkoj revoluciji pobio 100 milijuna ljudi nešto što treba ostaviti nedovršenim, uz nadu da će generacije koje dolaze nekako okončati taj posao, jest, blago rečeno, stupidna. U drugom članku, ponovo utemeljenom na knjizi Josepha Stiglitza, objašnjava se kako bi se eurzona trebala promijeniti da se spasi zajednička valuta članica EU

Pooka Zecov

15. prosinca 2018. / Članci / čita se 14 minuta

Pristupanje eurozoni (1)

Stiglitzova knjiga nudi više tema i argumenata za raspravu o euru nego Vladina Strategija i prigodni stručni članci. A svi je zaobilaze

Ideje.hr započinju seriju članaka o pristupanju Hrvatske eurozoni. U prvom, Željko Ivanković izdvaja neke aspekte Stiglitzove knjige Euro i zaključuje da će se građani o ulasku u eurozonu opredjeljivati s obzirom na činjenicu da Europska unija doduše nije razvila demokratske mehanizme, ali da su tek u Hrvatskoj demokratski standardi zaostali (što se očituje i na početku procesa). To značajno utječe na (ne)zainteresiranost i za proces i za njegove političke karakteristike i posljedice: neka bude kako bude. Ponekom ipak neće biti baš sasvim svejedno

Željko Ivanković

22. prosinca 2018. / Članci / čita se 14 minuta

Razgovor s akademikom Ivom Šlausom

Ovo je najbolje ali i najgore doba u povijesti: Nastavimo li kao dosad, u deset će godina naša civilizacija propasti

U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u Drugom svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991. u petanestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi. Ako ništa ne učinimo, uništit će nas klimatske promjene

Mirjana Matešić

14. prosinca 2018. / Članci / čita se 17 minuta

nasljeđe 1918.

Nostalgija umjesto demokracije – ili: dugo stoljeće (pretežito nenarodnih) nacionalnih država

Činjenica da je sustav začet nakon I. svjetskog rata bio sustav nacionalnih država mogla je značiti da je uspostavljen koloplet odnosa koji će imati veće šanse za promicanje mira od klasične ideje ravnovjesja među velikim silama. No, istovremeno su ključna unutrašnja pitanja novonastalih zajednica ostala netematizirana, piše Žarko Puhovski. Radilo se je o zamjeni demokratskoga odlučivanja nametanjem najčešće nacionalističkog interpretiranja državnoga identiteta.

Žarko Puhovski

14. prosinca 2018. / čita se 7 minuta / Publikacije

Knjige

21 lekcija za 21. stoljeće. Harari nije univerzalni učitelj već mogući izazovan sugovornik.

Već smo odživjeli petinu 21. stoljeća, a tek se počinjemo pitati što nas možda sustiže u tom stoljeću, već sada, dok opterećeni sadašnjošću,  jedva  razmišljamo o budućnosti, piše Nada Švob-Đokić. Harariju možemo zahvaliti na poticajima da otvorimo um

Nada Švob-Đokić

21. prosinca 2018. / Aktualno / čita se 12 minuta

ZAGREB FILM FESTIVAL 2018.

Od Kazahstana do Indonezije i Filipina. Kratki filmovi s festivala iz Sarajeva, Berlina i Venecije.

Ljiljana Mikulčić prikazuje program Festivali pod reflektorom koji je prikazan u nenatjecateljskom dijelu. Zaključuje da Zagreb ima festival visoke kvalitete

Ljiljana Mikulčić

14. prosinca 2018. / Aktualno

Projekt Artnet

Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa

Karlo Vajdić

8. prosinca 2018. / Članci / čita se 14 minuta

Politika plaća ili stihija

Zašto neki misle da su u javnim službama plaće – visoke? Detaljna analiza

Matija Kroflin pojašnjava pregovore sindikata javnih službi s Vladom, tvrdi kako plaće u javnim službama rastu sporije nego u privredi, kako je VSS u Hrvatskoj najmanje plaćen upravo u obrazovanju, kako su plaće u javnim službama - kada se se uspoređuje usporedivo - manje nego u privredi. Vlada izbjegava voditi transparentnu politiku plaća. Odgovara li joj više - stihija

Matija Kroflin

6. prosinca 2018. / Članci / čita se 15 minuta

evolucija i politika

Može li evolucija objasniti Trumpa, Orbana i razočarenje u demokraciju: Zašto konzervativci biraju osobe dubljeg glasa?

Skupina istraživača, u kojoj je sudjelovao i naš autor, Kosta Bovan preuzela je podatke o svim predsjedničkim izborima na svijetu u posljednjih 10 godina, prikupili snimke govora te analizirali glasove kandidata. Rezultati su pokazali kako kandidati s dubljim glasom imaju veće šanse, ali samo ako im je glas varijabilan. Posebno je zanimljivo da šanse kandidata s dubljim glasom ovise i o dominantnoj ideologiji glasača

Kosta Bovan

3. prosinca 2018. / Aktualno / čita se 10 minuta

Genetska modifikacija

Zašto takve vijesti dolaze baš iz Kine: Beba potencijalno otporna na virus HIV-a rođena zahvaljujući primjeni genetičkih škara.

Osim medijske objave ne postoji nikakva znanstvena potvrda da se eksperiment uopće dogodio, piše Tamara Čačev. No dr. He ima respektabilni životopis i publikacije pa nije nevjerojatno da bi tako nešto njegov laboratorij bio u stanju napraviti. U Kini se vjerojatno u području biomedicine radi puno više nego što javnost na zapadu zna. Ipak, prava kontroverza je - pitanje etičnosti

Tamara Čačev

27. studenoga 2018. / Članci / čita se 17 minuta

migracije

Budućnost nije uvijek napredak. O tome kako Europa vidi Drugog na svojim vratima ovisi vraća li se u doba prije prosvjetiteljstva na kojem je nastala.

Kapaciteti prihvata stranog stanovništva ni u jednoj državi ili zajednici država nisu beskrajni, ali a priori odustati od prihvata ugroženih, odustati od mogućnosti da im se da pravo da zatraže azil znači provoditi politiku koja Europu vraća u mračna vremena, piše Lana Pavić, doktorantica na Fakultetu političkih znanosti na temu hospitaliteta, povijesti i razvoja tog pojma

Lana Pavić*

23. studenoga 2018. / čita se 17 minuta / Članci

Adam Tooze - Crashed, knjiga o Velikoj recesiji

Zavjera stvarnosti protiv dogme. Horror verzija spontanog uspostavljanja tržišnog reda. U tome jednostavno – nije bilo metode

Događaji iz 2008. godine dokazuju, kako pred kraj knjige kaže Tooze, da ''političko u 'političkoj ekonomiji' zahtijeva da bude uzeto za ozbiljno.'' Prava teorija zavjere sastoji se u iluzornom vjerovanju da će globalni kapitalizam, koji se oslanja na kronično neartikulirane i inherentno nedosljedne političke stavove glavnih aktera na političkoj sceni liberalnih demokracija, nekako preživjeti sljedeću globalnu krizu.

Pooka Zecov

22. studenoga 2018. / Članci / čita se 9 minuta

POSLJEDICE RASTA PLAĆA

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

Ivo Bićanić

15. studenoga 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Dogovor o Brexitu

Pet mogućih scenarija Brexita

Tin Radovani (vrlo duhovito i pronicljivo) razmatra a) sadržaj dogovora; b) probleme koji su teško rješivi c) plemena u britanskom parlamentu d) faktore koji utječu na nihovo opredjeljivanje iz čega izvodi pet scenarija raspleta situacije nakon usvajanja dogovora o Brexitu između vrha EU i britanske premijerke May u koje danas gleda cijeli svijet

Tin Radovani

13. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 17 minuta

znanost i religija (2)

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

Razvoj teologije liči na pokušaj vještog uzmicanja teologije pred znanošću. Teologija je u cijeloj priči pasivna, njezine ideje apsolutno ne utječu na znanost, dok je utjecaj u drugome smjeru vidljiv i razoran, piše Željko Porobija u nastavku rasprave o predavanju biologa Jerryja Coynea o znanosti i religiji.

Željko Porobija

22. studenoga 2018. / čita se 3 minute / Rasprave

Istraživanja

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

Rusija je slijedila Washingtonski konsenzus i privatizaciju, Kina je stavila naglasak na konkurentnost. Doktorandica Nora Mustać sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bavi se razlozima zbog kojih je tranzicija Kini donijela uspjeh a Rusiji neuspjeh

Karlo Vajdić

14. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 20 minuta

Zašto Hrvatska zaostaje (2)

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

Na nedavnom skupu Zašto Hrvatska zaostaje uvodno izlaganje o vladavini prva održao je Žarko Puhovski. U prvom se dijelu raspravlja o pojmu i porijeklu vladavine prava, a u drugom analizira situacija u Hrvatskoj. Uz ostalo, profesor Puhovski ističe da Hrvatska ima dvije važeće verzije ustava. Objavljujemo snimku i tekstualnu osnovu izlaganja

Žarko Puhovski

11. studenoga 2018. / Članci / čita se 21 minutu

pismo iz amerike

Kao u Nashvilleu, Altmanovom filmu kojim je obilježena 200. godišnjica SAD-a, ove je izbore zaokružila masovna pucnjava na koncertu country glazbe

Ako demokrati preuzmu Dom zastupnika, pozvat će ubojice da udju u SAD da ubijaju ljude, žene i djecu, prenosi Ivo Škorić riječi američkog predsjednika Trumpa u detaljnom prikazu apsurda koje su američki međupredsjednički izbori ponovo razotkrili. Izborna bitka u pojedinim državama iznijela je na vidjelo stanje sudstva, korupcije, medijsku situaciju, stanje građanskih i ljudskih prava te popis "svih američkih neprijatelja"

Ivo Škorić

8. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 6 minuta

Rasprave

Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji

Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem

Karlo Vajdić

3. studenoga 2018. / Aktualno / čita se 18 minuta

znanost i politika

Povijest suradnje CERN-a i hrvatske znanosti i industrije. Razotkrivanje odnosa politike i znanosti u dvjema državama

Ministrica znanosti Blaženka Divjak potvrdila je kako će Hrvatska od 2019. godine biti pridružena članica Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija. U tom povodu donosimo poglavlje o povijesti suradnje s CERN-om iz knjige "Institut Ruđer Bošković – Ljudi i događaji 1950. – 2000." uz suglasnost autora Tanje Rudež, Krunoslava Piska te izdavača Školske knjige

Ideje.hr

26. listopada 2018. / Članci / čita se 7 minuta

državna potrošnja

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!

Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja

Tomislav Globan

29. listopada 2018. / čita se 8 minuta / Članci

svjetska ekonomija

Najava nove recesije je preuranjena. Nisu se stekli uvjeti, no rizik je veći u Europi nego u Americi. Zašto?

U javnosti se često tvrdi da više nije pitanje hoće li izbiti nova svjetska ekonomska kriza, već kada će do toga doći. Pojavila se prognoza da će recesija nastupiti 2020. godine. Premda ta prognoza još nema pouzdan temelj, postoji rizik, znatno veći u Europi nego u Americi, da će se uvjeti za nastanak krize uskoro steći. Italija je žarište

Darko Oračić

26. listopada 2018. / Aktualno Članci / čita se 16 minuta

Festival eksperimentalnog filma

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

21. listopada 2018. / Članci / čita se 10 minuta

nejednakost

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.

Ivo Bićanić

20. listopada 2018. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Matija Kroflin

12. listopada 2018. / Publikacije / čita se 11 minuta

multilingualni foto-roman o parizu

Stara mjesta, novi pogled: Pariška ljeta

Jasmina Bolfek-Radovani (umjetničko ime Mina Ray) teoretičarka je frankofonskih literarnih i kulturnih studija i pjesnikinja koja objavljuje na hrvatskom, engleskom i francuskom. Rođena je i odrasla u Zagrebu, a već dvadeset godina živi i radi u Londonu. Na temelju svog doktorata objavila je knjigu Bolfek-Radovani, Jasmina, Geo/graphies of Loss: Space, Place and Spatial Loss in North African and Canadian writing in French, Erlangen: Lambert Publishing, 2015, i održala niz predavanja na međunarodnim konferencijama i seminarima, uključujući i u Zagrebu. Njene pjesme objavljivane su u Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Kanadi. Projekt vlastite multilingualne poezije ‘Unbound’ pokrenula je 2017. godine. Projekt uključuje Veliku Britaniju, Hrvatsku, Francusku i Belgiju, a nedavno je dobio subvenciju za performans u Londonu. Ideje.hr ovdje objavljuju uvodni članak na čijem je kraju link na njezin foto-roman o Parizu

Jasmina Bolfek-Radovani

13. listopada 2018. / čita se 21 minutu / Rasprave

esej

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"

Ivan Salečić

6. listopada 2018. / čita se 13 minuta / Članci

pismo iz amerike

Menadžment sirotinje. U ulici našeg autora svi primaju neki oblik socijalne pomoći. Kao i pola Amerikanaca.

Kako je moguće, pita se (i pokušava objasniti) Ivo Škorić, da u njegovoj ulici u Rutlandu u Vermontu pola ljudi ne radi, ili radi povremeno, oni koji rade nisu vidjeli povećanje plaća godinama, a ipak svi žive u velikim kućama i voze velike automobile. I sve u doba kad je burza vrednija nego ikad, a nezaposlenost manja nego ikad. U članku se otvara rijetka tema, američki sustav socijalnih davanja, koji obuhvaća pola stanovništva, a sve na podlozi sustava raspodjele bogatstva i političkoekonomske ideologije

Ivo Škorić

6. listopada 2018. / Članci / čita se 13 minuta

promjene poreza

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti

Ivo Bićanić

28. rujna 2018. / Članci / čita se 9 minuta

uz prijedlog porezne reforme

Uvođenje proporcionalnog poreza – signaliziranje inozemstvu koliko smo “lijepi”. Kome se zaista rasterećuju plaće

Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.

Priredio Karlo Vajdić

30. rujna 2018. / Članci / čita se 10 minuta

granice spoznaje

Što ako postoje prirodni zakoni pred kojima smo kao miš pred diferencijalnim jednadžbama?

Francuski filozof Comte tvrdio je da nikad nećemo otkriti temperaturu i kemijski sastav zvijezda, a ipak ... Ivica Smolić piše o potencijalnim mentalnim granicama spoznaje ali se pita i o fizikalnim, o mogućnosti putovanja natrag u vremenu i o prostoru koji omeđuju crne rupe

Ivica Smolić

22. rujna 2018. / čita se 11 minuta / Rasprave

Rasprave

Hrvatska je zarobljena država, ali tko ju je zarobio? Ili je slaba država? Kako je oslabila?

Istraživači temeljnu razliku između Hrvatske te Bugarske i Rumunjske vide u tome što su Rumunjska i Bugarska uspjele pomesti stare strukture, ali nisu dovoljno brzo izgradile neku državu koja bi bila djelotvorna, a Hrvatska je zbog rata i tipa vladavine iz devedesetih postala slaba država

Priredio Karlo Vajdić

20. rujna 2018. / Članci / čita se 12 minuta

Zašto je Godard dobio nagradu u Cannesu

Kao Brecht u kazalištu, kao Joyce u prozi, tvorac forme koja misli, nove gramatike filma

Na Filmskom festivalu u Cannesu 2018. Special Palme d’Or (Specijalna Zlatna palma) dodijeljena je 87-godišnjem Jean-Luc Godardu za film Le Livre d’Images (2018) (engleski naslov: The Image Book, hrvatski bi bio - Bilježnica slika). Ljiljana Mikulčić piše o prvom Godardovom igranom dugometražnom filmu Do posljednjeg daha, o cjelovitosti u kojoj razumije fragment, o tvorcu nove filmske gramatike i što dijeli sa svojim umjetničkim uzorima

Ljiljana Mikulčić

1. kolovoza 2018. / čita se 14 minuta / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Dario Hrupec

23. lipnja 2018. / Aktualno Članci / čita se 27 minuta

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.

Snježana Banović

24. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

FILM I POEZIJA

Godard je rekao: Film je započeo s Griffithom, a završava s Kiarostamijem. Abbas Kiarostami – vizualiziranje tišine

Posljednji film slavnog iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija 24 Frames gledalo je u Kinu Tuškanac u sklopu Subversive film festivala samo tridesetak gledatelja. Ljiljana Mikulčić piše da je riječ o jednom od najvažnijih redatelja u povijesti filma

Ljiljana Mikulčić

4. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

29. ožujka 2018. / Aktualno

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Ideje.hr

27. ožujka 2018. / Aktualno / čita se 6 minuta

NE-Zaposlenost

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan

Jelena Ostojić

24. ožujka 2018. / Članci / čita se 17 minuta

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Dario Hrupec

3. ožujka 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Psihologija materijalizma

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

Ovaj je članak samo kratka refleksija o psihološkim aspektima potrošnje i materijalizma kao vrijednosti, piše Mušura Gabor. Ističe da materijalizam izaziva češći osjećaj negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga) a da su pozitivni osjećaji (sreća, veselje, vitalnost) manje učestali. Prikazuje zaključke istraživanja o materijalizmu kao vrijednosti u Hrvatskoj te kakva je njegova povezanost s iseljavanjem

Andrijana Mušura Gabor

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković