Marš na Bruxelles: Italija na europskim izborima

Kolektivno gubljenje nevinosti pokreta Pet zvijezda. Djelomični zaokret populističkog trenda

Talijani, nakon što je sklopljena populističko-suverenistička vlada sastavljena od političkih snaga kojima su dali najviše glasova, imaju iznenadnu potrebu povratka Europi. Zaokret populističkog trenda se bilježi i u porastu povjerenja u institucije. Ipak, istraživači su registrirali fenomen koji su nazvali "kvalipatijom" - porastom averzije spram kvalitete, stručnosti, obrazovanja, te golemo smanjenje empatije. Članak o Italiji pred europske izbore Aleksandra Šućur završava citatom: ova je vlada napola sačinjena od fašista a napola od glupana

Aleksandra Šućur / 20. veljače 2019. / Članci / čita se 17 minuta

23. veljače 2019. / Članci / čita se 16 minuta

David Wallace-Wells, Nenastanjiva Zemlja

“Obećavam, gore je nego što mislite!” Najčitaniji članak u New York Magazine ikad, proširen u knjigu

Vrlo je vjerojatno da će nedavno objavljena knjiga Davida Wallace-Wellsa bar privremeno postati hit i jedna od najvažnijih knjiga 2019. godine, piše Goran Mihelčić. U prilog joj ide aktualnost teme, široki i sveobuhvatni pristup kao i britak način izražavanja. Klimatska katastrofa je neizbježna, događa se već sada, a ni ekonomija, ni tehnologija ni buduće generacije neće je riješiti, iako - nije prekasno, nikad neće biti

Goran Mihelčić

14. veljače 2019. / Publikacije / čita se 18 minuta

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Željko Ivanković

16. veljače 2019. / Članci / čita se 15 minuta

Timothy Snyder, Put u neslobodu

Teorija o Vječnoj Rusiji i kako se okrenula protiv Zapada a zanemarila nadiranje Kine

Snyderovu knjigu valja pročitati, ali cum grano salis, završava Anđelko Šubić prikaz iznimno popularne knjige "Put u neslobodu: Rusija - Europa - Amerika", profesora s američkog sveučilišta Yale, u kojoj se preklapaju teorija povijesti, politička teorija i - naravno - teorija zavjere

Anđelko Šubić

16. veljače 2019. / Publikacije / čita se 13 minuta

Mediteran, Reset

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.

Nada Švob-Đokić

16. veljače 2019. / Aktualno

Mediji

Osnovan Savjet internetske stranice Ideje.hr

U nastojanju unapređenja rada osnovan je četrnaestočlani Savjet internetske stranice Ideje.hr koji će se periodično sastajati, ali i u međuvremenu kontinuirano diskutirati dosadašnji rad i mogućnost njegova usavršavanja

Ideje.hr

9. veljače 2019. / Članci / čita se 14 minuta

amerika, stanje nacije

Građanin Škorić opservira govor svojeg predsjednika: 2020. bit će godina lova na socijaliste

Da probam završiti ovu zaista sumornu storiju kakvom-takvom pozitivnom notom: zasjenjena pričom o Venezueli, Trumpovim napadom na socijalizam, izgradnjom zida, i poreznom reformom, u Kongresu je usvojena neobavezujuća rezolucija Green New Deal 29-godišnje Alexandrie Ocasio-Cortez, piše Škorić. Rezolucija je gotovo namjerno utopistička. Takve drastične promjene se sigurno ne mogu desiti za 10 godina. Možda će trebati 1000 godina. No, negdje treba početi.

Ivo Škorić

9. veljače 2019. / Članci / čita se 16 minuta

Žuti prsluci, Macron i kriza demokracije (2)

Žuti prsluci idu na europske izbore. Macron to pozdravlja

Francuski predsjednik Macron razapet je između zahtjeva svojih građana i ambicije da ostavi pečat u Europskoj uniji, piše Alexandra Knez u članku u kojem podsjeća kako je došao na vlast, koji su mu glavni politički potezi, a osobito koji su najveći gafovi, slučajni ili namjerni, koji su izazvali nepovjerenje Francuza do razine da je odlučio zanemariti europske pritiske

Alexandra Knez

7. veljače 2019. / Članci / čita se 6 minuta

Populizam i prosvjetiteljstvo

Dobro je da se pojavljuju pokreti koji mobiliziraju želju za promjenama. Kakve su perspektive lijevog populizma

Prosvjetiteljstvo je zasnovano na pretpostavci  da svi možemo racionalno utemeljiti svoje postupke slobodnom uporabom vlastitoga razuma i na toj osnovi postići suglasnost s drugima, piše Nadežda Čačinović. Ne bi valjalo optužiti zagovaratelje lijevoga populizma da odbacuju ljudsku racionalnu jezgru, ali s time u vezi ostaje nekolicina otvorenih pitanja

Nadežda Čačinovič

6. veljače 2019. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta

Uvođenje eura (6)

Bi li Europska centralna banka vodila politiku koja bi Hrvatskoj odgovarala? Što ako ne bi?

Prema nekim analizama politika koju je ECB vodio posljednjih sedam godina odgovarala bi Hrvatskoj da je bila u euru, ali nije uvijek odgovarala Baltičkim zemljama a pogotovu Grčkoj, Irskoj i donekle Španjolskoj, piše Vladimir Arčabić. Također upozorava na oprez kod tumačenja analiza

Vladimir Arčabić

31. siječnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

Uvođenje eura (6)

Može li u Hrvatskoj biti kvalitetne rasprave o euru? Malj državnih institucija i slobodni strijelci!

Ivo Bićanić donosi popis tema o kojima se u Hrvatskoj treba ozbiljno raspraviti prije ulaska u eurozonu, no ujedno i ističe skepsu oko vjerojatnosti razumne rasprave. Jedna struja je već unaprijed odlučila, imat će malj državnih institucija, novce, ljude i resurse. Druga je neorganizirana i neusklađena, bez pristupa novcima i resursima, bez pravih mogućnosti da razradi svoje dobre ideje. To ne obećava jednaki tretman ideja, ali osigurava ugrađenu pristranost što nije put do najboljeg rješenja.

Ivo Bićanić

31. siječnja 2019. / Članci / čita se 8 minuta

Knjige

Zašto se uopće gnjaviti s izborima? O dosezima demokracije u kapitalizmu i razbijanju mita o konsenzusu

Prikaz knjige Why Bother With Elections? (Polity Press, 2018, Cambridge, UK), vrlo važnog politologa Adama Przeworskog, originalno je objavljen u Analima Hrvatskog politološkog društva (https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=17260). Ljubaznošću uredništva i autorice Ideje.hr ovdje daju skraćenu verziju tog članka

Danijela Dolenec

30. siječnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

biologija

Kako se pomoću svega 37 gena proniknulo u tajne prvog čovjeka na Zemlji

Suhoparna objava da su znanstvenici iz Cincinnatija dokazali kako se mitohondriji mogu nasljeđivati i po očinskoj liniji malo znači bez konteksta, piše Tamara Čačev. Jedna od konzekvenci ukazuje na potrebu da se reevaluira i medijski eksploatirana priča o hipotetskoj mitohondrijskoj Evi, odnosno prvoj ženi u našoj vrsti

Tamara Čačev

23. siječnja 2019. / Članci / čita se 10 minuta

Žuti prsluci, Macron i kriza demokracije (1)

Tradicija pobune i slobode: Francuzi uvijek žele svrgnuti one koje su sami postavili

U dva će članka Alexandra Knez opisati ekonomske, socijalne i političke aspekte krize Žutih prsluka u Francuskoj. Ovim prvim uvodi nas u francusku političku tradiciju

Alexandra Knez

24. siječnja 2019. / Članci / čita se 21 minutu

pristupanje eurozoni (5)

Znanost o uvođenju eura: velika očekivanja, divergentni učinci; put važniji od pristupa

Euro nije ni sklonište ni katastrofa. Bilo je i dobrih i loših rezultata i u eurozoni i izvan nje. U velikoj mjeri, države su samostalno odgovorne za sebe, citira Karlo Vajdić jedan znanstveni rad u pregledu u kojem prikazuje posljedice uvođenja eura na kretanje trgovine, bruto proizvoda i ponašanje poduzeća

Karlo Vajdić

29. siječnja 2019. / Članci / čita se 8 minuta

Mađarska

Napukline u autoritarnoj vlasti. Tržište rada prijeti Orbanu

Kad se suprotstavio politikama štednje Orban je privukao i mnoge ljevičare. No, istodobno je koncentracijom vlasti ukinuo tripartitni dijalog, a Mađarska je danas i jedina zemlja u EU bez ministarstva rada i socijale. Napokon, koncentracija vlasti naišla je na otpor u prosvjedima protiv 'ropskog' radnog zakonodavstva

László Andor

27. siječnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

europsko tržište rada

Češka ima Program Ukrajina i Program Srbija. Useljavaju se Mongoli, Filipinci … čak i Španjolci i Talijani. Što se događa?

Prema podacima Eurostata Hrvatska je europski šampion nesigurnog i prekarnog rada. U Češkoj je situacija puno bolja, ali je nazivaju kineskom ekonomijom u Europi. Sofija Kordić opisuje kako ondje stvari stoje s inozemnim radnicima, kako sa zaštitom na radu, oslanjajući se na istraživanja češke novinarke Saše Uhlove

Sofija Kordić

18. siječnja 2019. / čita se 11 minuta / Članci

Ples. Portret

Vremenski stroj Josefa Nadja: Lokalna priča nakon tri desetljeća pokazala univerzalno značenje

Povodom gostovanja predstave Dark Union u izvedbi slovenske plesne grupe EnKnapGroup u prepunoj dvorani Zagrebačkog plesnog centra polovicom prošlog studenog, Ljiljana Mikulčić piše o umjetniku Josefu Nadju

Ljiljana Mikulčić

19. siječnja 2019. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

Nijemci i Brexit

Pismo: Skupina uglednih Nijemaca “iz dubine srca” pozvala Britaniju da ostane u Europskoj uniji

Potpisnici zaista jedinstvenog pisma su čelnica CDU Annegret Kramp-Karrenbauer, čelnica SPD-a Andrea Nahles, čelnici stranke Zelenih, predsjednici udruga njemačke industrije i njemačkih sindikata, Njemačke evangeličke crkve, uprave Daimlera, Airbusa... sve do bivšeg golmana njemačke nogometne momčadi Jensa Lehmanna. O odnosu Nijemaca prema Brexitu piše Anđelko Šubić

Anđelko Šubić

17. siječnja 2019. / Aktualno / čita se 8 minuta

Najnovije iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Hrvatski europarlamentarci, povjerenici a ne izaslanici. Videoigre i uspjeh u školi. Mediji i populizam

U Političkim analizama Višeslav Raos analizira aktivnosti hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, a u Communication Management Review razmatra se utjecaj različitih medija na rast populizma

Ideje.hr

10. siječnja 2019. / Članci / čita se 16 minuta

Amerika

Njegov populizam jača što je Amerika manje “prva”. On je prvi, ali ne i zadnji twitter predsjednik. I nakon Trumpa – Trump

U trenucima objave ovog članka još nije postignut dogovor oko ponovnog pokretanja rada savezne administracije. Trump ne želi popustiti i neće odobriti proračun bez zida, a Demokrati inzistiraju da se o zidu raspravlja kasnije u sklopu rješavanja drugih imigrantskih pitanja, a rad savezne vlasti da se smjesta uspostavi (prošlo je već tri tjedna). Republikanci u Kongresu šute. No 800,000 ljudi ovog petka neće primiti plaću i sigurno neće biti sretni, piše Ivo Škorić, no tvrdi da je sve to samo površina, ispod koje je truljenje Amerike kao demokracije i ekonomske i političke sile

Ivo Škorić

11. siječnja 2019. / Članci / čita se 10 minuta

pristupanje eurozoni (4)

U Hrvatskoj kao i u EU recesije uzrokuju šokovi potražnje. Europska centralna banka kasnila je s mjerama

Ekonomska politika bi se u slučaju recesije u kratkom roku trebala fokusirati na mjere koje potiču agregatnu potražnju. Prvi razlog tome je što su takve mjere brze i relativno ih je jednostavno implementirati. Primjer SAD-a i eurozone za vrijeme posljednje recesije potvrđuje tu tvrdnju - obje zemlje su se odlučile za monetarnu ekspanziju politikom povećanja mase novca i snižavanja kamatnih stopa. Dosta je bilo kritika da je kvantitativno popuštanje Europske centralne banke došlo prekasno

Vladimir Arčabić

4. siječnja 2019. / Publikacije Rasprave / čita se 22 minute

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Karlo Vujeva

1. siječnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

Što je vrijeme?

Vaša je glava brže ušla u 2019. nego vaše noge, to brže što ste viši. Sadašnjost nema smisla

Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

1. siječnja 2019. / Aktualno / čita se 12 minuta

pristupanje eurozoni (3)

Hrvatska je po poslovnom ciklusu poput Španjolske, Portugala, Italije, a različita od Irske i Baltičkih zemalja

Od osamostaljenja do danas Hrvatska je u recesiji bila gotovo 38% posto vremena (SAD su od 1945. godine bile u recesijama manje od 14% vremena, a od 1990. čak manje od 10% vremena), piše Vladimir Arčabić u članku u kojem konstatira da je hrvatski poslovni ciklus usklađen s europskim i da bi joj u tom pogledu odgovaralo uvođenje eura

Vladimir Arčabić

29. prosinca 2018. / Aktualno Članci / čita se 13 minuta

Euro (2)

U očekivanju novog šoka koji će različito pogoditi članice eurozone: izbor između više Europe i manje Europe

Pomisao da je monetarni eksperiment uvođenja zajedničke valute na kontinentu koji je u dva svjetska rata i komunističkoj revoluciji pobio 100 milijuna ljudi nešto što treba ostaviti nedovršenim, uz nadu da će generacije koje dolaze nekako okončati taj posao, jest, blago rečeno, stupidna. U drugom članku, ponovo utemeljenom na knjizi Josepha Stiglitza, objašnjava se kako bi se eurzona trebala promijeniti da se spasi zajednička valuta članica EU

Pooka Zecov

15. prosinca 2018. / Članci / čita se 14 minuta

Pristupanje eurozoni (1)

Stiglitzova knjiga nudi više tema i argumenata za raspravu o euru nego Vladina Strategija i prigodni stručni članci. A svi je zaobilaze

Ideje.hr započinju seriju članaka o pristupanju Hrvatske eurozoni. U prvom, Željko Ivanković izdvaja neke aspekte Stiglitzove knjige Euro i zaključuje da će se građani o ulasku u eurozonu opredjeljivati s obzirom na činjenicu da Europska unija doduše nije razvila demokratske mehanizme, ali da su tek u Hrvatskoj demokratski standardi zaostali (što se očituje i na početku procesa). To značajno utječe na (ne)zainteresiranost i za proces i za njegove političke karakteristike i posljedice: neka bude kako bude. Ponekom ipak neće biti baš sasvim svejedno

Željko Ivanković

22. prosinca 2018. / Članci / čita se 14 minuta

Razgovor s akademikom Ivom Šlausom

Ovo je najbolje ali i najgore doba u povijesti: Nastavimo li kao dosad, u deset će godina naša civilizacija propasti

U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u Drugom svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991. u petanestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi. Ako ništa ne učinimo, uništit će nas klimatske promjene

Mirjana Matešić

14. prosinca 2018. / Članci / čita se 17 minuta

nasljeđe 1918.

Nostalgija umjesto demokracije – ili: dugo stoljeće (pretežito nenarodnih) nacionalnih država

Činjenica da je sustav začet nakon I. svjetskog rata bio sustav nacionalnih država mogla je značiti da je uspostavljen koloplet odnosa koji će imati veće šanse za promicanje mira od klasične ideje ravnovjesja među velikim silama. No, istovremeno su ključna unutrašnja pitanja novonastalih zajednica ostala netematizirana, piše Žarko Puhovski. Radilo se je o zamjeni demokratskoga odlučivanja nametanjem najčešće nacionalističkog interpretiranja državnoga identiteta.

Žarko Puhovski

14. prosinca 2018. / čita se 7 minuta / Publikacije

Knjige

21 lekcija za 21. stoljeće. Harari nije univerzalni učitelj već mogući izazovan sugovornik.

Već smo odživjeli petinu 21. stoljeća, a tek se počinjemo pitati što nas možda sustiže u tom stoljeću, već sada, dok opterećeni sadašnjošću,  jedva  razmišljamo o budućnosti, piše Nada Švob-Đokić. Harariju možemo zahvaliti na poticajima da otvorimo um

Nada Švob-Đokić

21. prosinca 2018. / Aktualno / čita se 12 minuta

ZAGREB FILM FESTIVAL 2018.

Od Kazahstana do Indonezije i Filipina. Kratki filmovi s festivala iz Sarajeva, Berlina i Venecije.

Ljiljana Mikulčić prikazuje program Festivali pod reflektorom koji je prikazan u nenatjecateljskom dijelu. Zaključuje da Zagreb ima festival visoke kvalitete

Ljiljana Mikulčić

14. prosinca 2018. / Aktualno

Projekt Artnet

Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa

Karlo Vajdić

6. prosinca 2018. / Članci / čita se 15 minuta

evolucija i politika

Može li evolucija objasniti Trumpa, Orbana i razočarenje u demokraciju: Zašto konzervativci biraju osobe dubljeg glasa?

Skupina istraživača, u kojoj je sudjelovao i naš autor, Kosta Bovan preuzela je podatke o svim predsjedničkim izborima na svijetu u posljednjih 10 godina, prikupili snimke govora te analizirali glasove kandidata. Rezultati su pokazali kako kandidati s dubljim glasom imaju veće šanse, ali samo ako im je glas varijabilan. Posebno je zanimljivo da šanse kandidata s dubljim glasom ovise i o dominantnoj ideologiji glasača

Kosta Bovan

27. studenoga 2018. / Članci / čita se 17 minuta

migracije

Budućnost nije uvijek napredak. O tome kako Europa vidi Drugog na svojim vratima ovisi vraća li se u doba prije prosvjetiteljstva na kojem je nastala.

Kapaciteti prihvata stranog stanovništva ni u jednoj državi ili zajednici država nisu beskrajni, ali a priori odustati od prihvata ugroženih, odustati od mogućnosti da im se da pravo da zatraže azil znači provoditi politiku koja Europu vraća u mračna vremena, piše Lana Pavić, doktorantica na Fakultetu političkih znanosti na temu hospitaliteta, povijesti i razvoja tog pojma

Lana Pavić*

23. studenoga 2018. / čita se 17 minuta / Članci

Adam Tooze - Crashed, knjiga o Velikoj recesiji

Zavjera stvarnosti protiv dogme. Horror verzija spontanog uspostavljanja tržišnog reda. U tome jednostavno – nije bilo metode

Događaji iz 2008. godine dokazuju, kako pred kraj knjige kaže Tooze, da ''političko u 'političkoj ekonomiji' zahtijeva da bude uzeto za ozbiljno.'' Prava teorija zavjere sastoji se u iluzornom vjerovanju da će globalni kapitalizam, koji se oslanja na kronično neartikulirane i inherentno nedosljedne političke stavove glavnih aktera na političkoj sceni liberalnih demokracija, nekako preživjeti sljedeću globalnu krizu.

Pooka Zecov

22. studenoga 2018. / Članci / čita se 9 minuta

POSLJEDICE RASTA PLAĆA

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

Ivo Bićanić

13. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 17 minuta

znanost i religija (2)

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

Razvoj teologije liči na pokušaj vještog uzmicanja teologije pred znanošću. Teologija je u cijeloj priči pasivna, njezine ideje apsolutno ne utječu na znanost, dok je utjecaj u drugome smjeru vidljiv i razoran, piše Željko Porobija u nastavku rasprave o predavanju biologa Jerryja Coynea o znanosti i religiji.

Željko Porobija

22. studenoga 2018. / čita se 3 minute / Rasprave

Istraživanja

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

Rusija je slijedila Washingtonski konsenzus i privatizaciju, Kina je stavila naglasak na konkurentnost. Doktorandica Nora Mustać sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bavi se razlozima zbog kojih je tranzicija Kini donijela uspjeh a Rusiji neuspjeh

Karlo Vajdić

14. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 20 minuta

Zašto Hrvatska zaostaje (2)

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

Na nedavnom skupu Zašto Hrvatska zaostaje uvodno izlaganje o vladavini prva održao je Žarko Puhovski. U prvom se dijelu raspravlja o pojmu i porijeklu vladavine prava, a u drugom analizira situacija u Hrvatskoj. Uz ostalo, profesor Puhovski ističe da Hrvatska ima dvije važeće verzije ustava. Objavljujemo snimku i tekstualnu osnovu izlaganja

Žarko Puhovski

8. studenoga 2018. / Rasprave / čita se 6 minuta

Rasprave

Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji

Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem

Karlo Vajdić

3. studenoga 2018. / Aktualno / čita se 18 minuta

znanost i politika

Povijest suradnje CERN-a i hrvatske znanosti i industrije. Razotkrivanje odnosa politike i znanosti u dvjema državama

Ministrica znanosti Blaženka Divjak potvrdila je kako će Hrvatska od 2019. godine biti pridružena članica Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija. U tom povodu donosimo poglavlje o povijesti suradnje s CERN-om iz knjige "Institut Ruđer Bošković – Ljudi i događaji 1950. – 2000." uz suglasnost autora Tanje Rudež, Krunoslava Piska te izdavača Školske knjige

Ideje.hr

29. listopada 2018. / čita se 8 minuta / Članci

svjetska ekonomija

Najava nove recesije je preuranjena. Nisu se stekli uvjeti, no rizik je veći u Europi nego u Americi. Zašto?

U javnosti se često tvrdi da više nije pitanje hoće li izbiti nova svjetska ekonomska kriza, već kada će do toga doći. Pojavila se prognoza da će recesija nastupiti 2020. godine. Premda ta prognoza još nema pouzdan temelj, postoji rizik, znatno veći u Europi nego u Americi, da će se uvjeti za nastanak krize uskoro steći. Italija je žarište

Darko Oračić

26. listopada 2018. / Aktualno Članci / čita se 16 minuta

Festival eksperimentalnog filma

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

21. listopada 2018. / Članci / čita se 10 minuta

nejednakost

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.

Ivo Bićanić

20. listopada 2018. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Matija Kroflin

12. listopada 2018. / Publikacije / čita se 11 minuta

multilingualni foto-roman o parizu

Stara mjesta, novi pogled: Pariška ljeta

Jasmina Bolfek-Radovani (umjetničko ime Mina Ray) teoretičarka je frankofonskih literarnih i kulturnih studija i pjesnikinja koja objavljuje na hrvatskom, engleskom i francuskom. Rođena je i odrasla u Zagrebu, a već dvadeset godina živi i radi u Londonu. Na temelju svog doktorata objavila je knjigu Bolfek-Radovani, Jasmina, Geo/graphies of Loss: Space, Place and Spatial Loss in North African and Canadian writing in French, Erlangen: Lambert Publishing, 2015, i održala niz predavanja na međunarodnim konferencijama i seminarima, uključujući i u Zagrebu. Njene pjesme objavljivane su u Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Kanadi. Projekt vlastite multilingualne poezije ‘Unbound’ pokrenula je 2017. godine. Projekt uključuje Veliku Britaniju, Hrvatsku, Francusku i Belgiju, a nedavno je dobio subvenciju za performans u Londonu. Ideje.hr ovdje objavljuju uvodni članak na čijem je kraju link na njezin foto-roman o Parizu

Jasmina Bolfek-Radovani

13. listopada 2018. / čita se 21 minutu / Rasprave

esej

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"

Ivan Salečić

6. listopada 2018. / Članci / čita se 13 minuta

promjene poreza

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti

Ivo Bićanić

6. veljače 2019. / Članci / čita se 10 minuta

granice spoznaje

Što ako postoje prirodni zakoni pred kojima smo kao miš pred diferencijalnim jednadžbama?

Francuski filozof Comte tvrdio je da nikad nećemo otkriti temperaturu i kemijski sastav zvijezda, a ipak ... Ivica Smolić piše o potencijalnim mentalnim granicama spoznaje ali se pita i o fizikalnim, o mogućnosti putovanja natrag u vremenu i o prostoru koji omeđuju crne rupe

Ivica Smolić

20. rujna 2018. / Članci / čita se 12 minuta

Zašto je Godard dobio nagradu u Cannesu

Kao Brecht u kazalištu, kao Joyce u prozi, tvorac forme koja misli, nove gramatike filma

Na Filmskom festivalu u Cannesu 2018. Special Palme d’Or (Specijalna Zlatna palma) dodijeljena je 87-godišnjem Jean-Luc Godardu za film Le Livre d’Images (2018) (engleski naslov: The Image Book, hrvatski bi bio - Bilježnica slika). Ljiljana Mikulčić piše o prvom Godardovom igranom dugometražnom filmu Do posljednjeg daha, o cjelovitosti u kojoj razumije fragment, o tvorcu nove filmske gramatike i što dijeli sa svojim umjetničkim uzorima

Ljiljana Mikulčić

1. kolovoza 2018. / čita se 14 minuta / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Dario Hrupec

23. lipnja 2018. / Aktualno Članci / čita se 27 minuta

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.

Snježana Banović

24. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

FILM I POEZIJA

Godard je rekao: Film je započeo s Griffithom, a završava s Kiarostamijem. Abbas Kiarostami – vizualiziranje tišine

Posljednji film slavnog iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija 24 Frames gledalo je u Kinu Tuškanac u sklopu Subversive film festivala samo tridesetak gledatelja. Ljiljana Mikulčić piše da je riječ o jednom od najvažnijih redatelja u povijesti filma

Ljiljana Mikulčić

4. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

29. ožujka 2018. / Aktualno

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Ideje.hr

27. ožujka 2018. / Aktualno / čita se 6 minuta

NE-Zaposlenost

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan

Jelena Ostojić

24. ožujka 2018. / Članci / čita se 17 minuta

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Dario Hrupec

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković