bijenale

Bijenale, Venecija. Kinezi kažu da nisu oni odgovorni za izreku Dabogda živio u zanimljivim vremenima.

Venecija mora proizvesti barem jedan skandal. Islandsko-švicarski umjetnik Cristoph Buchel izložio je, bez ikakvog objašnjenja, a pod naslovom Barca Nostra olupinu autentičnog broda koji je potonuo 2015. s više od 1100 afričkih imigranata koji su iz Libije pokušali doploviti do europske obale. Potpisivala se peticija da se eksponat ukloni. No to nije jedini "skandalozni" izložak

Nataša Babić / 21. rujna 2019. / Članci / čita se 14 minuta

22. rujna 2019. / Aktualno Rasprave / čita se 5 minuta

NAJAVA RASPRAVE

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata

U ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, u prostorijama Sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I održat će se rasprava o plaćama, u Hrvatskoj i drugim zemljama. Uvodno će sudionicima rasprave i publici svoja iskustva prenijeti vodeći europski i slovenski sindikalni dužnosnik Branimir Štrukelj. U panel raspravi nakon izlaganja sudjelovat će čelnici sindikata srednjih škola te znanosti i visokog obrazovanja Branimir Mihalinec i Igor Radeka, kao i analitičari Željko Lovrinčević i Dragan Bagić

Ideje.hr

14. rujna 2019. / Članci / čita se 22 minute

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (II)

Govor kakav se u Italiji nije čuo desetljećima. Slučajni premijer nova politička zvijezda. Europska post-izborna križaljka.

Građani imaju tu manu da se „zaljube” u političare. Volatilnost njihovih preferencija nije tipična samo za današnje doba. Tacit je u Analima prolazna oduševljenja Rimljana političarima cinički definirao „kratkim i nesretnim ljubavima”, piše Aleksandra Šućur u članku u kojem opisuje isprepletene silnice koje su utjecale da Giuseppe Conte nastavi premijerski mandat u Italiji a Ursula von der Leyen dobije povjerenje kao predsjednica Europske komisije

Aleksandra Šućur

21. rujna 2019. / čita se 10 minuta / Aktualno

visoko obrazovanje

Zašto su privatni studiji uglavnom ekonomski i srodni? Pitanje kvalitete i pitanje financiranja. Ponovo otvorena diskusija

Škakljivo pitanje vratilo se u fokus domaće javnosti nakon što je na Sveučilištu u Zagrebu došlo do snažnog skoka upisne kvote za prvu godinu studija ekonomije i njoj srodnih disciplina za što postoji intenzivna konkurencija domaćih privatnih studija

Karlo Vajdić

20. rujna 2019. / Publikacije / čita se 10 minuta

Knjige

Kako je propadalo samoupravljanje: U Alžiru države premalo, u Jugoslaviji – previše

Samoupravna poduzeća u Alžiru bila su bez stručnog kadra, a kada bi i pokušali nekoga zaposliti privatna su poduzeća -  plaćala bolje. Direktori koje je država slala u samoupravna poduzeća bili su niže kvalifikacijske razine od onih koji su išli na javne funkcije ili u državna poduzeća, piše Enis Zebić u prikazu knjige o samoupravnom eksperimentu u Alžiru, za koji se slabo znalo da je uopće postojao jer uglavnom nije bio dio službene politike

Enis Zebić

14. rujna 2019. / Članci / čita se 12 minuta

knjiga Debt, Crisis, and the Rise of Hitler

I dobronamjerni političari mogu potkopati demokraciju. Bankarska kriza s kojom se Hitler popeo na vlast. Ima li sličnosti

Zastrašujuće je čitati kolumne koje je Hitler pisao u britanskom Sunday Expressu u rujnu 1931. i to ne zbog nerazumnosti koja iz njih izbija već zbog jasno artikuliranog nezadovoljstva svih slojeva njemačkog društva, piše Pooka Zecov u prikazu knjige koja detaljno opisuje financijske i političke okolnosti u Njemačkoj u dvije godine koje su Hitlera dovele na vlast

Pooka Zecov

13. rujna 2019. / Aktualno

PUBMET 2019

Međunarodna konferencija o znanstvenom izdavaštvu u Zadru

Gosti iz Finske, Nizozemske, Rusije i Europske komisije raspravljat će o poticajima za otvoreni pristup publikacijama i sustavima detekcije znanstvene nečestitosti

Ideje.hr

8. rujna 2019. / Publikacije / čita se 24 minute

populizam u šest zemalja

Može biti neoliberalan i antielitistički, antidemokratski i prodemokratski. Spojiv sa svakom ideologijom

Politička je teorija, baš kao i povijest, prilično nepouzdana učiteljica, piše Božo Kovačević u izvanredno informativnom osvrtu na zbornik u kojem se prikazuje rast populizma u nekolicini raznorodnih zemalja. U nekima je populizam oblik otpora izvana nametanim političkim rješenjima, no što ga potiče u razvijenim demokracijama? Jesu li SAD uvijek bile populističke i zašto je Cipras izgubio izbore

Božo Kovačević

5. rujna 2019. / Članci / čita se 11 minuta

Paleoproteomika

Kako je otkriveno da su Neandertalci posjedovali neke od intelektualnih sposobnosti koje se pripisuju Homo sapiensu

Dovoljno je primjerice 1-2 g mljevene kosti dinosaurusa da bi se provela ova analiza, piše Tamara Čačev. Naravno, paleproteomika se može korisiti i za analizu fosila koji nisu toliko stari. Metoda je iskorištena i za analizu kalcificiranih zubnih plakova dobivenih s tisuću godina starih lubanja čovjeka. Rekonstruiranjem oralnog mikrobioma kao i proteina povezanih s imunosnim odgovorom dobio se uvid u evolucijsku prošlost nekih bolesti čovjeka

Tamara Čačev

28. kolovoza 2019. / čita se 19 minuta / Članci

Knjiga Network Propaganda

Privatizacija javne sfere, asimetrija ljevice i desnice, ekstremizam, demokratska odgovornost medija i kriza istine

Knjiga Network Propaganda kvantitativnom analizom ruši neke uvriježene pretpostavke. Nisu nove tehnologije presudno utjecale na politiku, nego se desnica epistemološki zatvara desetljećima a povratna petlja u mrežnom okruženju ekstremizaciju čini učinkovitijom na opću štetu. Autori optužuju izvedbenu neutralnost medija i tržišnu borbu za potrošačima za krizu istine u Americi

Goran Mihelčić

31. kolovoza 2019. / Članci / čita se 14 minuta

IZAZOVI PRED EUROPSKOM UNIJOM (1)

Diskretni šarm svjetskih lidera: rasulo, osmijesi i uloga slučaja u povijesnim zaokretima. Što je Macron učinio Europi

Aleksandra Šućur u seriji će članaka pokušati produbiti „izazove pred Europskom unijom” s fokusom na politiku koja se razvija u europskim institucijama, na dvosmjerni odnos s politikama i političkim događajima u njenim najvećim i trend-setterskim državama, a imajući u vidu globalni kontekst, globalni interregnum, te očuvanje (ili nagrizanje) demokracije i vladavine prava u Uniji. U prvom članku povod je nedavni summit G7 u francuskom Biarritzu

Aleksandra Šućur

24. kolovoza 2019. / Članci / čita se 14 minuta

književnost

U svijetu pripovijetki Maše Kolanović mobitel je – bog!

Mala smo zemlja, nemamo puno dobrih pisaca, i ne treba tražiti kvalitetu u prosječnome – samo zato što je 'naše' (mislim na onaj osjećaj kad čitam novi hrvatski hit – nagrađenog i hvaljenog pisca ili spisateljicu – i razmišljam kako se to uopće može nazvati književnošću, je li to neka zabuna – možda autor nikad nije čitao Thomasa Manna, Agotu Kristof ili Danila Kiša?). Maša Kolanović na toj je uskoj sceni sve bolji autorski glas, piše Marija Ott Franolić u osvrtu na zbirku priča Poštovani kukci

Marija Ott Franolić

10. kolovoza 2019. / čita se 11 minuta / Aktualno Članci

Komentar Ive Bićanića

Ljubo Ćesić Rojs je pogriješio: tko je jamio, jamit će opet!

U sklopu uvođenja eura Vlada se obvezala prodati nekolicinu tvrtki i udjela u državnom vlasništvu. Provest će to prema Tuđman-Škegrinom modelu, prema kojem je provedena privatizacija devedesetih, smatra Ivo Bićanić, s ponavljanjem svih nepovoiljnih ishoda (kroni kapitalizam, nejednakost) umjesto da pokaže da smo naučili lekciju. I sve će biti po zakonu

Ivo Bićanić

16. kolovoza 2019. / Članci / čita se 10 minuta

Zbornik 'Raw Data' is an Oxymoron

Podaci su istisnuli knjige. Kako to izgleda u ekologiji, astronomiji, matematici, ekonomiji, filozofiji

Zašto se umnažanje broja podataka svemirskim brzinama predstavlja kao dostignuće? Zar se u razumijevanju svijeta nije stoljećima težilo redukciji na ono bitno: zemljopisna mapa u omjeru 1:1 je besmislena. Željko Ivanković predstavlja zbornik 'Raw Data' Is an Oxymoron koji analizira ograničenost oslonca na podatke u pojedinim disciplinama

Željko Ivanković

14. kolovoza 2019. / čita se 12 minuta / Članci Publikacije

knjige

Melankolija ljevice Enza Traversa – anatomija poraza i pesimizma nakon što su revolucionarni neuspjesi obezvrijedili utopiju

Povijesni zaokret 1989. godine melankoliju ljevice je naprosto otkrio, nije je stvorio. Melankolija ljevice postojala je i prije, piše Karlo Jurak. Riječ je o stanju koje je uslijedilo nakon brojnih poraza revolucije i koje više nema uporište u utopijskoj svijesti. Zato Traverso smatra da je potrebno politički imaginirati nove svjetove koji su izgubljeni nakon pada realsocijalističkih uređenja

Karlo Jurak

3. kolovoza 2019. / Rasprave / čita se 18 minuta

demokracija i eksperti (6)

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.

Željko Ivanković

7. kolovoza 2019. / Aktualno Članci / čita se 17 minuta

jer amerika je zemlja velika

Masakri u Americi: Ubojica je izjavio da je bio jako ljut

Amerikanci kao da neprestano žive na rubu živaca. Previše sati rade. Ništa im u zivotu nije sigurno. Svaki dodatni stres ih može skrenuti prema tragediji, piše Ivo Škorić o najnovijoj seriji masovnih ubojstava u SAD. Lagan pristup teškom oružju i predsjednik koji nonšalantno dehumanizira i kriminalizira imigrante i manjine, praktički stavljajući nacrtanu metu na njihova ledja, svakako pridonose eskalaciji nasilja, no u korijenu bijesa i srdžbe su naša prekarna i neosmišljena egzistencija

Ivo Škorić

30. srpnja 2019. / Rasprave / čita se 24 minute

ljetni semestar

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda: Htjeli smo pravdu a dobili smo pravnu državu.

Bolje je da se nepravde događaju nego da se na nepravedan način popravljaju, citira Goethea profesor Zoran Pokrovac u prvom dijelu članka u kojem raspravlja zašto je postsocijalistička tranzicija završila u raširenom osjećaju nove nepravde

Zoran Pokrovac

1. kolovoza 2019. / čita se 11 minuta / Aktualno

LJETO U LONDONU

Čime se bave dokoni Londončani (dokonost je zasluga). Hodači po izložbama u ljetnom periodu

Olafur Eliasson je angažiran umjetnik, kakav drukčiji umjetnik može biti. On je i umjetnički celebrity, s Islanda, ali nema gdje ga nema. Nataša Babić ulovila ga je u zasjedi u Londonu, a uz njega uočila je još nekoliko izložbi koje ispunjavaju ovo ljeto, prvu rusku avangardnu umjetnicu Nataliu Gončarovu, zatim retrospektivu Lee Krasner, koja je stvarala u sjeni slavnog supruga ...

Nataša Babić

26. srpnja 2019. / Članci / čita se 11 minuta

klimatske promjene

Kako se pojavila čokolada koja se ponosno reklamira kao GMO? Je li prirodna boja čokolade – roza?

Uzgoj kakaovca je pod ogromnim pritiskom klimatskih promjena, različitih bolesti i štetnika te se očekuje izumiranje ove biljke do 2050. godine. Klimatske promjene također neće imati pozitivan učinak na uzgoj kave, piše Tamara Čačev. No svijet se sa sličnim problemima susreo u uzgoju drugih korisnih biljaka i riješio ih. Kako?

Tamara Čačev

16. srpnja 2019. / čita se 26 minuta / Rasprave

Esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (3). There is no alternative!

Kulturni proizvodi poput Dunkirka, piše Dejan Kršić u trećem, posljednjem nastavku eseja o Nolanovom filmu, predstavljaju oblik perceptivnog navikavanja i emocionalnog uvježbavanja publike na stanje kontinuiranog ni rata ni mira, trajnog izvanrednog stanja, u kojem se samo jedni “broje”, a drugi su “neubrojivi”, strukturno isključeni višak i kolateralne žrtve.

Dejan Kršić

20. srpnja 2019. / Aktualno / čita se 6 minuta

Pedeseta godišnjica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.

Dario Hrupec

10. srpnja 2019. / čita se 13 minuta / Članci

Čitanje je užitak, ali zašto je još važno

Svijet valja zaštititi od mogućnosti da ga razori ignorancija novih generacija. Zašto čitati baš književnost?

Svatko tko voli čitati upoznat je s trenutkom kad u tekstu naiđe na nešto što dobro razumije ali možda to ne bi znao tako jasno izraziti, pa kaže To je to! Književnost i filozofija potječu od čuđenja. Marija Ott Franolić istraživala je kako su povezani čitanje, široko poznavanje vokabulara, kritičko mišljenje i suosjećanje

Marija Ott Franolić

9. srpnja 2019. / Aktualno / čita se 19 minuta

dan državnosti

Hrvatska d.d. Žarko Puhovski objašnjava 30. svibnja

Hrvatska bi trebala obilježavati dva nosiva datuma svoje (unutrašnje i vanjske) državnosti – 30. svibnja (dan državnosti) i 15. siječnja (dan neovisnosti), piše Žarko Puhovski. Do 1990. jednostavno nije imala državu, prolazila je uglavnom kroz različite okupacijske modele (od kojih su samo austro-ugarski i prvi jugoslavenski bili blizu državnoga standarda svoje epohe). Kao država je Hrvatska doista uspostavljena tek 30. svibnja 1990. godine

Žarko Puhovski

8. srpnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

Bićanić o "brendiranju" Hrvatske

Ambalaža prije sadržaja. Za optimizam trebaju novci. Kome su sportaši ikada pomogli

Čak i ako je posao dobro obavljen, četiri su neizbježne pogreške brendiranja Hrvatske u ovom trenutku, piše Ivo Bićanić. No postoji i jedna olakotna okolnost. Stanje naše ekonomske znanosti i raspoloživih istraživanja je naime takvo da je možda bolje imati dobro napravljen brend nego još jednu loše napravljenu strategiju ili plan razvoja

Ivo Bićanić

30. srpnja 2019. / Publikacije / čita se 9 minuta

knjige

Pet klasa korisnika medijskih sadržaja. Od globalnih sveždera do izbjegavatelja vijesti. Kako participiraju u politici

Tri su normativna modela demokracije, elitistička, participativa i deliberativna. Razvila su se i tri tipa medijskih sustava, liberalni, demokratsko-korporativni i polarizirano-pluralistički. Kojim sustavima pripada Hrvatska, kakav je odnos socioekonomskog statusa, intenziteta informiranja i političke participacije istraživala je Dina Vozab u knjizi (Ne)informirani građani iz koje je jedan od zaključaka da bi mediji mogli razmisliti o svojoj odgovornosti za stanje demokracije u Hrvatskoj

Marija Janko

4. srpnja 2019. / Publikacije / čita se 22 minute

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (3):

Ista je mreža u prošlosti obavljala četiri puta veći promet robe i triput veći promet putnika. U čemu je onda problem

U trećem, posljednjem nastavku Bićanić opisuje posljednju fazu hrvatskih željeznica, od 1990. do danas, daje deskriptivnu statistiku i zaključak

Ivo Bićanić

16. srpnja 2019. / čita se 28 minuta / Rasprave

rasprava pravo i etika, izlaganja Puhovskog i Padjena

Sramota, sila, prinuda. Pravna dimenzija profesionalne etike? Zašto je znanost izdvojena?

Naslovna slika prikazuje Daniela Defoea, koji je nakon što je anonimno objavio pamflet The Shortest Way with the Dissenters, optužen da je njime uvrijedio Anglikansku crkvu i osuđen na javno sramoćenje u kladama. Čini se primjerenom ilustracijom rasprave o pravu i etici koju su Ideje.hr organizirale su zajedno sa Nezavisnim sindikatom znanosti, a u kojoj su uvodna izlaganja dali profesori Žarko Puhovski i Ivan Padjen. Obojica su uvodno govorili o odnosu prava i moralnih normi, a specifično o situaciji sudaca i odvjetnika s obzirom na moralne norme; potom su analizirali dosege profesionalne etike, to jest uloge etičkih povjerenstava, a na kraju postavili pitanje o specijalnoj etičkoj/moralnoj poziciji znanosti. Podsjećamo da je Puhovski svoje izlaganje najavio tezom: Svako je etičko povjerenstvo kompetentno za prosuđivanje bilo kojega suda, nijedan sud nije ovlašten za suđenje bilo kojem etičkom povjerenstvu. Padjen je u najavi istaknuo: Profesionalna etika – naročito strukovna, znanstvena i sveučilišna – metastazirala je u etizaciju gotovo svih djelatnosti. Ovdje su sinopsisi njihovih izlaganja te na kraju poveznica na snimku cijele rasprave.

Karlo Vajdić

24. lipnja 2019. / Članci / čita se 12 minuta

Tri rasprave o populizmu (1)

Neodemokracija. Nakon tradicionalne ljevice i desnice. Razlike lijevih i desnih populista i desnih ekstremista. Škoro

Samo u prvoj polovici ove godine vodeći su svjetski izdavači objavili mnoštvo autorskih knjiga i zbornika o populizmu. Najveći dio te literature zasnovan je na istim apriornim negativnim stajalištima o populizmu koje zastupa i većina mainstream političara. U tri će povezana članka Božo Kovačević prikazati izabranu literaturu na temelju koje će se referirati na aktualni val populizma i u Hrvatskoj

Božo Kovačević

28. lipnja 2019. / Rasprave / čita se 13 minuta

populizam (4)

A lijevi populizam, što s njim, kako je poražen iako se još i više pozivao na “narod”? Veza populizma i elitizma

A tko kaže da populisti nisu zapravo elitisti? Da ne žele zamjenu jednih elita drugima koristeći „narod“ samo kao oruđe, pita Karlo Jurak u članku u kojem se osvrće na neke teze iz serije članaka o populizmu, posebno na pitanja lijevog populizma, odnosa populizma i konzervativizma te populizma i elita

Karlo Jurak

30. lipnja 2019. / Aktualno / čita se 12 minuta

američki predizbori

Trump je twittao “Dosadno!” Kako je američki građanin vidio prvu debatu Trumpovih izazivača.

Iako su u debati padali i ekstremni prijedlozi kao što je temeljni dohodak, Demokrati se očito lome oko pitanja koliko socijalizma, to jest tko ima veće šanse pobijediti Trumpa, netko vrlo lijevo, iz kruga Berniea Sandersa, zatim netko poput Elizabeth Warren, ili pripadnik demokratske elite Joe Biden

Ivo Škorić

22. lipnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

medicina

Nova otkrića o Parkinsonu i Alzheimeru: osovina crijeva-mozak. Plus mikroorganizmi koji žive u našem probavnom sustavu

Povezanost mozga i probavnog sustava opisana je u nizu fizioloških i patofizioloških stanja. Sada se u ovu paradigmu pokušava integrirati i mikroorganizme koji nastanjuju naš probavni sustav. Njih tamo ima toliko da nadmašuju broj naših stanica, a prema nekim izračunima kada bismo ih se riješili bili bismo i par kilograma lakši.

Tamara Čačev

23. lipnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

Dolje škola, živjelo obrazovanje

Index librorum prohibitorum je dobar izbor. Savjeti onima koji ne mogu u Finsku ili na Harvard.

Radosti učenja u današnjim školama praktički nema. Tko ne vjeruje neka pita, ali ne ravnatelje nego učenike, piše Dario Hrupec na kraju školske sezone, u članku u kojem preporučuje knjige i metode samoobrazovanja, onima koje to zanima

Dario Hrupec

21. lipnja 2019. / Članci / čita se 19 minuta

Obljetnica

Uz 90. rođendan najistaknutijeg filozofa današnjice: Jürgen Habermas – građanin filozof.

Nije riječ samo o autoru značajnih i diskutiranih knjiga, o univerzitetskom nastavniku s utjecajem, o polemičaru koji ostavlja trag, nego, pored svega spomenutoga, o misliocu kojemu je stalo do zajednice – i to desetljećima neumorno demonstrira, piše Žarko Puhovski o Habermasu. Njegov će se interes posljednjih godina okrenuti pitanju kako promisliti ustrojstvo zajednice polazeći od ustrojstva svijeta u kojemu je upravo djelatno sporazumijevanje ključni problem epohe

Žarko Puhovski

21. lipnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

ekonomija

Je li rast od 3,9 posto znak zaokreta? Možemo znati tek za koju godinu, no vjerojatno nije, iz nekoliko ključnih razloga

Teško bi se našlo nešto opipljivo što ukazuje na novu političku ekonomiju, piše Ivo Bićanić. Pokloni (a EU fondovi jesu pokloni) ne vode do zaokreta prema rastu, ali ima primjera da su vodili do onog što se u prošlom stoljeću zvalo 'aid dependency'. Je li došlo do promjene odnosa velikih sektora i na tržištu rada još ne možemo znati. Odlukama koje bi ukazivale na 'samopokretanje' još nismo svjedoci

Ivo Bićanić

14. srpnja 2019. / Članci / čita se 11 minuta

u zemlji brexita

Natašu je Babić prijateljica bankarica odvukla na predstavu o braći Lehman, čijim je krajem tek 2008. okončano 20. stoljeće

Kada smo nakon odgledane Lehman Trilogije izašle u londonsku noć i zaronile u masu svijeta koja podzemnom željeznicom napušta West End, usporedile smo dojmove - zajednički je zaključak da smo imale priliku odgledati jednu stvarno veliku predstavu, savršeno napisanu i izvedenu u svakom detalju

Nataša Babić

12. lipnja 2019. / Aktualno Iz medija Publikacije / čita se 15 minuta

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

Tržište rada najzapostavljeniji je segment domaće ekonomije. Ovdje prikazujemo recentna istraživanja u kojima se uočava da je naše tržište rada diskriminatorno prema starijima, kod kojih ipak postoji dodatni radni kapacitet, ali tome naše tržište nije prilagođeno. Posebno je zanimljivo istraživanje koje pokazuje da su u Hrvatskoj učestaliji fleksibilni oblici rada koji idu u korist poslodavcima, iako puno bolje opće a i financijske rezultate pokazuju oni oblici koji idu u korist zaposlenih

Karlo Vajdić

7. lipnja 2019. / čita se 12 minuta / Aktualno

psycho killer

Ekskluzivni izračuni financijskog optimizma/pesimizma i zadovoljstva životom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Koliko stvarno međusobno ovise?

Ako volite vidjeti širu sliku, primijetit ćete kako smo u zadnjih 10 godina postali nezadovoljniji životom, a financijski optimističniji, piše Andrijana Mušura Gabor. Ako ne volite širu sliku, zaključit ćete kako smo u zadnje tri godine malo zadovoljniji životom, i svakako financijski optimističniji. Ako se poistovjećujete sa stavom "nije mi jasno", primijetit ćete kako je svijet optimističniji i zadovoljniji životom, dok kod nas ti pokazatelji divergiraju. No, pročitajte do kraja (završeci su važni)

Andrijana Mušura Gabor

25. svibnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

obljetnica

Češka 15 godina od ulaska u EU: Najjači euroskepticizam u najuspješnijoj zemlji. Zašto se osjećaju građanima drugog reda?

U vrijeme referenduma o ulasku u EU 2003. dvije trećine Čeha se svrstavalo u euro-optimiste, na referendumu je 77 posto građana glasalo za ulazak. Je li izostanak uspostave vladavine prava uzrok razočaranju?

Sofija Kordić

21. svibnja 2019. / Članci Rasprave / čita se 11 minuta

rasprava o centralnom bankarstvu

Vedran Šošić reagira: Mjesto Hrvatske u kontinuumu tečajnih režima relativno je napučeno, ali uglavnom nije radosno

Centralno bankarstvo u posljednjih desetak godina prolazi kroz veliku rekonstrukciju, potvrđuje Vedran Šošić u osvrtu na članak Željka Ivankovića o neovisnosti i demokratskoj legitimaciji centralnog bankarstva. Svoju reakciju ipak sužava na dva pitanja, mogućnost Hrvatske narodne banke da razvije "operacije na otvorenom tržištu" te njezinu ulogu u pitanjima nejednakosti

Vedran Šošić

17. svibnja 2019. / Aktualno Članci / čita se 13 minuta

Populizam i borba EU protiv dezinformacija

Europska komisija od informacijskih kompanija zahtijeva da zaustavljaju (dez)informacije koje nisu zabranjene

Zabrinutost za ishod izbora za Europski parlament više je nego očita, kao i da će se nadzirati informacijske servise. Odbijanje da se kao uzrok nezadovoljstva birača razmotre pogreške vlastodržaca i preispitaju neke dosadašnje politike zabrinjava koliko i dezinformacije koje plasiraju njihovi protivnici. Božo Kovačević piše o nastojanjima europske administracije da rast populizma zaustavi cenzurom.

Božo Kovačević

15. svibnja 2019. / čita se 20 minuta / Članci

poezija u digitalnom dobu: procvat ili propast

Poezija za dvadeset prvo stoljeće: a ‘poet’s problem’

Članak Jasmine Bolfek-Radovani Mine Ray, višejezične i internacionalne pjesnikinje koja živi u Londonu, bavi se položajem i smislom poezije u Velikoj Britaniji danas. Prvi dio članka je pregled trenutačnog nakladništva poezije u Velikoj Britaniji, s posebnim osvrtom na uočljiv porast globalne popularnosti novonastalog žanra "Instagram poetry", kao i na recepciju tzv. "spoken word poets" u britanskoj publici. U zaključnoj napomeni autorica skicira odgovor na ultimativno pitanje: što je poezija za 21. stoljeće?

Jasmina Bolfek-Radovani Mina Ray

9. svibnja 2019. / Članci / čita se 16 minuta

Neovisnost centralnih banaka i nejednakost

Sve neuspješne centralne banke neuspješne su na svoj način, ali i uspješne su uspješne samo na svoj način

Financijska kriza od prije deset godina potaknula je preispitivanje vladajuće ekonomske paradigme: raspravlja se o mogućem utjecaju centralnih banaka na kretanje nejednakosti, kritiziraju se teorije kojima legitimiraju svoju politiku: potiskivanje inflacije cijena imovine iza zastora brige za inflaciju potrošačkih cijena. Konzekventno, na meti je i neovisnost centralnih banaka u demokratskom okruženju. Knjiga australske sociologinje financija Jocelyn Pixley na svoj se način bavi svim tim temama te poviješću centralnog bankarstva u 20. stoljeću

Željko Ivanković

4. svibnja 2019. / Članci / čita se 15 minuta

požar pariške gotičke katedrale

Što Bauhaus i newyorški neboderi baštine od Notre Dame. Kultura, tehnologija i ekonomija srednjovjekovne moderne

U prvoj polovici 12. stoljeća naglasak je na vanjštini, na držanju i ponašanju primjerenom idealnom čovjeku novog doba. Učitelj podučava kako se nakloniti, hodati, stajati i pristojno govoriti: ne prebrzo i nikako ne psovati, slušati razjapljenih usta ili pak plazeći jezik kao „žedan pas“. I nikako ne treba upirati prstom dok se obraćaš sugovorniku, dizati obrve ili kolutati očima. U povodu požara katedrale Notre Dame Ana Munk piše o srednjovjekovnom  modernitetu i pariškom šiku u 12. stoljeću

Ana Munk

29. travnja 2019. / čita se 20 minuta / Članci

Uz praznik rada

Hrvatski intelektualac na prekarnom radu u Njemačkoj: statistika i osobno iskustvo

Njemačka bilježi povijesno niske stope nezaposlenosti, ali više od 20 posto ljudi radi u četiri kategorije prekarnog rada, piše Željko Porobija u članku u kojem isprepliće osobna iskustva prekarnog radnika i statistiku najsnažnijeg europskog gospodarstava. Ističe da su oblici nesigurnog rada u Njemačkoj puno bolje socijalno zaštićeni nego u Hrvatskoj, a da su mu najizloženiji dugotrajno nezaposleni, žene i izbjeglice.

Željko Porobija

2. svibnja 2019. / Članci / čita se 9 minuta

Genetika

Jesmo li danas u mogućnosti na osnovu genetskog profila unaprijed detektirati vrhunskog sportaša?

U znanstvenoj su se literaturi pojavili neki genski lokusi za koje se smatra da utječu na neke od  bitnih fizioloških procesa koji su povezani s predispozicijom za bavljenje različitim sportovima, piše Tamara Čačev. Ipak, je li spoznaja o genetskom profilu dovoljna da prepoznamo Usaina Bolta ili Luku Modrića? Zašto ljudi žele imati takvu informaciju? Je li to neka nova vrsta horoskopa sa malo sofisticiranijom podlogom?

Tamara Čačev

26. travnja 2019. / Aktualno / čita se 4 minute

Pred praznik rada 1. svibnja

Najnovija statistika: Najnesigurniji posao u EU je ponovo u Hrvatskoj. Osjećaj zanemarenosti

Iako se ulaskom u kapitalizam očekivalo drukčije, u Hrvatskoj se i danas dominantno živi od rada. Za kretanja na tržištu rada vlada međutim slabo zanimanje, pa ni najnoviji podatci Eurostata, prema kojima je Hrvatska ponovo šampion, nisu privukli pažnju. Potječe li otuda osjećaj zanemarivanja (bitnih situacija), izaziva li baš on apstinenciju i odlazak

Ideje.hr

24. travnja 2019. / Članci / čita se 10 minuta

bijeli slonovi (2)

Kanal Dunav-Sava se kopa svakodnevno, ali … kod Zagreba se planira devet hidroelektrana, a Riječka luka, željeznice … ah

Tri velika projekta, kanal Dunav-Sava, zagrebačka luka i oživljavanje željezničkog prometa, uz ostalo i prugom između Zagreba i Rijeke, imaju svoje mega-verzije i poluslužbene, spontane. Zlatko Uzelac konstatira da nema ekonomista koji se zanimaju za prostor ni prostornih planera koji vode računa o nacionalnoj ekonomiji

Zlatko Uzelac

23. travnja 2019. / Aktualno Članci / čita se 16 minuta

Predsjednički izbori u Ukrajini

Tko je komičar koji je osvojio tri četvrtine ukrajinskih glasova? Što to znači za EU i odnose s Rusijom?

Novo je doba. Ako Trump može voditi SAD zašto Zelenski ne bi vodio Ukrajinu? Gotovo tročetvrtinska većina glasala je protiv političko-oligarhijske elite, piše Božo Kovačević. Čudesna je činjenica da su građani zemlje na čijem se teritoriju vodi rat odbacili slogan "vojska, jezik, vjera" dosadašnjeg predsjednika Porošenka, nastavak agonije u odnosima s Rusijom i daljnji pad standarda. Zbog toga je jedno od obećanja Zelenskog – da će tijekom mandata nastojati promijeniti politički sustav i da nakon toga u Ukrajini više neće biti političara – dobilo tako veliku podršku

Božo Kovačević

27. travnja 2019. / čita se 11 minuta / Članci

Dani Rodrik: The Globalization Paradox

Kako se globalizacija u tri koraka transformirala u America First!

U članicama EU, tako i u Hrvatskoj, traje kampanja za izbor nacionalnih zastupnika u Europski parlament. Kao proizvod globalizacije Europska unija suočava se s problemom da uskladi neuskladivo: ekonomsku integraciju, nacionalni suverenitet i demokraciju. Pooka Zecov prikazuje knjigu Danija Rodrika koji za EU ima rješenje te trileme. Ili će se, kaže, projekt raspasti

Pooka Zecov

19. travnja 2019. / Članci / čita se 21 minutu

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za europski parlament (3)

Matteo Salvini, prototip političara novog doba: Nijedna mu tehnologija nije strana i sve su dopuštene. Za koje ciljeve?

Salvinijeva “revolucija zdravog razuma” može se tumačiti i kao "obrtanje zdravog razuma", piše Aleksandra Šućur u detaljnoj analizi najutjecajnijeg talijanskog političara, njegova puta osvajanja Europe. Uz ostalo se osvrće na pitanje koketiranja s fašizmom i prikazuje termin „sfašizam”, kao - rasturanje "snopa". U Hrvatskoj nema kvalitetne debate o ideološkim pomacima na EU razini, u korist dviju oksimoronskih paradigmi: „internacionale nacionalista” i „iliberalne demokracije”, a koje u Salviniju nalaze savršenog EU-lidera

Aleksandra Šućur

20. travnja 2019. / Publikacije / čita se 6 minuta

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Propisi potaknuli objavu sve više znanstvenih radova. Najlakše ide u međunarodnoj suradnji. Kako stoje stvari s kvalitetom

Pojava regulative kojom je znanstveno napredovanje uvjetovano objavom članaka donijelo je porast broja časopisa i stručnih i znanstvenih radova, navodi se među zaključcima detaljne bibliometričke analize koja obuhvaća dvadesetgodišnje razdoblje produkcije hrvatskih znanstvenika iz polja ekonomije i biznisa

Ideje.hr

20. travnja 2019. / Članci / čita se 8 minuta

Političke i društvene institucije pred izazovom

Unatoč globalizaciji i tehnologiji, ekonomski rast usporava. Nejednakost, demografija i okoliš u centru pažnje

Rješavanje strukturnih problema, smanjivanjem kamatnih stopa i zaduživanjem, dakle korištenjem cikličnih ekonomskih instrumenata - pogrešno je. Jedino možemo očekivati daljnji porast duga, kaže Reiner Klingholz iz berlinskog instituta koji je proveo istraživanje o izazovima svijeta bez ekonomskog rasta

Mirjana Matešić

10. travnja 2019. / čita se 18 minuta / Članci

Njemačka i vojska

Kako je Njemačka od militarističke, preko pacifističke postala nesposobna za vojsku. Mediji i politika u razvoju averzije prema uniformi

Unatoč iskustvu, Europa od Njemačke očekuje da preuzme svoj dio u zajedničkoj obrani i vojnoj industriji, no već i vojni mimohod kakav se redovito održava u Parizu bio bi nezamisliv. Medicinski stručnjaci procjenjuju kako bi jedva trećina današnjih naraštaja uopće bila, ako već i voljna, onda i sposobna za vojnu službu. Tko god misli da su Nijemci još "vojnički narod", taj ne zna što govori, piše Anđelko Šubić

Anđelko Šubić

6. travnja 2019. / Članci / čita se 12 minuta

čovjek i priroda

Svemir između determinizma i nasumičnosti. Čovjek između Laplaceova demona i slobodne volje. Kaos

Ako je najvažniji dio odlučivanja nesvjesan, irelevantno je je li proces deterministički ili nije – u tom slučaju slobodna volja svodi se na privid. Istraživanja pomoću elektroencefalografije još nemaju jednoznačan odgovor. Svejedno, rezultati sugeriraju kako su dekonstrukcija procesa voljnog odlučivanja i odgovor na pitanje o prirodi slobodne volje, na dohvatu dostupnih znanstvenih metoda, piše Ivica Smolić u članku u kojem uz spomenuta pitanja tematizira i deterministički kaos, kvantni kolaps...

Ivica Smolić

5. travnja 2019. / Članci / čita se 10 minuta

Prostitucija kao poduzetništvo

Antielitističke stranke, slučaj Češka: Pirati zahtijevaju legalizaciju prostitucije. Iz fiskalnih razloga

Piratske stranke nikle su po cijelom svijetu, najviše u Europi kao otpor lobističkim skupinama. U Češkoj je Piratska stranka treća u Parlamentu, ima gradonačelnika Praga. Upravo je u kampanji s kontroverznim prijedlogom o legalizaciji prostitucije, koja je - doista - u toj zemlji vrlo vidljiva i udomljena, a zabranjena. Kritičari nisu samo konzervativci i stare elite, nego i oni koji na rodnu ravnopravnost gledaju drukčije

Sofija Kordić

29. ožujka 2019. / Članci / čita se 21 minutu

DEMOKRACIJA I ISTINA (3)

Liberalizam kakav stvarno jest i u primjerenoj izvedbi: Što bi o populizmu, padu ugleda stručnjaka, lažnim vijestima, rekao Karl Popper

Kroz glavna djela svoje političke filozofije Bijeda historicizma i Otvoreno društvo, nastala u suočavanju sa dva totalitarizma, nacizmom i staljinizmom, Karl Popper nametnuo se kao vodeći mislilac liberalizma 20. stoljeća. Posebnu popularnost stekao je u zemljama bivšeg socijalizma s početkom tranzicije. Gostovanje dvojice njegovih asistenata u Zagrebu, uglednih znanstvenika Jeremyja Shearmura i Davida Millera iskorišteno je za raspravu o tome koliko je njegova misao i danas aktualna

Željko Ivanković

26. ožujka 2019. / Članci / čita se 18 minuta

medicina

Od rekreativnih droga do sintetskih magičnih gljiva. A cijene lete u nebo. Što donosi budućnost antidepresiva?

U ožujku je u Sjedinjenim Državama započela isporuka eskatemina, prvog antidepresiva nove generacije. Njegovo je odobrenje s jedne strane ponovo potaknulo pitanja o principima farmaceutske industrije, a s druge strane razočaralo brojne kliničare koji se okreću novim istraživanjima. Dvadesete godine ovog stoljeća obilježit će, među ostalim, širenje psihodeličnih terapija za depresiju. Koliko su učinkovite?

Goran Mihelčić

20. ožujka 2019. / čita se 18 minuta / Članci

METROLOŠKA REVOLUCIJA

O tome su sanjale generacije fizičara. Sedam konstanti kojima će se od 20. svibnja mjeriti svijet

Dario Hrupec objašnjava radikalne promjene kojima je međunarodni sustav mjernih jedinica dobio eleganciju i univerzalnost, a mjeriteljska praksa nije nimalo poremećena. Ključna je promjena ta što je cijeli sustav mjernih jedinica sada utemeljen na sedam fiksnih vrijednosti prirodnih konstanti. Pridjev fiksni znači da su poznate sve, baš sve, decimale tih konstanti.

Dario Hrupec

21. ožujka 2019. / Članci / čita se 8 minuta

mmt i uvođenje eura

Kakva je to novčana politika na koju se oslanja Ocasio-Cortez. Tko je kritizira, tko zagovara

Debate su važne, no još je važnije da se novčanim politikama počne eksperimentirati, što omogućava prikupljanje empirijskog znanja koje olakšava primjenu, piše Marko Grdešić u članku u kojem objašnjava što je Moderna monetarna teorija, te kakve veze rast njezine popularnosti u SAD-u može imati s uvođenjem eura u Hrvatskoj

Marko Grdešić

17. ožujka 2019. / čita se 12 minuta / Članci

knjige

Specifično tumačenje Hitlerovog poimanja stvarnosti: kako je moguće da slabi pobijede jake

Ispravno tumačenje Hitlerove ideologije pretpostavka je uočavanja okolnosti pod kojima se kataklizma može ponoviti. A može i kao da se pomalja. Ključno je u tome razumijevanje uloge države i povijesti. Pooka Zecov prikazuje knjigu Timothyja Snydera Black Earth

Pooka Zecov

14. ožujka 2019. / Članci / čita se 7 minuta

biologija

Asteci su mu pripisivali božanske karakteristike; regenerira noge, moždinu, mrežnicu. Sekvenciran genom meksičkog aksolotla

Sposobnost regeneracije ima i riba zebrica, često korišteni modelni organizam u molekularnoj biologiji. I kod aksolotla i kod zebrice otkrivena je ista vrsta genetičke regulacije procesa regeneracije iako su te životinje imale zajedničkog evolucijskog pretka prije više od 400 milijuna godina. To daje nade da se radi o procesu koji je u evoluciji, unatoč razdvajanju vrsta, ostao genetički sačuvan te da možda postoji potencijal za njegovu aktivaciju i u drugih životinjskih vrsta

Tamara Čačev

19. ožujka 2019. / Članci / čita se 4 minute

granice rasta

Stagnira najprofitabilnije ulaganje. Znanost bi mogla postati pašnjak kojim se svi koriste ali nitko u njega ne investira.

Financiranje temeljne znanosti u SAD stagnira već 15 godina. Mogli bismo uskoro živjeti u svijetu u kojem svaka zemlja pokušava iskoristiti temeljnu znanost koju financiraju drugi, a da je sama nije spremna financirati.

Zvonimir Šikić

8. ožujka 2019. / Članci / čita se 15 minuta

euro, sastanak u hnb-u

Zašto sam za referendum, zašto ga neće biti, a kad bi ga bilo zašto bih možda bio za euro. Možda

Nekolicina je argumenata protiv referenduma o euru: narod nije dovoljno stručan; pogledajte Brexit; o tome je već donesena odluka na referendumu o EU; dala bi se prilika huškanju i hajci ... Željko Ivanković sve te razloge opovrgava. I pokušava pokazati zašto je referendum ostao možda posljednje demokratsko utočište.

Željko Ivanković

5. ožujka 2019. / čita se 18 minuta / Članci

Knjiga: Povijest Golog otoka Martina Previšića

Goli otok se razlikovao od Hitlerovih i Staljinovih logora. Primijenjene metode preodgoja bliske su inkviziciji

Elementi robovskog rada postojali su u sva tri sustava, a staljinistički sustav s milijunima logoraša koji su godinama i desetljećima besplatno radili na podizanju sovjetske industrije, gradova i prometne infrastrukture u tom su pogledu nedvojbeno prednjačili. No, samo je Goli otok imao preodgoj kao deklariranu svrhu prisilnog boravka ondje, piše Božo Kovačević u kritičkom prikazu knjige Povijest Golog otoka

Božo Kovačević

3. ožujka 2019. / Članci / čita se 7 minuta

zakonodavstvo

Ako članovi istospolne zajednice ne žive na istoj adresi, mogu posvajati dijete – kao samci

Istospolne su zajednice prije nekoliko godina isključene iz prava na posvajanje, a u prosincu 2018. i iz prava na udomljavanje. Duje Kovačević piše o tome koje apsurdne situacije te zakonodavne odluke omogućavaju. Trebaju li, na primjer, brinuti o bratu ili sestri jednog od članova zajednice, to im je zakonski onemogućeno

Duje Kovačević

1. siječnja 2019. / čita se 10 minuta / Članci

Što je vrijeme?

Vaša je glava brže ušla u 2019. nego vaše noge, to brže što ste viši. Sadašnjost nema smisla

Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

28. veljače 2019. / Članci / čita se 17 minuta

Marš na Bruxelles: Italija u izbornoj kampanji za europski parlament (2)

Djeca Silvia Berlusconia i njegove “antipolitičke” politike

Berlusconijevim populističkim trikovima sad se koriste sve političke stranke: umjesto političkog programa daju se obećanja - manje poreza za proizvođače, više mirovine za penzionere, više sigurnosti itd. Svi politički lideri se danas koriste njegovim scenarijima i teatralnim obratima, kao što je „Ugovor s Talijanima” potpisan u udarnoj tv-emisiji 2001. godine. Zanimljivo je i da su Salvini i Renzi u ranoj mladosti razvili svoje komunikacijske sposobnosti i zahvaljujući Berlusconijevim tv-stanicama, sudjelujući u kvizovima i sličnim zabavnim programima

Aleksandra Šućur

19. veljače 2019. / Članci / čita se 16 minuta

David Wallace-Wells, Nenastanjiva Zemlja

“Obećavam, gore je nego što mislite!” Najčitaniji članak u New York Magazine ikad, proširen u knjigu

Vrlo je vjerojatno da će nedavno objavljena knjiga Davida Wallace-Wellsa bar privremeno postati hit i jedna od najvažnijih knjiga 2019. godine, piše Goran Mihelčić. U prilog joj ide aktualnost teme, široki i sveobuhvatni pristup kao i britak način izražavanja. Klimatska katastrofa je neizbježna, događa se već sada, a ni ekonomija, ni tehnologija ni buduće generacije neće je riješiti, iako - nije prekasno, nikad neće biti

Goran Mihelčić

18. veljače 2019. / Publikacije / čita se 18 minuta

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Željko Ivanković

16. veljače 2019. / Članci / čita se 15 minuta

Timothy Snyder, Put u neslobodu

Teorija o Vječnoj Rusiji i kako se okrenula protiv Zapada a zanemarila nadiranje Kine

Snyderovu knjigu valja pročitati, ali cum grano salis, završava Anđelko Šubić prikaz iznimno popularne knjige "Put u neslobodu: Rusija - Europa - Amerika", profesora s američkog sveučilišta Yale, u kojoj se preklapaju teorija povijesti, politička teorija i - naravno - teorija zavjere

Anđelko Šubić

16. veljače 2019. / Publikacije / čita se 13 minuta

Mediteran, Reset

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.

Nada Švob-Đokić

16. veljače 2019. / Aktualno

Mediji

Osnovan Savjet internetske stranice Ideje.hr

U nastojanju unapređenja rada osnovan je četrnaestočlani Savjet internetske stranice Ideje.hr koji će se periodično sastajati, ali i u međuvremenu kontinuirano diskutirati dosadašnji rad i mogućnost njegova usavršavanja

Ideje.hr

9. veljače 2019. / Članci / čita se 14 minuta

amerika, stanje nacije

Građanin Škorić opservira govor svojeg predsjednika: 2020. bit će godina lova na socijaliste

Da probam završiti ovu zaista sumornu storiju kakvom-takvom pozitivnom notom: zasjenjena pričom o Venezueli, Trumpovim napadom na socijalizam, izgradnjom zida, i poreznom reformom, u Kongresu je usvojena neobavezujuća rezolucija Green New Deal 29-godišnje Alexandrie Ocasio-Cortez, piše Škorić. Rezolucija je gotovo namjerno utopistička. Takve drastične promjene se sigurno ne mogu desiti za 10 godina. Možda će trebati 1000 godina. No, negdje treba početi.

Ivo Škorić

7. veljače 2019. / Članci / čita se 6 minuta

Populizam i prosvjetiteljstvo

Dobro je da se pojavljuju pokreti koji mobiliziraju želju za promjenama. Kakve su perspektive lijevog populizma

Prosvjetiteljstvo je zasnovano na pretpostavci  da svi možemo racionalno utemeljiti svoje postupke slobodnom uporabom vlastitoga razuma i na toj osnovi postići suglasnost s drugima, piše Nadežda Čačinović. Ne bi valjalo optužiti zagovaratelje lijevoga populizma da odbacuju ljudsku racionalnu jezgru, ali s time u vezi ostaje nekolicina otvorenih pitanja

Nadežda Čačinovič