Uz donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Zdravstveni pokazatelji, nezadovoljstvo zdravstvom, ishodi važnih liječenja, među najlošijima su u Europi. Kamo smjera novi zakon?

Prije svega potrebno je utvrditi pokazatelje prema kojima će se pratiti hoće li novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti osigurati "moderan i financijski održiv sustav ie građanima pružati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu", piše Ana Bobinac. Zatim navodi niz pokazatelja prema kojima zdravstveni sustav u Hrvatskoj značajno zaostaje, prikazuje ishode liječenja a dotiče i pitanje izvora sredstava za poboljšanje zdravstvene zaštite

Ana Bobinac / 17. studenoga 2017. / Članci / čita se 14 minuta

15. studenoga 2017. / Članci / čita se 23 minute

Pola milenija teologijskoga neuspjeha koji je stvorio političku Evropu

9,5 teza o neželjenim, a spektakularnim postignućima Luthera (i onih koje je potaknuo)

Protestantski je pokret – od prevođenja Biblija na dalje – enormno zaslužan za formiranje evropskih nacija, pa i pluralističke Evrope kakva je danas znana, piše Žarko Puhovski u članku koji se ističe širinom izvora na koje se oslanja i preciznom analizom. Autor se pita može li se smatrati svojevrsnom (ne)pravilnošću to što Lutherov naum, kao i drugi slični, zapravo nije uspio, sa stajališta nosive ambicije, ali je postigao mnogo neželjenoga, a povijesno neprijeporno značajnoga. Je li tomu nužno tako?

Žarko Puhovski

16. studenoga 2017. / Članci / čita se 7 minuta

Razgovor s dr. Leonardom P. Freedmanom, direktorom američkog Instituta za biološke standarde (GBSI)

Terapije koje mogu spasiti živote kasne jer je tržište znanstvenih članaka zasićeno rezultatima koji se ne mogu potvrditi

Riječima dr. Leonarda P. Freedmana, stavovi i mišljenja o problemu neponovljivosti rezultata u pretkliničkim ispitivanjima mogu se razlikovati, no nepobitna je činjenica da je cijena koju društvo plaća zbog manjka ponovljivosti znanstvenih rezultata – previsoka. Samo se u SAD-u ulaže 28 milijarda dolara na godinu u istraživanja čiji se rezultati ne mogu ponoviti

Branka Bernard

20. studenoga 2017. / Članci / čita se 2 minute

Povodom 100 godina Oktobarske revolucije

Moralna pitanja Staljinove industrijalizacije

Bez industrijalizacije Sovjetskog Saveza poraz Hitlera na istočnoj fronti vjerojatno ne bi bio moguć. Jesu li time žrtve industrijalizacije opravdane, pita Zvonimir Šikić

Zvonimir Šikić

10. studenoga 2017. / Članci / čita se 14 minuta

Inovacije

Kako radi kvantno računalo i zašto je toliko mahnito brže? (Hint – jer je lukavo!)

Obećava se nova velika revolucija u računalstvu. Riječ je o tzv kvantnim računalima, koje usavršavaju najveće tvrtke, i najveće države a IBM je svoje računalo čak otvorio korisnicima. U ovom vam članku pokušavamo objasniti o čemu je riječ, pri čemu će laicima okvir pri početku članka pomoći da steknu predodžbu kako kvantna računala rješavaju problem brute force (to jest da računalo ispituje svaku mogućnost pojedinačno) a oni već donekle upućeni u nastavku će se članka moći informirati o pojedinostima o kojima dosad nisu vodili računa

Igor Rončević

10. studenoga 2017. / Publikacije / čita se 10 minuta

Knjiga: Inovacijska kultura u ortačkom kapitalizmu

Veći je negativni utjecaj ortačkog kapitalizma nego navodnih kulturnih faktora

Prema rezultatima istraživanja kulturni faktori kao što su sklonost individualizmu i kolektivizmu, maskulinitetu ili feminitetu, autoritarnosti ili liberalnosti malo govore o inovativnosti u Hrvatskoj. Autorice su sklonije vjerovati da na nisku inovativnost daleko više utječu klijentelizam i korupcija, razvijeni tijekom post-socijalističkog razdoblja

Ideje.hr

11. studenoga 2017. / čita se 3 minute / Aktualno

Što radi hrvatska znanost

Hrvatske javne financije u neredu bez obzira na reforme

Članci u novim brojevima hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa otkrivaju kakva je održivost javnih financija, povijest proizvodnje pšenice u Hrvatskoj, a novi broj Medicusa u potpunosti je posvećen psihijatriji i psihijatrijskim poremećajima; uz njih objavljeni su i novi brojevi Matematičkog glasnika, Priloga Instituta za arheologiju i Vjesnika bibliotekara Hrvatske

Karlo Vajdić

2. studenoga 2017. / Publikacije / čita se 10 minuta

Knjiga

Hrvatska u 20. stoljeću: Neprestano dekapitiranje intelektualnih elita

U izdanju Durieuxa upravo je objavljena knjiga Jučerašnji svijet: Hrvatska Ogledi o međuratnim hrvatskim intelektualcima. Doktor filozofije Enis Zebić bavi se četvoricom građanskih intelektualaca -Vinkom Kriškovićem, Matom Ujevićem, Zlatkom Gašparovićem i Krunom Krstićem. Kao autori koji su se bavili političkim ili socijalnim temama kasnije su bili proskribirani ili pali u zaborav - ne zbog njihove uloge u NDH, gdje nijedan nije bio blizu vlasti, već zbog njihovih liberalnih, odnosno kršćansko-socijalnih nazora

Enis Zebić

27. listopada 2017. / Članci / čita se 5 minuta

Europski fondovi

Zagrebački FSB dobio 57 milijuna za laboratorij jedinstven u regiji. O čemu je riječ?

Približno 30 posto svih emisija iz mobilnih izvora potječe od necestovnih pokretnih strojeva, a motori u njima najčešće zaostaju za nekoliko generacija za cestovnim vozilima, čak i kad su potpuno novi. Staviti ih pod nadzor čini se prijekom potrebom. Što će na Fakultetu strojarstva i brodogradnje napraviti europskim novcem

Nina Antičić

27. listopada 2017. / čita se 11 minuta / Članci

bihevioralna ekonomija

Ministarstvo koje ljude potiče na bolje? Ili ih gnjavi, docira im, manipulira i uzima im slobodu izbora?

Jedna jedina rečenica na računu za porez koja je navela koliko je građana platilo porez na vrijeme donijela je UK-u preko 200 milijuna funti prihoda. Je li to manipulacija? Vjerojatno. Je li je moguće izbjeći? Vjerojatno. Ima li pozitivne posljedica i na građane individualno i za državu? Itekako. Neki poticaji međutim izazivaju ozbiljne moralne dileme

Andrijana Mušura Gabor

9. studenoga 2017. / Aktualno / čita se 2 minute

25 godina Fulbrighta u Hrvatskoj

Što su Fulbrightovci u četvrt stoljeća donosili iz SAD

Ministrica Divjak istaknula je da je znanost globalna, guverner Vujčić rekao je da je američka predavanja jednostavno preslikao u Hrvatskoj ...

Karlo Vajdić

27. listopada 2017. / Članci / čita se 7 minuta

Društveno odgovorno poslovanje

Agrokor je gradio dječje parkove, uključivao osobe s posebnim potrebama… I?

Već nekoliko godina Harvard Business Review objavljuje listu najuspješnijih svjetskih poslovnih lidera. Da se radi samo o financijskim rezultatima i ove bi godine na vrhu bio Jeff Bezos, lider Amazona. Ali on je završio na 71 mjestu, a Pablo Isla, koji kontrolira Zaru - na prvom. Zašto?

Mirjana Matešić

15. listopada 2017. / Članci / čita se 8 minuta

Fizika, teorija relativnosti

Mahnite rukom i iz nje će izići gravitacijski val

Kako se ustvari nedavna detekcija gravitacijskih valova, za što je neuobičajeno hitno dodijeljena Nobelova nagrada, uklapa u teoriju relativnosti i koje je šire značanje svih tih otkrića? Sve je počelo pretpostavkom da se i elektromagnetski valovi, poput onih u vodi, kreću tako što deformiraju neki medij kroz koji se kreću. Kao medij, predložen je svjetlosni eter, a onda, nakon eksperimentalnog demantija, na scenu je stupio Einstein, kojemu je vakuum bio sasvim prihvatljiv "medij"

Ivica Smolić

21. rujna 2017. / Članci / čita se 6 minuta

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (3)

Nezaposlenost manja, ali neiskorišteni rad čak 24 posto: golem rast broja obeshrabrenih

Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto

Matija Kroflin

10. listopada 2017. / Članci / čita se 10 minuta

Nobelova nagrada za ekonomiju 2017

Istražujući naše “anomalije” Richard Thaler učinio je ekonomiju ljudskijom

Otkriće da je poštenje važno: Jedan od sudionika dobije novac te predlaže raspodjelu. Ako drugi sudionik odbije - nitko ne dobiva ništa. Racionalno bi bilo da prihvati raspodjelu u svakom slučaju: bilo kakva dobit je bolja od nikakve! Ali nalazi pokazuju kako sudionici kažnjavaju one (i posljedično sebe) koji nude nepoštenu raspodjelu (najčešće ispod 20%-80%). U izračun uzimaju održavanje normi poštenja i reciprociteta

Kosta Bovan

10. listopada 2017. / Članci / čita se 30 minuta

Velike plaće (3)

Tko dobiva najviše plaće i s kojim opravdanjem

U završnom, trećem opsežnom članku detaljno se raspravlja niz objašnjenja zašto su neke plaće opravdano ili neopravdano velike: (i) poslovna hijerarhija i opseg kontrole, (ii) turnirska selekcija, (iii) korporativno upravljanje i (iv) status. Na kraju se komentiraju dva pogleda na pitanje odnosa velikih plaća i nejednakosti u Hrvatskoj

Ivo Bićanić

10. listopada 2017. / čita se 2 minute / Aktualno

Izložbe

Retrospektiva Vjenceslava Richtera: Buntovnik s vizijom

U utorak 10. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti otvara se izložba koja će obilježiti jesen na zagrebačkoj kulturnoj sceni

Helena Polšek

6. listopada 2017. / Članci / čita se 6 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2017

Renesansa elektronske mikroskopije, ili kako starog psa naučiti nove trikove

Nobelovu nagradu iz kemije za 2017. godinu dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krioelektronske mikroskopije visoke rezolucije, čime je otvorena mogućnost uvidu u strukture bioloških makromolekula ili čestica čija struktura do sada nije bila dostupna modernoj znanosti

Marko Močibob

3. listopada 2017. / Članci / čita se 8 minuta

Nobelova nagrada 2017

Sve je počelo s unutarnjim satom vinske mušice. Imaju li s time veze jet lag i noćni i jutarnji tipovi

Priličan je broj naših gena pod kontrolom unutrašnjeg biološkog sata koji podešava ritam spavanja i hranjenja, profil lučenja pojedinih hormona tijekom dana i noći, ili primjerice oscilacije u tlaku i tjelesnoj temperaturi ovisno o dobu dana. Učinak nekih lijekova ovisan je o dobu dana u kojem ih uzimamo

Tamara Čačev

15. rujna 2017. / Aktualno / čita se 4 minute

Medicinska računala

Algoritam otkriva autizam već kod šestomjesečnog djeteta, IBM-ov Watson dijagnosticira rak

Prema podacima iz 2011., na svjetskoj razini jedan doktor dolazi na oko 650 pacijenata. Posljedica su dugi redovi čekanja i kasne dijagnoze, umorni liječnici koji ne mogu svima pružiti jednako kvalitetnu skrb i istovremeno ostati u toku s novim otkrićima. Vječito odmorne i načitane kolege od silicija sigurno će im dobro doći

Igor Rončević

15. rujna 2017. / čita se 15 minuta / Članci

rangiranje sveučilišta

Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

Nikola Baketa

11. rujna 2017. / Aktualno / čita se 2 minute

Aktualni graf

Gdje je Hrvatska u odnosu na 2008. godinu i u odnosu na druge

Tumače li se objektivno, podaci o kretanju BDP-a govore da Hrvatska i dalje zaostaje. Još gore, pokazuju da se radi o dugoročnom zaostajanju i da će se zaostajanje vjerojatno i nastaviti.

Ideje.hr

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković