svijet u doba korone

Covid i Golijat. Postumni trijumf barunice Thatcher i profesora Schopenhauera

Promjenu izazvanu korona virusom Žarko Puhovski usporedio je sa šokom Ameriga Vespuccija kad je otkrio da je na Zelenortskim otocima sve drukčije nego kod nas. Ne samo da nestaje društva, a obitelj se oslanja na državu, nego su udaru izloženi intimni odnosi, odnos prema životu i smrti, moralni kompas, ekonomija, pravo, politika. Situacija priziva asocijacije na čuvenu literaturu, Riesmana i Sennetta, no još više upućuje na temeljno Rawlsovo razmatranje originalne pozicije. Kako se sa svime time nosi hrvatski Krizni stožer?

Žarko Puhovski / 5. travnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 20 minuta

5. travnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

ekonomija korona krize

Bićanić: Ne čuvaju se radna mjesta nego radnici. Poduzetnici se ne subvencioniraju nego potiču na otkrivanje novih prilika

Prema Ivi Bićaniću Vlada nije reagirala loše, bilo da je prepisivala ili sama smišljala rješenja. Ipak, stavio se u kožu studenta koji o mjerama piše seminarski rad i pronašao nekolicinu primjera 'bad economics', loše ekonomike. Posebnu je pažnju posvetio pregovorima i problemu konsenzusa: tko su dobitnici, tko gubitnici, tko preuzima obaveze a tko stječe prava bez obaveza

Ivo Bićanić

3. travnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

korona kriza

Četvrta kriza liberalizma. Kako ga očuvati? I zašto?

U okolnostima kada se za 'više dobro' ograničavaju ljudska prava, zaobilaze liberalno-demokratske procedure, jača egzekutiva i daju ovlasti tijelima koja nemaju za to ustavna ovlaštenja, ograničava privatno vlasništvo i pravo na rad, kada se medicinski diskurs militarizira, a između države i pojedinaca nema društva ni posrednika u obliku autonomnih sfera, tada se opravdano može govoriti o krizi liberalizma

Karlo Jurak

1. travnja 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta

korona kriza

Institut za javne financije o smanjenju plaća u javnom sektoru: Ni smisla ni koristi

Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države „relativno“ su skromni, a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje mogu biti dugotrajne i velike. Ako plaće, koje bi eventualno bile smanjene tijekom ove krize, nakon završetka pandemije ne bi bile vraćene na početnu razinu, sadašnje bi kolektivno rezanje svakoj budućoj vlasti olakšalo zadržavanje statusa quo, odnosno neprovođenje strukturnih reformi. Upravo to se dogodilo tijekom prošle recesije, piše u analizi Instituta za javne financije

Ideje.hr

30. ožujka 2020. / čita se 13 minuta / Rasprave

nejednakost (2)

Analiza HNB-a: najveća bogatstva nisu rezultat nasljedstva nekretnina. Što utječe na imovinsku nejednakost? Korona kriza i nejednakost

Mjere za suočavanju s korona krizom trebale bi uzeti u obzir nejednakost pojedinih komponenti imovine u Hrvatskoj. Slijedi to iz analize nejednakosti imovine koju je objavila Hrvatska narodna banka. Kriza otvara i pitanje političke nejednakosti. Koji će segment društva presudno utjecati na oblikovanje mjera za prevladavanje krize: oni koji zahvaljujući financijskoj imovini ipak imaju više opcija nego oni drugi koji do jučer nisu bili siromašni, a sad imaju samo nekretninu u kojoj se tek mogu samoizolirati

Željko Ivanković

2. travnja 2020. / Aktualno / čita se 3 minute

dijagnostičko testiranje

Kolika je vjerojatnost da ste bolesni ako je test pozitivan? Dva jednostavna pravila

Mnogi brkaju pouzdanost testa s njegovom prediktivnom vrijednosti. To je opasno. Mjesecima nakon lažno pozitivnog mamograma žene osjećaju anksioznost koja pogubno utječe na njihov život. Osobe s lažno pozitivnim testom na HIV upuštaju se u seks bez zaštite s drugim HIV-pozitivnim osobama, vjerujući da to više nije važno. Zvonimir Šikić predlaže dva jednostavna pravila kojima se liječnici mogu rukovoditi kod utvrđivanja vjerojatnosti da ste bolesni ako je test pozitivan i utvrđivanja vjerojatnosti da ste zdravi ako je test negativan

Zvonimir Šikić

30. ožujka 2020. / Rasprave / čita se 22 minute

esej

Hayek, socijalna pravda, rodna ravnopravnost i okoliš. Tržište ne nagrađuje prema zaslugama

Ako bi se tržištu nametnulo da nagrađuje prema zaslugama zapravo bi ga se pretvorilo u administrativnu organizaciju. Slijedom tog Hayekovog zaključka Jeremy Shearmur ispituje koncept socijalne pravednosti, probleme zaostajanja žena u plaćama i napredovanju na rukovodeće pozicije, zatim pitanja klimatskih promjena i potrošačkih preferencija prema organskoj hrani. Može li se društvo riješiti tržišta

Jeremy Shearmur

27. ožujka 2020. / Aktualno Rasprave / čita se 4 minute

koronavirus

Matematički model imuniteta stada. Dani, koeficijenti, širitelji zaraze, zaraženi, oporavljeni. Žrtve

Problem je točno procijeniti parametre β i γ koji se pojavljuju u ovom modelu epidemije, piše Zvonimir Šikić. Problem je dakle procijeniti broj kontakata kojima se širi zaraza, kao i broj onih koji je prevladaju ili joj podlegnu. Najjednostavnije rečeno, kako u populaciji raste omjer onih koji su prošli zarazu tako se smanjuje mogućnost njezinog širitelja da nekog zarazi

Zvonimir Šikić

23. ožujka 2020. / čita se 12 minuta / Članci

koronavirus

Virusi se ne razmnožavaju nego repliciraju. Na granici su živog i neživog. Ipak, evoluiraju

Slijedom karakteristika živih bića Tamara Čačev ispituje jesu li virusi živi ili nisu živi. Ne provode samostalno metaboličke procese, ne dišu, nemaju vlastitu sposobnost kretanja, ne rastu, nemaju sposobnost primanja podražaja ... Ipak, šire se i - što je posebno važno - evoluiraju.

Tamara Čačev

28. ožujka 2020. / Aktualno Članci / čita se 21 minutu

Korona Ujedinjenom Kraljevstvu

Bilješke iz izolacije. Pripovijest Mačka Larryja kako je Britanska vlada promijenila strategiju u ratu sa zlom božicom Koronom.

Premijer Boris Johnson prvo je slušao znanost i primijenio strategiju imuniteta krda. Nakon kraćeg vremena je slušao znanost i promijenio strategiju. Epidemiolog Neil Ferguson ustanovio je da su projekcije iz prethodne strategije pogrešne, a da nove očekivane brojke zaraženih nacionalni zdravstveni sustav (NHS) ne bi izdržao. U međuvremenu, uz broj zaraženih koji se približava 20.000 a broj umrlih je probio 1000, zaraženi su i predstavnici elite, princ Charles, premijer Johnson, članovi vlade... Nataša Babić iz izolacije prati promjene u raspoloženju javnosti

Nataša Babić

21. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 19 minuta

Korona virus u Njemačkoj – dojmovi, činjenice i budućnost

Njemački odgovor koronavirusu. Linije ugroze, linije obrane. Filozofski osvrt.

Ono što mene istinski brine jest eventualno pojavljivanje zaraze u staračkom domu u kojemu radim, napisao je filozof Željko Porobija prije nego što je dobio vijest da je u staračkom domu u Würzburgu umrlo devet štićenika a da je virus ustanovljen kod 23 njegovatelja. Porobija objašnjava da i sjajno opremljen bolnički sustav kao što je njemački može pokleknuti nastavi li se virus širiti dosadašnjom dinamikom. Članak završava osvrtom na budućnost filozofije

Željko Porobija

24. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 6 minuta

međunarodna politika

Koronavirus tek je najnoviji izazov Vlade kojom dominiraju žene. Finska

Koronavirus se širi socijalnim kontaktom, a najopasniji je za starije. Finska je zemlja rijetke naseljenosti, no sve više ljudi seli u urbane centre. Od 310 lokalnih jedinica, pola ih ima manje od 6000 stanovnika, piše Pekka Kettunen. Drugi veliki izazov je starenje stanovništva

Pekka Kettunen

21. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta

korona virus

Tko su Alemka Markotić, Vili Beroš, Krunoslav Capak? Stručne i znanstvene biografije

Radovi o koronavirusima u Hrvatskoj objavljeni su najviše u veterinarskim časopisima. Kad je riječ o epidemijama, često se pisalo o velikim povijesnim slučajevima, kao što je španjolska gripa, i njihovom lokalnom utjecaju. Karlo Vajdić istražio je i profesionalne biografije vodeće stručne trojke u borbi protiv korona virusa u Hrvatskoj

Karlo Vajdić

18. ožujka 2020. / čita se 8 minuta / Članci

psihologija

Više od 90 posto ljudi ne pere ruke ni 15 sekundi. Ni doktori. Politika suzbijanja virusa i znanost o promjeni navika

Andrijana Mušura Gabor opisuje kako stršeće informacije oblikuju ponašanje, promjenu odnosa prema riziku, zašto ljudi neumjereno kupuju namirnice, što je uzrok 'ponašanju stada', a posebnu pažnju posvećuje adekvatnom pranja ruku kao načinu sprečavanju zaraze, te bihevioralnim uvidima na koje bi se imali osloniti kreatori politike suzbijanja širenja virusa

Andrijana Mušura Gabor

18. ožujka 2020. / Aktualno / čita se 17 minuta

virus u americi

Sve je moguće: od pola milijuna mrtvih do suspenzije demokracije i Trumpova reizbora.

Vrhunac širenja zaraze i broja oboljelih očekuje se u 45 dana, završava Ivo Škorić svoj pregled situacije u SAD. Očekuje se da će se do tada broj zaraženih i umrlih eksponencijalno povećavati, a ekonomiji ići još gore. U ponedjeljak, tijekom nezapamćenog pada vrijednosti burzovnih indeksa, vrijednost dionice Moderne, nakon što je objavila da je počela testirati cjepivo  na ljudima porasla je 21.8%

Ivo Škorić

24. ožujka 2020. / Članci / čita se 26 minuta

slučaj franak (2)

Sociologija (pre)zaduživanja Petre Rodik. Uloga i sudbina srednje klase. Obnova sustava

Knjiga Petre Rodik (Pre)zaduženi prva je znanstvena studija slučaja franak, najvažnijeg fenomena one prethodne ekonomske krize u Hrvatskoj. Autorica se međutim fokusira šire od samog slučaja, na procese financijalizacije i širenje zapadnih banaka u tranzicijske zemlje, te posebno na sudbinu srednje klase, koja je glavna korisnica tih kredita. Željko Ivanković razmatra koji su uzroci financijalizacije te kakva je u tom procesu uloga srednje klase

Željko Ivanković

3. ožujka 2020. / čita se 15 minuta / Članci

biologija

Evolucija pojma gen. Pitanje koje je proglašeno filozofskim i nebitnim postalo je bitno.

Pojam gen u znanost je uveo danski botaničar Johannsen 1909. Od tada je značio mnogo toga, od apstraktne ideje nasljednog materijala do konkretnog segmenta u molekuli DNA. Danas je jasno kako ne postoji pravocrtni put od gena prema fenotipu koji vidimo kao vanjsku manifestaciju njegovog djelovanja

Tamara Čačev

6. ožujka 2020. / Članci / čita se 12 minuta

Prikaz

Antifašizam izvan historije. Prema obrascu self-help literature

Radi se prvenstveno o tome da se iz njega o samom fašizmu (i antifašizmu) ne može naučiti mnogo, osim parolaški, piše Karlo Jurak u prikazu Antifašističkog vodiča za ljepši svijet u izdanju Zaklade Rosa Luxemburg za Jugoistočnu Europu. Antifašizam historijski nije ideologija nego strategija, koja podrazumijeva savezništvo cijele ljevice, liberala i dijela desnice protiv fašizma, kao i različitih društvenih skupina i klasa (od radničke i seljačke do sitne i dijela krupne buržoazije)

Karlo Jurak

7. ožujka 2020. / Članci / čita se 8 minuta

Slovački parlamentarni izbori

Konačni pad korumpiranih socijaldemokrata. Prijete uhićenja. Na vidiku koalicija populista i konzervativaca.

Ideja da će Igor Matovič, kojeg su nazivali klaunom parlamenta, političar bez ideologije i programa, strpljivo pregovarati, sastavljati koaliciju i tražiti kompromis za mnoge je na granici znanstvene fantastike. Politička nestabilnost otvara vrata daljnjem nazadovanju

Sofija Kordić

7. ožujka 2020. / Rasprave / čita se 5 minuta

Kognitivni okviri

Lijevi i desni misaoni okviri. Informativne i moralne političke kampanje

Potaknut člankom Hane Samaržije o komorama jeke i epistemičkim balonima, Zvonimr Šikić podsjeća na objašnjenje iz lingvistike i kognitivne znanosti zašto se negiranjem nečijih tvrdo 'uokvirenih' stavova najčešće postiže samo aktivaciju tih stavova i njihovo učvršćivanje. Posebno se osvrće na moralne i političke okvire

Zvonimir Šikić

28. veljače 2020. / čita se 20 minuta / Članci

Pojmovnik

Dostojanstvo i pobuna. Dostojanstvo kralja i dostojanstvo siromaha. Pravo i dostojanstvo. Osobno i dostojanstvo rada.

Paradoks je dostojanstva kao društveno prihvaćene vrijednosti u tomu što je istovremeno riječ o posve subjektivnome konceptu, u mnogome delikatnom sastojku klasičnoga poimanja osobe i modernoga koncepta ljudskih prava, ali i o robustnome zamašnjaku društvenih previranja, piše Žarko Puhovski u članku u kojem prati filozofske koncepte dostojanstva, neuspješne pokušaje pravne teorije te shvaćanje dostojanstva u sindikalnim prosvjedima

Žarko Puhovski

27. veljače 2020. / Članci / čita se 20 minuta

politika i tolerancija

Libertarijanski pogled na pitanje (manjinskih) religijskih uvjerenja. Nizozemsko rješenje

Postoji opasnost da upadamo u vrstu netolerancije prema kognitivnim manjinama, čiji se identitet sastoji od uvjerenja koja se ne mogu empirijski provjeriti, piše Jeremy Shearmur. Primjeri su ideje o Bogu i njegovim učenjima, o tome tko (ili što) bi trebao imati kakvu vrstu prava, a mogle bi se dodati i filozofske teorije koje mogu imati važnu ulogu u razvoju znanosti te ideje o tome hoće li u konačnici teorija evolucije moći objasniti sve fenomene kojima se želi baviti. U pogledu organizacije društvenih institucija Shearmur skreće pažnju i raspravlja o nizozemskom sustavu pilarizacije

Jeremy Shearmur

26. veljače 2020. / čita se 15 minuta / Članci

demografija

Tri scenarija za 2030. godinu. Je li spas u većoj radnoj aktivnosti starijih? Pozitivne i negativne strane starenja.

U prvom dijelu članka Biljana Bašić razgovara o starenju s tri stručnjaka: prof. Puljiz ističe pozitivne uzroke starenja i negativne posljedice; dr. Pokos uočava da demografske promjene, koje se inače smatraju dugoročnima, pretječu ekonomske i socijalne; dr. Šućur govori o starenju i siromaštvu (posebno izdvaja starije žene). U drugom dijelu članka uredništvo iz još neobjavljenog istraživanja Tea Matkovića donosi tri scenarija za 2030. godinu, prema kojima ni povećanje stope zaposlenosti ne jamči više zaposlenih. Aktivne javne politike u području rada se čine neizostavnima

Biljana Bašić

23. veljače 2020. / Članci / čita se 4 minute

etika i istina

Problem ekstremizam. Vrlina intelektualne nesigurnosti. Etika vrijednosti i granice spoznaje.

Ekstremizam i politička, odnosno ideološka polarizacija u naše se doba realiziraju u komorama jeke i epistemičkim balonima. Istražujući putove kojima bi se te pojave i oblici mogli ograničiti Hana Samaržija se oslanja na etiku epistemoloških vrlina, pristup koji donekle predstavlja pomak u odnosu na tradicionalno prosvjetiteljsku uputu na nove spoznaje u suočavanju s dogmatizmom. Osobito važnom pokazuje se sve rjeđa spremnost na intelektualnu nesigurnost

Hana Samaržija

21. veljače 2020. / čita se 14 minuta / Članci

esej

Svijet je naše dvorište. Što zapravo štitimo kad štitimo okoliš

Edo Popović piše knjigu koja će se baviti prostorom u kojem se dodiruju književnost, priroda i ekologija. Ideje.hr zahvaljuju na prilici da već sad objave prvi tekst u knjizi, čije će nastajanje sa zadovoljstvom i dalje slijediti

Edo Popović

13. veljače 2020. / Članci / čita se 19 minuta

ekonomska politika

Skora reindustrijalizacija nije moguća. Šanse ima samo Sjeverozapadna Hrvatska

Reindustrijalizacija je regionalni fenomen, piše Zoran Aralica, u prikazu istraživanja Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta u Zagrebu. Riječ je o regijama koje nisu izložene turizmu, područjima koja nisu glavni gradovi tih zemalja (nema pritiska rasta cijena nekretnina i zemljišta usljed priljeva kapitala izvana), o urbanima, gušće naseljenima i područjima koja su zemljopisno bliže razvijenim zemljama EU, te koja nisu u proteklom razdoblju izgubila značajan dio stanovništva

Zoran Aralica

14. veljače 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta

njemačka

Tiringija, opasno povijesno vraćanje istoga. Izbori koji su uzdrmali Njemačku. Prve političke žrtve

U Tiringiji lijeva je koalicija izgubila vlast, a kad je krajnje desni AfD odustao od svog kandidata i podržao liberala Thomasa Kemmericha, kojega je podupirao i CDU izbio je skandal: prije svega se smatra neprihvatljivim da itko vlada oslanjajući se na AfD, no slučaj neugodno asocira na ulogu Tiringije u izrastanju Hitlerovog pokreta. Već sljedećeg je dana Kemmerich dao ostavku, intervenirala je i kancelarka Angela Merkel, a morala je odstupiti i čelnica CDU-a na saveznoj razini. To međutim ne rješava problem, piše Anđelko Šubić

Anđelko Šubić

19. veljače 2020. / Publikacije / čita se 9 minuta

svijet financija

Znati što reći jednako važno kao znati što učiniti. MMF i neovisnost središnje banke od javnosti. Čestitost i vjerodostojnost.

Komunikacijski priručnik Olge Stankove objavljen 2019. pod naslovom Frontiers of Economic Policy Communications, a u izdanju Međunarodnog monetarnog fonda, s jedne strane kao da je namijenjen pripremi monetarnih i financijskih vlasti zemalja članica za suočavanje s očekivanom krizom, a s druge je strane stidljivi je doprinos MMF-a borbi protiv populizma, piše Božo Kovačević, čijih su nekolicinu tekstova o populizmu Ideje već objavile. Kovačević međutim zapaža da MMF nije dosljedan kad navodi primjere izgradnje povjerenja u institucije i inzistira na karakternim kvalitetama njihovih čelnika. Neki su primjeri kontraprimjeri

Božo Kovačević

14. veljače 2020. / čita se 12 minuta / Članci

nejednakost i ekonomija

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato

Ivo Bićanić

11. veljače 2020. / Članci / čita se 12 minuta

pismo iz amerike

Zašto je očekivana životna dob Amerikanaca sve kraća? Bebi u Pekingu duža nego u Washingtonu. A zdravstvo najskuplje na svijetu

Već desetljećima jedna od glavnih američkih unutrašnjopolitičkih bitaka vodi se oko zdravstvenog osiguranja. Što je uzrok njegovu očitom zaostajanju unatoč ogromnoj potrošnji na zdravstvo piše s puno linkova na izvore i statistiku Ivo Škorić

Ivo Škorić

7. veljače 2020. / Članci / čita se 10 minuta

europska prijestolnica kulture

Puhovski o Rijeci 2020: Dozirani šokovi, pripitomljena provokacija, po uzoru na kasni real-socijalizam

Slične su, režimski umivene provokacije i u starom sustavu služile da se ustanovi koji je dio podržavatelj(ic)a režima odveć zahirio, te se na njih može računati samo kao na rezervoar prosvjeda. Tako se identificiraju oni koji su istovremeno ideologijski dobrodošli, ali i podobni za eventualno ograđivanje vrha od svih koji “teško prihvaćaju promjene u našem društvu“.

Žarko Puhovski

1. veljače 2020. / čita se 17 minuta / Članci

nejednakost

Ginijev koeficijent nejednakosti dohotka 0,44 – 0,51. Hrvatskih 1 posto najbogatijih. HNB-ova anketa o imovini kućanstava

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom

Željko Ivanković

7. veljače 2020. / Aktualno / čita se 12 minuta

Izbori u Slovačkoj

Uspon neonacista omogućen korupcijom u socijaldemokratskoj stranci. Unatoč gospodarskom rastu i liberalnoj predsjednici.

Parlamentarni izbori u Slovačkoj održat će se 29. veljače. Ishod dobrim dijelom određuje suđenje za ubojstvo istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírové u koje su umiješani poslovni partneri vladajuće socijaldemokratske stranke, a što otvara put neonacistima Mariana Kotlebe, samo godinu dana nakon što je za predsjednicu izabrana tolerantna i liberalna Zuzana Čaputova

Sofija Kordić

5. veljače 2020. / Iz medija / čita se 12 minuta

Izdavaštvo

Arapin budućnosti Riada Sattoufa: strip kao umjetnički autobiografski striptiz ili što kad migranti krenu natrag

Kako se postaje tradicionalni desničar, kakav je autoritarni svijet politike osamdesetih, što obiteljima na rascjepu civilizacija nosi tradicionalizam i kako i u kojim bojama odrastaju djeca na razmeđi tih svjetova i puno više od toga otkrivamo u, kako piše The Guardian, emocionalno iskrenom grafičkom prisjećanju.

Ante Alerić

30. siječnja 2020. / čita se 30 minuta / Članci Rasprave

finska

Zemlja koju pokreće kulturna politika. Prisutnost žena u politici drugdje nezamisliva. Izvještaj Snježane Banović iz Finske

Iako smo lišeni čarolije Arktičkoga kruga, polarne noći i Aurore Borealis, iako ne možemo zamisliti ni približno važnost utjecaja žena u politici niti pojmiti neophodnost smještanja kulture, znanosti i obrazovanja u središte društva, od Finaca bismo mogli puno toga naučiti, naročito kad se govori o kulturi i ljubavi prema umjetnosti i obrazovanju koja ujedinjuje i - kako to mnogi ovdje vole reći - pomlađuje i usrećuje

Snježana Banović

26. siječnja 2020. / Aktualno / čita se 13 minuta

pandemije

Virusi i zaraze. Bitka s vremenom i metama koje se miču i mutiraju. Univerzalno cjepivo?

Ljudi danas žive u boljim uvjetima, postoje antiviralni i drugi lijekovi pomoću kojih možemo sanirati sekundarne komplikacije bolesti. No, brzina kojom se infekcija danas može proširiti svijetom je bez presedana. Također  je moguće da virus mutira u puno opasniji oblik. Više nije pitanje hoće li nam se pandemija dogoditi, nego kada, citira Tamara Čačev Dr. Dennisa Carrola, ravnatelja USAID-ove jedinice za „krizna stanja“

Tamara Čačev

25. siječnja 2020. / Članci / čita se 11 minuta

Stogodišnjica rođenja Isaaca Asimova

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni

Dario Hrupec

21. siječnja 2020. / čita se 12 minuta / Članci

knjige

Dodirne točke slikovnice Kralj koji je zabranio mrak s Izvorima totalitarizma Hannah Arendt

Snaga je totalitarne propagande u sposobnosti da izolira mase od stvarnog svijeta i ponaša se kao da je nova stvarnost istina – da je normalizira. Marija Ott Franolić poziva se na Hannah Arendt tumačeći slikovnicu za djecu i odrasle nagrađivane engleske spisateljice i ilustratorice Emily Haworth Booth.

Marija Ott Franolić

27. siječnja 2020. / Članci / čita se 7 minuta

Svijet i novac

Gospodarska kretanja u 2020. Centralne banke promijenile su smjer. Više ne prijeti opasnost od duboke ekonomske krize

Američki je Fed najprije vodio restriktivnu monetarnu politiku, a zatim je, nakon kraće stanke, skrenuo na put ekspanzivne politike, dok je Europska središnja banka prvo povukla neke stimulativne mjere, a potom ih je počela ponovno provoditi. Zahvaljujući tome, gospodarstva zapadnih zemalja zacijelo neće zahvatiti ozbiljna recesija.

Darko Oračić

25. siječnja 2020. / Aktualno / čita se 6 minuta

Održivi razvoj

Milanovićeva izjava o klimatskim promjenama pokazuje da ne razumije. Svijet nakon Davosa

Iako možda nije značajno sudjelovala u globalnim emisijama stakleničkih plinova, Hrvatska će bez ulaganja u razvoj na temelju eko-održivosti biti žrtva klimatskih promjena, komentira Mirjana Matešić izjavu Zorana Milanovića da je licemjerno kad zemlje koje su se razvile zagađivanjem od nerazvijenih traže da smanje emisije.

Mirjana Matešić

18. siječnja 2020. / Članci / čita se 20 minuta

Knjige

Šetači pasa i programeri. Automatizacija zahtijeva vrlo visoke ili nikakve vještine. Što je dobra a što loša ekonomija

Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić

Goran Mihelčić

4. siječnja 2020. / Aktualno / čita se 7 minuta

Europski zeleni sporazum

Godišnje ulaganje od 260 milijardi eura. Zeleno dioničarstvo i zeleni proračun.

Mirjana Matešić izdvaja glavne naglaske iz Europskog zelenog plana objavljenog tek desetak dana nakon što je Europska komisija definitivno formirana. Što se očekuje od industrije, što od država članica i njihovih proračuna, što od obrazovanja i sličnih društvenih segmenata

Mirjana Matešić

6. siječnja 2020. / Aktualno Članci / čita se 15 minuta

rat i mir

Ubojstvo Sulejmanija i zajednička vojna vježba Irana, Rusije i Kine. Ima li veze među tim događajima?

Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata

Božo Kovačević

14. siječnja 2020. / čita se 2 minute / Publikacije

foto klub

Samo ljubav, prema prirodi, prema ljepoti. MAK, Frida i ptice

Kad me susjed pita zašto me baš svaki put vidi s kamerom, podvalim mu jednostavno objašnjenje: da mi ne bude dosadno šetati psa. Ribiče sa Savice, uostalom, nitko ne pita kako mogu satima zabacivati udicu. Znam da im je uzbudljivo.

Miroslav Ambruš Kiš

10. siječnja 2020. / Članci / čita se 4 minute

predsjednički izbori

Ako svi uvijek glasaju za svoje, a glasaju, kako je Milanović ipak pobijedio? Tajna je – split ticket!

Medijalni birač iz američke politologije je mit. Birač koji bi na jednim izborima glasao za HDZ, a na drugima za SDP ne postoji. Na njemu se ne može temeljiti izborna strategija, piše Marko Grdešić i otkriva kako je ipak Milanović pobijedio (premda je Josipović izgubio)

Marko Grdešić

12. siječnja 2020. / Članci / čita se 10 minuta

izbori, rekapitulacija

Je li Milanovićeva pobjeda opovrgnula da je Hrvatska većinski desno orijentirana? Ili je nemoguće zbrojiti koliko ima desničara i ljevičara

Ljudi koji su lijevo orijentirani posljednjih godina nastupaju s a priori 'manjinske' pozicije: „nas prosvijećenih i civiliziranih je manje, većina je zatucana, zalupana, primitivna itd.“ Tu se, naravno, onda otvara i pitanje demokracije koja po definiciji radi u korist 'zatucane većine'. Može li se Milanovićeva pobjeda tumačiti kao usporavanje desnog populizma, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

9. siječnja 2020. / čita se 6 minuta / Rasprave

RASPRAVE

USTAVNOST I ZAOSTALOST: Nemogućnost društvene promjene u Hrvatskoj uslijed pravnih zapreka ustavnosti

Postoje li pravne zapreke ustavnosti, tj. pravnom ograničavanju državne vlasti, koje onemogućavaju društvenu promjenu i time trajno održavaju Hrvatsku jednom od najzaostalijih država Europske unije i čitave Europe, pita se profesor Ivan Padjen, na početku rasprave čija je skraćena inačica izložena kao pozvano priopćenje "Ograničenje državnih vlasti ustavom (konstitucionalizam)" na 11. Kongresu studenata prava u listopadu 2019. Ljubaznošću profesora Padjena Ideje.hr ovdje objavljuju sažetak, a na poveznici na kraju članka i cjelovitu verziju rasprave.

Ivan Padjen

4. siječnja 2020. / Rasprave / čita se 6 minuta

uz početak dvadesetih

Tvrdoglavo sljepilo ili kako smo se zatekli u ovome što nas je snašlo. Nova generacija lidera

Kako se uopće uvedemo u takvo stanje svijesti, da ignoriramo očitosti, označavajući ih kao nezamislivosti? Kako smo postali zombie orthodoxies, piše Andreja Pavlović. Svijet će se u sljedećih dvadeset promijeniti više nego u prethodnih dvjesta godina

Andreja Pavlović

4. siječnja 2020. / Članci / čita se 13 minuta

film

Klasik kojeg se ne smije ostaviti zaboravu. Da se ne zaboravi sloboda. Altman i narativ u igranom filmu

Prema Ljiljani Mikulčić najbolji film Roberta Altmana je Gosford Park, no radi prikaza načina njegova rada prvo detaljno opisuje film Kratki rezovi a zatim upućuje na nezaboravna djela u kojima ispituje granice žanrova, Nashville, Kockar i bludnica, The Company itd. Kako je Altman radio s glumcima i - najvažnije - što njegovi filmovi govore o ljudima, a kakav dojam ostavljaju na gledatelje

Ljiljana Mikulčić

28. prosinca 2019. / čita se 15 minuta / Članci

industrija dugovječnosti

Dva tipa starenja: životni vijek duži; manje uspjeha s produženjem kvalitete života. Eliksiri mladosti, prodavači magle

U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti

Tamara Čačev

28. prosinca 2019. / Aktualno / čita se 3 minute

predsjednički izbori

Kako je dohodak utjecao na izbor kandidata, kako (ne)zaposlenost i fakultetsko obrazovanje?

Kandidati desnice bolje rezultate ostvaruju u onim teritorijalnim jedinicama u kojima je stopa nezaposlenosti viša, u kojima je dohodak manji te u kojima je manje fakultetski obrazovanog stanovništva. Za ljevicu važi obrnuto.

Marko Grdešić

30. prosinca 2019. / Publikacije Rasprave

Povijest i sadašnjost

Desetljeća ideoloških transformacija. Prešućeni trijumf nacionalizma

Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća

Božo Kovačević

13. prosinca 2019. / Aktualno Članci / čita se 10 minuta

in memoriam

Do posljednjeg daha. Uz smrt Željka Rohatinskog (1951 – 2019), guvernera Hrvatske narodne banke u dva mandata

Ovim člankom u znak sjećanja na guvernera Rohatinskog želim potvrditi da jest bio persona non grata, barem nakon mandata, da je bio žrtva teške društvene bolesti kojoj se do posljednjeg daha suprotstavljao, prije svega kao čovjek, emotivac. Kasno je za ispravljanje te nepravde prema njemu, ali nije kasno iz njegova slučaja izvesti pouke, za što je i sam imao malo nade

Željko Ivanković

24. prosinca 2019. / Članci / čita se 10 minuta

kina i hrvatska

Hrvatska na kineskom Putu

Kina sustavno u Europi iskorištava razvojne teškoće zemalja poput Grčke i Italije, da se i ne govori o zaostalijim zemljama istočne i jugoistočne periferije, preko kojih prodire i u Unijine zemlje jezgre. Kinezi su u posljednje vrijeme pokupovali udjele u nekolicini mediteranskih i drugih europskih luka, a nedavno su počele i operacije iz Luke Rijeka prema Budimpešti i Beogradu. Kakve su reakcije

Ratko Bošković

27. prosinca 2019. / Članci / čita se 8 minuta

pravo i pravosuđe

Koliko koštaju boli, koliko strah? Koliko dijelovi tijela, smrt? Što kažu suci, a što odvjetnici

Za smrt ili naročito teški invaliditet bračnog ili izvanbračnog druga i djeteta odšteta iznosi 220.000 kuna. Za jake bolove, po danu se dosuđuje 370 kuna, za srednje bolove 220 kuna, za slabe 70,00 kuna, a za pretrpljeni strah između 2200 i 30.000 kuna. Iznosi su utvrđeni prije 17 godina otkad je prosječna plaća, koju Vrhovni sud uopće nije uvrstio u orijentacijske kriterije, porasla 74 posto. Odvjetnici su osnovali radnu skupinu

Biljana Bašić

18. prosinca 2019. / čita se 15 minuta / Članci

što se događa u čileu

Pobuna u Čileu iz prve ruke, zašto je izbila, što je u njoj jedinstveno za latinskoameričkog jaguara, a što slično drugim prosvjedima

Trideset je godina zemlja, barem na prvi pogled, izgledala u redu, piše Alejandra Mancilla. Čile se 2010. godine kao prva latinskoamerička država pridružio OECD-u. Od gotovo 18 milijuna stanovnika manje od 10 posto je 2013. živjelo u siromaštvu, nasuprot 38 posto 1990. godine. No kad su izbile pobune otkriveni su i drugi podaci te da sustav i Ustav ne služe građanima, osobito ne većinskoj 'polu-rasi' Mješanaca

Alejandra Mancilla Drpic

10. prosinca 2019. / Aktualno / čita se 8 minuta

britanski izbori i brexit (1)

Prepoznavanje. O promjenama u britanskom društvu koje su dovele do Brexita.

U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora

Jeremy Shearmur

16. prosinca 2019. / Članci / čita se 15 minuta

škorić i to je amerika

Trećina Amerikanaca ili nema novca za liječenje ili uopće nema zdravstveno. Ekonomija raste

Oni koji će glasati za milijadera, već imaju svoj izbor u Bijeloj kući. Drugima, o kojima ovdje piše Ivo Škorić, treba ponuditi alternativu, a ne alternativnog milijardera. Milijarderi medju demokratima čine grešku ako to previđaju, zaključuje

Ivo Škorić

14. prosinca 2019. / čita se 22 minute / Članci

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Osnivanje i ime prve suvremene hrvatske stranke. Godišnjica odluke o višestranačkim izborima

Ovog se tjedna navršilo 30 godina otkako je 10. prosinca 1989. Savez komunista Hrvatske donio političku odluku o višestranačkim izborima. Kako je tekao proces osnivanja prve hrvatske političke stranke, kako je izabrano ime i politička ideologija o kojoj osnivači nisu znali baš puno, svjedoči Božo Kovačević, jedan od inicijatora

Božo Kovačević

24. prosinca 2019. / Članci / čita se 11 minuta

demografija i demokracija

Rješavanje problema broja stanovnika i rješavanje problema broja ‘nas’ dva su potpuno različita problema

Demografski kompleks, krivo postavljen, sekundaran je i ustvari minoran, piše Ivo Bićanić. Riješit će se kad se riješe primarni problemi. Koji?

Ivo Bićanić

4. prosinca 2019. / Rasprave / čita se 16 minuta

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju

Sto inačica novog Zakona. Hibridni sustav napredovanja. Ukidanje matičnih odbora, odgovornost institucija

I ova administracija, kao i mnoge prije, poduzima značajne promjene u upravljanju sustavom znanosti i visokog obrazovanja bez javno obznanjenih politika (policy) koje bi jasno ukazale na ciljeve promjena te instrumente koji bi ih trebali poduprijeti, pišu Petar Pervan i Tvrtko Smital u analizi Nacrta promjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koje državni tajnik Tomo Antičić predstavlja institucijama. U prvom od dva članka koje će objaviti Ideje.hr, fokusiraju se na predložene promjene u sustavu napredovanja i ukidanje matičnih odbora i izbora u znanstvena zvanja

Petar Pervan i Tvrtko Smital

6. prosinca 2019. / Rasprave / čita se 11 minuta

Izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (2)

Instituti bez vizije, sveučilišta bez rješenja. Izvrsnost između kolaboracije i kompeticije. Plaće.

U drugom članaku svoje rasprave o Nacrtu izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Petar Pervan i Tvrtko Smital propituju predložena rješenja o Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, zatim pitanja organizacije i autonomije sveučilišta i javnih instituta te vrednovanja ustanova i znanstvenog rada

Petar Pervan i Tvrtko Smital

8. prosinca 2019. / čita se 20 minuta / Aktualno Članci

PISA

Estonija i PISA: zamjetno mala razlika u uspjehu djece iz obitelji višeg i nižeg socioekonomskog statusa. Vrlo uspješni

U sistemima koji vjeruju u transformativnu moć obrazovanja odmalena se usvaja 'growth mindset', odnosno optimizam da se inteligencija za života može popraviti, piše Petra Jurlina u svojem osvrtu na PISA test iz estonske perspektive. Nema ga 44 posto hrvatskih i 60 posto ispitanih učenika Kosova i Makedonije

Petra Jurlina

25. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 7 minuta

osvrt

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.

Božo Kovačević

28. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 9 minuta

zbivanja i pojmovi (2)

Realni i javni sektor. Tko koga izdržava? Zašto je rast javnog sektora neizbježan

U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?

Ivo Bićanić

26. studenoga 2019. / Aktualno Rasprave / čita se 6 minuta

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

Ivo Bićanić

23. studenoga 2019. / čita se 18 minuta / Članci

Knjiga Permanent Record

Stranac u današnjem zeitgeistu: britka, ali plitka autobiografija Edwarda Snowdena, prava knjiga u krivo vrijeme?

Najozloglašeniji zviždač predtrumpovskog razdoblja objavio je knjigu fascinantnih epizoda koja si, poput američkog obavještajnog programa, zadaje velike ambicije, no daje miješane rezultate, piše Goran Mihelčić. Snowdena je pregazila era hipernormalizacije korupcije, populizma i laži pa izgleda kao zaostatak iz dalekog geološkog doba javne odgovornosti

Goran Mihelčić

14. studenoga 2019. / Članci / čita se 13 minuta

Zašto iseljavaju i bi li se vratili

Iseljavanje visokoobrazovanih: prihodi, ali i korupcija, opći osjećaj netrpeljivosti u društvu …

Više od četiri petine uzorka ne odbacuje mogućnost povratka u Hrvatsku, a kao ključne stvari koje bi se trebale promijeniti da se vrate ističu poboljšanje ekonomskih prilika te smanjenje korupcije, piše Zvonimir Galić u prikazu istraživanja „Gore je bolje“ provedenog na više od 1000 ljudi koji su napustili Hrvatsku nakon njenog ulaska u EU. Visokoobrazovani češće kao ključne čimbenike povratka ističu još i smanjenje općeg osjećaja netrpeljivosti u društvu

Zvonimir Galić

23. studenoga 2019. / Članci / čita se 19 minuta

Prikaz

Monetizacija i demonetizacija. Cijena dostojanstva, poštovanja i ugleda, tijela i života. Fer cijena

Svi su se složili da bivšim istočnonjemačkim političkim zatvorenicima novac ne može biti adekvatna kompenzacija, ali i da kompenzacija mora biti i novčana. No što je fer naknada u njihovom i u slučajevima kad se plaća tjelesna povreda ili novčano izražava poštovanje, primjerice u minimalnoj plaći? U odnosu na sve što se mjeri novcem, omjer razmjene na tzv. slobodnom tržištu u suvremenom je svijetu – vrlo mali, zaključuje se u prikazu odličnog zbornika Money as God

Željko Ivanković

13. studenoga 2019. / Članci / čita se 15 minuta

O Drugom spolu - 70 godina poslije.

Zašto uopće proučavati nečiji život – a ne samo djelo? Autobiografsko čitanje Simone de Beauvoir

Kad me pitaju što me učinilo feministicom, prvo pomislim na majčinstvo zbog kojega sam spoznala goleme razlike u muškoj i ženskoj situaciji. No kad pomislim na tekst koji me oslobodio i ohrabrio da budem svoja, to bi zasigurno bio roman Simone de Beauvoir Uspomene dobro odgojene djevojke. Čitala sam ga nekoliko puta s 18 godina i zapravo se ne sjećam njegova sadržaja – ali vrlo dobro pamtim osjećaj slobode koji sam u njemu pronašla. Isti taj osjećaj, desetljećima kasnije, podario mi je i Drugi spol

Marija Ott Franolić

23. studenoga 2019. / čita se 12 minuta / Članci

diskusija

Što je što. Preoznačavanje liberalizma od von Misesa do Engelsa. Ni socijalizam i nacionalizam nisu što su bili

Nacionalizam, liberalizam i socijalizam, krenuvši ateleološki, završili su u opasnoj i dogmatskoj teleologiji i eshatologiji, nalik religijskoj. Koliko prostora ostaje za optimizam u pogledu ostvarenja ideje slobode kao glavne i genuine ideje moderniteta

Karlo Jurak

12. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 12 minuta

30. godina pada berlinskog zida

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

Nama su dragocjena ostavština  i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll  jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije

Sofija Kordić

9. studenoga 2019. / Aktualno / čita se 26 minuta

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor

Dejan Jović