pola stoljeća od 68.

Fantazmokracija!? Postumni trijumf kultur-talibanske uobrazilje nad revolucionarnošću polit-idiota

Pokret 1968. izbio je kao nezajažljiva globalna ambicijna za promjenom, i to u vrijeme kad je mnogo više ljudi nego danas smatralo da se svijet pozitivno razvija, piše Puhovski u članku u kojem detaljno analizira zašto je izostala radikalna promjena poretka (revolucija), kakav je bio utjecaj 68. na umjetnost, kakav odnos prema znanosti, što se sve promijenilo u svakidašnjem životu te kako desetljećima pokret inspirira copycat prosvjednike. Na kraju članka opisuje kako je u Jugoslaviji pokret zagovarao liberalne ideje suprotstavljajući se socijalnoj osnovi tih ideja

Žarko Puhovski / 16. lipnja 2018. / Članci / čita se 21 minutu

18. lipnja 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Rasprave

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu

Milan Deskar-Škrbić

18. lipnja 2018. / Aktualno

poziv na raspravu zašto je hrvatska zaostala (2)

Može li se javnim financijama utjecati na razvoj? Kako?

Rasprava o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja održat će se u utorak, 19. lipnja u 15:00 sati u Ulici Florijana Andrašeca 18a/1. Uvodničari su prof. Boris Cota i Milan Deskar – Škrbić. U raspravi sudjeluju: prof. Ljubo Jurčić, dr. sc. Željko Lovrinčević, dr. sc. Damir Novotny, prof. Zdravko Petak, Vilim Ribić, prof. Nenad Zakošek i drugi.

Ideje.hr

15. lipnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

društveno vlasništvo u 21. stoljeću

U Hrvatskoj je hrabrost predložiti rješenja iz uspješnih zemalja: Zašto ne osnovati narodni turistički fond

Kako bi moglo izgledati društveno vlasništvo za 21. stoljeće? Ovdje predlažem osnivanje fonda koji bi bio sličan sovereign wealth fondovima koji već postoje u brojnim zemljama. U Hrvatskoj bi se mogao temeljiti na prihodima turističkog sektora. Fond bi u manjem postotku, primjerice 10 ili 20 posto, ušao u vlasničku strukturu većih turističkih kompanija te bi svakom punoljetnom građaninu isplaćivao godišnji prihod. Takva institucija bi mogla imati podršku i lijevih i desnih građana. Ona sama po sebi nije dovoljna da bismo demokraciju proširili na privredu, ali bi mogla vratiti vjeru u javni interes te pomoći da se otvore i druge teme iz područja ekonomske demokracije.

Marko Grdešić

13. lipnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

Europski semestar i zapošljavanje (1)

Politika zapošljavanja, ako postoji, potpuno zanemaruje ljude: Začelje je rezervirano za Hrvatsku i u pogledu obrazovanja odraslih

U trenutku kada Europska komisija izlazi sa svojim godišnjim preporukama zemljama članicama u sklopu Europskog semestra, jasno je više nego ikad prije kako hrvatski pristup rješavanju problema nezaposlenosti gađa ,,u ništa''. Pola desetljeća nam, iz godine u godinu, vanjski eksperti trube o potrebi ulaganja u ljudski kapital, a Hrvatska novac uporno baca u prazno

Mario Munta

7. lipnja 2018. / Aktualno / čita se 5 minuta

uz svjetsko prvenstvo u nogometu

Nadežda Čačinovič se priprema za prvenstvo. Skuplja sličice za album Panini. Ali, ima problema

Dopuštam svakome da to smatra očitim dokazom mentalne regresije. To me ne brine: poteškoća je prije svega u tome što nema normalnog kruga vršnjaka da razmjenjujem sličice pa je stvar nepotrebno skupa, piše prof. Čačinović. No to nije sve - autorica ne uspijeva odoljeti zovu filozofije umjetnosti i pitanja o smislu života

Nadežda Čačinovič

8. lipnja 2018. / Članci / čita se 29 minuta

Monetarna politika

Njemački zahtjevi za monetarnom stabilnošću eurozone – razuman strah od hiperinflacije ili dogmatsko gušenje proizvodnje i radnih mjesta?

Njemačka marka bila je primjer valute koja ima stabilnu vrijednost. Darko Oračić iscrpno opisuje "jastrebovsku" tradiciju Nijemaca u monetarnoj politici, njezin povijesni korijen u vremenima njemačke marke te suvremene izdanke u razdoblju nakon njezine zamjene eurom. Značaj takvih stavova mogao bi se još povećati ako na čelo Europske centralne banke dođe Nijemac

Darko Oračić

10. lipnja 2018. / Aktualno / čita se 3 minute

Uz početke globalnog trgovinskog rata

Na svijetu ima posla i za manje efikasne: doktrina komparativne prednosti koju mnogi ne razumiju

Pretpostavimo da su Amerikanci efikasniji od Kineza u proizvodnji i soje i čelika, započinje Zvonimir Šikić objašnjenje doktrine komparativne prednosti, koju - kaže - mnogi ne razumiju, a u povodu Trumpove najave globalnog trgovinskog rata. Ne znači to da je isplativije ako Amerikanci proizvode i jedno i drugo. Naprotiv, kako razlika u efikasnosti nije jednaka ipak je isplativije da Kinezi (Europljani ...) proizvode nešto u čemu su Amerikanci također efikasniji. Što?

Zvonimir Šikić

6. lipnja 2018. / Aktualno / čita se 10 minuta

Tržište rada i obrazovna politika (2)

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.

Ozana Nadoveza

7. lipnja 2018. / čita se 21 minutu / Članci

nova talijanska vlada

Na cijelom je svijetu hladan ostao jedino predsjednik Italije Mattarella. A to mu je i ustavni zadatak

Stranim je komentatorima talijanske politike oduvijek teško razlučiti fikciju od stvarnosti, pojavno od sadržajnog, jer su politički narativ i komunikacija izrazito teatralni, a nerijetko i krajnje neozbiljni, objašnjava Aleksandra Šućur. Iza te "buke i bijesa" stoji procedura odmjeravanja snaga i biranja politika, u kojoj je čak moguće da su stranke u vladi u koaliciji s oporbenim strankama. Nova talijanska vlada sastoji se od jakobinskog žara i diletantizma, a percipiraju je desnom

Aleksandra Šućur

31. svibnja 2018. / Članci / čita se 11 minuta

biologija

Deekstinkcija: Čovjek će uskoro moći rekreirati izumrle vrste, ali koje da vrati u život? Hoće li tek to narušiti bioravnotežu

Dr. George Church, ekscentrični doajen molekularne biologije i veteran dekodiranja genoma, bacio se na područje sintetske biologije na kojoj se i temelje noviji pristupi u oživljavanju izumrih organizama. Postoji mogućnost da mamut bude rekonstruiran za dvije godine

Tamara Čačev

24. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

FILM I POEZIJA

Godard je rekao: Film je započeo s Griffithom, a završava s Kiarostamijem. Abbas Kiarostami – vizualiziranje tišine

Posljednji film slavnog iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija 24 Frames gledalo je u Kinu Tuškanac u sklopu Subversive film festivala samo tridesetak gledatelja. Ljiljana Mikulčić piše da je riječ o jednom od najvažnijih redatelja u povijesti filma

Ljiljana Mikulčić

31. svibnja 2018. / čita se 12 minuta / Članci

fizika i ljudi

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

Kako laik o kvantnoj fizici ne zna praktički ništa a Feynman, Bohr, ljudi koji su gradili kvantnu teoriju kažu da to nitko ne može razumjeti, ne treba čuditi da su šarlatani prepoznali zlatni rudnik. Pridjev kvantno modernom obmanjivaču garantira uspjeh. Dario Hrupec objašnjava da relacija neodređenosti međutim ne znači da je sve neodređeno kao što ni teorija relativnosti ne tvrdi da je sve relativno

Dario Hrupec

20. svibnja 2018. / Članci / čita se 15 minuta

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Željko Ivanković

18. svibnja 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine

Ozana Nadoveza

13. svibnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

fizika

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

Etiketa kandidata za teoriju svega obično se lijepi na model koji je univerzalan (u smislu da ujedinjuje ranije partikularne modele i opisuje sve fenomene na najmanjim skalama) i matematički elegantan. Ivica Smolić piše o pokušajima da se opis cijele prirode svede na par osnovnih jednadžbi: Prelazimo li iz „ere redukcionizma“ u „eru izranjajućih fenomena“? Dolazi li atribut „fundamentalan“ u pitanje? Bi li bez redukcionizma naša slika svijeta ipak bila nepotpuna

Ivica Smolić

4. svibnja 2018. / Članci / čita se 13 minuta

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

9. svibnja 2018. / Publikacije / čita se 7 minuta

knjiga

Laž leti, istina šepa za njom! Dobar, loš ili zao – Populizam u Hrvatskoj

Studija o populizmu u Hrvatskoj, autora Marijane Grbeše i Berta Šalaja, profesora sa Fakulteta političkih znanosti, nedavno je predstavljena u Studentskom centru u Zagrebu, a poslije i u nekolicini medija. Na prvom predstavljanju govorila je Jasmina Popović, komentatorica HRT-a, čiji govor o odnosu medija i populizma donosimo ovdje

Jasmina Popović

13. svibnja 2018. / Publikacije / čita se 12 minuta

Why Liberalism Failed – prikaz knjige

Današnji je svijet loš jer je liberalizam od početka postavio stvari nakrivo

Glavna je teza knjige Why Liberalism Failed, da je na vrhuncu svojeg ostvarenja liberalizam pokazao da je utemeljen na principima koji neizbježno proizvode patologije. Iako ima mnoge mane, knjiga zahvaća korijene liberalizma, na razini kritike ideja njegovih filozofskih utemeljitelja Francisa Bacona, Thomasa Hobbesa, Johna Lockea. Fokusirana je na američku situaciju no mnoga zapažanja vrijede i drugdje

Leon Cvrtila

24. travnja 2018. / čita se 8 minuta / Članci

zdravstvo i politika

Uz neodgovornost građana prema zdravlju i mala izdvajanja za zdravstvo Hrvatska ima rezultate iznad očekivanih. Kako?

U publikaciji State of Health in the EU Europska je komisija predstavila glavna obilježja, izazove i probleme zdravstvenih sustava u zemljama članicama. Radi se o poredbenoj analizi zdravstvenih sustava prema nekoliko ključnih obilježja: zdravlje, čimbenici rizika, zdravstveni sustav te rad zdravstvenog sustava. Nije iznenađenje da prema većini pokazatelja spadamo među lošije zdravstvene sustave u EU. Međutim, Šime Smolić dodatno je pojasnio situaciju vlastitim izračunima postotka ljudi starijih od pedeset koji piju po pet lijekova dnevno ili su u posljednjih 12 mjeseci bile hospitalizirane te drugim pokazateljima

Šime Smolić

13. travnja 2018. / Članci / čita se 10 minuta

Zašto Hrvatska zaostaje (4)

Od plana do klana: “Balkanska bolest” je destruktivno poduzetništvo; kronizam očekivano negativan, ali familijarizam zbunjuje

Drugi dio uvodnog izlaganja na stručnoj raspravi o tome Zašto Hrvatska zaostaje. U prvom je dijelu objašnjena razlika između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postaviljeno pitanje je li zaostajanje posljedica činjenice da Hrvatska pripada među iliberalne demokracije. U drugom je dijelu prikazano šest simptoma balkanske bolesti i rezultati istraživanja prema kojem imamo destruktivno poduzetništvo

Velibor Mačkić

29. ožujka 2018. / Aktualno

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Ideje.hr

20. travnja 2018. / Članci / čita se 31 minutu

kazalište i politika

Promet na pravcu Zagreb-Beograd i Beograd-Zagreb nakon Drugog svjetskog rata. Kako je (i zašto) obnovljen kazališni život

U pet nas slika teatrologinja Snježana Banović podsjeća na 70 godina rada Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu, s naglaskom na ulogu hrvatskih glumaca, redatelja i drugih kazališnih poslenika u pokretanju i afirmaciji tog kazališta osnovanog dekretom, s ciljem i misijom. Tko je u Beograd otišao samovoljno, tko se udomaćio, a tko nikako nije mogao svladati jezik

Snježana Banović

7. travnja 2018. / čita se 7 minuta / Članci

Sukob interesa (1)

Zašto je u mladim demokracijama nužna kodifikacija sukoba interesa, iako njegova razumljivost proistječe iz načela prirodnog prava

Dalija Orešković, donedavna predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u ovom prvom članku za Ideje.hr objašnjava što se i kako štiti načelom o sprečavanju sukoba interesa, kakva je razlika između sukoba interesa i korupcije, te pojašnjava da sukob interesa nije ograničen samo na nositelje javne vlasti. Kako se sukob interesa sprečava u zemljama u kojima je politička kultura uspostavila minimum standarda dobre prakse?

Dalija Orešković

27. ožujka 2018. / Aktualno / čita se 6 minuta

NE-Zaposlenost

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan

Jelena Ostojić

27. ožujka 2018. / Članci / čita se 10 minuta

Što je prekarijat

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

Hrvatsko sociološko društvo organiziralo je raspravu o mogućnosti da rad i kapital u Hrvatskoj sklope novi društveni ugovor. Taj naslov društvene odnose svodi na ekonomske, iz vida ispušta da su se kapitalizam, rad i kapital - transformirali, a rad i kapital djelomično i pretopili. Neupitni rast nejednakosti ipak zahtijeva da se afirmiraju prava novih društvenih slojeva (klasa), no ne samo ekonomska, nego i građanska, socijalna i politička prava, pa i kulturna

Željko Ivanković

2. travnja 2018. / Aktualno / čita se 11 minuta

zašto hrvatska zaostaje (2)

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

Nezavisni sindikat znanosti organizira u utorak u 14:00 prvu stručnu raspravu pod naslovom Zašto Hrvatska zaostaje? U prethodnom, također pripremnom članku za tu diskusiju, Višeslav Raos ispitivao je tezu je li zaostajanje posljedica zanemarivanja demokratskih standarda a u ovom iznosi niz pokazatelja društvenog zaostajanja na koje se inače manje obraća pažnja. Na primjer, Hrvatska odskače po neaktivnosti (a ne samo nezaposlenosti) mladih. Ta vrsta pokazatelja, uz pokazatelje rizika od siromaštva, ulaganja u znanost i sl. ukazuje koliko je neadekvatno Hrvatska odgovorila na krizu. Tri zemlje, Češka, Slovačka i Slovenija, koje su odskakale u demokratskom razvoju, najbolje stoje i prema pokazateljima društvenog razvitka. Hrvatska je u skupini zemalja koje najviše zaostaju, s Bugarskom i Rumunjskom

Višeslav Raos

28. ožujka 2018. / Članci / čita se 9 minuta

zaštita okoliša

Šteta od plastike u okolišu nadmašuje profit svjetske industrije plastike: Je li Europska komisija našla rješenje?

Europska komisija je pozvala poduzeća da do 3. lipnja daju svoje samo-obvezujuće izjave o vrsti i načinu doprinosa povećanju udjela reciklirane plastike. Ako se dobrovoljni doprinosi ne približe ciljanoj razini od 10 milijuna tona reciklirane plastike u novim proizvodima na EU tržištu do 2025. godine, EK će posegnuti za uvođenjem obvezujućih mjera

Mirjana Matešić

27. ožujka 2018. / čita se 8 minuta / Aktualno

PISA testovi

Veza stupnja razvoja i PISA testova: naši učenici uglavnom bolji od očekivanja, ali sve lošiji

Što je zemlja razvijenija, to su ostvareni prosječni rezultati na Pisa testovima viši, a postoji i veza rezultata i javnih izdataka za obrazovanje te pokrivenosti populacije srednjim školama. Kakve su rezultate pokazali hrvatski učenici s obzirom na navedene pokazatelje?

Ozana Nadoveza

24. ožujka 2018. / Članci / čita se 17 minuta

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Dario Hrupec

11. ožujka 2018. / čita se 12 minuta / Članci

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)

Višeslav Raos

13. ožujka 2018. / Članci / čita se 10 minuta

izbjegavanje poreza (1)

Pljačka stoljeća, a sve po zakonu i uz pisanu dozvolu vlasti

Zakonitim izbjegavanjem poreza mahom se koriste multinacionalke, na štetu manjih trgovačkih društava i građana, koji plaćaju više. Iako je na prvi pogled riječ o kontradikciji, zakonito izbjegavanje poreza ipak je zabranjeno u razvijenim zakonodavstvima a i u hrvatskom. U prvom članku u seriji prikazuje se veza državnih potpora i izbjegavanja poreza te podsjeća da već nekoliko godina Europska komisija provodi istragu poreznih mišljenja koje izdaju zemlje članice a na temelju kojih trgovačka društva izbjegavaju poreze

Nevia Čičin-Šain

15. ožujka 2018. / Članci / čita se 8 minuta

Singularitet

Što se krije u crnoj rupi? Postoji li rješenje za nerješive probleme gravitacijske fizike

Singularitete gravitacijske fizike imamo na početku samog vremena, u Velikom prasku, i na kraju silovitog kolapsa materije u kakvom nastaju crne rupe. Oni nas podučavaju kako klasična opća teorija relativnosti nije cijela priča o svemiru u kojem živimo

Ivica Smolić

14. ožujka 2018. / Članci / čita se 8 minuta

izbjegavanje poreza (2)

Apple je imao dobit u desetcima milijardi dolara, porez plaćao samo na milijune, prema efektivnoj stopi od 0,005 posto

U drugom članku o tome kako multinacionalke izbjegavaju porez, autorica objašnjava da je irska porezna uprava izdala perfektno legalna rješenja koja međutim nisu odražavala ekonomsku stvarnost, zbog čega je Europska komisija naložila da Apple naknadno plati 13 milijardi eura poreza uvećano za kamate

Nevia Čičin-Šain

16. ožujka 2018. / Članci / čita se 5 minuta

izbjegavanje poreza (3)

Slučaj Fiat: po stvarnim tržišnim uvjetima porezna osnovica bi bila i do 20 puta viša

U posljednjem nastavku o zakonitim utajama poreza prikazano je zašto je EU naložila Luksemburgu da naplati porez od Fiata. Na kraju je uputa na knjigu autorice koja analizira "postojeće stanje hrvatskog sustava mjera za suzbijanje zakonitog izbjegavanja poreza na dobit, koristeći se metodom komparacije sa drugim pravnim porecima"

Nevia Čičin-Šain

10. ožujka 2018. / Aktualno / čita se 5 minuta

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj u usporedbi s drugim europskim zemljama. Analiza hrvatskog izvoza na istok

Članak o antibioticima objavljen je u stručnom časopisu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a novi broj časopisa Hrvatskog društva za operacijska istraživanja donosi rad u kojem se ispituje zašto tržišta istočne Europe dominiraju u hrvastkom izvozu

Karlo Vajdić

3. ožujka 2018. / Članci / čita se 9 minuta

Psihologija materijalizma

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

Ovaj je članak samo kratka refleksija o psihološkim aspektima potrošnje i materijalizma kao vrijednosti, piše Mušura Gabor. Ističe da materijalizam izaziva češći osjećaj negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga) a da su pozitivni osjećaji (sreća, veselje, vitalnost) manje učestali. Prikazuje zaključke istraživanja o materijalizmu kao vrijednosti u Hrvatskoj te kakva je njegova povezanost s iseljavanjem

Andrijana Mušura Gabor

24. veljače 2018. / Članci / čita se 18 minuta

Slučaj &TD (1)

Kulturocid u Savskoj 25 u Zagrebu: strateška devastacija povijesno utvrđenog identiteta

Nestanak prijeti i Teatru &TD, koji više od 50 godina uspješno radi u sklopu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U ovom prvom članku posvećenom tom slučaju Snježana Banović opisuje neizmjerno značenje tog kazališta za našu kulturnu povijest i identitet. U sljedećem će članku opisati kako se u sličnim situacijama postavljaju Francuzi

Snježana Banović

9. veljače 2018. / Publikacije / čita se 19 minuta

Prikaz

Primo Levi: U Lageru nema ni kriminalaca ni luđaka

Nedavno je Fraktura ponovo objavila knjigu Prima Levija Zar je to čovjek, a pod naslovom Utopljenici i spašeni i četiri desetljeća poslije napisan komplement čuvenoj prvoj knjizi. Uz mnoštvo uvjerljivih citata vrijednost je prikaza Srđana Dvornika u opisu koliko svijet izvan Lagera nije u stanju pojmiti što se događalo unutra. I nije spreman ni slušati

Srđan Dvornik

12. siječnja 2018. / Publikacije / čita se 11 minuta

Prikaz knjige

Homo Deus: Homo sapiens je suvišan i zatarjeli algoritam

Nakon vrlo uspješne knjige Sapiens, o povijesti čovjeka do početka 21. stoljeća, Harari je objavio knjigu Homo Deus, kratku povijest budućnosti u kojoj najavljuje nestajanja čovjeka kao zastarjelog algoritma na način da bude sveden na podatak

Nada Švob-Đokić

17. siječnja 2018. / Članci / čita se 6 minuta

OBLJETNICE

Petina Nobelovih nagrada za fiziku u četvrt je stoljeća otišla astrofizičarima. Zašto?

Potkraj prošle godine proslavljeno je četvrt stoljeća Hrvatskog astronomskog društva. Što se u tom razdoblju dogodilo u znanosti, a što kod nas? Zašto djecu oduševljava astronomija, piše Vladis Vujnović

Vladis Vujnović

28. prosinca 2017. / Publikacije / čita se 14 minuta

Prikaz

Knjiga koja je akademsku Ameriku podigla na noge: Nancy MacLean “Okivanje demokracije”

Koliko god kritizirali gotovo sigurno pristran prikaz dosad nepoznatog političkog djelovanja nobelovca Buchanana na jačanju libertarijanskog pokreta, sila detaljne dokumentacije i izvora gradi zdanje kompromitirajućih činjenica. Knjiga punu vrijednost dobiva se tek s reakcijama, pozitivnim i negativnim, koje je pokrenula

Leon Cvrtila

29. prosinca 2017. / Rasprave

Stenogram i snimka rasprave o crony kapitalizmu

Hrvatski kapitalizam: određen sustavom ili tradicionalnim kulturnim vrijednostima

U povodu slučaja Agrokor objavljeno je nekolicina članaka o crony kapitalizmu, a također i knjiga o inovacijskoj kulturi u ortačkom kapitalizmu. U dvosatnoj raspravi, održanoj 11. prosinca, snažno je dovedena u pitanje teza da je stanje hrvatske ekonomije uzrokovano naslijeđenim kulturnim vrijednostima. Diskusija je išla u smjeru analize sličnosti i razlika hrvatskog s drugim politekonomskim sustavima te koje karakteristike baštini od socijalizma

Pripremili Karlo Vajdić i Željko Ivanković

12. prosinca 2017. / Članci / čita se 13 minuta

Kvantna računala (2)

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

U drugom članku o kvantnim računalima govori se o njihovoj konkretnoj primjeni, prikazuje se kolika ubrzanja nude i kakve bi posljedice komercijalno dostupna kvantna računala imala na sigurnost na Internetu i kriptovalute, dizajn novih lijekova i materijala, te modeliranje klime, prometa ili ekonomije. Američke velike tvrtke i Ruski kvantni centar grade podjednako velika računala

Igor Rončević

7. prosinca 2017. / Članci / čita se 14 minuta

Tržište rada

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane

Karlo Vujeva

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković