Brexit

Riječ godine u 2018 mogla bi biti BINO – Brexit in name only

Problem Sjeverne Irske je nerješiv, piše Tin Radovani o razvoju pregovora o izlasku Velike Britanije iz Europske Unije. Ipak, to je znak inteligencije funkcionirati s dvije kontradiktorne ideje u glavi, unatoč tome što je rasplet neminovan. Kako mutež pomaže May da opstane a Corbynu odmaže da se domogne mjesta premijera

Tin Radovani / 16. prosinca 2017. / Članci / čita se 15 minuta

12. prosinca 2017. / Članci / čita se 13 minuta

Kvantna računala (2)

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

U drugom članku o kvantnim računalima govori se o njihovoj konkretnoj primjeni, prikazuje se kolika ubrzanja nude i kakve bi posljedice komercijalno dostupna kvantna računala imala na sigurnost na Internetu i kriptovalute, dizajn novih lijekova i materijala, te modeliranje klime, prometa ili ekonomije. Američke velike tvrtke i Ruski kvantni centar grade podjednako velika računala

Igor Rončević

13. prosinca 2017. / Aktualno

Plaće i tržište rada (1)

Perspektiva plaća u 2018.: Sve sivlje nijanse sive

Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi

Ideje.hr

8. prosinca 2017. / Članci / čita se 11 minuta

Mikrobiom čovjeka

Nama ne upravljaju samo naši geni, nego i geni bakterija

Čovjeka se može promatrati kao superorganizam u kojem se stanice čovjeka nalaze u kontinuiranoj interakciji sa mikroorganizmima. Istraživanja sugeriraju da jedemo određenu vrstu hrane koju preferiraju bakterije u našim crijevima ili da čak utječu na naše raspoloženje. Prisutnost ili odsutnost nekih mikoroorganizama u zdravih osoba u odnosu na oboljele od primjerice šećerne bolesti, metaboličkog sindroma ili upalnih bolesti crijeva, neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, krije potencijalnu poveznicu između nastanka i napredovanja bolesti

Tamara Čačev

7. prosinca 2017. / Članci / čita se 14 minuta

Tržište rada

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane

Karlo Vujeva

17. studenoga 2017. / čita se 14 minuta / Članci

Uz donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Zdravstveni pokazatelji, nezadovoljstvo zdravstvom, ishodi važnih liječenja, među najlošijima su u Europi. Kamo smjera novi zakon?

Prije svega potrebno je utvrditi pokazatelje prema kojima će se pratiti hoće li novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti osigurati "moderan i financijski održiv sustav ie građanima pružati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu", piše Ana Bobinac. Zatim navodi niz pokazatelja prema kojima zdravstveni sustav u Hrvatskoj značajno zaostaje, prikazuje ishode liječenja a dotiče i pitanje izvora sredstava za poboljšanje zdravstvene zaštite

Ana Bobinac

2. prosinca 2017. / Članci / čita se 20 minuta

100 godina oktobarske revolucije

Vazdazeleni listopad. Prevrat koji je omogućio (dvotrećinski krvavo) stoljeće komunizma i njegove kolosalne efekte

U povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije Žarko Puhovski analizira političku taktiku revolucionara, ideologiju, realizaciju, kontroverze i efekte komunističkog pokreta koji je u bitnome obilježio 20. stoljeće. Odgovornost za žrtve je nedvojbena. Ostaju, međutim, pitanja o komunističkom utjecaju na kapitalizam te o načinu na koji današnji svijet mogu promijeniti oni koji su njime nezadovoljni

Žarko Puhovski

1. prosinca 2017. / Članci / čita se 5 minuta

Održivi razvoj

Najveće je sveučilište elaborat spremilo u ladicu, ali studij održivog razvoja je pokrenut! Kako?

Ima li u ljudima koji vode obrazovne ustanove i uređuju sustave obrazovanja u Hrvatskoj barem malo društvene odgovornosti? Zar zaista zbog partikularnih interesa, lijenosti službenika na doživotnim funkcijama, nedostatka informiranosti o trendovima koji preuzimaju primat u međunarodnim i nacionalnim razvojnim strategijama, oduzimamo šansu mladima da se obrazuju za budućnost?

Mirjana Matešić

27. listopada 2017. / čita se 11 minuta / Članci

bihevioralna ekonomija

Ministarstvo koje ljude potiče na bolje? Ili ih gnjavi, docira im, manipulira i uzima im slobodu izbora?

Jedna jedina rečenica na računu za porez koja je navela koliko je građana platilo porez na vrijeme donijela je UK-u preko 200 milijuna funti prihoda. Je li to manipulacija? Vjerojatno. Je li je moguće izbjeći? Vjerojatno. Ima li pozitivne posljedica i na građane individualno i za državu? Itekako. Neki poticaji međutim izazivaju ozbiljne moralne dileme

Andrijana Mušura Gabor

16. studenoga 2017. / Članci / čita se 7 minuta

Razgovor s dr. Leonardom P. Freedmanom, direktorom američkog Instituta za biološke standarde (GBSI)

Terapije koje mogu spasiti živote kasne jer je tržište znanstvenih članaka zasićeno rezultatima koji se ne mogu potvrditi

Riječima dr. Leonarda P. Freedmana, stavovi i mišljenja o problemu neponovljivosti rezultata u pretkliničkim ispitivanjima mogu se razlikovati, no nepobitna je činjenica da je cijena koju društvo plaća zbog manjka ponovljivosti znanstvenih rezultata – previsoka. Samo se u SAD-u ulaže 28 milijarda dolara na godinu u istraživanja čiji se rezultati ne mogu ponoviti

Branka Bernard

23. studenoga 2017. / Članci / čita se 18 minuta

Njemačka nakon izbora

Najdublja politička kriza u poratnoj Njemačkoj. Nije upitna samo vlada, radi se i o sudbini velikih stranaka

Prekid koalicijskih pregovora o sastavljanju nove vlade razotkrio je niz propusta: da se vode na pogrešan način, da su sklapani mutni kompromisi samo da se bilo što potpiše, da se manje stranke bore za očuvanje identiteta a velike su postale dio države. Ali iscrpni prikaz Anđelka Šubića razotkriva da je i Njemačku zahvatio trend koji je već ojačao u drugim zemljama, a dovodi u pitanje dosadašnji način političkog života: građani žele odlučivati

Anđelko Šubić

23. studenoga 2017. / Članci / čita se 16 minuta

Brexit

Početak kraja ili kraj početka: Vlada Velike Britanije odlučila koliko će platiti razvod

U slučaju da Velika Britanija odbije platiti izlazak iz EU, slijedio bi ozbiljan trgovinski rat. Ipak, nekolicina pretendenata na poziciju premijera zauzima se upravo za taj pristup. Pozicija premijerke Therese May ovisi o tome kako će, s jedne strane, ispregovarati uvjete izlaska unutar svoje vlade, a potom u to uvjeriti EU. Padne li, u prvom su koraku tri mogućnosti, jedna kompliciranija od druge

Tin Radovani

22. studenoga 2017. / Aktualno / čita se 3 minute

Što radi hrvatska znanost

Zar je zaista siva ekonomija veća od četvrtine službenog BDP-a

Znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pozabavili su se sivom ekonomijom i njenim utjecajima u turizmu, dok su arheolozi objavili impresivan pregled istraživanja provedenih tijekom 2016. godine. Objavljeni su i novi brojevi Veterinarskog arhiva, Journal of Communications Software and Systems te Acta Economica et Turistica

Karlo Vajdić

15. listopada 2017. / Članci / čita se 8 minuta

Fizika, teorija relativnosti

Mahnite rukom i iz nje će izići gravitacijski val

Kako se ustvari nedavna detekcija gravitacijskih valova, za što je neuobičajeno hitno dodijeljena Nobelova nagrada, uklapa u teoriju relativnosti i koje je šire značanje svih tih otkrića? Sve je počelo pretpostavkom da se i elektromagnetski valovi, poput onih u vodi, kreću tako što deformiraju neki medij kroz koji se kreću. Kao medij, predložen je svjetlosni eter, a onda, nakon eksperimentalnog demantija, na scenu je stupio Einstein, kojemu je vakuum bio sasvim prihvatljiv "medij"

Ivica Smolić

6. listopada 2017. / Članci / čita se 6 minuta

Nobelova nagrada za kemiju 2017

Renesansa elektronske mikroskopije, ili kako starog psa naučiti nove trikove

Nobelovu nagradu iz kemije za 2017. godinu dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krioelektronske mikroskopije visoke rezolucije, čime je otvorena mogućnost uvidu u strukture bioloških makromolekula ili čestica čija struktura do sada nije bila dostupna modernoj znanosti

Marko Močibob

15. rujna 2017. / čita se 15 minuta / Članci

rangiranje sveučilišta

Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

Nikola Baketa

11. rujna 2017. / Aktualno / čita se 2 minute

Aktualni graf

Gdje je Hrvatska u odnosu na 2008. godinu i u odnosu na druge

Tumače li se objektivno, podaci o kretanju BDP-a govore da Hrvatska i dalje zaostaje. Još gore, pokazuju da se radi o dugoročnom zaostajanju i da će se zaostajanje vjerojatno i nastaviti.

Ideje.hr

19. ožujka 2017. / Članci / čita se 2 minute

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković