Članci

22. rujna 2017. / Članci

Prošlost i nacionalizam

Povijesna samoposluga, ili: poteškoće s političkom naplatom transgeneracijskih dugova

Imaju li doista današnji predstavnici/e pojedinih etnija (povijesno, ili čak: moralno) pravo penjati se na leđa prošlih naraštaja. Ne vodi li to, svim frazama unatoč, nijekanju prava onih koji žive danas i ovdje?

Žarko Puhovski

21. rujna 2017. / Članci

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (3)

Nezaposlenost manja, ali neiskorišteni rad čak 24 posto: golem rast broja obeshrabrenih

Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto

Matija Kroflin

19. rujna 2017. / Članci

Biologija

Još uvijek ne znamo prepoznati gene. Zašto?

Termin "gen" započeo svoj život kao potpuno apstraktan pojam, otprilike kao pojam atoma u starogrčkoj filozofiji. Danas, oko 70 godina od otkrića strukture molekule DNA i shvaćanja da su geni njezini dijelovi, prepoznati gene i dalje nije trivijalan zadatak. Jedna je karakteristika gena da predstavljaju očuvane dijelove unutar genoma različitih organizama (npr. čovjek – miš) što omogućuje da s većom sigurnošću prepoznamo gen u oba genoma. Koje trikove koriste računalni algoritmi da bi ispravno prepoznali gene?

Marko Močibob

15. rujna 2017. / Članci

rangiranje sveučilišta

Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

Nikola Baketa

15. rujna 2017. / Članci

Velike plaće (2)

Koliko je velik gornji rep plaća u Hrvatskoj

U Hrvatskoj nedostaje podataka na temelju kojih bi se moglo detaljno analizirati gornji rep raspodjele dohodaka ili imovine. Slično je i s plaćama. No na temelju podataka o plaćama koji postoje moguće je pretpostaviti neke karakteristike gornjeg repa i usporediti raspodjelu s raspodjelom u drugim zemljama. U toj usporedbi Hrvatska bi, po svemu sudeći, bila u doljnjem dijelu tablice, među manjim nejednakostima

Ivo Bićanić

14. rujna 2017. / Članci

S nafte na struju

Što se u Njemačkoj mora promijeniti da se do 2030. riješi klasičnih automobila

Skandal s krivotvorenjem vrijednosti ispušnih plinova pokrenuo je rasplitanje odnosa između političara i industrije, udruga i industrije, udruga i političara, a sve je začinjeno pravosudnom praksom. Iako zagađuju, bez automobila je teško do posla; mladi su još fascinirani automobilima, ali nemaju novca za njih ... razrješenje problema zagađenja ne ide bez promjene načina života, ako je moguća

Anđelko Šubić

5. rujna 2017. / Članci

psihologija

Stručnjaci u predviđanju imaju neznatno bolji rezultat od slučajnog pogađanja, 50-55 posto. Neki su i lošiji. Koji?

Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje

Andrijana Mušura Gabor

2. rujna 2017. / Članci

Teror i terorizam

Negiranje straha – politički i moralni idiotizam

Veoma česte fraze političara koje tvrde kako terorizam „neće proći“ posve su pogrešne. Zbog strukture terorističkoga djelovanja ono, u pravilu, uspijeva. “Veliki teror” francuske revolucije svojevremeno je posve promijenio političku i socijalnu sliku Francuske za čitava desetljeća. Terorizam je u šezdesetima i sedamdesetima radikalno izmijenio sigurnosne uvjete svakidašnjega života milijuna ljudi

Žarko Puhovski

1. rujna 2017. / Članci

ljetni tečaj suradnje (5)

Neki zakoni uspijevaju, drugi ne uspijevaju, a neki djeluju i kad su ukinuti

U posljednjem članku o suradnji, teorija igara, posebno zatvorenikova dilema, pomaže da razumijemo ulogu zakona u zajednici. Centralno mjesto u analizi čini Nashov ekvilibrij, onaj ishod odabira prema kojem bi svaki akter prošao lošije ako bi izabrao nešto drugo. Ključno je za zakone da usmjere aktere na taj izbor. Ali što ako Nashovih ekvilibrija ima više?

Zvonimir Šikić

29. kolovoza 2017. / Članci

Inovacije

Kupac inovativnog proizvoda tražio da prava intelektualnog vlasništva pripadnu njemu

Brodovi su odličan primjer proizvoda su-kreiranog između kupca i proizvođača. Kupci najčešće nisu skloni rizicima inovacija. No kad iskazivanjem sklonosti i davanjem preporuka sudjeluju u kreiranju proizvoda onda znaju polagati pravo na intelektualno vlasništvo u rješenjima. I hrvatske se tvrtke dakle suočavaju s pitanjima odnosa prema inovativnosti i intelektualnom vlasništvu, nije to privilegij samo razvijenih zemalja

Nina Antičić