Članci

13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci

postizborno zanovijetanje

Plenković i reforme: Pogledajte samo savjetnike. I naučite živjeti ispod vode

Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika

Ivo Bićanić

24. srpnja 2020. / Članci

Inventura Ive Bićanića

Prokletstvo memorije. EU kao federacija, Plenković kao Crvenkovski. Normativni optimizam i nepromjenjiva regionalna nejednakost

Kad čuje planove i obećanja Ivo Bićanić ne može si pomoći, kroz glavu mu prođe da je to već čuo. I da od toga nije bilo puno. Pomoć iz Europske unije, ulazak u monetarnu uniju, pa i kadrovske križaljke u novoj vladi, sve ga to podsjeća na nešto ...

Ivo Bićanić

18. srpnja 2020. / Članci

Ekonomija

Tri godine od Lex Agrokora, rezultati. Dug i dalje ugrožava solventnost, još i više. Kamata osam puta viša od državne

Nedavno je Fortenova prezentirala poslovne rezultate za prvo tromjesečje ove godine, dakle prije korona-krize, koji nisu privukli zasluženu pažnju javnosti. Ratko Bošković razgovarao je s nekolicinom stručnjaka koji su objasnili da stvari stoje jako loše

Ratko Bošković

16. srpnja 2020. / Članci

molekularna biologija i medicina

Čudesni svijet eksosoma. Čak ako i brane tumorsku stanicu od terapije, još uvijek to otvara nove mogućnosti liječenja

Eksosomi su „mjehurići“ koje proizvode stanice gotovo svih organizama. Smatralo se da predstavljaju način na koji se stanica rješava otpadnih produkata, no danas znamo da se radi i o načinu na koji stanice međusobno komuniciraju, piše Tamara Čačev. Kako se i u nizu bolesti pojavljuje specifični oblik komunikacije eksosomima, možda se otvaraju nove mogućnosti eksosomske dijagnostike i terapije

Tamara Čačev

10. srpnja 2020. / Članci

korona i politika

Strah od pandemije uhvatio nas na lijevoj demokratskoj nozi. Tinja nada u zaokret trenda. Kako

U posljednjih pet godina udio građana (154 države) nezadovoljnih demokracijom skočio je s 48% na 68%. Rast nezadovoljstva najistaknutiji je u razvijenim demokracijama. Vidljiv je pad pluralizma i participacije, slobode izražavanja i vjerovanja, prava organiziranja, vladavine prava, osobne autonomije i individualnih prava. Kosta Bovan piše o zadatku i prilici da građani u pandemiji preokrenu trend

Kosta Bovan

9. srpnja 2020. / Članci

knjige

Čarolija matematike: postoji li neovisno o nama ili je proizvod ljudskog uma, je li matematika otkrivena ili stvorena?

Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku.  Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost

Dario Hrupec

5. srpnja 2020. / Aktualno Članci

rekonkvista

Ideologija i stvarnost. Rušenje spomenika robovlasnicima i kolonizatorima ulično je intenziviranje dugogodišnjeg i institucionaliziranog trenda

Spomenici se u SAD skidaju već desetljećima, uglavnom formalnim državnim i lokalnim odlukama, a posljednjih nekoliko godina trend je ubrzan. Nakon ubojstva George Floyda, u SAD-u je palo 59 spomenika Konfederaciji i 53 spomenika drugima, mahom robovlasnicima, generalima, osvajačima pa i predsjednicima

Ivo Škorić

4. srpnja 2020. / Članci

Okoliš

Nesreća nikad ne dolazi sama. Covid-19 potiče pandemiju plastičnog otpada

Procjenjuje se da će samo Italija, u periodu ukidanja karantene, trebati mjesečno milijardu maski i pola milijarde rukavica, piše Mirjana Matešić. WWF je izračunao da, ako samo 1% tih maski bude nepropisno odloženo ili bačeno u prirodu, to će značiti da mjesečno 10 milijuna maski zagađuje okoliš.

Mirjana Matešić

1. srpnja 2020. / Aktualno Članci

politologija

Zašto govore da su HDZ i SDP isti. Nova politička razdjelnica, politički antiestablišment protiv establišmenta.

U posljednjih desetak godina svaka nova „treća opcija“ pridobiva sve više birača, sve više ugrožavajući vladajuću elitu. Matija Štahan u domaćoj političkoj praksi pronalazi primjere kojima potkrepljuje tezu o novom stvarnom rascjepu u političkom tijelu, između političkih elita i onih koji pripadaju političkom antiestablišmentu (iako su možda dio društvenih elita)

Matija Štahan

27. lipnja 2020. / Članci

kritička kritika

Nino Raspudić, docent emeritus. Na temelju se čega predstavlja kao filozof i proglašava idiotom?

Nikola Petković u prvom dijelu članka analizira 'markantnu javnu ličnost', Nina Raspudića, kao samoproglašenog filozofa, a u drugom dijelu članka kao samoproglašenog idiota. Zaključuje da je ustvari - oportunist

Nikola Petković