Članci s oznakom "kultura"

19. veljače 2024. / Članci Publikacije

SOCIOLOGIJA

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak

Zdenko Duka

7. studenoga 2020. / Članci

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

26. listopada 2018. / Članci

državna potrošnja

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!

Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja

Tomislav Globan

21. ožujka 2018. / Članci

Krleža u Francuskoj (1)

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

Upravo je nevjerojatan entuzijazam i prevodilački opus Nicolasa Raljevića. Uz svoja 42 prijevoda na francuski, u nas slabo poznati virtuoz uz recentnu Krležinu Golgotu upravo okončava i prijevod Dunda Maroja, što je prvi francuski prijevod originalne verzije Držićeve komedije. Povod je to Snježani Banović, koja je napisala predgovor pariškom izdanju Golgote, da načini pregled francusko-hrvatskih kulturnih veza (a da u sljedećem članku prikaže "golgotu" Krležine Golgote)

Snježana Banović

21. ožujka 2018. / Članci

Krleža u Francuskoj (2)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

U povodu povijesnog recentnog prijevoda Golgote u Francuskoj, Snježana Banović opisuje razdoblje u kojem je drama nastala, kako povezuje zbivanja u radničkom pokretu i biblijske motive, "golgotu" kroz koju je predstava prolazila, svjetsko priznanje koje je ipak stekla ali i značenje koje ima u povijesti domaće drame i kazališta. Karte su bile rasprodane mjesecima unaprijed, a u kazalištu se okupio sav intelektualni Zagreb

Snježana Banović

24. veljače 2018. / Članci

Slučaj &TD (1)

Kulturocid u Savskoj 25 u Zagrebu: strateška devastacija povijesno utvrđenog identiteta

Nestanak prijeti i Teatru &TD, koji više od 50 godina uspješno radi u sklopu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. U ovom prvom članku posvećenom tom slučaju Snježana Banović opisuje neizmjerno značenje tog kazališta za našu kulturnu povijest i identitet. U sljedećem će članku opisati kako se u sličnim situacijama postavljaju Francuzi

Snježana Banović

22. veljače 2018. / Članci

Slučaj &TD (2)

Njegovanje kulture sjećanja: Što bi s &TD-om napravili Francuzi

U Francuskoj, upravo je kultura u središtu razvoja društva. Na primjeru Teatra Vieux Colombier, samo jedne od mnogih francuskih kulturno-političkih priča sa sretnim završetkom, Snježana Banović u drugom članku o slučaju Teatra &TD prilaže prijedlog modela za oporavak cijele slavne Kulture SC-a Zagrebačkog sveučilišta

Snježana Banović

10. studenoga 2017. / Publikacije

Knjiga: Inovacijska kultura u ortačkom kapitalizmu

Veći je negativni utjecaj ortačkog kapitalizma nego navodnih kulturnih faktora

Prema rezultatima istraživanja kulturni faktori kao što su sklonost individualizmu i kolektivizmu, maskulinitetu ili feminitetu, autoritarnosti ili liberalnosti malo govore o inovativnosti u Hrvatskoj. Autorice su sklonije vjerovati da na nisku inovativnost daleko više utječu klijentelizam i korupcija, razvijeni tijekom post-socijalističkog razdoblja

Ideje.hr