s
f i y S

Knjige

Nije to tako crno: vodič kroz najmračnije objekte svemira Briana Coxa i Jeffa Forshawa
Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

12. kolovoza 2026. / čita se 44 minute

Sebastian Kukavica

Dekadentska estetika

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

Gabrielle Wittkop, francusko-njemačka spisateljica gotovo nepoznata izvan uskih književnih krugova, u svojim je romanima izgradila kazalište okrutnosti u kojem raspadanje tijela i civilizacija postaju izvor perverzne ljepote. Esej Sebastiana Kukavice izlaže kako njezina proza, od punog trijumfa te estetike u "Presvijetlom ubojstvu" do njezina poraza pred stvarnošću u "Nekrofilu" i "Strastvenom puritancu", nadilazi puku transgresiju i sadeovski utjecaj te obuhvaća čitav luk dekadentske imaginacije – njezin uspon i slom.

Nije to tako crno: vodič kroz najmračnije objekte svemira Briana Coxa i Jeffa Forshawa

11. kolovoza 2026. / čita se 10 minuta

Dario Hrupec

ASTROFIZIKA

Nije to tako crno: vodič kroz najmračnije objekte svemira Briana Coxa i Jeffa Forshawa

Otkako su astrofizičari potvrdili njihovo postojanje, crne rupe više nisu znanstvena fantastika ili teorijska mogućnost. Nova knjiga Briana Coxa i Jeffa Forshawa, koju je na hrvatski preveo Dario Hrupec, a bit će objavljena pred skoro gostovanje Briana Coxa u dvorani Lisinski u Zagrebu, jedna je od rijetkih koja o njima piše, vodeći čitatelja od Laplacea do granica onoga što fizika danas zna o informaciji i stvarnosti.

Zanimljiv slučaj Rutgera Bregmana: od morala do ambicije i natrag

4. kolovoza 2026. / čita se 15 minuta

Boris Pavelić

Iskušenja aktivizma

Zanimljiv slučaj Rutgera Bregmana: od morala do ambicije i natrag

Rutger Bregman je od onih koji je Davos nazvao "konferencijom o vatrogastvu na kojoj nitko ne smije spomenuti vodu" postao autor knjige koja bogatstvo i utjecaj vidi kao legitimna oruđa promjene. Boris Pavelić se pita: je li ta promjena znak zrelosti ili znak da je "Moralna ambicija" jednostavno slaba knjiga?

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta

Matija Miloš

Teorija prava

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.

Testament Chantal Akerman. O radosnom smijehu i onom koji najavljuje katastrofu

27. srpnja 2026. / čita se 10 minuta

Gordana Crnković

Film i književnost

Testament Chantal Akerman. O radosnom smijehu i onom koji najavljuje katastrofu

Deset godina nakon smrti Chantal Akerman, hrvatski prijevod njezine posljednje knjige "Moja majka se smije" zatvara krug s filmom "No home movie", a ova dva djela zajedno čine njezin umjetnički testament. Gordana Crnković piše da se tema bezdomnosti, majčinstva i logorske prošlosti provlači kroz cijeli opus redateljice čiji je "Jeanne Dielman" 2022. proglašen najboljim filmom svih vremena.

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

25. srpnja 2026. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

Knjige/Osvrti

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta

Božo Kovačević

OBLJETNICE

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

21. srpnja 2026. / čita se 44 minute

Božo Kovačević

Obljetnice

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.

Digitalni superego. Bijeg od otpora, neizvjesnosti i problema

16. srpnja 2026. / čita se 6 minuta

Maja Profaca

Prikaz knjige

Digitalni superego. Bijeg od otpora, neizvjesnosti i problema

Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.

Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

10. srpnja 2026. / čita se 19 minuta

Igor Gajin

Književnost

Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.

Domovine T. G. Asha: ljubavno pismo Europi

7. srpnja 2026. / čita se 12 minuta

Boris Pavelić

Europa

Domovine T. G. Asha: ljubavno pismo Europi

Iskopate li na stranici Ministarstva vanjskih poslova duboko skrivenu podstranicu "Program Europa za građane" otvorit će vam se uz ostalo "order food to go". Predsjednik Zoran Milanović pak ne propušta priliku da ocrni Europsku uniju. Tim primjerima Boris Pavelić, u članku o knjizi “Domovine – osobna povijest Europe” Timothyja Gartona Asha, ilustrira koliko je razgovor o Europi u Hrvatskoj istisnut, a potreban

Što je zajedničko gljivi matsutake i djeci u rudnicima u Kongu

3. srpnja 2026. / čita se 11 minuta

Tomislav Pletenac

Antropologija

Što je zajedničko gljivi matsutake i djeci u rudnicima u Kongu

Jedanaest godina nakon izlaska, knjiga "Gljiva na kraju svijeta" autorice Anne Lowenhaupt Tsing, dolazi i do hrvatskih čitatelja. U međuvremenu su teme koje otvara - prekarnost, ekološki kolaps, nevidljivi lanci opskrbe - postale dio svakodnevnog iskustva. Inspirirana primjerom ekološke strategije matsutake gljiva, Tsing nudi alat za drukčije razumijevanje svijeta i posebno suvremenog kapitalizma

Snovi, tako stvarni a tako nadrealni. Ne odlazimo tiho u noć.

18. lipnja 2026. / čita se 9 minuta

Zdenko Duka

Knjige

Snovi, tako stvarni a tako nadrealni. Ne odlazimo tiho u noć.

Erotski se snovi pojavljuju prije seksualnog sazrijevanja, a „mogu podariti isto intenzivno zadovoljstvo kao i stvarni seks“, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Zašto sanjamo" američkog neurokirurga i neuroznanstvenika Rahula Jandiala, koja je proglašena najboljom knjigom godine u britanskim Timesu i Sunday Timesu

Povijest žena zapadnog svijeta. Hrabar pristup.

11. lipnja 2026. / čita se 9 minuta

Gordana Crnković

PUBLICISTIKA

Povijest žena zapadnog svijeta. Hrabar pristup.

Što zarasla bedrena kost iz prapovijesti, crveni ruž sufražetkinja i platnena vreća devetogodišnje robinje imaju zajedničko? Predmeti su to iz knjige "Stvari" Annabelle Hirsch - šarmantne, eruditske i politički svjesne povijesti žena zapadnog svijeta u sto kratkih poglavlja. Hirsch piše duhovito i bez patetike; u formatu koji lako sklizne u površnost pronalazi pravu mjeru između popularne čitljivosti i ozbiljne argumentacije, ističe Gordana Crnković

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

4. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Dinka Čorkalo

Održanje mira

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

Dvije su se male sredine odlučile ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća oduprijeti nasilju i sačuvati zajedništvo - i uspjele. Dinka Čorkalo prikazuje knjigu Valentine Otmačić "Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih u lokalnim zajednicama Gorskog kotara i Tuzle"

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

4. lipnja 2026. / čita se 11 minuta

Marko Grdešić

POVIJEST CIVILIZACIJA

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

Doba paleolitika bilo je relativno egalitarno i ugodno običnim ljudima. Bili su relativno zdravi, nisu radili posebno mnogo, a nasilje je bilo rijetko, piše Marko Grdešić u prikazu knjige "Prokletstvo Golijata" u kojoj Luke Kemp provocira tezom: ono što zovemo civilizacijom nije napredak, nego povijesni niz ekstraktivnih hijerarhija koje su sustavno pogoršavale život ljudi. No u slučaju mogućeg sloma postojećeg poretka bijega i azila više nema.

Književna seizmografija mržnje

2. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Boris Pavelić

PARALELE

Književna seizmografija mržnje

Posljednjih su godina hrvatski izdavači objavili niz knjiga koje upućuju na uznemirujuće paralele između današnjice i tridesetih godina prošlog stoljeća; od Wittstockove kronologije pada weimarske demokracije do Zweigovih memoara i Dežulovićeva romana o Pivničkom puču, piše Boris Pavelić. Sve te knjige, različitih žanrova i poetika, dijele spoznaju da je ono što je bilo nezamislivo zapravo moguće, što pak sa svoje strane našu odgovornost čini - većom.

Klasici američke književnosti: Jerzy Kosiński i Don Carpenter

23. travnja 2026. / čita se 11 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Klasici američke književnosti: Jerzy Kosiński i Don Carpenter

Nakladnička kuća Petrine knjige obogatila je hrvatsko tržište dvama iznimnim romanima: Đavoljim stablom Jerzyja Kosińskog i Teške kiše padaju Dona Carpentera, koji su u svoje vrijeme ostali u sjeni, a danas zaslužuju punu čitateljsku pažnju. Iako tematski različiti, oba romana razotkrivaju moralno siromaštvo društva: jedan kroz ispraznost privilegiranih, a drugi kroz brutalnu stvarnost društvenih autsajdera.

Triler, horor i komedija u luksuznom hotelu u Dalmaciji. Prvi roman Srđana Dragojevića.

7. travnja 2026. / čita se 5 minuta

Zvonimir Šikić

KNJIŽEVNOST

Triler, horor i komedija u luksuznom hotelu u Dalmaciji. Prvi roman Srđana Dragojevića.

"Lajk", prvi roman Srđana Dragojevića crnohumorna je cinična i nježna priča o društvenim mrežama, smrti, pubertetu i harmoničnoj balkanskoj disonanci. Redatelj čiji filmovi prikazuju tamnu stranu ljudske prirode u ovom je romanu ispričao priču o duhu influencerice koji progoni djecu u luksuznom hotelu, izgrađenom na ruševinama socijalističkog dječjeg odmarališta.