Prijevodom posljednje knjige trilogije aforizama Karla Krausa "Noću", zagrebački nakladnik Disput nastavlja književnokulturni pothvat izdavanja prijevoda izabranih djela kultnoga bečkog jezičkog virtuoza, društvenog kritičara, satiričara i pacifista. Boris Pavelić piše o hrvatskim 'krausovcima' prije ali i danas
Nova "nebiografija" Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se - nakon razdoblja fordizma - tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u - umjesto da padne - zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije
U prvom dijelu članka Željko Ivanković informira o knjizi The Rise and Fall of the Artificial State, povjesničarke Jill Lepore, a zatim vjerno prepričava fascinantan slučaj iz vremena Velike depresije kad je pokret Technocracy Inc. stekao veliku popularnost predlažući, kao i tehnokrati danas - suspenziju demokracije. Lepore zaključuje da ideje današnjih tehnokrata nisu okrenute budućnosti, nego su diskreditirane u prošlosti
Zoran Đinđić naveden je kao "alumni" Vuka Karadžića, lažno se tvrdi da je bio Habermasov asistent, a njegove poslovne makinacije u Njemačkoj pretvorene su u priču o kapitalističkom vizionaru. Mira Bogdanović u "Hagiografskom panoptikumu" razotkriva kako je hagiografija zamijenila biografiju. Njezina knjiga postavlja neugodno pitanje: što ostaje od likova kada se uklone mitovi koje o njima grade obožavatelji?
Kad je Sofia Khan počela nositi hidžab, njezina se majka nije brinula zbog vjere, nego zbog udaje - mala, ali rječita ilustracija koliko se britanski islam promijenio od starije do mlađe generacije. Na primjeru romantične komedije o "muslimanskoj Bridget Jones" Jeremy Shearmur razmišlja što se zapravo događa kad osobna vjerska odluka postane javni znak, koji autorica ne kontrolira.
Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.
Gabrielle Wittkop, francusko-njemačka spisateljica gotovo nepoznata izvan uskih književnih krugova, u svojim je romanima izgradila kazalište okrutnosti u kojem raspadanje tijela i civilizacija postaju izvor perverzne ljepote. Esej Sebastiana Kukavice izlaže kako njezina proza, od punog trijumfa te estetike u "Presvijetlom ubojstvu" do njezina poraza pred stvarnošću u "Nekrofilu" i "Strastvenom puritancu", nadilazi puku transgresiju i sadeovski utjecaj te obuhvaća čitav luk dekadentske imaginacije – njezin uspon i slom.
Otkako su astrofizičari potvrdili njihovo postojanje, crne rupe više nisu znanstvena fantastika ili teorijska mogućnost. Nova knjiga Briana Coxa i Jeffa Forshawa, koju je na hrvatski preveo Dario Hrupec, a bit će objavljena pred skoro gostovanje Briana Coxa u dvorani Lisinski u Zagrebu, jedna je od rijetkih koja o njima piše, vodeći čitatelja od Laplacea do granica onoga što fizika danas zna o informaciji i stvarnosti.
Rutger Bregman je od onih koji je Davos nazvao "konferencijom o vatrogastvu na kojoj nitko ne smije spomenuti vodu" postao autor knjige koja bogatstvo i utjecaj vidi kao legitimna oruđa promjene. Boris Pavelić se pita: je li ta promjena znak zrelosti ili znak da je "Moralna ambicija" jednostavno slaba knjiga?
Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.
Deset godina nakon smrti Chantal Akerman, hrvatski prijevod njezine posljednje knjige "Moja majka se smije" zatvara krug s filmom "No home movie", a ova dva djela zajedno čine njezin umjetnički testament. Gordana Crnković piše da se tema bezdomnosti, majčinstva i logorske prošlosti provlači kroz cijeli opus redateljice čiji je "Jeanne Dielman" 2022. proglašen najboljim filmom svih vremena.
Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.
Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.
Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.
Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.
Iskopate li na stranici Ministarstva vanjskih poslova duboko skrivenu podstranicu "Program Europa za građane" otvorit će vam se uz ostalo "order food to go". Predsjednik Zoran Milanović pak ne propušta priliku da ocrni Europsku uniju. Tim primjerima Boris Pavelić, u članku o knjizi “Domovine – osobna povijest Europe” Timothyja Gartona Asha, ilustrira koliko je razgovor o Europi u Hrvatskoj istisnut, a potreban
Jedanaest godina nakon izlaska, knjiga "Gljiva na kraju svijeta" autorice Anne Lowenhaupt Tsing, dolazi i do hrvatskih čitatelja. U međuvremenu su teme koje otvara - prekarnost, ekološki kolaps, nevidljivi lanci opskrbe - postale dio svakodnevnog iskustva. Inspirirana primjerom ekološke strategije matsutake gljiva, Tsing nudi alat za drukčije razumijevanje svijeta i posebno suvremenog kapitalizma
Erotski se snovi pojavljuju prije seksualnog sazrijevanja, a „mogu podariti isto intenzivno zadovoljstvo kao i stvarni seks“, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Zašto sanjamo" američkog neurokirurga i neuroznanstvenika Rahula Jandiala, koja je proglašena najboljom knjigom godine u britanskim Timesu i Sunday Timesu