Članci s oznakom "tranzicija"

30. srpnja 2019. / Rasprave

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda (2)

Da su socijalističke nepravde besprijekorno ispravljene, bi li u novom poretku bilo nepravde?

Kao da su izborom kapitalizma i tržišne privrede sva pitanja pravednosti riješena, stranke su se o tome gotovo sramile govoriti, pravne znanosti to nije puno interesiralo, filozofija se okrenula tzv. bioetici, sociologija marginalcima, a crkve povratu svoje imovine, piše Zoran Pokrovac u zaključnom dijelu članka u kojem ispituje izostanak iole ozbiljnije javne rasprave o pravednosti tranzicije

Zoran Pokrovac

30. srpnja 2019. / Rasprave

ljetni semestar

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda: Htjeli smo pravdu a dobili smo pravnu državu.

Bolje je da se nepravde događaju nego da se na nepravedan način popravljaju, citira Goethea profesor Zoran Pokrovac u prvom dijelu članka u kojem raspravlja zašto je postsocijalistička tranzicija završila u raširenom osjećaju nove nepravde

Zoran Pokrovac

22. studenoga 2018. / Rasprave

Istraživanja

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

Rusija je slijedila Washingtonski konsenzus i privatizaciju, Kina je stavila naglasak na konkurentnost. Doktorandica Nora Mustać sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bavi se razlozima zbog kojih je tranzicija Kini donijela uspjeh a Rusiji neuspjeh

Karlo Vajdić

28. rujna 2018. / Članci

uz prijedlog porezne reforme

Uvođenje proporcionalnog poreza – signaliziranje inozemstvu koliko smo “lijepi”. Kome se zaista rasterećuju plaće

Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.

Priredio Karlo Vajdić

11. ožujka 2018. / Članci

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)

Višeslav Raos