Ako želite više plaće – uložite u sport i rekreaciju. Premija za fitnes je 4 posto, za svaki stupanj nadmašivanja prosjeka

Veća ulaganja u sport i rekreaciju, po kojima je Hrvatska na europskom dnu, reflektiraju se u boljoj dostupnosti sportske infrastrukture te u participaciji svih generacija u sportskim aktivnostima, piše Tomislav Globan. To izravno poboljšava zdravlje, fizički izgled, kvalitetu ljudskog kapitala i tzv. „meke“ vještine važne na radnom mjestu – samodisciplinu, izdržljivost, nošenje sa stresom i timski rad

• Dr. sc. Tomislav Globan je docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na istoj instituciji voditelj je istraživačkog centra MacroHub. Stavovi autora ne odražavaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlen.

Možda ste čuli ili pročitali da Hrvatska za proračunsku kategoriju „sport, kultura i religija“ izdvaja čak 1,8 posto svog BDP-a, što nas svrstava na treće mjesto u Europskoj uniji.

No, ova kategorija izdataka krije ogromne razlike između pojedinačnih stavki koje je sačinjavaju. Prema zadnjim dostupnim podacima za 2017. godinu, od ukupnih 6,6 milijardi kuna, 2,6 milijarde izdvaja se na financiranje kulture (knjižnice, muzeji, kazališta,…), 2,1 milijarda na financiranje religijskih zajednica i civilnog društva (udruge, političke stranke,…), a 1,3 milijarde na javno emitiranje (televizija, radio,…). Za sport i rekreaciju u konačnici preostane samo 411 milijuna kuna.

Europski rang

Izrazimo li ove izdatke u postotku BDP-a te usporedimo li ih s ostalim zemljama EU-a, dobit ćemo zanimljive nalaze. Rang Hrvatske u EU konkurenciji po pojedinačnim stavkama je sljedeći:

• Kultura: 5. mjesto u EU
• Religije i civilno društvo: 1.  mjesto u EU
• Javno emitiranje: 1. mjesto u EU
• Sport i rekreacija: 27. mjesto u EU

I dok smo po izdvajanjima za TV i radio (HRT je tu najveća stavka) te za udruge, stranke i religijske zajednice rekorderi u Europskoj uniji, a za kulturu smo na visokom petom mjestu, po ulaganjima u sport i rekreaciju na začelju smo Europske unije. Slika 1 pokazuje da u tu svrhu izdvajamo tek 0,11 posto BDP-a – manje čak i od Malte, a više jedino od Irske.

Slika 1. Proračunski izdaci opće države za sport i rekreaciju, 2017. (Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata)

U Europskoj uniji se u sport i rekreaciju u prosjeku ulaže tri puta više nego u Hrvatskoj. Rekorderi su Mađari s 1,19 posto BDP-a, a slijede ih Estonci, Švedi, Francuzi, Luksemburžani, Finci, ali tek s upola manjim relativnim iznosom od Mađara.

Što se smatra izdatkom za sport i rekreaciju?

Detaljan opis stavki koje se smatraju izdacima za sport i rekreaciju moguće je vidjeti u ovom dokumentu na str. 175. U izračun izdataka ulaze sve razine vlasti (lokalna, regionalna i središnja država), a ne ulaze izdvajanja za sportsku i rekreacijsku infrastrukturu povezanih sa školama, budući da se ti izdaci vode pod stavkom Edukacija.

Iako su iz Središnjeg državnog ureda za sport u više navrata tvrdili da su sredstva koja izdvajaju znatno veća od ovdje navedenih, metodologija Eurostata je međunarodno usporediva za sve zemlje EU-a. Tako izdaci koji su potrošeni za, primjerice, izgradnju i održavanje sportskih dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. nisu uključeni u ovu stavku. Ako bismo ih uključili, onda bismo to isto morali napraviti i za sve ostale države EU-a, što gotovo sigurno ne bi promijenilo poziciju Hrvatske u relativnom poretku zemalja.

Od apsolutnih brojki zato su puno važniji relativni udjeli ulaganja u BDP-u. U konačnici, hrvatska upravna tijela i zavodi su ti koji sami dostavljaju podatke Eurostatu po međunarodno usporedivoj metodologiji, stoga ne može biti riječi da „netko izvana“ pogrešno vrednuje koliko se u Hrvatskoj stvarno ulaže u sport i rekreaciju.

Jesmo li presiromašni da bi ulagali više?

S obzirom da smo druga najsiromašnija članica EU-a, možda nije niti čudno da za sport i rekreaciju izdvajamo drugu najmanju cifru u Uniji. Možda si visoka ulaganja u sport i rekreaciju mogu priuštiti samo bogate zemlje članice?

Slika 2 uistinu i potvrđuje da postoji pozitivna korelacija između izdataka za ovu kategoriju i razine BDP-a per capita među članicama EU-a. No, isto tako očito je i da čak i za svoju nisku razinu ekonomskog razvoja, Hrvatska poprilično jako odskače po pitanju očekivanih ulaganja u sport i rekreaciju. Naime, nalazimo se osjetno ispod regresijskog pravca koji označava očekivana ulaganja s obzirom na razinu ekonomskog razvitka.

Napomena: na grafikonu nisu Luksemburg, Irska i Mađarska zbog ekstremnih vrijednosti (Izvor: obrada autora na temelju podataka Eurostata)

Ugrubo govoreći, očekivana razina izdataka za sport i rekreaciju za zemlju na našoj razini razvoja trebala bi biti oko 0,26 posto BDP-a. To znači da bi se očekivana godišnja izdvajanja trebala više nego udvostručiti, odnosno sa sadašnjih 411 milijuna kuna porasti na razinu od oko 900 milijuna kuna. Ulaganja od 0,26 posto BDP-a bi i dalje bila osjetno ispod europskog prosjeka, ali bi barem bila na razinama primjerenim za našu razinu ekonomskog standarda. Veća ulaganja, jasno, podrazumijevala bi i veću razinu transparentnosti od korisnika kako bi se u svakom trenutku znalo kako i gdje se novac troši.

Ekonomske koristi ulaganja u sport i rekreaciju

Znanstvena istraživanja pokazala su da ulaganja u sport i rekreaciju mogu generirati značajne ekonomske koristi, prvenstveno u području ishoda na tržištu rada. Kao što Slika 3 pokazuje, veća ulaganja u sport i rekreaciju najčešće se reflektiraju u boljoj dostupnosti sportske infrastrukture. Samim time raste i participacija stanovništva svih generacija u sportskim aktivnostima, a to izravno poboljšava zdravlje populacije, fizički izgled, kvalitetu ljudskog kapitala i tzv. „meke“ vještine važne na radnom mjestu – samodisciplinu, izdržljivost, nošenje sa stresom i timski rad. Svi ovi faktori važni su čimbenici koji dokazano povećavaju produktivnost radnika na radnom mjestu, a veća produktivnost znači i veće plaće.

Slika 3. Od ulaganja u sport do pozitivnih ishoda na tržištu rada (Izvor: obrada autora prema Lechner, 2015)

Švedski su istraživači napravili veliko istraživanje na gotovo pola milijuna ispitanika koje su stavili na sobni bicikl i promatrali koliko će watta snage proizvesti u danoj jedinici vremena. Proizvedene watte su podijelili s tjelesnom masom ispitanika i, nakon što su kontrolirali i za druge karakteristike pojedinaca, dobili vrlo čvrstu i statistički signifikantnu vezu između fizičke spremnosti i razine dohotka pojedinaca. Ta tzv. premija na fitnes iznosi 4 posto na vaš dohodak za svaku standardnu devijaciju bolje fizičke spremnosti od prosjeka.

Dokazi iz Njemačke

Tim njemačkih sportskih ekonomista nedavno je objavio rezultate vrlo opsežnog istraživanja utjecaja proračunskih izdataka za sport i rekreaciju na ishode na tržištu rada. Analizirali su sve lokalne jedinice u Njemačkoj i podijelili ih u tri razreda po razini ulaganja u sport i rekreaciju per capita:

• Niska ulaganja (0-20 eura)
• Srednja ulaganja (20-31 euro)
• Visoka ulaganja (31-85 eura)

Svaki razred predstavlja tercile, tj. točno jednu trećinu ukupnog broja lokalnih jedinica. Slika 4 grafički prikazuje geografsku distribuciju lokalnih jedinica u Njemačkoj prema per capita ulaganjima u sport.

Slika 4. Distribucija per capita ulaganja u sport prema lokalnim jedinicama u Njemačkoj, u EUR. (Izvor: Pawlowski et al., 2019)

Nakon što su uzete u obzir razlike u razvijenosti, vremenskim prilikama, ekonomskim pokazateljima, veličini i gustoći populacije, stupnju imigracije, i ostalim faktorima koje mogu objasniti razlike u ulaganjima u sport i ishodima na tržištu rada, njemački istraživači došli su do vrlo zanimljivih rezultata.

Pomicanje lokalnih jedinica iz nižeg u viši razred po pitanju ulaganja u sport donosi vrlo opipljiva poboljšanja ishoda na tržištu rada u toj jedinici: veći neto dohodak kućanstva za €190 mjesečno (7% prosječnog dohotka u Njemačkoj), veće neto plaće od €90 – €160 mjesečno, više odrađenih radnih sati (1h) tjedno te veću vjerojatnost za zapošljavanje (2-3 posto). Ovaj rast dohotka za grad veličine 75.000 stanovnika (ekvivalent Zadra u Hrvatskoj) znači veću godišnju potrošnju od čak 2,5 milijuna eura.

Zaključno

Za razliku od državne potrošnje na radio-televiziju, kulturu, političke stranke, religijske zajednice i civilne udruge koja nadmašuje onu u mnogim bogatim članicama Europske unije, po pitanju izdvajanja za sport i rekreaciju smo na samom europskom dnu. Poanta analize nije pokazati da se na druge kategorije ulaže previše, već koliko je mizeran položaj sporta i rekreacije u usporedbi s drugim zemljama EU-a.

S obzirom na znanstveno dokazanu vezu između ulaganja u sport i psihofizičkog zdravlja populacije te kvalitete ljudskog kapitala, što izravno utječe na ishode na tržište rada (plaću, zaposlenost i produktivnost), pokazatelji poput očekivanog trajanja života po kojem smo također pri europskom dnu ne trebaju nas čuditi. Iznimno malen iznos ulaganja u ovu stavku iz proračuna svih razina vlasti (državna, regionalna, lokalna) upućuje na odsustvo svijesti o dugoročnoj važnosti sporta i rekreacije za ekonomsku održivost velikih sustava poput zdravstvenog i mirovinskog.

U Hrvatskoj u kojoj se prepoznaje važnost poticanja bavljenja sportom i rekreacijom cjelokupnog stanovništva te u kojoj se živi dulje, zdravije i kvalitetnije, rasprava o tome treba li u mirovinu sa 65 ili 67 godina gotovo bi sigurno izazivala puno manje kontroverzi.