Angela Merkel se povlači. Tko su moguće nasljednice?

Među kandidatkinjama i kandidatima za mjesto Angele Merkel na čelu CDU-a su političari koje je davno prije potisnula iz vrha stranke, zatim oni koje Merkel favorizira, te mladi lavovi različitih političkih usmjerenja. Izbor nasljednice/nasljednika pokazat će mijenja li se, kako i koliko politika Berlina

Znalo se kako će nepovoljni ishod izbora u pokrajini Hessen imati posljedice i na politiku u Berlinu. Iako već navikli na “staložen” politički stil Angele Merkel, ipak je iznenadila njena brza najava kako će doduše ostati kancelarka do kraja mandata ove vlade 2021., ali kako odlazi s položaja predsjednice stranke Kršćansko-demokratske unije. Već na kongresu stranke početkom prosinca u Hamburgu bit će izabrana nova čelnica ili čelnik. Nakon mandata ovog sastava Bundestaga, Merkel više neće prihvatiti nikakvu novu političku dužnost.

Još veće iznenađenje su bile više nego jasne riječi koje je kancelarka ovaj put izabrala: rezultat izbora u pokrajini Hessen je “i više nego razočaravajući”. Nakon sukoba CDU-a i bavarskog CSU-a ovog ljeta “ne može se tek tako prijeći na (uobičajeni) dnevni red”. Izbori u Hessenu su bili ispit nakon kojeg se u Uniji “sve mora dobro preispitati”. Ona tu ne govori tek o problemu komunikacije i posredovanja, nego o zadaćama.

Priznaje da njezina odluka predstavlja veliki izazov (das Wagnis), ali nakon zrelog razmišljanja misli da je prihvatljivo s njime se suočiti. Jer, ima osjećaj kako je “vrijeme otvoriti novo poglavlje” i time i osobno želi dati doprinos kako bi se sve snage konačno “usredotočile na dobro vladanje zemljom”.

Oproštaj je svakako kraj jedne epohe – u Hessenu su na birališta izišle djevojke i mladići koji su rođeni u godini kad je Angela Merkel stupila na čelo CDU-a. Dok se gubitak podrške u Bavarskoj još nekako mogao svaliti na leđa Horstu Seehoferu, ishod izbora u Hessenu je doista odraz nezadovoljstva vladom u Berlinu.

Prema posljednjim rezultatima, CDU je u Hessenu osvojio 27% glasova, 11,3% manje nego na izborima 2013. Socijaldemokrati su praktično izjednačeni sa Zelenima, ali kod osvojenih 19,8% glasova znači da je SPD izgubio 10,9%, a Zeleni su osvojili novih 8,7% birača te pokrajine. Novih 2,5% su osvojili i Liberali koji imaju 7,5%, nešto se popravila i Ljevica (+1,1%) i osvojila je 6,3%. Ovaj put nije bilo ni dvojbe, hoće li AfD u Hessenu prijeći izborni prag: sa 13,1% glasova postaje četvrta stranka u pokrajinskom parlamentu i tako je AfD sad prisutan u baš svim pokrajinskim parlamentima Njemačke.

Tek treba vidjeti kakva će se koalicija moći sklopiti u Hessenu. Trenutna koalicija Kršćanskih demokrata i Zelenih ima 69 zastupničkih mjesta – većina ovisi o samo jednom zastupniku. S obzirom na isti rezultat SPD-a i Zelenih, jednaka je situacija i s mogućom koalicijom  CDU-a i SPD-a. Sve ostale kombinacije su šarene: “semafor”, dakle SPD, Liberali i Zeleni bi opet imali 69 zastupničkih mjesta, a nije posve isključeno i da bi sadašnji predsjednik pokrajinske vlade Hessena, CDU-ovac Volker Bouffier mogao u koaliciju uz Zelene pozvati i Liberale čime bi imao komotnu većinu od 80 zastupnika. S Liberalima je već bio u koaliciji u svojoj prvoj vladi 2010,  nakon što se njegov prethodnik Roland Koch usred mandata povukao sa svojih dužnosti – iz niza dobrih razloga.

Već nakon prvih objavljenih procjena ove nedjelje 28.10., ne čudi da je srdžba u sjedištu CDU-a u Wiesbadenu bila golema. I to na Berlin i na Angelu Merkel. Teško je naći drugo objašnjenje zašto je CDU izgubio više od 11% glasova.

I Volker Bouffier ima svojih skandala: još kao pokrajinski ministar unutrašnjih poslova pokušao je progurati svog šogora za šefa pokrajinske Službe za zaštitu ustavnog poretka. Die Welt je nedavno iščeprkao kako se Bouffier, praktično odmah nakon što je preuzeo pokrajinsku vladu, s pokrajinskim ministrom financija Thomasom Schäferom upustio u špekulacije pokrajinskim novcem u riskantnim derivatima i kako su tu izgubljeni milijuni eura.

Vrhunac je apsurda ispitivanje Infratest Dimapa neposredno uoči pokrajinskih izbora: čak 64% upitanih smatra Bouffiera dobrim predsjednikom vlade. Uoči prethodnih izbora 2013. je zapravo samo 51% tamošnjih građana bilo zadovoljno radom vlade u Hessenu, prema posljednjem ispitivanju je zadovoljno 60%. A onda su glasači križić stavljali negdje drugdje na izbornom listiću …

Nameće se zaključak: nije problem u Wiesbadenu, problem je zasićenost građana vladom u Berlinu. I Bouffier je ove nedjelje tek konstatirao kako je to “upozorenje” (der Denkzettel) kojeg su birači uputili Angeli Merkel i velikoj koaliciji u Berlinu. Izjava kancelarke je utoliko iznenađenje jedino zato što je uslijedila tako brzo.

Prve reakcije na najavu Angele Merkel kako se povlači sa čela CDU-a bili su – izrazi zahvalnosti Žena CDU-a za njenu jedinstvenu karijeru i za činjenicu da je ona prva kancelarka na čelu Njemačke. I iz stranke Zelenih su istakli da je Merkel zemlju predstavila kao moderno društvo. Šefica SPD-a Andrea Nahles konstatirala je kako CDU može biti “veoma zahvalan” za ono što je Merkel postigla i kako socijaldemokrati ustraju u odluci ostati u velikoj koaliciji u Berlinu.

A onda je stigao i komentar šefa Liberala, Christiana Lindnera kako Merkel “odlazi sa krive funkcije”: nije važno tko je na čelu CDU-a, nego je vrijeme da odstupi s položaja kancelarke. Na mala vrata to traže i Mladi Unije (Junge Union) pokrajine Baden-Württemberg koji žele da predsjednik/predsjednica njihove stranke bude i na čelu vlade.

U svakom slučaju, sad dolazi veliko pitanje: tko će naslijediti Angelu Merkel na čelu stranke? Nisu se ugasile sve kamere konferencije za novinare Angele Merkel a već se nagađa o kandidatima. Evo nekih:

Friedrich Merz

Tog je političara CDU-a Angela Merkel prije 14 godina izgurala sa odgovornih položaja stranke – do nje on je bio predsjednik kluba zastupnika CDU-a u Bundestagu. Politički je ove godine proveo u “pustinji”, ali se ne mora žaliti da mu je išlo loše: sjedi ili je sjedio u čitavom nizu nadzornih odbora i uprava, od njemačke podružnice američkog novčarskog imperija BlackRock pa do koncerna Axa, DBV-Winterthur Holding, Deutschen Börse AG, IVG Nekretnine, a sjedi i u upravnom vijeću BASF Antwerpen, Stadler Rail AG i HSBC.

No, hoće li se CDU željeti vratiti u stare dane veliko je  pitanje. A i Nijemci danas imaju malo složenije mišljenje o koncernima u kojima je Merz našao svoje utočište.

Annegret Kramp-Karrenbauer

(Snimio Sandro Halank)

Ova bivša predsjednica vlade pokrajine Saarland bila bi najsličnija nasljednici po volji Angele Merkel. Još ove veljače je, uz blagoslov i “savjet” Merkelice,  izabrana za glavnu tajnicu stranke, a dodatna kvalifikacija ove iskusne političarke je to što je u Saarlandu vodila koaliciju sa SPD-om.

Zajedljivi jezici će reći i da je Kramp-Karrenbauer svojevrsna “zapadna inačica Angele Merkel”: njen otac doduše nije bio evangelički pastor u DDR-u nego učitelj na krajnjem zapadu Njemačke. Ali karakterno su ove dvije političarke veoma slične. Hoće li CDU doista “Merkelicu i nakon Merkelice”? To ćemo još vidjeti.

Jens Spahn

Ovaj mladi političar CDU-a (rođen 1980.), ekonomist i politolog, svakako ima velikih ambicija i koristi svaku priliku da ga građani Njemačke primijete. U ovom sastavu vlade je ministar zdravstva, a pročuo se i knjigom o problemu izbjeglica. Arape koje dolaze u Njemačku optužuje kako imaju “problematičan seksualni moral, ne znaju za ravnopravnost žena i nisu u stanju prihvatiti Židove ili homoseksualce”. Crkve u Njemačkoj optužio je da se previše bave socijalnim pitanjima. Njemu se pripisuje i kovanica “lijevi fašisti” kako je nazvao prosvjednike summita G-20 u Hamburgu. On svakako želi stati na čelo CDU-a, ali još ostaje da se vidi želi li takvog borbenog mladića i CDU na svom čelu.

Armin Laschet

Predsjednik vlade pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija zapravo se još nije očitovao želi li stati na čelo CDU-a što ne priječi medije da spekuliraju i s njegovim imenom. Tek je prošle godine stao na čelo vlade najmnogoljudnije njemačke pokrajine gdje je u koaliciji sa Liberalima.

Atraktivnim ga svakako čini činjenica kako se dosad nije isticao niti pretjerano lijevim, niti pretjerano desnim stajalištima. Uglavnom je podržavao politiku Angele Merkel (ali ne i CSU-a i njihovu ideju cestarine za osobna vozila, izjavivši kako su vozači “već i sad krave-muzare nacije”). Pitanje je želi li on uopće Düsseldorf zamijeniti Berlinom.

Kandidata ima naravno još: tu je i Peter Altmeier, trenutni ministar gospodarstva. Od “mladih lavova” CDU-a treba spomenuti i Carstena Linnemana (rođen 1977.) kojem se treba priznati da je u Bundestag ušao direktnim mandatom svog izbornog okruga u Padebornu. Nije mnogo stariji niti Daniel Günther (rođen 1973.) koji je na čelu vlade pokrajine Schleswig Holstein.

Mediji naveliko spekuliraju, no tko će stati na čelo CDU-a, to ćemo još vidjeti.

I na kraju, u sjeni ove rasprave se i iz bavarskog CSU-a čulo kako “razmišljaju” o promjeni na svom čelu. Horst Seehofer upozorava kako najprije treba razmisliti o formiranju koalicijske vlade u Bavarskoj, onda i o kandidatu CSU-a za izbore za Europski parlament sljedećeg svibnja, a onda možda i tko će biti na čelu te stranke.