konferencija za medije

Apel za mir i žurni prekid svih ratova u svijetu!

Ideje.hr / 10. lipnja 2024. / Aktualno / čita se 5 minuta

Akademik Ivo Šlaus počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te član međunarodnog savjeta Pugwash Conferences on Science and World Affairs, inicirao je Apel za mir koji je potpisao niz uglednih predstavnika javnog života u Hrvatskoj i u svijetu. Apel su predstavili bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zatim filozofkinje Ivana Skuhala Karasman i Marita Brčić Kuljiš, te Krunoslav Pisk, u ime Nezavisnog sindikata znanosti. U nastavku donosimo tekst Apela

Apeliramo, kao ljudska bića, na ljudska bića: Zapamtite svoju ljudskost, a ostalo zaboravite. (Russell-Einsteinov manifest, 1955)

Zaustavite sve ratove sada!

Današnji svijet bitno se razlikuje od onoga prije nekoliko desetljeća ili čak nekoliko godina. U budućnosti će se mijenjati još brže. Ubrzano uništavamo naš prirodni i ljudski kapital i imamo jedva nekoliko desetljeća da zaustavimo i popravimo uništenje koje smo učinili. Pojavljuju se nove tehnologije poput umjetne inteligencije i sintetičke biologije, a naše je razumijevanje njihovih posljedica slabo. Mogli bi biti izvrsna prilika za zaustavljanje ratova ili prijetnja koja bi ih mogla učiniti još opasnijima. Ratovi, terorizam i borbe mogli bi dovesti do upotrebe oružja za masovno uništenje (WMD), što bi vjerojatno dovelo do uzajamnog sigurnog uništenja i moglo uništiti našu civilizaciju za nekoliko dana.

Početkom 1950-ih samo su tri zemlje imale nuklearno oružje (NO), a sat Sudnjeg dana bio je postavljen na 3 minute do ponoći. 7. srpnja 1955. objavljen je Russell-Einsteinov Manifest (REM), u kojem se naglašava da bi svaki veliki rat neizbježno doveo do korištenja NO-a. Od Drugog svjetskog rata svjedočili smo više od 50 ozbiljnih sukoba koji su rezultirali milijunima smrti i golemim razaranjima. Neki sukobi traju više od 75 godina. Nijedan od ovih sukoba nije ispunio ciljeve inicijatora. U Afganistanu su se dvije najjače NO države suočile sa slabo naoružanim snagama i bile poražene. Primjeri nakon Drugog svjetskog rata pokazuju da su ratovi beskorisni. Rat je nemoralan, beskoristan i nadamo se da će uskoro postati ilegalan. Imperativ je i zajednički interes svih država i građana eliminirati rat, terorizam i borbe.

Samo nemoralni ljudi imaju koristi od sukoba i priprema za sukobe. Eisenhower je isticao prijeteću ulogu vojno-industrijskog kompleksa. Priprema za rat ne jamči sigurnost ni mir. Sjeverozapadno testiranje uzrokovalo je više žrtava (preko 600 000) nego bombardiranje Hirošime. Global Peace Index pokriva 163 zemlje i među najgorima navodi NO države. Na kraju Drugoga svjetskog rata politička je arhitektura osmišljena da spriječi sukobe. U okviru organizacije Ujedinjenih naroda (UN) formirani su Opća skupština UN-a i Vijeće sigurnosti (VS UN). Sadašnji svijet je multipolaran, s najmanje 9 SZ država. Tehnologije u nastajanju mogu i vjerojatno će povećati značaj manjih zemalja, ali i dodati nove prijetnje svjetskom miru kao i nove prilike za okončanje ratova.

Samo mir može jamčiti naš opstanak, ljudsku sigurnost za sve i održivi razvoj. Kako postižemo i održavamo mir? Nadamo se da će čovječanstvo pronaći adekvatna rješenja. Mir se nalazio kroz cijelu našu povijest, iako kratko i na ograničenim područjima. Ako su NO države na suprotnim stranama u ratu, takav bi rat bio posebno destruktivan. To bi se vjerojatno moglo dogoditi u slučaju međuovisnih ratova u Ukrajini, na Bliskom istoku i u Africi. Nije vjerojatno da bi bilo kakva vojna pobjeda mogla navesti jednu stranu na odustajanje ako bi slabija strana mogla upotrijebiti oružje za masovno uništenje. Stoga ti ratovi ne mogu imati pobjednika. Svi gube. Gubitnici su čak i oni koji se prave neutralni. Suočavamo se s jednim od najopasnijih vremena u povijesti čovječanstva. Sat Sudnjeg dana je 90 sekundi do ponoći.

Zaustavljanje ratova u Ukrajini, na Bliskom istoku, u Africi i drugdje zahtijeva:

  • Trenutačno prihvaćanje rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koje zaustavljaju sve sadašnje ratove, pokreću pregovore i omogućavaju svim ljudima da imaju prava i slobode navedene u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima.
  • Za svaki rat, stvaranje međunarodnih mirovnih snaga VS UN-a dovoljno jakih da nadvladaju svaku stranu koja se nastavi boriti, pomognu u premještanju vojski iza njihovih međunarodno priznatih granica, zaštite zemlje u sukobu tijekom pregovora od bilo kakvih mogućih napada i osiguraju slobodno i sigurno kretanje ljudi i dobara za pomoć potrebitima.
  • Razmjena svih talaca i zarobljenika.
  • Trenutačni početak obnove i izgradnje ratom razorenih područja.
  • VS UN poduzima drastične mjere protiv odgovornih političkih, vojnih i gospodarskih čelnika i njihovih suradnika ako se vojna aktivnost ne zaustavi.

Suverenitet svih zemalja je u potpunosti zajamčen. Jedino ograničenje je da nema rata. Ili je rat ili naš opstanak. Je li to nemoguć zadatak? Ne! Čovječanstvo je to uspješno činilo dok je napredovalo od lovaca-sakupljača do ljudi 21. stoljeća . Iako je naš svijet ranjiv i samodestruktivan, on je najbolji ikada . Očekivano trajanje života produžilo se tri puta, naše znanje i postignuća bolji su nego ikada.

Sve to postigla je naša kreativnost, razumijevanje i empatija – Zlatno pravilo: Ljubi bližnjega svoga!

“Vrijeme je da okrenemo leđa jednostranoj potrazi za sigurnošću… Kako bismo preživjeli u svijetu koji smo transformirali, moramo naučiti razmišljati na nov način. Kao nikada prije, budućnost svakoga ovisi o dobru svih.” (Izjava 100 dobitnika Nobelove nagrade 7. prosinca 2001, na Simpoziju 100. obljetnice Nobelove nagrade, Oslo).

Stoga, kako bismo osigurali ljudski prosperitet i opstanak, molimo sve ljude svijeta da zahtijevaju od vlada da sada zaustave sve agresije i osiguraju postizanje 17 ciljeva održivog razvoja!

Potpisnici:

Ivo Šlaus , Aleksander Zidanšek

Predsjednici, ministri, predsjednici akademija, rektori, čelnici nevladinih udruga, kao suautori i/ili potpisnici:

Ivo Josipović (predsjednik Hrvatske 2010-2015), Milan Kučan (predsjednik Slovenije 1992-2002), Stjepan Mesić (predsjednik Hrvatske 2000-2010), Paolo Cotta- Ramusinno (generalni tajnik Pugwasha), Garry Jacobs (predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti), Ernst Ulrich von Weizsäcker (supredsjednik Rimskog kluba 2012-2018), Nebojša Nešković (potpredsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti), Budimir Lončar (bivši ministar vanjskih poslova, veleposlanik), Božo Kovačević (bivši ministar okoliša, veleposlanik), Momir Đurović (bivši predsjednik Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti), Stanislav Radovan Pejovnik (bivši rektor Sveučilišta u Ljubljani 2009-2013), Vito Turk (bivši direktor Instituta Jožef Stefan 1996-2005), Boris Cizelj (predsjednik Mreže ekonomije znanja), Hrvoje Kraljević (bivši ministar znanosti i tehnologije), Krunoslav Pisk (bivši glavni direktor Međusveučilišnog centra, Dubrovnik), Moneef R. Zou’bi (znanstveni savjetnik InterAction Councila, bivši glavni direktor Islamske svjetske akademije znanosti), Gilbert Fayl (predsjednik Globalnog okruglog stola)

Koautori:

Almir Badnjević, Stefan Brunnhuber, David Chikvaidze, Uroš Cvelbar, Dragan Đuričin, Jüri Engelbrecht, Fadwa El Guindi, Ana Jerković, Thomas Reuter, Tatsu Suzuki

Supotpisnici:

Goran Bandov, Frano Barbir, Ugo Bardi, Neven Bilić, Marita Brčić Kuljiš, Ivan Gušić, Nikolina Herceg Kolman, Ema Leto, Tomislav Meštrović, Anet Režek Jambrak, Boris Kožnjak, Ivana Skuhala Karasman, Vlatko Silobrčić, Tvrtko Smital, Lojze Sočan, Zvonimir Šikić, Sanja Tišma

Kontaktni e-mail: slaus@irb.hr aleksander.zidansek@ijs.si