s
f i y S
Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

22. travnja 2023. / čita se 2 minute

Ideje.hr

Najava razgovora - Klub Batina

Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavit će ga u petak, 28. travnja od 13:00 na adresi Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu. Razgovor o siromaštvu u Hrvatskoj mjeri li se europskim kriterijima organiziraju Ideje.hr u sklopu svojeg Kluba Batina. Uvodno izlaganje i diskusija izravno će biti emitirani na YouTubeu, a oni koji su spriječeni doći u dvoranu razgovoru će moći pristupiti i putem Zooma.

Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavit će ga u petak, 28. travnja od 13:00 na adresi Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu. Razgovor o siromaštvu u Hrvatskoj mjeri li se europskim kriterijima organiziraju Ideje.hr u sklopu svojeg Kluba Batina. Uvodno izlaganje i diskusija izravno će biti emitirani na YouTubeu, a oni koji su spriječeni doći u dvoranu razgovoru će moći pristupiti i putem Zooma.

Profesor Zoran Šućur (Pixsell, Goran Stanzl)
YouTube kanal: https://www.youtube.com/live/7_2axwsa0Yg?app=desktop&feature=share
Zoom link: https://us06web.zoom.us/j/87987454759?pwd=UDBWVHNVNVJBUjNNUDdWN2tKKy8rZz09

Kao uvod u izlaganje i razgovor ovdje vam predstavljamo neke teze iz Izviješća Europske komisije i naglaske iz izlaganja profesora Šućura.

  • EU (Eurostat) već desetljećima mjeri i prati siromaštvo prvenstveno preko
    pokazatelja relativnog siromaštva (gotovo da se linija siromaštva određena kao
    60% medijana nacionalnog dohotka smatra „službenom linijom siromaštva“ u
    Europskoj uniji).
  • Glavni je prigovor da relativne linije siromaštva odražavaju dohodovne
    nejednakosti a ne stvarne živote uvjete. Drugim riječima, nije jasno postoji li
    „apsolutno jezgra“ i koliki je njen obujam među onima koji su „u riziku od
    siromaštva“.
  • Bilo je pokušaja u zadnjih 10-15 godina da se relativni pokazatelji siromaštva
    dopune drugim pokazateljima, kao što su pokazatelji materijalne deprivacije koji
    su bliski konceptu apsolutnog siromaštva ili složena stopa siromaštva i
    socijalne isključenosti.
  • 2021. je skupina stručnjaka za potrebe EK izradila prijedlog za mjerenje
    apsolutnog siromaštva u zemljama EU i prezentirala prvu analizu indikatora
    apsolutnog siromaštva temeljem nove metodologije. Korištena su dva poznata
    načina mjerenja apsolutnog siromaštva, ali prilagođena kontekstu zemalja EU i
    dostupnim empirijskim podacima: 1) budžetska metoda ili metoda košarice
    dobara i usluga te 2) metoda koja se temelji na troškovima ishrane (koja ima
    dugu tradiciju, prije svega, u SAD).
  • Korišteni koncept apsolutnog siromaštva širi je od egzistencijalnog minimuma i
    podrazumijeva mogućnost „primjerenog sudjelovanja u društvu“, što znači da
    osim osnovnih obuhvaća i socijalne potrebe.
  • Rezultati analize pokazuju da se stope apsolutnog siromaštva u većini tzv.
    starih članica EU kreću od 5-10% (bez obzira na metodu mjerenja), dok su u
    većini tzv. novih članica stope između 10-40% prema budžetskoj metodi te
    između 30-65% prema metodi minimalne ishrane. RH uz Rumunjsku ima
    najviše stope (30% i 60% prema jednoj odnosno drugoj metodi).
  • Stare članice imaju niže stope apsolutnog siromaštva od stopa relativnog
    siromaštva (stope rizika od siromaštva ili stope siromaštva i socijalne
    isključenosti), dok je situacija obrnuta u većini novih članica (uključujući HR).
  • Relativno siromaštvo u bogatijim članicama (s višim dohocima) ne isključuje
    pristup bazičnim dobrima i uslugama, dok je relativno siromaštvo u novim
    članicama često povezano s odsustvom takvog pristupa (iako su u gotovo svim
    zemljama stope apsolutnog siromaštva znatno veće nego stope materijalne i
    socijalne deprivacije).
  • Izgleda da su profili siromaštva (rizične skupine) u RH slični bez obzira koristi li
    se metodologija apsolutnog ili relativnog siromaštva (najveći rizik siromaštva
    imaju samci, nezaposleni, jednoroditeljske obitelji, starije osobe i sl.).
  • U RH su stope apsolutnog siromaštva bliže stopama subjektivnog nego
    relativnog siromaštva. Na primjer, prag apsolutnog siromaštva za samca u
    2020. iznosi oko 500 eura prema budžetskoj metodi i 700 eura prema metodi
    minimalne ishrane. Subjektivni prag siromaštva iznosi oko 650 eura, a prag relativnog siromaštva oko 400 eura. Također, stopa apsolutnog siromaštvaiznosi 60% prema metodi minimalne ishrane i oko 63% prema subjektivnoj liniji.
  • U kontekstu novih podataka o apsolutnom siromaštvu treba istražiti uzroke
    velikih razlika u stopama apsolutnog siromaštva ovisno o metodama mjerenja.
    Također, treba istražiti eventualne promjene u profilu siromaštva u RH i
    raspraviti o potrebi izmjena postojećih mjera socijalne politike.

UK nastavku također donosimo neke slike iz Izviješća.

O slici, tragu i spoznaji. I odgovornosti. Posao radiologa.

19. studenoga 2026. / čita se 15 minuta

MEDICINA

O slici, tragu i spoznaji. I odgovornosti. Posao radiologa.

Radiolozi su u središtu pažnje. Danko Vidović objašnjava duboke filozofske korijene svoje visokospecijalizirane struke i kako se u asimetričnom dijalogu s umjetnom inteligencijom, u kojem je odgovornost i dalje na jednoj strani, možda i više od discipline mijenja način nastanka spoznaje: budućnost mijenja prošlost a prošlost budućnost

Anthropicov “wet lab”. Umjetna inteligencija ističe hipotezu, znanstvenici je provjeravaju.

19. studenoga 2026. / čita se 10 minuta

Molekularna biologija i umjetna inteligencija

Anthropicov “wet lab”. Umjetna inteligencija ističe hipotezu, znanstvenici je provjeravaju.

Kompanija je optužena da se koristila rezultatima koje su modelu Claude otkrili drugi istraživači dok su s njim komunicirali o svojim pokusima, a ni rezultati istraživanja u Anthropicovom laboratoriju nisu prošli znanstvenu recenziju. K tome, u ponovljenim postupcima model je znao postupati drukčije. Piše Tamara Čačev

19. studenoga 2026.

Intervju Daciana Pop i Christoph Kümmel

Bez prosvjeda nema demokracije, bez novca akademske slobode

Što mogu studenti i znanstvenici u današnjem svijetu? Tko štiti znanost od političara i može li se akademska sloboda braniti bez novca? U razgovoru s Domagojem Novokmetom sudjeluju predsjednica Europske studentske unije Daciana Pop i Christoph Kümmel iz Njemačke istraživačke zaklade (DFG), najvećeg njemačkog financijera istraživanja.