s
f i y S
Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

22. travnja 2023. / čita se 2 minute

Ideje.hr

Najava razgovora - Klub Batina

Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavit će ga u petak, 28. travnja od 13:00 na adresi Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu. Razgovor o siromaštvu u Hrvatskoj mjeri li se europskim kriterijima organiziraju Ideje.hr u sklopu svojeg Kluba Batina. Uvodno izlaganje i diskusija izravno će biti emitirani na YouTubeu, a oni koji su spriječeni doći u dvoranu razgovoru će moći pristupiti i putem Zooma.

Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavit će ga u petak, 28. travnja od 13:00 na adresi Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu. Razgovor o siromaštvu u Hrvatskoj mjeri li se europskim kriterijima organiziraju Ideje.hr u sklopu svojeg Kluba Batina. Uvodno izlaganje i diskusija izravno će biti emitirani na YouTubeu, a oni koji su spriječeni doći u dvoranu razgovoru će moći pristupiti i putem Zooma.

Profesor Zoran Šućur (Pixsell, Goran Stanzl)
YouTube kanal: https://www.youtube.com/live/7_2axwsa0Yg?app=desktop&feature=share
Zoom link: https://us06web.zoom.us/j/87987454759?pwd=UDBWVHNVNVJBUjNNUDdWN2tKKy8rZz09

Kao uvod u izlaganje i razgovor ovdje vam predstavljamo neke teze iz Izviješća Europske komisije i naglaske iz izlaganja profesora Šućura.

  • EU (Eurostat) već desetljećima mjeri i prati siromaštvo prvenstveno preko
    pokazatelja relativnog siromaštva (gotovo da se linija siromaštva određena kao
    60% medijana nacionalnog dohotka smatra „službenom linijom siromaštva“ u
    Europskoj uniji).
  • Glavni je prigovor da relativne linije siromaštva odražavaju dohodovne
    nejednakosti a ne stvarne živote uvjete. Drugim riječima, nije jasno postoji li
    „apsolutno jezgra“ i koliki je njen obujam među onima koji su „u riziku od
    siromaštva“.
  • Bilo je pokušaja u zadnjih 10-15 godina da se relativni pokazatelji siromaštva
    dopune drugim pokazateljima, kao što su pokazatelji materijalne deprivacije koji
    su bliski konceptu apsolutnog siromaštva ili složena stopa siromaštva i
    socijalne isključenosti.
  • 2021. je skupina stručnjaka za potrebe EK izradila prijedlog za mjerenje
    apsolutnog siromaštva u zemljama EU i prezentirala prvu analizu indikatora
    apsolutnog siromaštva temeljem nove metodologije. Korištena su dva poznata
    načina mjerenja apsolutnog siromaštva, ali prilagođena kontekstu zemalja EU i
    dostupnim empirijskim podacima: 1) budžetska metoda ili metoda košarice
    dobara i usluga te 2) metoda koja se temelji na troškovima ishrane (koja ima
    dugu tradiciju, prije svega, u SAD).
  • Korišteni koncept apsolutnog siromaštva širi je od egzistencijalnog minimuma i
    podrazumijeva mogućnost „primjerenog sudjelovanja u društvu“, što znači da
    osim osnovnih obuhvaća i socijalne potrebe.
  • Rezultati analize pokazuju da se stope apsolutnog siromaštva u većini tzv.
    starih članica EU kreću od 5-10% (bez obzira na metodu mjerenja), dok su u
    većini tzv. novih članica stope između 10-40% prema budžetskoj metodi te
    između 30-65% prema metodi minimalne ishrane. RH uz Rumunjsku ima
    najviše stope (30% i 60% prema jednoj odnosno drugoj metodi).
  • Stare članice imaju niže stope apsolutnog siromaštva od stopa relativnog
    siromaštva (stope rizika od siromaštva ili stope siromaštva i socijalne
    isključenosti), dok je situacija obrnuta u većini novih članica (uključujući HR).
  • Relativno siromaštvo u bogatijim članicama (s višim dohocima) ne isključuje
    pristup bazičnim dobrima i uslugama, dok je relativno siromaštvo u novim
    članicama često povezano s odsustvom takvog pristupa (iako su u gotovo svim
    zemljama stope apsolutnog siromaštva znatno veće nego stope materijalne i
    socijalne deprivacije).
  • Izgleda da su profili siromaštva (rizične skupine) u RH slični bez obzira koristi li
    se metodologija apsolutnog ili relativnog siromaštva (najveći rizik siromaštva
    imaju samci, nezaposleni, jednoroditeljske obitelji, starije osobe i sl.).
  • U RH su stope apsolutnog siromaštva bliže stopama subjektivnog nego
    relativnog siromaštva. Na primjer, prag apsolutnog siromaštva za samca u
    2020. iznosi oko 500 eura prema budžetskoj metodi i 700 eura prema metodi
    minimalne ishrane. Subjektivni prag siromaštva iznosi oko 650 eura, a prag relativnog siromaštva oko 400 eura. Također, stopa apsolutnog siromaštvaiznosi 60% prema metodi minimalne ishrane i oko 63% prema subjektivnoj liniji.
  • U kontekstu novih podataka o apsolutnom siromaštvu treba istražiti uzroke
    velikih razlika u stopama apsolutnog siromaštva ovisno o metodama mjerenja.
    Također, treba istražiti eventualne promjene u profilu siromaštva u RH i
    raspraviti o potrebi izmjena postojećih mjera socijalne politike.

UK nastavku također donosimo neke slike iz Izviješća.

Tehnološki ‘napredak’. Dokle je došla prijetnja kemijskim oružjem

13. studenoga 2026. / čita se 10 minuta

predavanje

Tehnološki ‘napredak’. Dokle je došla prijetnja kemijskim oružjem

Ispuštanje klora kod Ypresa 1915. godine bio je visokotehnološki pothvat, a danas se njime mogu koristiti vojske koje imaju samo spremnike i helikoptere. Jean Pascal Zanders održao je na zagrebačkom forumu Pugwash Hrvatska vrlo informativno predavanje o tome kako su se s kemijskom industrijom razvijali pojam 'otrov' i nova disciplina - toksikologija, koje su bitke vođene za zabranu kemijskog oružja od Haaga do Konvencije iz 1993. i kakvi se izazovi pojavljuju danas, od Sirije do Ukrajine

12. studenoga 2026.

Intervju Udo Bullmann

Nema više velikog brata, Trump i Putin žele uništiti Europu

Svijet bez „velikog brata“ i bez zajedničkih pravila: gdje je u njemu Europska unija? U razgovoru iz Strasbourga o tome govori Udo Bullmann, njemački zastupnik u Europskom parlamentu (SPD) i voditelj delegacije za odnose s Južnom Afrikom.

Izrael, Mađarska, Hrvatska – Kako se (ne) čuvaju temeljne vrednote

11. studenoga 2026. / čita se 9 minuta

USTAVNO PRAVO

Izrael, Mađarska, Hrvatska – Kako se (ne) čuvaju temeljne vrednote

Koliko je važan nikad dovršen posao definiranja smisla političkog djelovanja pomoću ustavnih vrijednosti, na aktualnim primjerima pojašnjava Matija Miloš.