Bijeg Rusa na Zapad. Lako je napustiti zemlju, teško je naći trajni dom

Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, baltičke države i Češka posebno su se zalagale za stroža vizna ograničenja za ruske državljane, smatrajući da bi njihov slobodan ulazak predstavljao sigurnosnu prijetnju, piše Sofija Kordić. Dok Mađarska ublažuje vizna ograničenja za ruske radnike, a u Srbiji se stvaraju zajednice ruskih ekspata, češka liberalna stranka STAN predlaže amandman kojim bi se Rusi morali odreći ruskog državljanstva kako bi dobili češko.

• Naslovna fotografija: Prizor iz spota za pjesmu “Vhoda net!” (Zabranjen ulaz!) ruskog benda Lenjingrad. (Leningrad / YouTube)

• Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu

Nedugo nakon agresije Rusije na Ukrajinu, Bruxelles je građanima Rusije otežao posjet i boravak u zemljama članicama Europske unije, ukinuvši vizni sporazum s Moskvom iz 2007. godine. Jedan od glavnih argumenata, koji su posebno zagovarale baltičke zemlje i Češka bio je da bi dopuštanje Rusima da nesputano i slobodno ulaze u EU predstavljalo ozbiljnu sigurnosnu prijetnju; ruski bi operativci mogli koristiti turističke vize za infiltraciju u EU i provođenje tajnih operacija. Od ranih 2000-tih, pripadnici ruskih tajnih službi, koji su na područje EU stigli s turističkim vizama, osumnjičeni su za nekoliko atentata u Europi, uključujući i likvidaciju Putinovog kritičara Aleksandra Litvinenka 2006. godine u Londonu. Bruxelles je odluku o tome hoće li na svoj teritorij pustiti građane Rusije ostavio državama članicama EU, ali osobama koje podnose zahtjev za azil u EU trebao bi ostati zajamčen ulazak, a zatim bi se molbe ocjenjivale pojedinačno​.

Češka Republika prva je članica EU-a koja je ukinula izdavanje viza za sve građane Rusije, dan nakon invazije na Ukrajinu. Dok su Nijemci raširenih ruku primali Ruse koji se nisu htjeli odazvati mobilizaciji, a kancelar Scholz se protivio totalnoj zabrani ulaska, tvrdeći da bi to zaustavilo i ulazak ruskih disidenata i kritičara rata u EU, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský izjavio je da su humanitarne vize samo za Ukrajince koji bježe od ruskih bombi, a da bi ruski državljani koji se protive ratu trebali svoju volju izraziti prvenstveno u Rusiji, odnosno demonstrirati protiv režima.

Češki ministar vanjskih poslova Lipavsky: Ruski državljani koji se protive ratu trebali svoju volju izraziti u Rusiji.

Baltičke države i Poljska su u rujnu 2022. donijele odluku da će zabraniti ulazak u zemlju ruskim državljanima s EU vizama za posjete u turističke, kulturne, sportske i poslovne svrhe. Od zabrane su, međutim, osim nositelja boravišne dozvole, izuzeti i članovi obitelji, humanitarni slučajevi i disidenti, za razliku od Češke gdje je zabrana za sve Ruse još uvijek na snazi. Kasnije je Češka zabranu uvela i bjeloruskim državljanima, doduše, u oba slučaja s izuzetkom humanitarnih slučajeva.

Tako je većini Rusa i Bjelorusa koji imaju bliske članove obitelji u Češkoj, pa i one s češkim državljanstvom, onemogućen susret s članovima obitelji na tlu Češke, što je u suprotnosti s direktivom Europskog parlamenta i Vijeća EU iz 2004. (2004/38/ES) o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji da se slobodno kreću i borave na području država članica. U Rusiju i Bjelorusiju, mnogi od njih ne usude se otići da se susretnu s rodbinom, zbog proturežimskih stavova i moguće prijetnje zatvorom. Prema aktivistima, apsurdno je da u Češkoj službenik pečatom odlučuje hoće li se primijeniti europska regulativa.

Češke mjere prema Rusima među najstrožima su u Europi, a Česi se opravdavaju i čuvenim slučajem Vrbětice kada je 2021. objavljeno da ruska obavještajna služba GRU stoji iza eksplozije skladišta sa 60 tona municije u okolici Zlina 2014. u selu Vrbětice, pri čemu su smrtno stradale dvije osobe. Slučaj je imao ogroman utjecaj na češko društvo i politiku, protjerano je na desetke ruskih diplomata i zaposlenika veleposlanstva, a Kremlj je Češku uvrstio na popis neprijateljskih država. Jedno vrijeme, prije agresije na Rusiju, na toj listi uz Sjedinjene Države figurirala je jedino Češka.

Lijevo: Slučaj Vrbětice imao je ogroman utjecaj na češko društvo i politiku. (Policie České republiky). Desno: Češka je u ožujku 2022. zatvorila ruski konzulat u Brnu, te u Karlovym Varyma. (Google Maps)

U Europskoj uniji 21 država dopušta dvojno državljanstvo, neke s ograničenjima. Ako imate dvojno državljanstvo u Finskoj, ne možete se kandidirati na izborima ni raditi u snagama sigurnosti. Šest zemalja EU dopušta dvojno državljanstvo u određenim slučajevima, to su: Austrija, Bugarska, Estonija, Litva, Nizozemska i Njemačka.U Češkoj se predlaže uvođenje posebnih uvjeta za stjecanje češkog državljanstva za ruske državljane, tj. odricanje od ruskog, iako Češka već nekoliko desetljeća dopušta dvojno državljanstvo. U rujnu je amandman odobrio parlamentarni Odbor za sigurnost. Liberalna stranka vladajuće koalicije, STAN, podnositeljica izmjene zakona o stjecanju dvojnog državljanstva koja će važiti samo za Ruse, tj. uvjetovanjem odricanja od ruskog državljanstva, obrazlaže to sigurnosnim rizikom zlouporaba dvojnog državljanstva:

„Rusija bi takve građane mogla koristiti za razne oblike političkog pritiska i neprijateljskog djelovanja, u trenutku kada Rusija smatra Češku neprijateljskom državom i vodi asimetrični rat protiv Češke – teroristički napadi, dezinformiranje, ekonomski utjecaj, a ruski predstavnici govore o našoj zemlji kao njihovoj sferi utjecaja, legitiman je zahtjev da se takvi ljudi odluče za jednu stranu. Građani Rusije stoga će morati birati žele li pripadati nama ili Rusiji.”

Aktivisti i analitičari i ruski novinari koji žive u Češkoj tvrde da je u pitanju populistički i diskriminatorni korak koji nema nikakvog utjecaja na sigurnost zemlje. Rusima koji su pobjegli od Putinovog režima pokazuje se da Češku ne zanimaju ni oni ni njihove aktivnosti i da su oni prave žrtve besmislenog zakona, dok će bogati Rusi, uključujući one koji imaju veze s Kremljom i s njegovim tajnim službama nastaviti djelovati. Podnositelji pak tvrde da će biti iznimki: humanitarni razlozi i za one koji „poštuju demokratske vrijednosti“. I u Ministarstvu unutarnjih poslova prijedlog stranke STAN smatraju nužnim zbog povećanog broja zahtjeva ruskih građana za češkim državljanstvom.

Prošle godine 1166 Rusa dobilo je češko državljanstvo, što je najviše u zadnjih dvadesetak godina. U Češkoj je oko 40.000 Rusa s privremenim ili stalnim dozvolama boravka, neslužbeni broj je puno veći. Kad im isteknu ruski dokumenti, oni koji su bili u procesu stjecanja češkog državljanstva mogu doći u nerješive situacije. Boje se posjetiti ruski konzulat, jer su u Rusiji označeni kao “strani agenti” ili su na popisima “ekstremista, terorista i njihovih pristaša”, jer su se pojavili na događajima podrške Ukrajini.

Ruska zajednica u Češkoj pogođena je i popratnom negativnom i uvredljivom  kampanjom. Na društvenim mrežama stranka STAN postavila je plakate s natpisom “Nećemo matrjoške u Češkoj”, ispod kojeg je tradicionalna ruska lutka, a do nje manja matrjoška s glavom Putina i natpisom „Z“. Ispod lutki piše: Češko državljanstvo samo za Ruse koji se odriču ruskog državljanstva.

Ruska zajednica u Češkoj pogođena je i popratnom negativnom i uvredljivom  kampanjom. (STAN / Facebook)

Pozivajući se na podatke Europske komisije, češki portal hlidacipes.org, objavio je krajem rujna da su unatoč ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine, Rusi i dalje među prvih pet zemalja čiji građani najčešće dobivaju kratkoročne vize koje im omogućuju ulazak u zemlje šengenskog prostora. Prošle godine Rusima je izdano gotovo 450.000 viza za zemlje EU. Ispred njih su Kinezi, Turci, Indijci i Marokanci.

Od zemalja koje su dio šengenskog prostora, prema podacima Europske komisije za prošlu godinu, Italija je građanima Rusije izdala najviše viza (134.141), poslije nje Francuska (99.517). No, u usporedbi s 2019. ove je godine između siječnja i svibnja Pariz imao 95,8% manje ruskih turista koji su stigli avionom. Grčka, vrlo popularna destinacija za Ruse izdala im je 54.289 viza, a Cipar 36.852. Mađarska, čiji je režim naklonjen Putinu izdala je 14.924, a Njemačka 14.500. Poljaci su u svom veleposlanstvu u Moskvi te u konzulatima u Kalinjingradu i Sankt Peterburgu Rusima izdali ukupno 256 ulaznih viza. U Bugarskoj koja još nije bila u šengenskom prostoru prošle godine, Rusi su dobili 44.368 viza u bugarskom veleposlanstvu u Moskvi, a još 5.712 u konzulatu u St. Petersburgu. Zanimljiva je usporedba Bugarske i Rumunjske koje su čekale 13 godina na ulazak u šengenski prostor. Obje zemlje su zemlje ušle u travnju ove godine, ali kontrole kopnene granice i dalje traju zbog austrijskog veta. Rusi nisu hrlili u Rumunjsku, zatražili su samo 464 ulazne vize.

U kolovozu ove godine EU upozorila je Mađarsku da njezina odluka o ublažavanju viznih ograničenja za Ruse i Bjeloruse predstavlja potencijalnu sigurnosnu prijetnju. Mađarska je u srpnju proširila svoj imigracijski program kako bi uključila Ruse i Bjeloruse. Nositeljima tzv. nacionalne iskaznice dopušteno je raditi u Mađarskoj bez sigurnosne provjere i dovođenje obitelji u zemlju. Iskaznica traje dvije godine, može se obnoviti za dodatne tri i otvara put za dugotrajni boravak. Međutim, otkako su promjene stupile na snagu, Mađarska je do početka rujna, prema podacima mađarskog Ministarstva za europske poslove izdala samo 10 dozvola za Ruse i četiri za Bjeloruse.

Nakon što je Češka u ožujku 2022. zatvorila dva svoja konzulata za Ruse – u Brnu i Karlovym Varyma – recipročnom mjerom zatvaraju se češki konzularni uredi u Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu. Rusi stoga mogu podnijeti zahtjev za vizu za Češku samo u Moskvi; za cijelu prošlu godinu tamo su stigle samo 283 prijave, a 262 ruskih državljana dobilo je vizu za kratkoročni ulazak u Češku i zemlje šengenskog prostora.

Podaci Europske komisije pokazuju i da su prošle godine odbijena ukupno 54.293 zahtjeva ruskih građana za vizu u zemljama EU. Prema prošlogodišnjim podacima Agencije Europske unije za azil oko 17.000 Rusa zatražilo je politički azil u zemljama EU-a, ali ih je samo oko 2.000 dobilo. Rusko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da se 2022. godine 40% više građana prijavilo za strane putovnice nego godinu prije.

Napustiti Rusiju je relativno lako, sve dok imate novca i niste pozvani u vojsku, ali teško je pronaći stalno mjesto za boravak

Ne postoje točni podaci o tome koliko je ljudi napustilo Rusiju nakon agresije na Ukrajinu. Procjene variraju od nekoliko stotina tisuća do nekoliko milijuna.

BBC je prošle godine, pozivajući se na Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva, izvijestio da je 1,3 milijuna ljudi napustilo Rusiju 2022. godine. Citirajući izvore unutar ruskih vlasti magazin Forbes pisao je o 600.000 do 1.000.000. I popularni ruski mediji objavili su slične brojke. Napustiti Rusiju je relativno lako, sve dok imate novca i niste pozvani u vojsku, ali teško je pronaći stalno mjesto za boravak.

Uz Kazakhstan, Gruziju, Armeniju i Tursku, gledajući zemlje izvan EU, Srbija je jedno od glavnih utočišta za građane Rusije koji su pobjegli od rata i mobilizacije. Paradoksalno je da su Srbiju izabrali i tisuće Putinovih političkih protivnika, zemlju u kojoj Putin uživa veliku podršku. Srbija je popularna zbog nepostojanja viznog režima, mogućnosti poslovanja sa Zapadom i lake dostupnosti avio prijevozom. Procjenjuje se da ih je stiglo oko 300.000. Spomenutu brojku navodi i Deutsche Welle u reportaži o Rusima u Srbiji, uz opasku da je njih desetina, oko 30.000 dobilo dozvole za boravak. Rusi u Srbiji funkcioniraju kao zatvorena zajednica, rijetki su se integrirali u društvo. Posjećuju ruske kafiće, restorane s ruskom hranom, frizerske i kozmetičke salone, djeca idu u vrtiće s ruskim osobljem. Rusi su otvorili gotovo 10.000 tvrtki u Srbiji, neke od njih, doduše, služe samo za lakše dobivanje boravišne dozvole, a one koje su aktivne zapošljavaju Ruse.

Zanimljivo je da je Turska, crnomorski susjed Rusije, početkom rata u Ukrajini bila pravi magnet za Ruse, posebno Istanbul i ljetovalište Antalija, ali je zanimanje za Tursku s vremenom opadalo. I dok je broj Rusa s dozvolama boravka u Turskoj na kraju 2022. iznosio 154.000, ove godine je, prema izvještaju Reutersa, pao na 96.000 zbog ogromnog porasta životnih troškova, birokratskih poteškoća u dobivanju boravka, komplikacija poslovanja, posebno s bankama zbog važećih sankcija prema Rusiji. Oni koji su odustali od Turske uglavnom su otišli u Srbiju, gdje takvih problema nemaju.

Politički aktivne Ruse od Turske je odbio i represivni Erdoganov režim. Sugovornica Reutersa izjavila je da su Rusi u Turskoj promijenili jedan autoritarni režim za drugi, navodeći da su se nakon ubojstva ruskog oporbenjaka Navalnog čak i u Rusiji građani okupili kako bi mu odali počast, dok izbjegli Rusi nisu smjeli prići konzulatu u Istanbulu.

Rusi koji su otišli iz zemlje uglavnom su mlađi, obrazovaniji i bogatiji od onih koji ostaju. Češće su iz većih gradova. U pitanju su IT stručnjaci, grafički dizajneri, liječnici, znanstvenici, profesori, poduzetnici, umjetnici, odvjetnici, komunikacijski stručnjaci, lingvisti… Mnogi su liberalnog svjetonazora i nadaju se da će Rusija jednog dana biti demokratska zemlja. Neki su LGBTQ+.

Organizacije čeških Rusa počele su prikupljati potpise za peticiju pod nazivom “Mi nismo matrjoške. Mi smo ljudi”. Autori skreću pozornost na činjenicu da se predložene izmjene zakona odnose samo na Ruse, što stvara “neviđen slučaj diskriminacije na temelju nacionalnosti u europskom pravu”. U pitanju  je, kažu, „nezakonito kolektivno kažnjavanje i kolektivna odgovornost za djela za koja pojedinci nisu odgovorni“.

Žeňa Sněžkina je novinarka, aktivistica za ljudska prava i disidentica. Osamnaest godina živi i radi u Češkoj, udala se za Čeha, govori češki, a o ljudskim pravima piše trideset godina. Putinov režim joj je glavni neprijatelj. Sada je, međutim, postala dio velike, za mnoge sumnjive, etničke skupine sa stigmom špijuna i imperijalista. U procesu je dobivanja češkog državljanstva. Ako češki parlament prihvati amandman na zakon o ukidanju dvojnog državljanstvu za Ruse možda više nikada neće vidjeti svoje roditelje. U Rusiji je na popisu izdajnika i u svakom trenutku protiv nje se može pokrenuti kazneni postupak. Već treću godinu s roditeljima se nalazi u Turskoj.

Žeňa Sněžkina živi već 18 godina u Češkoj. Ako će se morati odreći dvojnog državljanstva, možda više nikad neće vidjeti roditelje. (DenikN)

„Čak i ako postanem državljanka Češke, neću moći pozvati svoje roditelje. Razumijem da imate određene razloge. I s obzirom na povijesne događaje. Vaše tajne službe se s razlogom boje ruskih špijuna. Ali zašto se ti problemi ne rješavaju onako kako bi se trebali rješavati – upravo uz pomoć tajnih službi? Umjesto toga, vi diskriminirate cijeli narod i kršite ljudska prava. Prije 24. veljače 2022. nikoga u vašoj zemlji nije zanimalo što se događa u ruskom gradu Karlovy Vary (nekoliko desetljeća Rusi su posjedovali velik dio povijesnog dijela grada, a činili su i većinu klijentele popularnih čeških toplica, op.a.). Dugo se tamo lijepo živjelo i nikome ništa nije smetalo. Do danas zaposlenici ruskog ministarstva obrane i ruski proizvođači oružja imaju nekretnine u Češkoj. Umjesto da se time pozabavite, krenuli ste glupim putem populizma i potpune neprofesionalnosti“, kaže Sněžkina za češki list DenikN.