Bijeg u BiH od progona za korupciju. Slovački obavještajac i sigurnosni dužnosnici traže azil

Tri bivša visokopozicionirana člana slovačkih sigurnosnih službi, skrivaju se od slovačkog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, gdje su zatražili azil, piše Sofija Kordić. Istraživački novinari iz Slovačke i BiH tvrde da slovački bjegunci u BiH uživaju određenu zaštitu zbog spore birokracije i potencijalne političke podrške, što im omogućava da se izmaknu pravosuđu do povoljnog trenutka za povratak u Slovačku.

• Naslovna fotografija: Ján Kaľavský (lijevo), Peter Gašparovič (sredina), Marián Kučerka (desno), slike s potjernica MUP-a Republike Slovačke.

• Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu

Tri Slovaka skrivaju se od slovačkog pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Nisu u pitanju tek obični kriminalci. Jedan je bivši šef protuobavještajne Slovačke informativne službe, a druga dvojica su bivši članovi Nacionalne agencije za kriminal, NAKA. Peter Gašparovič je od konca prošle godine u Mostaru, nedavno je zatražio azil. Ján Kaľavský, bivši prvi čovjek elitnog operativnog odjela Nacionalne kriminalističke agencije nastanio se još 2021. u Trebinju, a Marián Kučerka, bivši šef financijskog odjeljenja iste agencije, živi u Sarajevu od prošle godine. Sva trojica podnijeli su zahtjeve za azil.

Zašto Balkan, zašto BiH? To su najčešća pitanja postavljena slovačkim i bosanskim novinarima koji su prvi o prebjeglim Slovacima objavili članak na web stranicama Istraživačkog centra Ján Kuciak, ICJK i BalkanInsighta. Centar nosi ime mladog slovačkog istraživačkog novinara, ubijenog 2018.godine koji se bavio istraživanjem korupcije i povezanosti vlasti s podzemljem. Nakon ubojstva Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnirove otkriven je velik broj korupcijskih afera u Slovačkoj u koje su bili umiješani visoki državni dužnosnici, uključujući i one iz policijskih i sigurnosnih službi.

Članak Tomáša Madleňáka iz ICJK-a te Enesa Hodžića i Nine Bilajca iz BIRN-a BiH o Peteru Gašparoviču. (BalkanInsight)

Slovački novinar, Tomáš Madleňák iz ICJK-a u razgovoru za Češki radio izjavio da je jedan od razloga što su slovački sigurnosni dužnosnici pobjegli u BiH relativna blizina te zemlje, odnosno u pitanju je prva država na granici s EU. Računali su i da bi u slučaju slovačkog zahtjeva za ekstradicijom s vlastima zemlje van EU to bio dugotrajan proces. Zatražili su politički azil pod izlikom da su u Slovačkoj politički proganjani. BiH je trenutno suočena s velikim brojem zahtjeva za azilom od strane izbjeglica i migranata s Bliskog Istoka, Rusije i Ukrajine, pa im i to ide na ruku.

Prema podacima UNHCR-a procedura azila u BiH u prosjeku traje oko sedam mjeseci. Marián Kučerka stigao je u Bosnu još početkom siječnja prošle godine. Ján Kaľavský pobjegao je još u rujnu 2021., obojici je proces dobivanja azila nerazmjerno razvučen. Istraživački novinari u svom tekstu tvrde da su u slučaju Kaľavskog dobili jake indicije da ga štiti policija Republike Srpske.

Peter Gašparovič, bivši šef slovačke protuobavještajne službe SIS, pravomoćno je osuđen u Slovačkoj za korupciju, odnosno iznudu. Gašparovič i kolega obavještajac tražili su od jednog biznismena 350.000 eura, ako želi da njegovi poslovni problemi nestanu. Novac bi navodno dobio natrag  kroz nezakoniti povrat poreza. Biznismen je, prema navodima presude, platio 200.000 eura, koje je Gašparovič podijelio s drugim obavještajcem i službenicima iz porezne uprave. Slovački biznismen, je, međutim, slučaj prijavio policiji. Gašparovič je završio u pritvoru u prosincu 2020. Specijalni kazneni sud osudio ga je 2021. na 11 godina uz novčanu kaznu od 50.0000 eura.

Međutim, u ožujku 2022., nakon što je podnio žalbu na presudu, Vrhovni sud mu smanjuje kaznu, slučaj iznude prekvalificira kao neizravno podmićivanje i šalje ga u zatvor na samo 22 mjeseca uz novčanu kaznu od 20.000 eura. Uračunato mu je vrijeme provedeno u pritvoru i u kolovozu 2022. pušten je na uvjetnu slobodu. Vrhovni sud u siječnju ove godine, nakon žalbe Specijalnog tužiteljstva, presuđuje da je trebao dobiti veću kaznu, no prije zasjedanja suda, koncem studenog prošle godine Gašparovič bježi u BiH.

Automobil kojim je Gašparovič prešao granicu Hrvatske i BiH viđen je ispred ulaza stambene zgrade u Mostaru, nedaleko od ispostave Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). (Google Maps)

Početkom veljače ove godine Tomáš Madleňák, Nino Bilajac i Enes Hodžić s portala Detektor.ba koji pripada bosanskoj redakciji nevladine organizacije Balkan Investigative Reporting Network, BIRN, vidjeli su automobil s kojim je Gašparovič prešao granicu Hrvatske i BiH parkiran ispred ulaza jedne stambene zgrade u Mostaru. Bizarno zvuči podatak da se zgrada nalazi u blizini sjedišta dviju bosanskohercegovačkih sigurnosnih agencija – Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno sigurnosna agencija (OSA). Poslije su tvrdili da Gašparovič živi u toj stambenoj zgradi.

Kako pokazuju dosadašnji slučajevi slovačkih pripadnika snaga sigurnosti, na koje je ICJK u suradnji s istraživačkom mrežom BIRN ukazao, Gašparovič se nema čega bojati. Pa čak ni ako Slovačka zatraži njegovo izručenje, jer odbjegle Slovake u BiH u stvari ponajviše štiti spora domaća birokracija.

Kaľavský je kupio kuću s bazenom u Trebinju i nekoliko okolnih parcela na ime supruge. Bilajac i Hodžić razgovarali su s njim u nekoliko navrata. Rekao im je da je politički proganjan u Slovačkoj, da bi ga tamo likvidirali kad bi se vratio. Hvalio je jezičnu i kulturnu bliskost sa Slovačkom, klimu, hranu, i Trebinje kao dobro mjesto za odgoj djece. Izričit je da se u Slovačku nema namjeru nikad vratiti. Tvrdi da živi od iznajmljivanja električnih bicikala. Novinari nisu našli nijedan dokaz za tu tvrdnju.

Kaľavský ima zanimljivu biografiju. Prema informacijama novinara iz ICJK-a u mladosti je bio u francuskoj Legiji stranca, pa snajperist u specijalnoj policiji nagrađen državnim ordenom nakon što je ubio slovačkog masovnog ubojicu zvanog Kanibal iz Košica. Kaľavský je iskoristio svoj položaj šefa operativaca, imao je sve informacije o tome koga se i kad planira uhapsiti i kome će se upasti u kuću na pretres. Te je informacije predavao i prodavao trećim osobama, među ostalim i Kučerki, za što je i nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora.

Kučerka je, pak, pravomoćno osuđen za korupciju na deset i pol godina. Trenutno, prema informacijama novinara, živi u centru Sarajeva u iznajmljenom stanu.

Među njegovim zločinima primanje je mita u iznosu od 20.000 eura 2020. godine koje je tražio da bi zaustavio istragu nad rođakom jednog ministra koji je trenutno zastupnik stranke HLAS, koalicijskog satelita u Vladi premijera Roberta Fica. Nakon toga primio je i mito od 200.000 eura koje je podijelio s nekoliko istražitelja i policajaca.

Slovački premijer Robert Fico u dobrim je odnosima s liderom bosanskih Srba. (X)

Slovački novinar i bosanske kolege od neimenovanih izvora saznali su da odlučujuću riječ u procesu azila ima ministar sigurnosti Nenad Nešić, na kojeg pak veliki utjecaj ima Milorad Dodik. Premijer Slovačke Robert Fico u dobrim je odnosima s liderom bosanskih Srba koji ga je upoznao uoči slovačkih parlamentarnih izbora u rujnu, nakon čega mu je čestitao pobjedu.

Veldin Kadić s Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu slovačke bjegunce od pravosuđa smatra sigurnosnim problemom zbog njihovog prijašnjeg načina života i financijske pozadine. Ističe da prisustvo trojice Slovaka nije trenutna sigurnosna prijetnja zemlji, ali ako bjeguncima od pravde BiH postane sigurno utočište, to po njegovim riječima ne šteti samo međunarodnom ugledu zemlje nego i nosi potencijalni rizik da preraste u neku vrstu sigurnosne prijetnje.

Kadić smatra da slučajevi slovačkih sigurnosnih dužnosnika zahtijevaju od vlasti u BiH da pojačaju kontrolu i ubrzaju, pojednostave i pooštre procedure azila. Novinarima ICJK-a i BIRN-a  izjavio je kako ne može biti slučajno da su sva trojica Slovaka baš BiH izabrali kao potencijalno utočište.

„Ili računaju na to da bi im komplicirano bosanskohercegovačko zakonodavstvo, nejasne i spore procedure mogle koristiti u pravnim zavrzlamama oko mogućeg izručenja, ili se oslanjaju na odugovlačenje procesa i eventualnu zaštitu preko privatnih političkih veza. Ne bih isključio ni jedno ni drugo.“

Madleňák ističe kako se odbjegli Slovaci utrkuju s vremenom i čekaju pogodnu priliku za povratak u Slovačku. (MUP Republike Slovačke)

Ministarstvo BiH im je navodno odbilo azil, ali imaju pravo na žalbu, što je opet dugotrajni proces. Na to i računaju, jer, kako ističe Madleňák, oni se utrkuju s vremenom i čekaju pogodnu priliku za povratak u Slovačku. U tom kontekstu je zanimljivo da je Vlada novo starog premijera Roberta Fica predložila izmjene Kaznenog zakona koje bi dovele do smanjenja kazni za najteže oblike kriminala. Nove zakonske izmjene predviđaju da optuženi u slučajevima korupcije vrijednim manje od 250.000 eura mogu dobiti kazne zatvora u trajanju maksimalno četiri godine, što daje mogućnost sudu da presudi uvjetnu kaznu, posebno ako je u pitanju prvo kazneno djelo počinitelja.

Ustavni sud je, međutim, odložio stupanje na snagu novog Ficovog zakona koji je trebao stupiti na snagu 15. ožujka ove godine. Fico je nedavno izjavio da on neće čekati odluku o ustavnosti već će predložiti parlamentu narednu izmjenu kaznenog zakona.

Na desetine tisuća građana je zbog izmjena kaznenog zakona dva mjeseca prosvjedovalo u Bratislavi i drugim gradovima, ali ih je parlament na koncu usvojio. Bivša ministrica pravosuđa Mária Kolíková izjavila je da su Ficove izmjene smrtonosni koktel za pravosuđe. Članovi opozicije ih nazivaju promafijaškim paketom. Vlada je odobrila raspravu o izmjenama kaznenog zakona u ubrzanom postupku, a rasprava zastupnika o toj točki bila je ograničena na dvadeset sati. Oporba je to nazvala povratkom u doba Vladimíra Mečiara.

Podsjetimo da je Fico 2018. nakon ubojstva novinara Kuciaka i njegove partnerice, vala demonstracija i ogorčenosti u javnosti bio primoran dati ostavku, ali se od političkoga parije nakon jesenskih parlamentarnih izbora prošle godine ponovno prometnuo u neprikosnovenog vladara Slovačke. Prvo na udaru bilo mu je pravosuđe. Ukinuo je specijalno tužilaštvo, a dvojicu elitnih tužitelja tog tužiteljstva upravo je spomenuti Kučerka snimao i manipulirao snimcima u javnosti što je Fico iskoristio za ukidanje tužiteljstva.

Madleňák ističe za Češki radio da slovačke vlasti u principu ne rade ništa da bi BiH izručila bjegunce. Ministarstvo pravosuđa, doduše, formalno je govorilo npr. o Kučerki, koji je pravomoćno osuđen, kako čini sve da ga Bosna izruči. Madleňák, pak, tvrdi kako su dobili informaciju da su dužnosnici slovačke tajne službe odgovorili bosanskim kolegama, kad su zatražili podatke o bjeguncima, da slučajno ne izručuju Kalavskog, jer da je on izložen političkom progonu u svojoj zemlji. Bjegunce s jedne strane štiti spora bosanska birokracija i moguća politička podrška, a s druge strane kaos i interesne skupine u slovačkom pravosuđu i u tajnim službama.

Nakon što je nedavno na predsjedničkim izborima u Slovačkoj pobijedio Ficov čovjek Peter Pellegrini, na valu proruskih i antiukrajinskih slogana, (dosadašnja liberalna predsjednica Zuzana Čaputová nije se kandidirala za drugi mandat zbog prijetnji smrću i njoj i obitelji, op.a.),  Fico može biti siguran da mu predsjednik države neće staviti veto ni na jedan zakon koji predloži njegova vlada. Premda je njihov odnos oskrnavljen odlaskom Pellegrinija iz Ficove stranke Směr nakon poraza na izborima 2020. i činjenicom da se Robert Fico u prošlosti neuspješno kandidirao za predsjednika, prema ocjenama slovačkih analitičara Fico može biti miran, jer je Pellegrini njegov klon.