Članci

17. listopada 2024. / Članci

POVIJEST

Rimski car Heliogabal. Ludi nimfoman, princ anarhije ili esteta, radikalni individualist

U dva će eseja Sebastian Kukavica opisati kako je u antičkim i modernim izvorima i umjetničkim obradama prikazivan rimski car Heliogabal. Prvo je bio predstavljan kao simbol dekadencije, čiji ekscentrični stil i anarhične reforme, poput kultnog štovanja boga Sunca, odražavaju propast i anarhiju u kasnom Rimu. U kasnijoj revalorizaciji antičkih izvora Heliogabal je žrtva imperijalne propagande, čija je demonizacija poslužila kao književna inspiracija za dekadentne romane s kraja 19. stoljeća.

Sebastian Kukavica

14. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2024.

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.

Marko Močibob

13. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2024

Što fizika ima s umjetnom inteligencijom? Nagrada koja je podijelila stručnjake

Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike pokazuje spoj ljudske kreativnosti i briljantnu demonstraciju snage fizikalnih modela, piše Davor Horvatić. Iako je jedan dio fizičara revoltiran i smatra da je nagrada rezultat pretjerane fascinacije umjetnom inteligencijom, drugi tvrde da je riječ o opravdanom priznanju za revolucionarna postignuća.

Davor Horvatić

9. listopada 2024. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2024.

MikroRNA. Otkriće novog mehanizma upravljanja genima

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, Ambros i Ruvkun, otkrićem mikroRNA otvorili su novo poglavlje u razumijevanju kako stanice koordinirano grade složene organizme, piše Tamara Čačev. Otkriće je od presudne važnosti za shvaćanje nastanka mnogih bolesti, ali i za razvoj novih terapija.

Tamara Čačev

30. rujna 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Biološki strojevi. Stvaranje robota iz tkiva čovjeka

Od ksenobotova nastalih iz embrionalnih stanica žaba do samosastavljajućih antrobotova izrađenih iz tkiva čovjeka, biološki roboti obećavaju novi pristup liječenju bolesti i značajan doprinos regenerativnoj medicini, piše Tamara Čačev. Osim za popravak oštećenja unutar organizma, mogli bi se koristiti i za razne druge svrhe poput čišćenja mora od mikroplastike, u personaliziranoj medicini, a u daljoj budućnosti možda bi mogli i ciljano hvatati stanice bakterija ili tumora u organizmu.

Tamara Čačev

19. rujna 2024. / Članci

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Fotonika u susjedstvu. Prilika za tehnološki zamah u Hrvatskoj

Suradnja između FER-a i imec-a, potvrđena Memorandumom o razumijevanju, odražava sve veću važnost poluvodičke industrije za globalnu ekonomiju, piše Ivo Špigel. U razgovoru s dekanom FER-a Vedranom Bilasom i profesorom Adrianom Barićem, Špigel otkriva kako ova suradnja i osnivanje hrvatskog Centra kompetentnosti za poluvodiče otvaraju vrata hrvatskim stručnjacima za sudjelovanje u naprednim tehnološkim projektima, te stvaranju prilika za razvoj hrvatskih startupova i tehnoloških stručnjaka u mikroelektronici.

Ivo Špigel

12. rujna 2024. / Članci

POVIJEST

Vitez utopije kaosa D’Annunzijeve Rijeke. Ideali rizika i žrtve u životu Guida Kellera

D'Annunzijev "Tajnik akcije" Guido Keller bio je pogonsko gorivo ekscentrične avanture "ratnika i pjesnika" u Rijeci, utjelovljenje anarho-sindikalizma, ezoterije i hedonizma, piše Velimir Grgić o danas malo poznatom talijanskom pilotu, avanturistu i političkom aktivistu. Kellerova jedinstvena mješavina hedonizma, anarhizma i vojnog junaštva očitava se u nizu dokumentiranih detalja iz njegovog života, iz kojih je izrasla legenda koja i danas fascinira.

Velimir Grgić

5. rujna 2024. / Članci

POVIJEST

Iznimna vremena i iznimne vođe. Diktatori i demokrati koji su oblikovali modernu Europu

Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.

Zdenko Duka

2. rujna 2024. / Članci

PUTOPIS

Amerikanci na Balkanu. Povratak u prošlost Ive Škorića. Usporedbe

Kako to izgleda kada se naturalizirani Amerikanac iz šuma i planina Vermonta privremeno izmjesti natrag na brdoviti Balkan kojeg je napustio prije više od trideset godina, otkriva Ivo Škorić u tekstu koji predstavlja odmak od njegovih uobičajenih analiza društva i politike u SAD-u. U društvu sina, Škorić obilazi daleku rodbinu i stare prijatelje, prolazi kroz povijest svoje obitelji i nekadašnje države, uočava drastične razlike u odnosu na život u Americi, ali i neočekivane sličnosti.

Ivo Škorić

28. kolovoza 2024. / Članci

POVIJEST

Socijalizam na američkoj pšenici i talijanskim lakim notama. Osvrt na knjigu Anite Buhin

Knjiga "Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“" temeljito i dobro analizira mediteranizaciju jugoslavenske popularne kulture, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Iako nedostaje kontekstualizacija ekonomske krize i političkih tenzija u Jugoslaviji, Anita Buhin kroz tri studije opsežno opisuje ključne probleme popularne kulture u socijalističkom društvu.

Enis Zebić