Horizonti — Stranica 5 od 94

Kako izmjeriti uspjeh politike? Brojevi su privid.

12. ožujka 2026. / čita se 9 minuta

JAVNE POLITIKE

Kako izmjeriti uspjeh politike? Brojevi su privid.

Mjera u sebi već nosi vrijednosni sud. Kada uspjeh mjerimo domaćim bruto proizvodom, impliciramo da je količina tržišne aktivnosti relevantnija od kvalitete života, dostupnog vremena, odnosa ili okoliša, piše Sanja Terlević. Ti izbori se prikazuju kao neutralni i objektivni. Brojke postupno preuzimaju ulogu arbitra. Ne raspravlja se više o smislu politike, o tome koliko smo se približili zadanim indikatorima. Tako se politički sukobi ne rješavaju, nego se uklanjaju iz vidokruga.

Jednostavno idete naprijed. Odustajanje nije opcija.

9. ožujka 2026. / čita se 6 minuta

Maja Profaca

filozofija

Jednostavno idete naprijed. Odustajanje nije opcija.

"Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro već da nešto ima smisla, neovisno o tome kako će završiti", izjavio je Václav Havel 1985. godine. Maja Profaca predstavlja filozofkinju Maru van der Lugt čija knjiga "Hopeful Pessimism" razvija Havelovu tezu u koncept "nadajućeg pesimizma" kao vrline našeg doba. Nerealističan optimizam može dovesti do odustajanja, dok pesimizam — usmjeren na vrijednost djelovanja, a ne na ishod — može osnažiti angažman.

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

2. ožujka 2026. / čita se 8 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.

Jesu li radna mjesta uzeli Kinezi ili roboti? Rodrik o produktivnosti i granicama intervencionizma

2. ožujka 2026. / čita se 9 minuta

Darko Oračić

EKONOMIJA

Jesu li radna mjesta uzeli Kinezi ili roboti? Rodrik o produktivnosti i granicama intervencionizma

Dani Rodrik u knjizi "Shared Prosperity in a Fractured World" zagovara eksperimentalni državni intervencionizam kao rješenje ekonomskih i socijalnih problema u SAD-u. Darko Oračić argumentira da se nalazi istraživanja na koja se Rodrik poziva jednako tako mogu upotrijebiti i za potporu posve suprotne pozicije.

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

2. ožujka 2026. / čita se 8 minuta

Zdenko Duka

POLITIČKA EKONOMIJA

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

27. veljače 2026. / čita se 23 minute

Velimir Grgić

KINESKA KULTURNA REVOLUCIJA

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

27. veljače 2026. / čita se 10 minuta

Nikola Petrović

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

19. veljače 2026. / čita se 13 minuta

Duje Kovačević

FILOZOFIJA

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

Država ne može ostati neutralna kad je riječ o događajima i pojavama koje radikalno polariziraju društvo, piše Duje Kovačević, ali ne misli da sporne koncerte i manifestacije treba zabraniti. Što se onda može učiniti? Odgovor se oslanja na Poppera, Forsta i Rawlsa, koji su nastojali spasiti sam koncept tolerancije pred onima koji ga ugrožavaju pozivajući se na njega

Univerzalna antitumorska cjepiva. Neočekivana korist razvoja mRNA tehnologije

16. veljače 2026. / čita se 8 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Univerzalna antitumorska cjepiva. Neočekivana korist razvoja mRNA tehnologije

Kontrolirano poticanje urođene i stečene imunosti čini mRNA cjepiva posebno zanimljivima u onkologiji, piše Tamara Čačev. Do danas je pokrenuto više od 120 kliničkih ispitivanja ciljanih mRNA cjepiva za tumorske bolesti u rasponu od melanoma, raka pluća i dojke do izazovnih tumora poput gušterače i tumora mozga, uz stalni rast broja kombiniranih pristupa.

Čehoslovačka legija. Elitna jedinica sudbinski važnog rata, koja je samo htjela ići doma

13. veljače 2026. / čita se 22 minute

Oleg Maštruko

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Čehoslovačka legija. Elitna jedinica sudbinski važnog rata, koja je samo htjela ići doma

Nakon Oktobarske revolucije 1917., Čehoslovačka legija u Rusiji je ostala bez izravnog cilja borbe, ali i bez najbržeg puta kući, piše Oleg Maštruko. Od Zborova do budućeg teritorija Čehoslovačke tada su imali samo 150 kilometara zračne linije, no kući će se vratiti tek mnogo godina kasnije, nakon osvajanja brojnih ruskih gradova i puta oko svijeta preko dva oceana.