s
f i y S

Horizonti

Sve je izgledalo bezazleno dok mladić iz Washingtona nije sam sebi ubrizgao gen N6
U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

20. prosinca 2017. / čita se 14 minuta

Antonio Čoga i Matija Kroflin

migracije

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda objavljenoj u analizi Emigration and Its Economic Impact on Eastern Europe kumulativna realna stopa rasta BDP u periodu od 1995. do 2012. u zemljama Istočne Europe bila bi za 7 postotnih poena veća da nije bilo emigracije. Hrvatska se pritom u analizi ističe kao zemlja s visokim udjelom emigracije mlade, stručne populacije

Riječ godine u 2018 mogla bi biti BINO – Brexit in name only

16. prosinca 2017. / čita se 12 minuta

Tin Radovani

Brexit

Riječ godine u 2018 mogla bi biti BINO – Brexit in name only

Problem Sjeverne Irske je nerješiv, piše Tin Radovani o razvoju pregovora o izlasku Velike Britanije iz Europske Unije. Ipak, to je znak inteligencije funkcionirati s dvije kontradiktorne ideje u glavi, unatoč tome što je rasplet neminovan. Kako mutež pomaže May da opstane, a Corbynu odmaže da se domogne mjesta premijera

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

12. prosinca 2017. / čita se 10 minuta

Igor Rončević

Kvantna računala (2)

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

U drugom članku o kvantnim računalima govori se o njihovoj konkretnoj primjeni, prikazuje se kolika ubrzanja nude i kakve bi posljedice komercijalno dostupna kvantna računala imala na sigurnost na Internetu i kriptovalute, dizajn novih lijekova i materijala, te modeliranje klime, prometa ili ekonomije. Američke velike tvrtke i Ruski kvantni centar grade podjednako velika računala

Nama ne upravljaju samo naši geni, nego i geni bakterija

8. prosinca 2017. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

Mikrobiom čovjeka

Nama ne upravljaju samo naši geni, nego i geni bakterija

Čovjeka se može promatrati kao superorganizam u kojem se stanice čovjeka nalaze u kontinuiranoj interakciji sa mikroorganizmima. Istraživanja sugeriraju da jedemo određenu vrstu hrane koju preferiraju bakterije u našim crijevima ili da čak utječu na naše raspoloženje. Prisutnost ili odsutnost nekih mikoroorganizama u zdravih osoba u odnosu na oboljele od primjerice šećerne bolesti, metaboličkog sindroma ili upalnih bolesti crijeva, neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, krije potencijalnu poveznicu između nastanka i napredovanja bolesti

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

7. prosinca 2017. / čita se 11 minuta

Karlo Vujeva

Tržište rada

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane

Vazdazeleni listopad. Prevrat koji je omogućio (dvotrećinski krvavo) stoljeće komunizma i njegove kolosalne efekte

2. prosinca 2017. / čita se 16 minuta

Žarko Puhovski

100 godina oktobarske revolucije

Vazdazeleni listopad. Prevrat koji je omogućio (dvotrećinski krvavo) stoljeće komunizma i njegove kolosalne efekte

U povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije Žarko Puhovski analizira političku taktiku revolucionara, ideologiju, realizaciju, kontroverze i efekte komunističkog pokreta koji je u bitnome obilježio 20. stoljeće. Odgovornost za žrtve je nedvojbena. Ostaju, međutim, pitanja o komunističkom utjecaju na kapitalizam te o načinu na koji današnji svijet mogu promijeniti oni koji su njime nezadovoljni

Najveće je sveučilište elaborat spremilo u ladicu, ali studij održivog razvoja je pokrenut! Kako?

1. prosinca 2017. / čita se 4 minute

Mirjana Matešić

Održivi razvoj

Najveće je sveučilište elaborat spremilo u ladicu, ali studij održivog razvoja je pokrenut! Kako?

Ima li u ljudima koji vode obrazovne ustanove i uređuju sustave obrazovanja u Hrvatskoj barem malo društvene odgovornosti? Zar zaista zbog partikularnih interesa, lijenosti službenika na doživotnim funkcijama, nedostatka informiranosti o trendovima koji preuzimaju primat u međunarodnim i nacionalnim razvojnim strategijama, oduzimamo šansu mladima da se obrazuju za budućnost?

Četiri objašnjenja: Hayek, Minsky, North i Williamson o Agrokoru

1. prosinca 2017. / čita se 10 minuta

Ivo Bićanić

Očima ekonomske teorije

Četiri objašnjenja: Hayek, Minsky, North i Williamson o Agrokoru

U ponedjeljak 11. prosinca Ideje.hr organiziraju raspravu o crony kapitalizmu u Hrvatskoj. Slučaj Agrokor to je pitanje aktualizirao. U ovom članku o teorijskim objašnjenjima sloma najveće hrvatske kompanije zapaženo je mjesto dano upravo kronističkom obrascu. Posebno je analizirano pitanje rješava li akcija države ijedan od pretpostavljenih uzroka rasta i sloma Agrokora. Odgovor je očekivan - ne!