s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Kubični kilometar leda otvorio je novi prozor u svemir
O slici, tragu i spoznaji. I odgovornosti. Posao radiologa.

19. studenoga 2026. / čita se 15 minuta

Danko Vidović

MEDICINA

O slici, tragu i spoznaji. I odgovornosti. Posao radiologa.

Radiolozi su u središtu pažnje. Danko Vidović objašnjava duboke filozofske korijene svoje visokospecijalizirane struke i kako se u asimetričnom dijalogu s umjetnom inteligencijom, u kojem je odgovornost i dalje na jednoj strani, možda i više od discipline mijenja način nastanka spoznaje: budućnost mijenja prošlost a prošlost budućnost

Anthropicov “wet lab”. Umjetna inteligencija ističe hipotezu, znanstvenici je provjeravaju.

19. studenoga 2026. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

Molekularna biologija i umjetna inteligencija

Anthropicov “wet lab”. Umjetna inteligencija ističe hipotezu, znanstvenici je provjeravaju.

Kompanija je optužena da se koristila rezultatima koje su modelu Claude otkrili drugi istraživači dok su s njim komunicirali o svojim pokusima, a ni rezultati istraživanja u Anthropicovom laboratoriju nisu prošli znanstvenu recenziju. K tome, u ponovljenim postupcima model je znao postupati drukčije. Piše Tamara Čačev

Sapunice za ADHD generaciju: mikrodrame osvajaju mobitele

17. studenoga 2026. / čita se 14 minuta

Sapunice za ADHD generaciju: mikrodrame osvajaju mobitele

„Santa Barbara” susreće „Sumrak” na mobitel ekranu. Mikrodrame su iz Kine stigle na Zapad, privukle 66 milijuna američkih gledatelja i prvu holivudsku zvijezdu u glavnoj ulozi. Međutim, kineska publika sve češće na mobitelu gleda serije u kojima epizode traju po dvije minute, u kojima više ne glume stvarni ljudi a priče je napisala umjetna inteligencija. Velimir Grgić razmatra što to znači za gledatelje, scenariste i glumce.

O 70. obljetnici Brechtove smrti i što Krleža ima s tim?

13. studenoga 2026. / čita se 16 minuta

Lada Čale Feldman

kazalište

O 70. obljetnici Brechtove smrti i što Krleža ima s tim?

Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.

Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina. Vojskovođe koji su zaslužili operu. Tko je ratovao u Tridesetogodišnjem ratu.

13. studenoga 2026. / čita se 21 minutu

Oleg Maštruko

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina. Vojskovođe koji su zaslužili operu. Tko je ratovao u Tridesetogodišnjem ratu.

Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, objašnjava Oleg Maštruko.

Tehnološki ‘napredak’. Dokle je došla prijetnja kemijskim oružjem

13. studenoga 2026. / čita se 10 minuta

Jean Pascal Zanders

predavanje

Tehnološki ‘napredak’. Dokle je došla prijetnja kemijskim oružjem

Ispuštanje klora kod Ypresa 1915. godine bio je visokotehnološki pothvat, a danas se njime mogu koristiti vojske koje imaju samo spremnike i helikoptere. Jean Pascal Zanders održao je na zagrebačkom forumu Pugwash Hrvatska vrlo informativno predavanje o tome kako su se s kemijskom industrijom razvijali pojam 'otrov' i nova disciplina - toksikologija, koje su bitke vođene za zabranu kemijskog oružja od Haaga do Konvencije iz 1993. i kakvi se izazovi pojavljuju danas, od Sirije do Ukrajine

Kako se Trump pridružio napadima na Europu. Kritika kolonijalizma – oružje za autokrate.

27. listopada 2026. / čita se 27 minuta

Claus Leggewie

Esej

Kako se Trump pridružio napadima na Europu. Kritika kolonijalizma – oružje za autokrate.

Europa više ne može zanemariti da ima neprijatelje - od Trumpove Amerike do Putinove Rusije te identitarnih i islamističkih ideologa koji dijele isti cilj, uništenje liberalnog poretka. Njemački teoretičar Claus Leggewie postavlja neugodno pitanje - služi li opravdana postkolonijalna kritika Zapada uspostavi i jačanju autoritarnih i još gorih režima?

24. listopada 2026.

Ivan Fischer

INTERVJU TEO MATKOVIĆ

Zvona na uzbunu zvone već neko vrijeme. Vraćamo se u jedno oralno društvo

Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.

Alex Karp i pitanje tehnofašizma

22. listopada 2026. / čita se 30 minuta

Željko Ivanković

Uvod u tehno-oligarhe (4)

Alex Karp i pitanje tehnofašizma

Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.

Od Kasandre do Penelopeje – kako suvremene autorice čitaju grčke junakinje. Dijalog s antikom.

22. listopada 2026. / čita se 14 minuta

Gordana Crnković

Književnost

Od Kasandre do Penelopeje – kako suvremene autorice čitaju grčke junakinje. Dijalog s antikom.

Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.

Simfonije u 8 bitova. Velikani prve ere glazbe iz video igara

21. listopada 2026. / čita se 13 minuta

Ivan Fischer

GLAZBA I VIDEO IGRE

Simfonije u 8 bitova. Velikani prve ere glazbe iz video igara

Glazba iz video igara prošla je isti trnoviti put kao i filmska glazba - od zvučne kulise o kojoj se jedva razmišljalo do skladbi koje osvajaju nagrade i postaju hitovi i izvan svojih okvira. Ivan Fischer piše o samim počecima i o eri 8-bitnih čipova, kada je tehničko znanje i domišljatost kompozitora bila gotovo jednako bitna kao i sam glazbeni talent.

Tvrtke koje pamtimo, osnivači koje ne pamtimo. Židovski poduzetnici – zaboravljeni dio ekonomske povijesti Hrvatske

21. listopada 2026. / čita se 13 minuta

Enis Zebić

povijest (i sadašnjost)

Tvrtke koje pamtimo, osnivači koje ne pamtimo. Židovski poduzetnici – zaboravljeni dio ekonomske povijesti Hrvatske

Većina poduzeća koja su osnovali židovski poduzetnici više ne postoji, a preostala rijetko spominju svoje osnivače. Knjiga Ljiljane Dobrovšak o začetnicima industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla pokušava sačuvati od zaborava taj dio ekonomske povijesti, a zajedno s njom i sjećanje na zajednicu koja je 1941. izgubila četiri petine članova.

Umjetna inteligencija u znanosti: Tko misli, tko odlučuje, tko odgovara?

18. listopada 2026. / čita se 16 minuta

Marija Brajdić Vuković

Znanost o znanosti

Umjetna inteligencija u znanosti: Tko misli, tko odlučuje, tko odgovara?

Često se među znanstvenicima čuje - ali svi mi znamo tko je zaista dobar! Marija Brajdić Vuković razmatra koje promjene umjetna inteligencija izaziva u pristupu vrednovanju znanstvenika: što se nije izdvajalo iz tragova rada na temelju kojih su znanstvenici vrednovani, a i dosad se smatralo onim što je stvarno vrijedno.

Nobelova nagrada za kemiju 2026.: Kako mala zrcalna asimetrija može postati velika

12. listopada 2026. / čita se 9 minuta

Tomislav Portada

Kemija

Nobelova nagrada za kemiju 2026.: Kako mala zrcalna asimetrija može postati velika

Nobelova nagrada za kemiju 2026. dodijeljena je Henriju B. Kaganu i Kensu Soaiju „za otkriće nelinearnih učinaka i autokatalize u asimetričnoj organskoj sintezi“. Ta su otkrića, piše Tomislav Portada, pomogla da bolje razumijemo kako ciljano pripraviti jedan enantiomer željenog spoja, a također i kako je u živom svijetu prevladala samo jedna od dviju zrcalno simetričnih mogućnosti.

Kraj matematike. Ili (novi) početak

12. listopada 2026. / čita se 18 minuta

Zvonimir Šikić

Znanost i umjetna inteligencija

Kraj matematike. Ili (novi) početak

OpenAi objavio je početkom listopada 2026. godine dokaze više od 700 matematičkih teorema, od kojih su mnogi impresivni. Oslanjajući se na esej Daniela Litta Zvonimir Šikić raspravlja je li to početak ili kraj matematike, što će raditi matematičari, a na kraju na konkretnim primjerima postavlja pitanje verifikacije dokaza

Rođen na plantažama: Beckertova povijest kapitalizma kao veliki arhipelag

10. listopada 2026. / čita se 13 minuta

Marko Grdešić

Rođen na plantažama: Beckertova povijest kapitalizma kao veliki arhipelag

Prema Svenu Beckertu, kapitalizam se nije rodio u engleskim tvornicama, nego na karipskim plantažama i u vezama između udaljenih otoka. Novi svijet je taj koji je Europi pokazao budućnost. Marko Grdešić prati tu tezu kroz tisuću stranica Beckertove "Globalne povijestii kapitalizma" i smatra da je knjiga najjača kad opisuje neslobodni rad, a najslabija kad treba reći što kapitalizam uopće jest.

Nigerijska princeza 2.0: cilj – akademska zajednica

8. listopada 2026. / čita se 9 minuta

Jeremy Shearmur

Internet

Nigerijska princeza 2.0: cilj – akademska zajednica

Donedavno su se prijevare prepoznavale po lošoj gramatici, no danas umjetna inteligencija uvjerljivo odgovara na pitanja i savršeno oponaša postojeće institucije. Jeremy Shearmur opisuje kako su ga lažnim pozivima pokušali namamiti u podcast i na javni radio, kako je i u koliko koraka otkrio podvalu i postavlja pitanje što ako prijevare potkopaju ogromne koristi koje donose internet i umjetna inteligencija

Kubični kilometar leda otvorio je novi prozor u svemir

7. listopada 2026. / čita se 9 minuta

Davor Horvatić

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2026.

Kubični kilometar leda otvorio je novi prozor u svemir

Nobelova nagrada za fiziku 2026. godine neobična je po tome što je dodijeljena jednom čovjeku, Francisu Halzenu, iako je na projektu za koji je nagrađen radilo mnoštvo suradnika, što je i sam dobitnik naglasio. Davor Horvatić objašnjava zašto je tome tako i koji je ukupni znanstveni doprinos dobitnika