Dajte Rusiji što hoće i nastupit će mir. Je li doista tako? Knjiga Carla Masale s početka 2025. godine o ruskom napadu na Estoniju 2028. godine objavljena je u međuvremenu i u hrvatskom prijevodu. Zdenko Duka razmatra približava li se stvarnost scenariju iz knjige
Kad je njemački ministar de Maizière javno progovorio o „etičkoj dilemi” otvaranja granica 2015., nesvjesno je artikulirao sukob koji filozof Arnold Gehlen desetljećima ranije prepoznao kao temeljni problem moderne politike: sudar nespojivih, jednako legitimnih etičkih obveza. Gehlen tvrdi da ne postoji jedinstven moral, nego pluralizam autonomnih etosa - uzajamnosti, blagostanja, obitelji i države - koji su u trajnom, tragičnom i nerazrješivom sukobu.
Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja Celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić.
Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.
Prijevodom posljednje knjige trilogije aforizama Karla Krausa "Noću", zagrebački nakladnik Disput nastavlja književnokulturni pothvat izdavanja prijevoda izabranih djela kultnoga bečkog jezičkog virtuoza, društvenog kritičara, satiričara i pacifista. Boris Pavelić piše o hrvatskim 'krausovcima' prije ali i danas
Nova "nebiografija" Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se - nakon razdoblja fordizma - tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u - umjesto da padne - zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije
U prvom dijelu članka Željko Ivanković informira o knjizi The Rise and Fall of the Artificial State, povjesničarke Jill Lepore, a zatim vjerno prepričava fascinantan slučaj iz vremena Velike depresije kad je pokret Technocracy Inc. stekao veliku popularnost predlažući, kao i tehnokrati danas - suspenziju demokracije. Lepore zaključuje da ideje današnjih tehnokrata nisu okrenute budućnosti, nego su diskreditirane u prošlosti
Kad protein nema "džep" u koji bi lijek mogao sjesti, farmaceutska industrija desetljećima ga je otpisivala kao "undruggable" - nedodirljivog, piše Tamara Čačev. Dva nedavna FDA odobrenja, vepdegestrant za rak dojke i daraksonrasib za rak gušterače, pokazuju da se ta granica upravo pomiče, uz pomoć molekula koje ne inhibiraju proteine, nego ih jednostavno uklanjaju.
Generacija Z je, suprotno očekivanjima, najvjernija generacija kinu, a filmovi koji je u kina dovode sve češće nisu proizvod studija, nego bivših YouTubera koji su svoju publiku izgradili sami, epizodu po epizodu. Tekst Velimira Grgića pokazuje kako "Backrooms" i "Obsession", snimljeni za mrvicu holivudskog budžeta, ali s desetljetnim povjerenjem zajednice iza sebe, možda ocrtavaju sljedeće poglavlje filmske povijesti.
Kad resor zadužen za znanost donosi zakone bez podataka, bez analize alternativa i bez procjene posljedica za mlade istraživače, teško je govoriti o slučajnosti. Tekst secira prijedlog izmjena Zakona o visokom obrazovanju i pokazuje kako "hitnost" prikriva odsutnost bilo kakvog sustavnog promišljanja o tome kakvu znanstvenu zajednicu Hrvatska zapravo želi izgraditi.
Peter Thiel, jedan od najvećih i najznačajnijih tehnoloških investitora, opsjednut je Antikristom, ali to u njegovu slučaju nije psihološko, pa čak ni pitanje vjere. U prvom članku o ideologiji tehno oligarha Željko Ivanković prvo prikazuje koga sve Thiel proglašava Antikristom a potom izvodi i kakve to sve ima veze s njegovim poslovanjem i vrlo utjecajnim političkim pogledima*
Teški problem svijesti obično se postavlja kao pitanje o mozgu. Karlo Mikić prikazuje razvoj teorija koje tvrde da odgovor možda leži puno niže na ljestvici života, kod jednostaničnih organizama koji nemaju ni neuron. Kroz eliminativizam, emergentizam i termodinamiku djelatništva, razmatramo zašto bi upravo bakterija mogla biti ključ za razumijevanje samog postojanja iskustva.
Zoran Đinđić naveden je kao "alumni" Vuka Karadžića, lažno se tvrdi da je bio Habermasov asistent, a njegove poslovne makinacije u Njemačkoj pretvorene su u priču o kapitalističkom vizionaru. Mira Bogdanović u "Hagiografskom panoptikumu" razotkriva kako je hagiografija zamijenila biografiju. Njezina knjiga postavlja neugodno pitanje: što ostaje od likova kada se uklone mitovi koje o njima grade obožavatelji?
Kad je Sofia Khan počela nositi hidžab, njezina se majka nije brinula zbog vjere, nego zbog udaje - mala, ali rječita ilustracija koliko se britanski islam promijenio od starije do mlađe generacije. Na primjeru romantične komedije o "muslimanskoj Bridget Jones" Jeremy Shearmur razmišlja što se zapravo događa kad osobna vjerska odluka postane javni znak, koji autorica ne kontrolira.
U desetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako se novi pojmovi uvode u matematičke teorije putem strogih definicija koje moraju biti eliminabilne i nekreativne. Zbog tog stipulativnog i preskriptivnog karaktera, formalne matematičke definicije neizbježno dolaze u sukob s našim svakodnevnim, intuitivnim poimanjem koncepata, što stvara kognitivne prepreke pri učenju matematike.
Predodžba o apsolutnom užasu efekata nuklearnog oružja nije dovoljno živa. Vladimir Lokner prepričava kako je uopće došlo do tragedije bombardiranja upravo Nagasakija, kako je na to utjecala njegova religijska prošlost, ne bi li upozorio koliko je zastrašujuće političko poigravanje prijetnjom nuklearnim arsenalom
Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.
Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.
Prije petnaest godina majka je u pet ujutro budila kćer da uči grčke nepravilne glagole; danas njih dvije zajedno gledaju Nolanovu filmsku verziju Odiseje i raspravljaju o Homeru. Iz te osobne, lakanovski začinjene perspektive, Ines Sabalić piše o promjeni simboličkog reda svijeta davno markiranog Odisejevim gubitkom identitea kroz lutanja Mediteranom, dok je ženama u snalaženju u tom muškom svijetu pomagala Atena Palada.
