Sekvenciranje genoma novorođenčeta je moguće, no Tamara Čačev postavlja pitanje: je li to isto što i klinički koristan probir? Odgovor je u razlici između onoga što se može otkriti i onoga što doista pomaže djetetu i obitelji.
Realne plaće, nejednakost, prosječna visina stanovništva i politička polarizacija - naizgled nepovezani pokazatelji koji, prema Turchinovoj teoriji, prate isti dugoročni ritam uspona i pada. Analiza pokazuje, piše Zvonimir Šikić, da se Amerika, 250 godina nakon osnutka, nalazi u fazi sličnoj onoj koja je prethodila građanskom ratu.
Rutger Bregman je od onih koji je Davos nazvao "konferencijom o vatrogastvu na kojoj nitko ne smije spomenuti vodu" postao autor knjige koja bogatstvo i utjecaj vidi kao legitimna oruđa promjene. Boris Pavelić se pita: je li ta promjena znak zrelosti ili znak da je "Moralna ambicija" jednostavno slaba knjiga?
Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.
Otkup lokalnih sadržaja trebao je, po logici globalizacije, stvoriti jedinstvenu svjetsku monokulturu. Dogodilo se upravo suprotno. Umjesto izravnavanja ukusa, streaming je stvorio izlog u kojem korejski, indonezijski, tajlandski i indijski sadržaj osvaja svijet upravo zato što ostaje "nepopravljivo" lokalni.
Tri dana u Avignonu bila su dovoljna da se otkrije zašto se ondje festival i grad stapaju u jedno, dok se u Dubrovniku kazalište sve više svodi na rubnu, dobro čuvanu iluziju. U osobnom svjedočenju o off programu festivala u Avignonu, o javnim razgovorima i predstavama poput Gosselinova "Maldorora" Lada Čale Feldman opisuje što bi Dubrovačke ljetne igre mogle biti, sjeća se što su nekoć bile, a što očito više nisu.
Deset godina nakon smrti Chantal Akerman, hrvatski prijevod njezine posljednje knjige "Moja majka se smije" zatvara krug s filmom "No home movie", a ova dva djela zajedno čine njezin umjetnički testament. Gordana Crnković piše da se tema bezdomnosti, majčinstva i logorske prošlosti provlači kroz cijeli opus redateljice čiji je "Jeanne Dielman" 2022. proglašen najboljim filmom svih vremena.
Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.
Je li pojava Donalda Trumpa iznenađenje ili se mogla očekivati već u polazištima Deklaracije o neovisnosti. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr a uvodno je, nakon moderatorice Rajke Rusan, govorio Žarko Puhovski. Radi lakšeg praćenja uz video su priložene tekstualne natuknice iz izlaganja.
U drugom video isječku razgovora o suvremenoj demokraciji uvodna su izlaganja Darka Polšeka i Tina Radovanija, uz koje su radi lakšeg praćenja priložene tekstualne natuknice
U trećem video-isječku i tekstualnim natuknicama o obljetnici moderne demokracije prvo govori Goran Selanec o svojem viđenju Deklaracije o neovisnosti, slijede pitanja iz publike (Bože Kovačevića o unošenju ropstva u Ustav SAD-a), odgovori Gorana Selaneca, intervencija Tina Radovanija i završna riječ Žarka Puhovskog
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.
Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.
Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.
Teški problem svijesti - pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo - filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.
Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.
Na Dan nezavisnosti, 4. srpnja 2026. godine Ideje.hr i KIC - Kulturno-informativni centar Zagreb organizirali su razgovor o četvrt milenija moderne demokracije. U ovom prvom videu donosimo uvodna izlaganja Žarka Puhovskog, Darka Polšeka i Tina Radovanija, uz moderiranje Rajke Rusan. Drugi dio je diskusija koja je uslijedila
U drugom dijelu razgovora koji su 4. srpnja 2026. godine organizirali Ideje.hr i KIC Zagreb, teze iz uvodnih izlaganja prvo je diskutirao Goran Selanec, a zatim su se u raspravu, uz moderiranje Rajke Rusan, uključili Tin Radovani, Božo Kovačević i drugi iz publike. Završnu riječ dao je Žarko Puhovski
Iskopate li na stranici Ministarstva vanjskih poslova duboko skrivenu podstranicu "Program Europa za građane" otvorit će vam se uz ostalo "order food to go". Predsjednik Zoran Milanović pak ne propušta priliku da ocrni Europsku uniju. Tim primjerima Boris Pavelić, u članku o knjizi “Domovine – osobna povijest Europe” Timothyja Gartona Asha, ilustrira koliko je razgovor o Europi u Hrvatskoj istisnut, a potreban
Svaka naša stanica tiho proizvodi tisuće molekula o kojima medicina i biologija do nedavno nisu ništa znale - to je otkriće koje bi moglo promijeniti način na koji razumijemo bolesti, pa i sam život. Novi rad konzorcija TransCODE, objavljen u Natureu, prvi put sustavno kartira taj „tamni proteom" i pokazuje da granica između kodirajućeg i nekodirajućeg genoma nije tamo gdje smo mislili.
