Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.
Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.
Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.
Teški problem svijesti - pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo - filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.
Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.
Na Dan nezavisnosti, 4. srpnja 2026. godine Ideje.hr i KIC - Kulturno-informativni centar Zagreb organizirali su razgovor o četvrt milenija moderne demokracije. U ovom prvom videu donosimo uvodna izlaganja Žarka Puhovskog, Darka Polšeka i Tina Radovanija, uz moderiranje Rajke Rusan. Drugi dio je diskusija koja je uslijedila
U drugom dijelu razgovora koji su 4. srpnja 2026. godine organizirali Ideje.hr i KIC Zagreb, teze iz uvodnih izlaganja prvo je diskutirao Goran Selanec, a zatim su se u raspravu, uz moderiranje Rajke Rusan, uključili Tin Radovani, Božo Kovačević i drugi iz publike. Završnu riječ dao je Žarko Puhovski
Iskopate li na stranici Ministarstva vanjskih poslova duboko skrivenu podstranicu "Program Europa za građane" otvorit će vam se uz ostalo "order food to go". Predsjednik Zoran Milanović pak ne propušta priliku da ocrni Europsku uniju. Tim primjerima Boris Pavelić, u članku o knjizi “Domovine – osobna povijest Europe” Timothyja Gartona Asha, ilustrira koliko je razgovor o Europi u Hrvatskoj istisnut, a potreban
Svaka naša stanica tiho proizvodi tisuće molekula o kojima medicina i biologija do nedavno nisu ništa znale - to je otkriće koje bi moglo promijeniti način na koji razumijemo bolesti, pa i sam život. Novi rad konzorcija TransCODE, objavljen u Natureu, prvi put sustavno kartira taj „tamni proteom" i pokazuje da granica između kodirajućeg i nekodirajućeg genoma nije tamo gdje smo mislili.
Jedanaest godina nakon izlaska, knjiga "Gljiva na kraju svijeta" autorice Anne Lowenhaupt Tsing, dolazi i do hrvatskih čitatelja. U međuvremenu su teme koje otvara - prekarnost, ekološki kolaps, nevidljivi lanci opskrbe - postale dio svakodnevnog iskustva. Inspirirana primjerom ekološke strategije matsutake gljiva, Tsing nudi alat za drukčije razumijevanje svijeta i posebno suvremenog kapitalizma
U povodu 250. obljetnice Dana neovisnosti, Ideje.hr i KIC organiziraju razgovor o sudbini suvremene demokracije. Uvodno izlaganje, pod naslovom Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija, dat će Žarko Puhovski, a uz moderiranje Rajke Rusan sudjelovat će još Darko Polšek, Goran Selanec i Tin Radovani. Razgovor će se održati u subotu 4. srpnja 2026 u 11:00, u KIC-u u Preradovićevoj ulici br. 5, u Zagrebu
Nikolaj Berdjajev bio je filozof koji je moderni Zapad, od humanizma do boljševizma, dijagnosticirao kao jedinstven dijabolični projekt. Esej Sebastiana Kukavice predstavlja njegova tri ključna spisa koji demonstriraju da Berdjajevljeva misao pripada tradiciji konzervativnog antimodernizma, a ne samo „ruskoj religioznoj misli".
U presudi Vrhovnog suda od 27. svibnja 2026. godine i u izdvojenim mišljenjima iznose se dva koncepta tzv. punog obeštećenja dužnika u francima, koja se provlače kroz sudbene procese i dokumente već od tužbe potrošača (u kojoj je iznesen jedan koncept) i presude suca Dobronića (koji se priklonio drugom shvaćanju). U tome se razlikuju zakonodavac i (dio?) sudbene vlasti i financijskih vještaka. Željko Ivanković povezuje ih s dva shvaćanja pravde
Erotski se snovi pojavljuju prije seksualnog sazrijevanja, a „mogu podariti isto intenzivno zadovoljstvo kao i stvarni seks“, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Zašto sanjamo" američkog neurokirurga i neuroznanstvenika Rahula Jandiala, koja je proglašena najboljom knjigom godine u britanskim Timesu i Sunday Timesu
Više od 40 posto žena i muškaraca slaže se s tvrdnjom da u slučaju nedostupnosti usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, žena treba ostati kod kuće s djecom, dok muškarac treba imati prednost u karijeri, piše Ana Marija Sikirić Simčić. Od žena se i dalje očekuje da plaćeni rad prilagođavaju svojoj rodnoj ulozi primarne skrbnice.
Gordan Jelenić informira o cijelom nizu europskih sveučilišta, sveučilišnih i istraživačkih asocijacija koji se zauzimaju za financiranje vojnih programa iz sredstava koja su im jasno namijenjena, a ostavljanje europskog Okvirnog prgrama za istraživanja i inovacije autonomnim od 'dvostruke namjene'
Osjetljiva rasprava o europskom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije (FP10), u punom je intenzitetu, no u Hrvatskoj ona potpuno izostaje, ističe Saša Zelenika, premda su 'na stolu' pitanja o karakteru i budućnosti znanstvenog rada.
Financiranje nikada nije samo pitanje raspodjele sredstava, nego i političkog razumijevanja znanja. Kritičari upozoravaju da bi snažnije povezivanje civilnih i vojnih prioriteta moglo dodatno suziti autonomiju istraživanja, pojačati sigurnosnu logiku upravljanja znanošću i redefinirati što se uopće smatra legitimnim znanstvenim radom, zaključuje Marija Brajdić Vuković. Mnogi upozoravaju i na postupnu militarizaciju europske znanosti te slabljenje modela otvorene znanstvene suradnje
Jeffrey Epstein nije bio samo seksualni predator već i punopravni sudionik projekta koji danas preoblikuje zapadne demokracije: saveza tehno-oligarha, kriptoanarhista i radikalne desnice koji sebe vide izvan dosega zakona, demokratske kontrole i posljedica vlastitih odluka. Tekst Nataše Babić prati vezu od Epsteinovih emailova Thielu i Bannonu do Andreessenovih manifesta i genetskih butika Silicijske doline i izvodi njihov zajednički - hubris. Kad su zašli u dotad 'božje područje', reagirao je Papa Lav XIV
