26. svibnja 2025. / Članci
U četvrtom nastavku serijala o povijesti logike, Zvonimir Šikić pokazuje kako su Fregeov modus ponens i minimalna logika evoluirali u Knealeove multiplarne dedukcije koje zatvaraju krug korektnosti, potpunosti i odlučivosti.
Zvonimir Šikić
22. svibnja 2025. / Članci
"Bijeli lotos" nije ni kritika ni apologija klasnog društva, a najmanje od svega serija je satirička prema ljudskoj prirodi koju problematizira, piše Darko Vinketa. Paralele su uspostavljene isključivo na razini vizualno-folklornog, dok je sama radnja sasvim precizno smještena u suvremeni svijet kojim bukte moralni ratovi. kontekst suvremenog svijeta kojim bukte moralni ratovi.
Darko Vinketa
22. svibnja 2025. / Članci Publikacije
Svima koji monografiju ‘Krešimirac’ uzmu u ruke i prolistaju fotografije nekadašnjeg sjaja trga i parka, posjet Krešimirovom trgu i njegovom parku neće biti isti kao prije toga, piše Marina Pavković u osvrtu na monografiju koju potpisuju Dino Igrec i Sonja Leboš. U knjizi nije samo golo navođenje činjenica i kronologija trga, niti mirenje sa stanjem. Radi se o štivu koje ne uljepšava, koje ne romantizira niti podilazi, već zaziva arhitektonsko-urbanističku intervenciju i društveno-programsko djelovanje suvremenosti.
Marina Pavković
19. svibnja 2025. / Članci Rasprave
Od epikurovaca i stoika do Newtona i današnjih filozofa, Arhitin scenarij opstaje kao najdugovječniji misaoni eksperiment zapadne misli, piše Pavel Gregorić. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, on nipošto nije beskoristan - da jest, ne bi bio predmet tolikih rasprava i prilagodbi, koje demonstriraju kako su misaoni eksperimenti dragocjeni za spoznaju.
Pavel Gregorić
16. svibnja 2025. / Članci
Matera izgleda kao izmišljen, imaginarni grad koji je slikar reducirao na pročelja, piše Slađana Bukovac u eseju o trećem najstarijem gradu na Zemlji. Matera nije gradnja u klasičnom smislu riječi, ona je otisak, interakcija s krajolikom, „organska arhitektura“ u potpunoj simbiozi s prirodom. Njezini kontrasti fascinantni su prikaz „južnog pitanja“ - sveprisutne misterije bez odgovora koji bi otkrio zašto unutar iste zemlje ili iste regije nastaju tako ekstremne razlike u mogućnostima, sudbinama i mentalitetima.
Slađana Bukovac
15. svibnja 2025. / Članci
Japanski lideri u Drugom svjetskom ratu privatno su bili svjesni ludila u koje se upuštaju, no u javnosti, na grupnim sastancima pretvarali su se u "jastrebove" koji su se takmičili u ratobornosti, piše Oleg Maštruko u eseju o "bolesti pobjede". Nakon niza spektakularnih pobjeda, Japanci su trebali stati nakon bitke kod Koraljnog mora, no oni su tada krenuli planirati svoju najambiciozniju operaciju dotad, koja će označiti početak kraja njihove dominacije na Pacifiku.
Oleg Maštruko
12. svibnja 2025. / Aktualno Članci
Stranka koja izgubi ravnotežu između informacije i emocije ne može dugoročno zadržati podršku, objašnjava Davor Horvatić E/I/O model koji je za analizu političke dinamike razvio poljski fizičar Sobkowicz a objašnjava odnos progresivno-liberalnog i konzervativnog političkog bloka i izazove pred trećim, reformskim opcijama.
Davor Horvatić
10. svibnja 2025. / Članci Rasprave
Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila, piše Nataša Babić u analizi geopolitike arktičkog kruga. Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela.
Nataša Babić
6. svibnja 2025. / Članci
Ontološki dokaz Kurta Gödela logički vodi do Boga koji nužno postoji, piše Zvonimir Šikić. No taj “matematički” Bog dijeli malo toga s božanstvima stvarnih vjera. Međutim, čim dopustimo da pozitivna svojstva variraju, otvara se prostor za pluralnost bogova bližu religijskoj praksi.
Zvonimir Šikić
29. travnja 2025. / Članci
Ako se sporazum EU i Mercosura u konačnici i primjeni, na Hrvatsku bi neposredni trgovinski utjecaj bio negativan, ali ne bi mnogo promijenio sadašnje stanje stvari, piše Josip Lučev u svojoj analizi. Nešto jeftinije i nešto dostupnije meso iz Brazila neće nam mnogo pogoršati situaciju, jednostavno zato što se loše nosimo s već aktivnom konkurencijom unutar EU. Proizvodimo tek dvije trećine hrane koju konzumiramo, i to unatoč EU potporama i usprkos tome što u poljoprivredi radi 5% stanovništva, što je relativno mnogo.
Josip Lučev