Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.
Glazba iz video igara prošla je isti trnoviti put kao i filmska glazba - od zvučne kulise o kojoj se jedva razmišljalo do skladbi koje osvajaju nagrade i postaju hitovi i izvan svojih okvira. Ivan Fischer piše o samim počecima i o eri 8-bitnih čipova, kada je tehničko znanje i domišljatost kompozitora bila gotovo jednako bitna kao i sam glazbeni talent.
Većina poduzeća koja su osnovali židovski poduzetnici više ne postoji, a preostala rijetko spominju svoje osnivače. Knjiga Ljiljane Dobrovšak o začetnicima industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla pokušava sačuvati od zaborava taj dio ekonomske povijesti, a zajedno s njom i sjećanje na zajednicu koja je 1941. izgubila četiri petine članova.
Često se među znanstvenicima čuje - ali svi mi znamo tko je zaista dobar! Marija Brajdić Vuković razmatra koje promjene umjetna inteligencija izaziva u pristupu vrednovanju znanstvenika: što se nije izdvajalo iz tragova rada na temelju kojih su znanstvenici vrednovani, a i dosad se smatralo onim što je stvarno vrijedno.
Nobelova nagrada za kemiju 2026. dodijeljena je Henriju B. Kaganu i Kensu Soaiju „za otkriće nelinearnih učinaka i autokatalize u asimetričnoj organskoj sintezi“. Ta su otkrića, piše Tomislav Portada, pomogla da bolje razumijemo kako ciljano pripraviti jedan enantiomer željenog spoja, a također i kako je u živom svijetu prevladala samo jedna od dviju zrcalno simetričnih mogućnosti.
OpenAi objavio je početkom listopada 2026. godine dokaze više od 700 matematičkih teorema, od kojih su mnogi impresivni. Oslanjajući se na esej Daniela Litta Zvonimir Šikić raspravlja je li to početak ili kraj matematike, što će raditi matematičari, a na kraju na konkretnim primjerima postavlja pitanje verifikacije dokaza
Prema Svenu Beckertu, kapitalizam se nije rodio u engleskim tvornicama, nego na karipskim plantažama i u vezama između udaljenih otoka. Novi svijet je taj koji je Europi pokazao budućnost. Marko Grdešić prati tu tezu kroz tisuću stranica Beckertove "Globalne povijestii kapitalizma" i smatra da je knjiga najjača kad opisuje neslobodni rad, a najslabija kad treba reći što kapitalizam uopće jest.
Donedavno su se prijevare prepoznavale po lošoj gramatici, no danas umjetna inteligencija uvjerljivo odgovara na pitanja i savršeno oponaša postojeće institucije. Jeremy Shearmur opisuje kako su ga lažnim pozivima pokušali namamiti u podcast i na javni radio, kako je i u koliko koraka otkrio podvalu i postavlja pitanje što ako prijevare potkopaju ogromne koristi koje donose internet i umjetna inteligencija
Nobelova nagrada za fiziku 2026. godine neobična je po tome što je dodijeljena jednom čovjeku, Francisu Halzenu, iako je na projektu za koji je nagrađen radilo mnoštvo suradnika, što je i sam dobitnik naglasio. Davor Horvatić objašnjava zašto je tome tako i koji je ukupni znanstveni doprinos dobitnika
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2026. nagrađuje put dug nekoliko desetljeća: od arheja i alge s očnom pjegom do prvog pacijenta kojem je optogenetika djelomično vratila vid. Optogenetika omogućuje precizno ispitivanje što se događa s nekim prilično kompleksnim ponašanjem ako znanstvenici promijene aktivnost točno određenih neurona. Tamara Čačev objašnjava što je optogenetika, kako djeluje i kako neuroznanstvenici tom metodom mogu ne samo promatrati neuronske krugove nego ih i uključivati svjetlom.
Cinizam se doima pametnim, ali istraživanja pokazuju suprotno: cinici lošije prolaze na kognitivnim testovima, teže prepoznaju laž i umiru mlađi od svojih manje ciničnih vršnjaka. Jamil Zaki u knjizi "Nada za cinike" nudi izlaz koji nije naivni optimizam, nego "nadom ispunjen skepticizam".
Jedna od opasnosti umjetne inteligencije je da će iz institucija visokog obrazovanja izlaziti studenti koji su zadovoljili sve forme bez usvajanja temeljnih znanja, upozorava dekan FER-a Vedran Bilas u razgovoru s Ivanom Fischerom, i objašnjava koliko je važno prilagoditi nastavu i ocjenjivanje naučenog novim okolnostima.
Dajte Rusiji što hoće i nastupit će mir. Je li doista tako? Knjiga Carla Masale s početka 2025. godine o ruskom napadu na Estoniju 2028. godine objavljena je u međuvremenu i u hrvatskom prijevodu. Zdenko Duka razmatra približava li se stvarnost scenariju iz knjige
Kad je njemački ministar de Maizière javno progovorio o „etičkoj dilemi” otvaranja granica 2015., nesvjesno je artikulirao sukob koji filozof Arnold Gehlen desetljećima ranije prepoznao kao temeljni problem moderne politike: sudar nespojivih, jednako legitimnih etičkih obveza. Gehlen tvrdi da ne postoji jedinstven moral, nego pluralizam autonomnih etosa - uzajamnosti, blagostanja, obitelji i države - koji su u trajnom, tragičnom i nerazrješivom sukobu.
Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja Celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić.
Tvrdnja da teža tijela padaju brže zvuči kao udžbenički primjer znanstvene zablude - dok se matematički ne pokaže da je, unutar prave domene važenja, Aristotel zapravo bio u pravu. Analiza Zvonimira Šikića sugerira da je diskontinuitet između antičke i moderne fizike uvelike mit, i da znanost napreduje kumulativno.
Prijevodom posljednje knjige trilogije aforizama Karla Krausa "Noću", zagrebački nakladnik Disput nastavlja književnokulturni pothvat izdavanja prijevoda izabranih djela kultnoga bečkog jezičkog virtuoza, društvenog kritičara, satiričara i pacifista. Boris Pavelić piše o hrvatskim 'krausovcima' prije ali i danas
Nova "nebiografija" Elona Muska, kojoj su autori Quinn Slobodian i Ben Tarnoff, tvrdi da je njegov život tek avatar za nešto veće: obrazac po kojem se - nakon razdoblja fordizma - tehnologija, država i kapital iznova slažu u 21. stoljeću. No koliko je taj obrazac doista sistemski, a koliko je tek projekcija jedne, sve paranoidnije, biografije? Musk bi radije da su njegovi proizvodi ideološki kodirani nego da su profitabilni, piše Tin Radovani
Kad je 2009. godine financijski sektor kolabirao, udio financija u BDP-u - umjesto da padne - zapravo je narastao. Rast brutoproizvoda dugo je bio i još je sinonim za napredak. Paradoksi poput prethodnog ilustriraju varljivost njegova mjerenja, no Diane Coyle u svojoj knjizi ionako predlaže da se u novoj ekonomiji napredak mjeri drukčije
