Dobitnici i gubitnici tranzicije: tko su kočničari promjena?

Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile. Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava? Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu? Je li im se ona radosno predala?

U srijedu, 19. rujna, s početkom u 16:00, u Ulici Florijana Andrašeca 18a (1.kat),

u povodu izlaska knjige Policy-Making at the European Periphery: the Case of Croatia, koju je objavio Palgrave Macmillan, a uredili su Zdravko Petak i Kristijan Kotarski sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, bit će održana rasprava

Dobitnici i gubitnici tranzicije: tko su kočničari promjena? 

Sudjeluju:

• prof. dr. sc. Zdravko Petak 
• doc.dr. sc. Kristijan Kotarski
• dr.sc. Marina Tkalec
  
• mr. sc. Velimir Šonje
  
• prof. dr. sc. Ivo Bićanić
• prof.dr.sc Nenad Zakošek
• dr. sc. Željko Ivanković
• …. i drugi 

Knjiga Policy-Making at the European Periphery: the Case of Croatia, iako u prestižnom izdanju britanske kuće Palgrave Macmillan, ipak nije manje, nego čak više, važna za domaću akademsku publiku i javnu raspravu.

Riječ je o knjizi koja je:

a) pregledna sinteza puta koji je Hrvatska prešla od početka tranzicije (što inozemna akademska publika očekuje) ali istovremeno i

b) kritika slabašnih (relativno gledano – poraznih) hrvatskih tranzicijskih dosega te

c) prikaz niza teza i argumenata koji pokušavaju objasniti razloge hrvatskog zaostajanja.

U pogledu puta koji je Hrvatska prešla za domaću publiku nema puno novoga. Govori se o monetarnoj i fiskalnoj politici, mirovinskoj reformi i sličnim temama. Ali, zar upravo oko toga ne bi trebalo otvoriti neslaganja. Jesu li uzroci zaostajanja u politikama koje je Hrvatska provodila odnosno nije provodila?

Velika je kvaliteta ove knjige što se u akademskoj raspravi snažnije pojavljuju politekonomske teme, kao što su pitanja čime su se bavile hrvatske vlade i hvatske političke stranke, kako se formuliraju i implementiraju politike?

Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile.

Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava?

Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu. Je li im se ona radosno predala?

U tom pogledu u knjizi se raspravljaju dvije teze. Prema prvoj (Przeworski), najveći otpor pružaju gubitnici promjena (grupe i obrasci zaostali iz prethodnog režima). Očekuje se da te otrpore svlada jaka vlada. Prema drugoj (Hellman) najveći otpor daljnjim promjenama, i uzrok hrvatskog zaostajanja, dobitnici su prvog koraka privatizacije, koji ulaze u koaliciju s političarima.

Te dvije teze, empirijski testirane u drugim zemljama, imaju svoju ideološku dimenziju (pitanje socijalizam ili neoliberalizam), ali i institucijsku. Koliko su hrvatske institucije inkluzivne, demokratske i otvorene prema utjecaju građana?

Vjerujemo da će rasprava o knjizi biti sadržajna i poticajna.

Radujemo se Vašem odazivu te Vas molimo da dolazak potvrdite do 14. rujna 2018. radi lakšeg planiranja prostornih kapaciteta na e-mail matija@nsz.hr

Najava

Za 26. rujna Ideje.hr pripremaju raspravu pod radnim nazivom

Deset godina od kolapsa Lehman Brothersa.