Ekskluzivni izračuni financijskog optimizma/pesimizma i zadovoljstva životom u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Koliko stvarno međusobno ovise?

Ako volite vidjeti širu sliku, primijetit ćete kako smo u zadnjih 10 godina postali nezadovoljniji životom, a financijski optimističniji, piše Andrijana Mušura Gabor. Ako ne volite širu sliku, zaključit ćete kako smo u zadnje tri godine malo zadovoljniji životom, i svakako financijski optimističniji. Ako se poistovjećujete sa stavom "nije mi jasno", primijetit ćete kako je svijet optimističniji i zadovoljniji životom, dok kod nas ti pokazatelji divergiraju. No, pročitajte do kraja (završeci su važni)

• Dr. sc. Andrijana Mušura Gabor na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa predaje bihevioralnu ekonomiju

Pogledajte ljestve i 10 stepenica koje sežu od dna do vrha (Prikaz 1). Vrh ljestvi predstavlja za vas najbolji mogući život (ocjena 10), a dno – najgori mogući život (ocjena 0). Na kojim stepenicama ljestvi biste rekli da osjećate kako trenutno stojite?

Prikaz 1. Cantrilova ljestvica zadovoljstva životom

O važnosti teme subjektivne dobrobiti govori podatak kako je broj znanstvenih članaka na temu sreće i zadovoljstva u 25 godina porastao sa 130 (1980) na 15 000 (2014). Sreću se kontinuirano traži, sreću se kontinuirano istražuje. O sreći se kontinuirano pišu knjige, osmišljavaju radionice, izmišljaju tajne. Popularni portal Goodreads, pod natuknicom „happiness“ broji 285 knjiga. Sreću istražuju ekonomisti, psiholozi, medicinari, sociolozi, psihijatri, ali i brojni alternativni “stručnjaci”. Najnovija vijest o sreći s London School of Economics informira nas kako su najsretnija podgrupa u populaciji žene koje su same i nemaju djecu. No, razmišljati o sreći i analizirati sreću nije nimalo lagan zadatak. Jedno od ključnih pristranosti koji ovaj zadatak čine teškim, a sigurno mnogim ljudima samu potragu za srećom uzaludnom, je to da je „sreća“ jedinstven konstrukt.

Na pitanje može li se sreća objektivno mjeriti, autori izvještaja o stanju sreće u različitim zemljama navode kako samoiskazi zadovoljstva životom i sreće pružaju prilično konzistentno i pouzdano mjerilo subjektivne dobrobiti. Postoje dokazi kako su samoiskazi o sreći i zadovoljstvu životom povezani i s drugim mjerama zadovoljstva kao što su količina smijanja, veselja, procjena sreće od prijatelja, kvaliteta sna, verbalni iskazi pozitivnih emocija i sl. Za razliku od ekonomskih i socijalnih kompozitnih (objektivnih) indikatora dobrobiti (npr. BDP po stanovniku, Indeks ljudskog razvoja), ljudski iskazi o vlastitim životima imaju tu prednost što sadržavaju poseban aspekt realiteta i moći koji daje uvid u to što život stvarno čini boljim te koja je relativna važnost pojedinih aspekata životnog zadovoljstva.

Danas, redovito mjerenje sreće i svih povezanih konstrukata preuzele su globalne agencije za istraživanja i konzalting (npr. Gallup, Nielsen, World Values Survey, European Social Survey i dr.). OECD je 2013. izdao koristan izvještaj u kojemu daje smjernice koje konstrukte subjektivne dobrobiti mjeriti. Prije svega, korisno je definirati kako se subjektivnu dobrobit može mjeriti. Kao prvo, subjektivna dobrobit definirana je kao „dobra mentalna stanja, uključujući razne evaluacije, pozitivne i negativne, koje ljudi donose o vlastitim životima te afektivne reakcije ljudi na vlastita iskustva.“ Najčešće korištene mjere subjektivnog zadovoljstva uključuju:

1. Zadovoljstvo životom – reflektivne ocjene osobnih života, u cjelini, ili nekog posebnog aspekta života (Npr. Cantrilova ljestvica od 0 do 10),

2. Doživljena sreća – pojedinčeve osjećaje ili emocionalna stanja, obično mjerena u odnosu na neko određeno vrijeme (npr. prethodni dan).

Prve mjere se nazivaju i kognitivnima ili procjenjujućima, a druge iskustvenima ili emocionalnima. U mnogim su situacijama ove dvije mjere povezane, no preporučava ih se mjeriti odvojeno. Odnos između ocjene života i doživljaju u životu obično je umjereno pozitivan. Kahneman prve naziva „ja koje pamti“, a druge „ja koje doživljava“.

Vikend efekt, porast pozitivnog raspoloženja subotom i nedjeljom, nestaje za one koji rade u okruženju s visokim stupnjem povjerenja, koji nadređenoga doživljavaju kao partnera, a ne šefa te koji održavaju socijalni život tijekom vikenda. Ti ljudi se razlikuju od drugih po tome što nemaju većih oscilacija u osjećaju sreće od dana do dana u tjednu, a u pogledu zadovoljstva životom se od drugih ne razlikuju

Samo jedan zanimljiv primjer kako su dva načina mjerenja subjektivne dobrobiti različita, daje fenomen efekt vikenda. Efekt vikenda odnosi se na porast pozitivnog raspoloženja tijekom subote i nedjelje, za razliku od radnih dana. Zanimljivo je istaknuti kako se efekt vikenda odražava se na doživljenu sreću, no ne i na zadovoljstvo životom. Ukoliko se prepoznajete u ovom fenomenu, bit će vam zanimljivo pročitati što vas može izvući iz ovog obrasca doživljavanja te izravnati varijacije koje doživljavate tijekom tjedna. Veliko istraživanje Amerikanaca pokazalo je kako vikend efekt nestaje za one koji rade u radnom okruženju sa visokim stupnjem povjerenja, koji nadređenoga u većoj mjeri doživljavaju kao partnera, a ne šefa te koji održavaju socijalni život tijekom vikenda. Ti ljudi nemaju većih oscilacija u osjećaju sreće od dana do dana u tjednu. Kada su isti odgovarali na pitanja zadovoljstva životom, razlike nisu pronađene.

U svom osvrtu na dvije različite mjere dobrobiti, Kahneman zaključuje kako su općenita ocjena života i sadržaj pamćenja o vlastitom životu važni u donošenju odluka i stvaranju vlastite priče o vlastitom životu. No, isključivo oslanjanje na ovu mjeru nije dovoljno kako bi dobili sveukupnu sliku doživljene sreće. Budući da se radi o globalnoj procjeni koja je često opterećena problemom zaboravljanja, temeljem ocjene vlastitog života ne može se točno oslikati kvaliteta subjektivnog iskustva. S druge strane, ocjene života značajno su stabilnije, manje su pod utjecajem svakodnevnih životnih događaja te su u većoj mjeri u funkciji životnih okolnosti.

Hrvati i zadovoljstvo životom

U kontekstu globalnog istraživanja sreće, zanimljivo je navesti kako najveći dio zadovoljstva životom na razini zemalja objašnjava BDP po stanovniku (u terminima pariteta kupovne moći) i socijalna podrška (postojanje rodbine ili prijatelja koji mogu pomoći kada je potrebno). Od preostalih prediktora zadovoljstva životom, značajni su redom: sloboda u životnim odabirima, doniranje dobrotvornim organizacijama te proširenost korupcije u vlasti i biznisu. Sa ovih 6 varijabli, moguće je objasniti 74% variranja u zadovoljstvu životom među zemljama svijeta.

Kako se kretalo hrvatsko zadovoljstvo životom, možemo vidjeti na Prikazu 2. Prosjeci su izvučeni iz Gallupovih globalnih istraživanja (pod pokroviteljstvom UN-a), dostupnih kroz brojne izvještaje o globalnoj sreći. Gallup mjeri brojne aspekte sreće i zadovoljstva, ovdje ćemo se osvrnuti na mjere zadovoljstva životom. Koristeći se Cantrilovom ljestvicom, brojevi predstavljaju prosjek nacionalnog uzorka na skali od 0-10 (0 = najgori mogući život, 10 = najbolji mogući život).

Prikaz 2. Kretanje stupnja zadovoljstva životom Hrvata od 2010-2018.

Izradila autorica temeljem izvještaja o svjetskoj sreći i Gallupovih globalnih istraživanja dostupnih na www.worldhappiness.report

Kada bi se uzeo prosjek cijelog vremenskog razdoblja, dobili bi podatak kako su Hrvati na Cantrilovoj skali između ljestvice 5 i 6, točno na sredini (X=5,5). Kad smo sretniji, bliži smo 6-oj ljestvici, kada nismo, bliži smo 5-oj. Za razliku od 2010., danas smo manje zadovoljni životom, dok se u istom vremenskom razdoblju globalno zadovoljstvo životom popravilo. Nakon nešto većeg pada zadovoljstva životom u 2012., od 2016. naovamo nazire se minimalni porast. Samo za usporedbu, iz zadnjeg World happiness report 2019, najzadovoljniji životom su Finci, sa prosječnim nacionalnim zadovoljstvom životom od 7,8, a najmanje su zadovoljni životom u Južnom Sudanu, sa prosjekom 2,9. Jednako zadovoljstvo životom kao i Hrvati za navedeni period iskazuju u Hong Kongu, Dominikanskoj Republici, BiH i Turskoj. Ukupno gledajući, nije da baš patimo, no nije niti da cvatemo. Od varijabli koje objašnjavaju variranje zadovoljstva među zemljama, zadovoljstvo Hrvata u najvećoj mjeri se može objasniti postojanjem socijalne podrške, zatim BDP-om po stanovniku.

Može li se nešto sreće i kupiti?

Kada se govori o sreći i zadovoljstvu, nužno se mora spomenuti novac. Činjenica je kako je zadovoljstvo životom u bogatijim zemljama veće od onoga u siromašnijim te kako ekonomska kriza dovodi do sigurnog pada u zadovoljstvu. Kada bi odnos nacionalnog BDP-a i zadovoljstva životom bio linearan, procjenjuje se kako bi mogli predvidjeti povećanje zadovoljstva životom za 0,7 ocjene paralelno sa podvostručenjem BDP-a. S druge strane, ako je vjerovati Easterlinovom paradoksu (prema kojemu dolazi do zasićenja odnosa zadovoljstva životom i GDP-a te se u određenoj točki zadovoljstvo ne povećava proporcionalno povećanju GDP-a), dodatno povećanje GDP-a ne dovodi do proporcionalnog povećanja u zadovoljstvu životom (kada se gledaju dugoročni trendovi). A postoje i primjeri gdje pokazatelji idu u suprotnom smjeru.

SAD i Indija svjedoče desetgodišnjem rastu BDP-a paralelno sa padom u zadovoljstvu životom. Ukupno gledajući, svijet je podijeljen na područja gdje vidimo paralelni rast i BDP-a i zadovoljstva životom te područja gdje divergiraju.

Na primjer, GDP Kine se u deset godina dvostruko povećao, no zadovoljstvo je poraslo niti za pola boda. SAD i Indija svjedoče desetgodišnjem rastu BDP-a paralelno sa padom u zadovoljstvu životom. Ukupno gledajući, svijet je podijeljen na područja gdje vidimo paralelni rast i BDP-a i zadovoljstva životom te područja gdje divergiraju. Easterlin navodi kako kritičari koji tvrde kako je regresijska linija odnosa GDP-a i nacionalnog zadovoljstva ravna, a ne zakrivljena, obično ne uzimaju cijeli ciklus GDP-a kroz duži vremenski period i trendove, već analiziraju manji broj opažanja i to obično iz različitih ciklusa GDP-a za različite zemlje. Jedno drugačije, prizemnije, objašnjenje odnosa nacionalnog prihoda i zadovoljstva životom je ono koje razlikuje kognitivno zadovoljstvo životom (mjereno Cantrilovom ljestvicom) i emocionalnu dobrobit (mjerenu emocionalnim doživljajima prethodnog dana).

Kao što je navedeno ranije, ove dvije mjere su povezane, ali imaju različite korelate. Ukupna ocjena života gotovo je linearno povezana sa povećanjem prihoda, što znači da što prihodi rastu, to raste i zadovoljstvo životom. I emocionalna dobrobit je u pozitivnom odnosu sa prihodima, no taj odnos se zaustavlja kada godišnji prihod dosegne približno 75 000 američkih dolara. Emocionalna je dobrobit u većoj mjeri povezana sa imanjem djece, zdravstvenim stanjem i sudjelovanjem u religiji, nego što doprinosi zadovoljstvu životom. Može li se novcem kupiti sreća? Budući da niski prihodi dodatno pogoršavaju sve nepovoljne životne okolnosti, autori zanimljive studije zaključuju kako se novcem može kupiti pozitivna ocjena života, no ne i emocionalna dobrobit u vidu količine pozitivnih emocionalnih stanja te da su niska primanja povezana i sa niskom ocjenom života i niskom emocionalnom dobrobiti. Ako se pitate zašto novac ne pridonosi emocionalnoj dobrobiti i doživljaju sreće, odgovor leži u vremenu koje se posvećuje socijalnim odnosima. Visok stupanj obrazovanja i zahtjevan posao zahtijevaju mnoge ljudske resurse kao što su vrijeme, trud, energija, živci. Iako ulaganje ovih resursa rezultira većim prihodima i većim bogatstvom, ne ostane baš mnogo vremena za njegovanje kvalitetnih bliskih odnosa. A upravo su oni važni antistresori i izvori radosti i smijeha.

Hrvati i financijski optimizam

Za razliku od brojnih nijansi sreće i zadovoljstva koje privlače mase, još je jedan zanimljiv subjektivni indikator, temeljen na osjećajima, i važan pokazatelj odnosa novca, osjećaja i ekonomske aktivnosti. Ovaj je manje zanimljiv masama, više ekonomistima, a temelji se na očekivanjima. Često ga se navodi vodećim indikatorom ekonomske aktivnosti, a znanstveni ekonomski dokazi o prediktivnoj valjanosti ovog indikatora postoje. On se mjeri često i strasno, prati ga se lokalno, globalno, mjesečno i kvartalno, a najviše ga se voli povezivati sa namjerama potrošnje i štednje na razini kućanstva. On je indeks potrošačkog povjerenja. Na Prikazu 3 možemo vidjeti kretanja tog indeksa, kako za Hrvatsku, tako i globalno. Vrijednosti su izvučene iz Nielsenovih izvještaja o potrošačkom povjerenju diljem u svim regijama svijeta. Kako bi konstruirali indeks, Nielsenovi istraživači u obzir uzimaju 5 indikatora:

1. procjenu trenutnih poslovnih uvjeta i

2. trenutne mogućnosti zapošljavanja, te očekivanja u slijedećih 6 mjeseci vezana uz:

3. poslovne uvjete,

4. mogućnosti zapošljavanja i

5. ukupan obiteljski prihod.

Na pitanja se odgovara jednim od tri moguća odgovora: pozitivno, negativno i neutralno. Rezultat 100 je referentni, rezultati ispod ili iznad ukazuju na pesimizam ili optimizam, istim redom.

Prikaz 3. Globalni i hrvatski indeks potrošačkog povjerenja od 2010-2019. Izradila autorica temeljem Nielsenovih izvještaja o globalnom potrošačkom povjerenju dostupnih na www.nielsen.com

Iz gornjeg prikaza razvidno je kako smo postali optimističniji, posebno od 2014. naovamo, s obzirom na očekivanja vezana uz financijsko blagostanje vlastitih kućanstava, no još uvijek je to ispod svjetskog prosjeka i još je uvijek u domeni pesimizma. Samo radi usporedbe, u zadnjem kvartalu 2018, najveći indeks imala je Indija (133), a najmanji Južna Koreja (49). U grupi zemalja CEE, jedine su optimistične Češka, Rumunjska i Poljska. Ako bi htjeli povezati mjere potrošačkog optimizma i zadovoljstva životom, vjerojatno bi pronašli pozitivan odnos. U istraživanjima koja mjere općenitu sklonost optimizmu i zadovoljstvo životom, pronalazi se značajna pozitivnu korelaciju. Ako su optimisti zadovoljniji životom, mogli bismo očekivati kako su i potrošački optimisti zadovoljniji životom. Pogotovo ako tome u prilog idu i pokazatelji ekonomske aktivnosti kao što je BDP po stanovniku (PP). Iako se u hrvatskim podacima jasno ne vidi ovakav odnos, možemo se jedino zabavljati mogućim objašnjenjima.

Umjesto sretnog kraja…

Rasprava o pitanjima sreće i mogućnostima predviđanja ekonomskim indikatora kao i njihova nomološka mreža ne može se sažeti u 8 minuta čitanja. Svrha ovog teksta je bila dati kratki uvid u stanje zadovoljstva životom i financijskog optimizma te smjestiti ove pokazatelje u perspektivu. Zaključak ovisi o tome jeste li sretni ili samo nezadovoljni te koliko su vam ružičasta stakla naočala “nosite”. Ako ste ovi prvi, vidjet ćete kako smo financijski pesimistični i ne baš zadovoljni svojim životima. Ako ste ovi drugi zaključit ćete kako postajemo zadovoljniji i financijski optimističniji. Ako volite vidjeti širu sliku, primijetit ćete kako smo u zadnjih 10 godina postali nezadovoljniji životom, a financijski optimističniji. Ako ne volite širu sliku, zaključit ćete kako smo u zadnje tri godine malo zadovoljniji životom, i svakako financijski optimističniji. Ako se poistovjećujete sa stavom “nije mi jasno”, prvo što ćete primijetiti je kako je svijet optimističniji i zadovoljniji životom, dok kod nas ova dva pokazatelja divergiraju. U konačnici, ako ste pozitivni, želite stvari mijenjati nabolje i nadređeni ste drugima, krenut ćete njegovati odnose sa zaposlenicima na prijateljskoj razini, poticati subotnja i nedjeljna druženja te stvarati odnose visokog povjerenja. No ako ste samo pomalo nesretni, a zadovoljni vlastitim životom, ovaj tekst će vam to pomoći otkriti. I nemojte se brinuti. Ljudi ne teže maksimizirati osjećaje sreće, već zadovoljstvo životom. Sreća je samo trenutni osjećaj koji brzo nestane, ne ostane zabilježen u pamćenju te čak i kada postoje mnogi sretni trenuci u nečijem životu, ne mora značiti kako postoji zadovoljstvo tim životom. Na kraju dana ili života, neovisno tome koliko smo dana proveli u ugodim trenucima, ono čega ćemo se sjetiti su završeci, ostvareni ili neostvareni ciljevi i život u skladu ili neskladu s očekivanjima. A ako bude sreće, i koje dobre knjige. Ili članka.