Facebook vodi k pojačanoj ljubomori, nepovjerenju i nesigurnosti u vezama

Pregled svjetskih radova na temu utjecaja društvenih mreža na ljubavne veze zajedno s domaćim istraživanjem potvrđuje da Facebook u odnose donosi nove „neprirodne“ elemente što je dijelom i posljedica rasta publike koja je svjedok sentimentalnih odnosa

Društvena mreža Facebook vodi k pojačanoj ljubomori, nepovjerenju i nesigurnosti u ljubavnim vezama, zaključak je koji proizlazi iz istraživanja čiji su rezultati objavljeni u posljednjem lanjskom broju časopisa Medijske studije. Autorice Elena Družeta i Nada Zgrabljić Rotar s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u svojem su radu iskombinirale pregled dosadašnjih svjetskih istraživanja na temu uloge društvenih mreža u ljubavnim vezama s vlastitim istraživanjem za koje kažu da je prvo u Hrvatskoj na tu temu.

Među nekolicinom najpopularnijih društvenih mreža odabrale su Facebook jer „danas gotovo svaka mlada osoba posjeduje profil na Facebooku na kojem objavljuje veliki broj informacija o svom životu te preko kojega svakodnevno održava interakcije s okolinom“. Ta je društvena mreža zbog toga najpogodnija za analizu pošto ima postojanu strukturu koja ne dopušta značajno variranje od profila do profila.

Dosadašnja proučavanja posljedica koje Facebook ima na društvo pokazala su pojedine pozitivne učinke, među kojima se ističu interakcija s ljudima diljem svijeta, upoznavanje novih kultura, spajanje interesa i održavanje veze na daljinu. Ipak, u nešto većem broju prisutne su rasprave o negativnim učincima na pojave poput kulture druženja, prirode odnosa, govora, zaštite privatnosti i nadziranja, podsjećaju autorice.

Korisnici se „susreću s izazovom objavljivanja veze javno i održavanjem javne interakcije kako bi drugi korisnici javno zamijetili njihov odnos, do izazivanja negativnih posljedica i rješavanja konflikata, zbog aktivnosti i situacija koje su se dogodile na mreži, te u konačnici do prekida koji također ima svoj ‘odjek’ na mreži.“

Neka među njima su pokazala da se partneri „povezuju s drugima i integriraju (..) u svijetu društvenih mreža, a istovremeno se bore da zadrže privatnost i neovisnost. U tom smislu Facebook postaje potencijalno mjesto ili okidač za stvaranje konflikata u vezi.“ Osim toga, Facebook omogućuje i nadgledanje sadašnjih ili bivših partnera te traženje potencijalnih novih partnera.

Novost koju su društvene mreže uvele u ljubavne veze je širina društvenog kruga kojeg se percipira kao promatrača određenog odnosa. Korisnici se „susreću s izazovom objavljivanja veze javno i održavanjem javne interakcije kako bi drugi korisnici javno zamijetili njihov odnos, do izazivanja negativnih posljedica i rješavanja konflikata, zbog aktivnosti i situacija koje su se dogodile na mreži, te u konačnici do prekida koji također ima svoj ‘odjek’ na mreži.“ Upotreba Facebooka dovela je i do stvaranja novih potreba poput onih da je nužno biti u trendu s ostalima, pokazati se drugima, prikazati sebe i svoju vezu u što boljem svjetlu, maskirati probleme u vezi, te javnim obznanjivanjem „štititi“ svoju vezu od mogućih prijetnji.

Dio istraživanja pokazao je i da oni koji objavljuju status svoje veze na Facebooku izražavaju veću ljubav prema partneru od onih koji to ne objavljuju, no istovremeno pokazuju i snažnije znakove ljubomore, „što se može protumačiti kao pokušaj da se veza zaštiti od potencijalnih prijetnji“.

Družeta i Zgrabljić Rotar su za svoje istraživanje provele anketu među devedesetak studenata te uz to provele četiri dubinska intervjua. Za svoje metode navode da se mogu poboljšati jer uzorak nije bio reprezentativan, a i sam upitnik se može doraditi, no kažu da su rezultati dobar „ilustrativni primjer koji pokazuje snažne potencijalne utjecaje društvenih mreža na ljubavne odnose“.

Anketa je pokazala nešto niže rezultate o Facebooku kao platformi koja potiče ljubomoru i nadzor, dok su kroz intervjue dobiveni upravo suprotni rezultati potkrijepljeni „primjerima iz iskustva ispitanica ili iz iskustva njihove okoline“. Autorice stoga napominju da te kontradiktornosti „najviše zamijećene kod ispitivanja ljubomore i nadziranja, nose svoju poruku“.

Iz dubinskih intervjua doznaje se da je nesigurnost u vezi potaknuta Facebookom izazvana i pretjeranim davanjem pažnje i važnosti toj platformi. Stvari više nisu bitne same po sebi, već se mjere po tome kakav odjek imaju na Facebooku. Sve što se objavi na Facebooku postaje bitno. Stvari se prenaglašavaju time što se javno objavljuju. Ispitanici su se složili da nesigurnost proizlazi iz nepisanog pravila da se sve što se radi treba objaviti, a nakon toga slijedi iščekivanje reakcije javnosti, one javnosti koja zapravo uopće nije bitna ni bliska, komentiraju autorice. Kao zaključak one navode da je Facebook doveo do stvaranja novih „neprirodnih“ elemenata u ljubavnim vezama, a koji onda vode nepovjerenju, nadziranju partnera, opterećenosti i ljubomori.