s
f i y S
Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

14. prosinca 2018.

Karlo Vajdić

Projekt Artnet

Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa

Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa

Institut za povijest umjetnosti predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu bogatu interaktivnu bazu podataka CAN_IS (Croatian Artists Networks Information System) kao rezultat četverogodišnjeg projekta Artnet. U bazi se nalaze podaci o gotovo 30 tisuća umjetnika, povjesničara umjetnosti, arhitekata i drugih, te informacije o 2,5 tisuće izložbi, stotinjak stručnih časopisa te događaja, približno 280 umjetničkih grupa i o njihovim međusobnim vezama.

Projekt Artnet je počeo prije četiri godine i unutar njega su istraživani modeli organizacije i komunikacije koji proizlaze iz mreža modernih i suvremenih umjetnika. „Ideja projekta je bila da se pokušaju identificirati organizacijski modeli koji se nalaze iza umjetničkih mreža u 20. stoljeću i da se provjeri mogu li se ti modeli opisati na način na koji inače opisujemo istraživačke uzorke koji se onda generalno primjenjuju na određeni fenomen uz koji su vezani“, kazala je voditeljica projekta Ljiljana Kolešnik. Uz nju, na projektu je radilo petnaestak domaćih stručnjaka, većinom iz Instituta za povijest umjetnosti. Istraživačkom timu su pomagali i savjetnici iz Austrije, Danske i Njemačke, a projekt je s pola milijuna kuna financirala Hrvatska zaklada za znanost.

Među ciljevima projekta bili su razvoj alata za digitalno istraživanje i prezentaciju podataka, razvoj metoda poluautomatskog dohvata podataka, vizualizacije mreža i višedimenzionalne prezentacije, kreiranje virtualne platforme za zajedničko istraživanje baza podataka raznih institucija, i razvoj korisničkog sučelja koje olakšava pregled podataka prema interesima pojedinih korisničkih grupa. U realizaciji projekta istraživačima je pomogla tvrtka Novena. U Institutu objašnjavaju da digitalni alati i metode razvijeni i primijenjeni u istraživaju uključuju geo-prostornu analizu i predstavljanje podataka, analizu društvenih mreža, vizualizaciju mreža, VR/AR vizualizaciju podataka, te tematsko modeliranje temeljem jezične obrade i analize tekstualnih korpusa.

Osnovu sistema čini CAN_IS baza podataka, a podacima se pristupa preko analitičkih alata, odn. alata za vizualizaciju mreža. Kolešnik je objasnila da su se podaci koji su unošeni u bazu višestruko provjeravali kako bi se garantirala njihova točnost, no to nije bilo uvijek moguće. Baza bi trebala postati javno dostupna početkom iduće godine i razne kategorije korisnika moći će je koristiti uz registraciju.

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta

Teorija prava

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.

Kraj Havelove Češke? Babiš stvara zemlju nepravde.

29. srpnja 2026. / čita se 8 minuta

Srednja Europa

Kraj Havelove Češke? Babiš stvara zemlju nepravde.

Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.

Hollywood gori, Netflix broji: Pogoni svjetske filmske industrije odselili u Aziju

29. srpnja 2026. / čita se 16 minuta

INDUSTRIJA ZABAVE

Hollywood gori, Netflix broji: Pogoni svjetske filmske industrije odselili u Aziju

Otkup lokalnih sadržaja trebao je, po logici globalizacije, stvoriti jedinstvenu svjetsku monokulturu. Dogodilo se upravo suprotno. Umjesto izravnavanja ukusa, streaming je stvorio izlog u kojem korejski, indonezijski, tajlandski i indijski sadržaj osvaja svijet upravo zato što ostaje "nepopravljivo" lokalni.