s
f i y S
Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

12. travnja 2024.

Ideje.hr

Izborna sučeljavanja

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

  • Naslovna fotografija: Strani radnici / granični prijelaz Bregana (Patrik Macek, Jurica Galoic / PIXSELL)

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju,  zapravo od popisa stanovništva 2011. do onog iz 2021. izgubila 10 posto stanovnika, ponajviše zbog iseljavanja. Dakako, od popisa prije tri godine iseljavanje nije stalo, nastavilo se. Demografi odavno upozoravaju na depopulaciju cijelih regija, a od političara se zahtijevaju potezi koji će dovesti do pozitivnih zaokreta.

S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da bi do 2030. godine, a to je za samo 6 godina, Hrvatska mogla imati više od 400 000 stranih radnika.  Sindikati upozoravaju da bi neregulirano tržište rada moglo postati još pogubnije za domaće radnike i sa svoje strane dalje poticati iseljavanje. Političke stranke predizborno obećavaju brda i doline, no nakon izbora pomak na bolje izostaje.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr pokreću  ciklus rasprava u kojima će se iz stručnog, političkog i drugih pristupa nastojati osvijetliti problem migracija i moguća rješenja. A  kako se s ciklusom kreće upravo u predizborno vrijeme u prvoj će raspravi sudjelovati predstavnici političkih stranaka.

Sudjelovanje  su potvrdili:

  • Ivan Vidiš (HDZ)
  • Bojan Glavašević (Rijeke pravde)
  • Jelena Miloš (Možemo!)
  • Marija Selak Raspudić (Most)
  • Davorko Vidović  (Socijaldemokrati)
  • Josip Jurčević (Domovinski pokret)

Kako zaustaviti iseljavanje? Mogu li mjere i strategije, koje svaka vlast donosi u svom mandatu,  postati više od mrtvog slova na papiru? Kakve društvene promjene donosi veliki priljev stranih radnika u kratkom vremenu? Kako stvoriti prave institucionalne i zakonske okvire koje bi omogućilo integraciju? Koliko se već kasni, s obzirom na ubrzane društvene, političke, tehnološke i socijalne promjene u cijelom svijetu? Što će biti prioriteti i prvi zadaci nakon izbora?

To će biti neka od pitanja za sudionike rasprave ‘Hrvatska budućnost – iseljavanje i(li) useljavanje’  u ponedjeljak, 15. travnja 2024. godine s početkom u 10:30 sati.

Održat će se u poslovnoj zgradi Hypatia, Ulica Florijana Andrašeca 18a, Zagreb (1. kat, dvorana Andromeda).

Rasprava će se moći izravno pratiti na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

1. lipnja 2026.

Intervju Ivana Marić

BiH je Trumpu zanimljiva samo zbog plinovoda, to moramo iskoristiti

Što očekuje BiH nakon ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj godini? Politička analitičarka Ivana Marić nada se da će to tamošnje političare natjerati da konačno preuzmu odgovornost.

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

29. svibnja 2026. / čita se 8 minuta

Istina i metoda

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje 'samo priča'. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

29. svibnja 2026. / čita se 25 minuta

KNJIŽEVNOST

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.