s
f i y S
Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

12. travnja 2024.

Ideje.hr

Izborna sučeljavanja

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

  • Naslovna fotografija: Strani radnici / granični prijelaz Bregana (Patrik Macek, Jurica Galoic / PIXSELL)

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju, zapravo od popisa stanovništva 2011. do onog iz 2021. izgubila 10 posto stanovnika, ponajviše zbog iseljavanja. Dakako, od popisa prije tri godine iseljavanje nije stalo, nastavilo se. Demografi odavno upozoravaju na depopulaciju cijelih regija, a od političara se zahtijevaju potezi koji će dovesti do pozitivnih zaokreta.

S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da bi do 2030. godine, a to je za samo 6 godina, Hrvatska mogla imati više od 400 000 stranih radnika. Sindikati upozoravaju da bi neregulirano tržište rada moglo postati još pogubnije za domaće radnike i sa svoje strane dalje poticati iseljavanje. Političke stranke predizborno obećavaju brda i doline, no nakon izbora pomak na bolje izostaje.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr pokreću ciklus rasprava u kojima će se iz stručnog, političkog i drugih pristupa nastojati osvijetliti problem migracija i moguća rješenja. A kako se s ciklusom kreće upravo u predizborno vrijeme u prvoj će raspravi sudjelovati predstavnici političkih stranaka.

Sudjelovanje su potvrdili:

  • Ivan Vidiš (HDZ)
  • Bojan Glavašević (Rijeke pravde)
  • Jelena Miloš (Možemo!)
  • Marija Selak Raspudić (Most)
  • Davorko Vidović (Socijaldemokrati)
  • Josip Jurčević (Domovinski pokret)

Kako zaustaviti iseljavanje? Mogu li mjere i strategije, koje svaka vlast donosi u svom mandatu, postati više od mrtvog slova na papiru? Kakve društvene promjene donosi veliki priljev stranih radnika u kratkom vremenu? Kako stvoriti prave institucionalne i zakonske okvire koje bi omogućilo integraciju? Koliko se već kasni, s obzirom na ubrzane društvene, političke, tehnološke i socijalne promjene u cijelom svijetu? Što će biti prioriteti i prvi zadaci nakon izbora?

To će biti neka od pitanja za sudionike rasprave ‘Hrvatska budućnost – iseljavanje i(li) useljavanje’ u ponedjeljak, 15. travnja 2024. godine s početkom u 10:30 sati.

Održat će se u poslovnoj zgradi Hypatia, Ulica Florijana Andrašeca 18a, Zagreb (1. kat, dvorana Andromeda).

Rasprava će se moći izravno pratiti na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Tvornice Hrvatima! Strategiju tešku 5 milijardi smo morali napisati, a što dalje?

26. lipnja 2026. / čita se 9 minuta

Ekonomska politika

Tvornice Hrvatima! Strategiju tešku 5 milijardi smo morali napisati, a što dalje?

Vlada je upravo predstavila "Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje do 2034. godine". Zašto baš sada? Što od njega možemo očekivati? Hoće li ostati mrtvo slovo na papiru? Na ova pitanja Ljubice Gatarić odgovaralo je troje hrvatskih ekonomista.

25. lipnja 2026.

Hrvatska politika

Potraga za ustavnim sucima. Od surogat roditeljstva do ustaškog pozdrava

Hrvatska treba troje novih ustavnih sudaca. Proces je već kontaminiran, premijer Plenković inzistirao je na "vezanoj trgovini" između izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, oporba poručuje da više nije spremna na pregovore. Pogledajte pregled dvodnevnog saborskog saslušanja kandidata i njihove stavove o najvažnijim temama, ali i o dosadašnjim presudama koje smatraju spornima.

Kraj humanizma i novo srednjovjekovlje: Konzervativni antimodernizam Nikolaja Berdjajeva

24. lipnja 2026. / čita se 30 minuta

Književnost

Kraj humanizma i novo srednjovjekovlje: Konzervativni antimodernizam Nikolaja Berdjajeva

Nikolaj Berdjajev bio je filozof koji je moderni Zapad, od humanizma do boljševizma, dijagnosticirao kao jedinstven dijabolični projekt. Esej Sebastiana Kukavice predstavlja njegova tri ključna spisa koji demonstriraju da Berdjajevljeva misao pripada tradiciji konzervativnog antimodernizma, a ne samo „ruskoj religioznoj misli".