Gdje je Hrvatska u odnosu na 2008. godinu i u odnosu na druge

Tumače li se objektivno, podaci o kretanju BDP-a govore da Hrvatska i dalje zaostaje. Još gore, pokazuju da se radi o dugoročnom zaostajanju i da će se zaostajanje vjerojatno i nastaviti.

Krajem prošlog mjeseca objavljeni su podaci o kretanju BDP u drugom kvartalu ove godine. Realna (desezonirana) stopa rasta, po kojoj se Hrvatska može uspoređivati s drugim zemljama,  u odnosu na drugi kvartal 2016. iznosi 3,4 posto. Stopa je iznad tri posto i naoko svi sretni, posebno politika. No, ako je stopa izračunata tako da bude usporediva, nije li u redu da je se usporedi s nekom drugom stopom, kao i da se izračuna dokle se s tim rastom došlo. Bez toga su podaci prazni.

Prema izvješću Eurostata u drugom kvartalu ove godine u skupini usporedivih zemalja EU 10, manji rast od Hrvatske ostvarila je samo Slovačka (3,1 posto). Primjerice, Češka je rasla 4,7 posto, susjedna Slovenija 5,2 posto, a Rumunjska 5,7 posto.  Kada se usporedimo s drugim zemaljama sličnog stupnja razvoja, stopa rasta od 3,4 posto nije uspjeh, dapače, ona je daljnje zaostajanje za tim zemljama.

Naime, kretanje BDP po glavi stanovnika od 2008. do 2016. pokazuje kako je kriza Hrvatskoj nanijela ogromnu štetu te je Hrvatska divergirala, odnosno dodatno zaostala za 15 razvijenih zemalja EU. Kupovna moć Hrvatskog BDP po glavi stanovnika pala je sa 57 posto prosjeka EU 15 zemalja na 55 posto.

Slika 1: Kretanje BDP-a po glavi stanovnika (PPS; EU15=100) u RH i odabranim usporedivim zemaljama EU – u %
Izvor: Eurostat

U istom periodu nama usporedive zemlje nastavile su sustizati razvijeni dio Europe i 2016. jedino je Bugarska bila u lošijoj situaciji od Hrvatske. Od srednje razvijene zemlje tranzicije početkom 2000-ih Hrvatska je pala na samo dno Europe.

Prema podacima Eurostata hrvatski nominalni BDP je u eurima 2016. i dalje bio 4,8 posto manji nego 2008. što je u EU zabilježeno još jedino u Grčkoj, Španjolskoj i na Cipru. Realni BDP prema podacima DZS-a 2016. je bio manji za 8,5 posto u odnosu na 2008., a u prvih 6 mjeseci 2017. bio je manji za 9,3 posto u odnosu na prvih 6 mjeseci 2008.

Slika 2. Realne međugodišnje stope rasta BDP-a u 2. kvartalu 2017. (sezonski prilagođeni podaci)
Izvor: DZS (DZS je objavio usporedne podatke prije nego što je svoje podatke objavila Slovenija koja je imala rast viši od 5 posto)

Valja imati u vidu još jednu dimenziju cijele priče. Zahvaljujući činjenici da se BDP na Slici 1 dijeli s brojem stanovnika kako bi se došlo do BDP-a po glavi stanovnika, odjednom iseljavanje postaje pozitivna vijest. U pitanju je naravno kratkoročna pobjeda, Pirova. U dužem roku, iseljavanjem se gubi produktivni dio stanovništva te dolazi do daljnjeg zaostajanja. S obzirom na to podaci o kretanju BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj u odnosu na razvijene zemlje EU 15 u posljednjih su nekoliko godina vjerojatno još i gori. Naime, blagi oporavak od 2014. koji se vidi na Slici 1 dijelom je zapravo samo rezultat iseljavanja.