Koliko hrvatska sveučilišta podučavaju etiku u znanosti?

Međunarodnu konferenciju o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti (PUBMET), koja se ovih dana održava u Zagrebu, već četvrtu godinu za redom organizira Sveučilište u Zadru

Hrvatska sveučilišta podbacuju kad se radi o informiranju i podučavanju studenata o etici u znanosti. To proistječe iz analize koju je u četvrtak u Zagrebu predstavila Jadranka Stojanovski s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Stojanovski je u suradnji s koautoricom Mirjanom Pejić Bach sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta provela istraživanje u kojem je usporedila praksu hrvatskih sveučilišta s praksom deset najboljih svjetskih sveučilišta Shanghai liste u educiranju studenata o pridržavanju etike u znanosti.

Istraživanje „Plagiranje za početnike: Kako studentima komuniciramo akademsko poštenje“ baziralo se na usporednoj analizi materijala s internetskih stranica hrvatskih i svjetskih sveučilišta. Iako se na stranicama domaćih sveučilišta još i nalaze materijali koji upućuju na potrebu zaštite etike u znanosti, oni se najčešće bave tek mogućim sankcijama za kršenje pravila o plagiranju i drugim neetičnim postupcima.

S druge strane, materijali na najboljim svjetskim fakultetima puno su detaljniji i opširniji, a studentima se i tijekom predavanja komunicira potreba za poštovanjem etike u znanosti.

Stojanovski je dodala da su ankete među domaćim studentima pokazale da je manje od polovice njih tijekom predavanja dobilo upute o etičnom ponašanju kao i da velika većina ne bi niti znala kome se obratiti u slučaju da otkriju neetične postupke. Dodatni problem je i to što etički odbori domaćih sveučilišta i nisu baš efikasni u obavljanju svojih zadataka, napomenula je docentica sa zadarskog sveučilišta.

Rezultati istraživanja predstavljeni su sklopu međunarodne konferencije o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti (PUBMET) koja se ovih dana održava u Zagrebu.

Konferenciju PUBMET već četvrtu godinu za redom organizira Sveučilište u Zadru, a u ulogama suorganizatora ove godine nalaze se Zagrebačko sveučilište te i Institut Ruđer Bošković. Predavanja se odvijaju u prostorijama Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), a pokrivaju spektar tema vezanih uz znanstveno izdavaštvo.

Na otvorenju u četvrtak goste i sudionike su pozdravili Jadranka Stojanovski i prorektorica Sveučilišta u Zadru Ivanka Stričević u ime organizatora, Gordan Gledec, prodekan FER-a za znanost, Meta Dobnikar iz slovenskog ministarstva za obrazovanje, znanost i sport te Tomislav Sokol, pomoćnik hrvatske ministrice znanosti i obrazovanja.

Povlačenje objavljenih članaka

Među brojnim temama u četvrtak je predstavljeno i istraživanje o povlačenju već objavljenih znanstvenih članaka hrvatskih autora o čemu je govorio Anton Glasnović, jedan od urednika časopisa Croatian Medical Journal. Glasnović je napomenuo da je istraživanje potaknuto općim povećanjem broja povučenih članaka u svjetskim znanstvenim časopisima posljednjih godina te da su koautorica Jelka Petrak i on željeli ispitati u kojoj mjeri hrvatski znanstvenici povlače svoje članke iz međunarodnih i domaćih znanstvenih izdanja.

Prema rezultatima Glasnović je kazao da je omjer ukupno objavljenih i povučenih članaka relativno malen za hrvatske autore, a iz svojeg iskustva rada u medicinskom časopisu Glasnović je dodao da zbog nedovoljne kvalitete znatan broj članaka odbijaju i prije objave što izaziva nezadovoljstvo autora.

Na konferenciji koja završava u petak 22. rujna sudjeluju stručnjaci iz 12 zemalja, uključujući Belgiju, Ujedinjenu Kraljevinu, Iran, Njemačku i Sjedinjene Američke Države, a sponzori konferencije su Clarivate Analytics, bivša podružnica globalne izdavačke kuće Thomson Reuters koja se bavi znanstvenim izdavaštvom i intelektualnim vlasništvom, izdavačko-analitička kuća Elsevier te informacijska kompanija EBSCO.