Iseljavanje i pitanje političkog povjerenja. “Kažu da su ljudi glupi, ali nisu – pametni su!”

Dora Bagić diplomirala je na Sveučilištu u Leidenu istraživanjem o iseljavanju mladih iz Hrvatske. Iako na iseljavanje nesumnjivo utječu iekonomski čimbenici, čini se da je nisko političko povjerenje glavni razlog iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku, zaključuje Bagić. U nastavku su sažetak njezina istraživanja i glavni naglasci

• Dora Bagić konzultantica je za Svjetsku banku u Zagrebu. Nakon studija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, diplomirala na Sveučilištu u Leidenu u Nizozemskoj, MSc International Politics

Na iseljavanje, u ovom konkretnom slučaju mislimo na iseljavanje iz Hrvatske, ne utječu samo ekonomski čimbenici kao što su nizak gospodarski rast, niske plaće i visoka nezaposlenost. Ova studija odvaja se od tendencije da se na iseljeništvo iz Hrvatske gleda kao na vrstu iseljavanja ‘trbuhom za kruhom’. Nedavno istraživanje o emigraciji u istočnoj Europi (Zakharova, 2016)  tvrdi da je iseljavanje, posebno iseljavanje visokoobrazovanih, povezano sa slabijim političkim upravljanjem. Iseljavanje hrvatske mladeži izaziva veliku zabrinutost s obzirom na to da je Hrvatska mala zemlja s trenutnim stanovništvom manjim od 4 milijuna i stalnim porastom udjela starijih osoba u svom ukupnom broju stanovnika (Jurić, 2018; Izekenova i sur. , 2015). Štoviše, iseljavanja iz Hrvatske u prosjeku su 2,6 puta veća u odnosu na službene statističke podatke. U ovom istraživanju Nizozemska je izabrana kao studija slučaja jer se svake godine povećava broj Hrvata koji se presele u Nizozemsku (Nezirović, 2019).

Dva su razloga zbog kojih je Nizozemska sve poželjnija zemlja odredišta iseljenika. Prvo, prema istraživanju Eurobarometra (2018) nizozemsko povjerenje u vladine institucije iznosi 67%, dok hrvatsko povjerenje iznosi samo 15%. Također, Nizozemska se smatra kao zemlja pravednih i jednakih mogućnosti, te stoga potiče više mladih Hrvata na iseljavanje. Jedan od ispitanika iz provedene studije ovako je opisao odnos hrvatskih građana i države:

“Kao glavni nedostatak u Hrvatskoj naveo bih odnos države prema ljudima. To je isti odnos kao onaj iz bajke -odnos maćehe prema Pepeljuzi” (X18).

Drugo, dok je Hrvatska na dnu po kvaliteti visokog obrazovanja u Europi, nizozemski visokoškolski sustav rangiran je kao jedan od najboljih na svijetu (Pavlić, 2018; World University Rankings, 2018; Pieters, 2017).

Predmet istraživanja je utjecaj političkog povjerenja na iseljavanje. Kako ne postoje ranije studije na kojima bi se moglo predvidjeti utječe li političko povjerenje na iseljavanje, provedena je istraživačka studija. Istraživačka studija o slučaju iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku ima za cilj razumjeti što pokreće mlade na iseljavanje otkrivajući razloge emigracije kroz polustrukturirane intervjue. U ovom istraživanju naglasak je na iseljavanje mladih jer takva vrsta emigracije, poznata kao ‘odljev mozgova’, zemljama porijekla poput Hrvatske uskraćuje ekonomski i socijalni doprinos njihovih najbolje obrazovanih i najkvalificiranijih građana (Ujedinjeni narodi, 2014). Vodeće istraživačko pitanje u ovoj studiji jest: U kojoj mjeri nisko političko povjerenje utječe na iseljavanje iz Hrvatske i kako?

• Metodologija

Istraživanje se temelji na dvije vrste izvora. Prvi skup informacija dolazi od materijala prikupljenog tijekom tromjesečnog istraživačkog stažiranja u Svjetskoj banci u Zagrebu (WBG) gdje se analizom najnovijih statističkih podataka o iseljavanju došlo do zaključka da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. uočljiv trend povećanog iseljavanja hrvatskih državljana. Nadalje, kritičkim analizama teorija političkog povjerenja, pokazalo se kako u Hrvatskoj postoje dvije najvažnije konotacije koje moramo uzeti u obzir kada govorimo o političkom povjerenju. Prvenstveno tu su političke elite koje nisu dobronamjerne jer aktivno ističu duboke povijesne i kulturne rascjepe, koristeći ih za mobilizaciju birača i održavanje kohezije među članovima stranke (Raos, 2016) te neiscrpna rasprava u političkom diskursu o Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji i Hrvatskom ratu za neovisnost.

Druga vrsta izvora su bili polustrukturirani intervjui s 27 mladih hrvatskih iseljenika u Nizozemskoj (pogledati Tablicu 1). Tijekom intervjua primjenjivana je mješavina kvantitativnih i kvalitativnih metoda. Intervjui su bili polustrukturirane prirode, a velika većina odgovora prikupljena je kvalitativnim istraživanjem. Nakon dijela intervjua u kojem su ljudi pitani o njihovom osobnom životu, razlozima iseljavanja i nedostacima u Hrvatskoj, kako bi se izmjerila razina političkog povjerenja, stvorena je vlastita ‘ljestvica političkog povjerenja’ zasnovana na pitanjima iz European Social Survey (2016).

Ime		Dob	Spol	Mjesto prebivališta prije emigracije	Stupanj obrazovanja	Mjesto trenutnog prebivališta	Zanimanje
X1	23		Ž	Zagreb	Dipolmski studij	Den Haag	Student
X2	23		M	Sesvete	Dipolmski studij	Groningen	Student
X3	21		M	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X4	21		M	Zagreb	Preddiplomski studij	Den Haag	Student
X5	22		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Den Haag	Student
X6	20		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Den Haag	Student
X7	20		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X8	19		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X9	21		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Maastricht	Student
X10	20		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X11	23		M	Zagreb	Diplomski studij	Leiden	Student
X12	23		Ž	Samobor	Diplomski studij	Amsterdam	Student
X13	19		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X14	19		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X15	19		M	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X16	20		M	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X17	29		Ž	Zagreb	Diplomski studij	Amsterdam	Poslovni savjetnik
X18	28		M	Dugo Selo	Diplomski studij	Amsterdam	Student
X19	23		Ž	Jaska	Diplomski studij	Amsterdam	Student
X20	22		Ž	Zagreb	Diplomski studij	Rotterdam	Student
X21	22		M	Zagreb	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student
X22	21		Ž	Zagreb	Preddiplomski studij	Maastricht	Student
X23	27		M	Pula	Diplomski studij	Amsterdam	Agronomist
X24	27		M	Split	Diplomski studij	Amsterdam	Agronomist
X25	24		Ž	Šibenik	Diplomski studij	Amsterdam	Free lancer
X26	24		M	Zagreb	Diplomski studij	Amsterdam	Student
X27	20		M	Krk	Preddiplomski studij	Amsterdam	Student

Upotrijebljeno je sljedeće pitanje: „Molim vas, recite mi koliko osobno vjerujete svakoj od institucija koje sam pročitala na skali od 1 do 10. 1 znači da ne vjerujete instituciji, a 10 znači da imate potpuno povjerenje“. Institucije koje su zahvaćene ovim istraživanjem su: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, političke stranke, javna uprava i obrazovne institucije. Odgovori ispod 5 percipiraju se kao niski nivoi političkog povjerenja, a oni viši od 5 kao viši nivoi političkog povjerenja. Budući da odgovori ispitanika mogu biti nepouzdani, koristila su se pitanja zatvorenog tipa kako bi se izmjerila razina političkog povjerenja (pogledati Tablicu 2). S druge strane, ako se političko povjerenje mjeri samo pitanjima zatvorenog tipa, teško bi bilo razumjeti razloge visokog ili niskog političkog povjerenja. Stoga ovim načinom intervjuiranja, u kojem su korištene obje metode, omogućen je pristup širokom rasponu ljudi i situacija kako bi se shvatili razlozi koji stoje iza njihove odluke iseljavanja iz Hrvatske u Nizozemsku.

Tablica 2. Ljestvica političkog povjerenja

Izvor: Grafikon kreiran na temelju mog istraživanja tijekom intervjua.

Budući da je ovo istraživačka studija, intervjui se ne koriste kao reprezentativni uzorak, već kao smjernica kroz relevantna pitanja iz područja političkog povjerenja i iseljeništva. Prikupljeni podaci o iskustvima, znanju, mišljenjima i perspektivama hrvatske mladeži koji su emigrirali u Nizozemsku teže razumijevanju, izvlačenju zaključaka i predviđanja o utjecaju političkog povjerenja na iseljeništvo.

• Glavni rezultati

Kvantitativni dio istraživanja pokazao je kako ispitanici imaju nisko političko povjerenje u vladine institucije. Hrvatski sabor bio je rangiran s najnižom razinom političkog povjerenja, samo 2,84 od 10. Nakon toga, hrvatska vlada i političke stranke imali su u prosjeku 3; javna uprava imala je u prosjeku 3,28, dok su obrazovne ustanove imale prosjek 5,72, što je na putu ka višim razinama političkog povjerenja (pogledati Tablicu 3). Nadalje, prema kvalitativnim odgovorima iz intervjua, činilo se da se ponavlja nekoliko glavnih tema:

• Percepcija Nizozemske kao vrlo organiziranog i multikulturalnog društva
• Hrvatski mentalitet kao sustav nepotizma, korupcije i nedostatka liberalnih vrijednosti
• Nezadovoljstvo obrazovnim sustavom – nedostatak praktičnog obrazovanja
• Politički cinizam među mladima u Hrvatskoj
• Političke stranke u Hrvatskoj kao korijen korupcije
• Nedostatak dugoročnih planova povratka u Hrvatsku

Što se tiče poimanja hrvatskog mentaliteta, 26 od 27 ljudi navelo je nepotizam, korupciju i nedostatak liberalnih vrijednosti kao glavne karakteristike hrvatskog mentaliteta:

„Mentalitet je katastrofa, a mentalitet utječe na sve ostalo – na socijalnu, ekonomsku situaciju u zemlji; primitivizam, nepotizam i korupcija karakteristika su hrvatskog mentaliteta “(X24).

Koncept hrvatskog mentaliteta koji se spominje u mojim intervjuima također se može protumačiti kao koncept osnovnih životnih usmjerenja. Niti jedna studija prije nije povezala korupciju i nepotizam s pojmom mentaliteta do te mjere. Čini se da ispitanici smatraju da su korupcija i nepotizam rašireni u zemlji i da su se tijekom godina povećavali. Izgleda da ovo uvjerenje prevladava u Hrvatskoj, a prema istraživanju Eurobarometra (2018) 94% ispitanika smatra da je korupcija uobičajena u Hrvatskoj.

Tablica 3. Prosjek političkog povjerenja hrvatske mladeži u Nizozemskoj

Izvor: Grafikon kreiran na temelju mog istraživanja tijekom intervjua.

Nadalje, ispitanici su govorili o temi nedostatka liberalnih vrijednosti u hrvatskom mentalitetu. Pod liberalnim vrijednostima smatraju se sloboda izražavanja, udruživanja, poduzetništva, vjeroispovijesti, rada, kretanja itd. 5 od 27 ispitanika misli da su u Hrvatskoj bili diskriminirani na temelju svoje seksualne orijentacije ili vjeroispovijesti:

X15: Ovdje se ne osjećam diskriminirano, dok sam u Hrvatskoj bio često diskriminiran.

Ispitivač: Ako mogu pitati, zašto ste se osjećali diskriminirano?

X15: Ja sam biseksualac i ljudi u Nizozemskoj puno su otvoreniji za različite ljude i imaju drugačiji pristup liberalnim vrijednostima od ljudi u Hrvatskoj.

Na upit o njihovim razlozima iseljavanja nekoliko ispitanika odgovorili su da nepovjerenje i nezadovoljstvo obrazovnim institucijama u Hrvatskoj su glavni razlozi njihovog odlaska:

“Da postoji šansa da se u Hrvatskoj školujem jednako dobro kao i u Nizozemskoj,
ostao bih u Hrvatskoj” (X3).

“U hrvatskom obrazovanju ima previše teorije i premalo praktičnih aspekata učenja. U Nizozemskoj su otvoreni prema mladima i vode nas u dobrom smjeru.
U Hrvatskoj kao da se sve uči po istom predlošku ”(X8).

Unatoč tome, najvažnije opažanje ovog dijela istraživanja jest neusklađenost njihovih razloga iseljavanja i povjerenja u obrazovne institucije. Pretežni razlozi za iseljavanje bili su zbog nezadovoljstva hrvatskom obrazovnim institucijama, ali oni i dalje imaju više povjerenja u njih nego u bilo koju drugu vladinu instituciju. Međutim, to može biti slučaj da ispitanici percipiraju političare u hrvatskoj vladi i Saboru još uvijek kao odgovorne za sve ostalo, čak i za nerazvijenost obrazovnih ustanova.

Ono što je još uočljivije jest činjenica da ispitanici doživljavaju političke stranke, najviše HDZ i SDP, kao korijen hrvatske korupcije. Otprilike 35 posto radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj ovisi o državi i u velikoj mjeri o politici (Pandžić, 2019). Stoga i njihove obitelji ovise o državi. Dakle, mala skupina ljudi može okupiti većinu, a ta većina ne želi promjene. S tim u vezi, postoji nevidljiv krug koji se iznova ponavlja, u kojem je i hrvatsko društvo, a čini se da iz njega ne može izaći:

“Ne mogu reći da sam emigrirao samo zbog političke situacije u Hrvatskoj, ali da sam ostao duže, to bi sigurno bio glavni razlog. Jednog bih dana morao reći svojoj kćeri: ‘Kćeri, sve što imamo je zato što sam član stranke, ali ne bismo trebali glasati za njih’. Naravno da to neće biti tako. Kažu da su ljudi glupi, ali nisu, pametni su. Razumiju zašto glasaju za npr. HZD ili SDP. Možda imate 20% njih koji zapravo vjeruju tim korumpiranim političarima, ali ostalih 80% glasa jer im je od koristi i to je razumljivo. Zato mi, mladi i obrazovani bježimo od ovoga “(X15).

Zagovornici iseljavanja iz matičnih država imaju za jedan od argumenata da se u jednom trenutku većina njih vraća u svoju zemlju podrijetla. Iz provedene studije ovu tvrdnju nije moguće potvrditi. Značajno je da samo jedna osoba je rekla da se definitivno vraća u Hrvatsku. Unatoč nalazima ovog istraživanja, povratna migracija među visokoobrazovanim snažno je povezana s životnim i obiteljskim razlozima, a ne prihodom ili mogućnostima zaposlenja (UNESCO, 2017). Većina ispitanika još je u svojim ranim dvadesetima, pa bi mogao biti slučaj da se predomisle ako se politička situacija u zemlji poboljša.

• Zaključak

Zaključno, ovo je istraživanje pokušalo pridonijeti literaturi o političkom povjerenju i njegovom utjecaju na iseljavanje nudeći uvid u glavne razloge koji određuju iseljavanje hrvatske mladeži u Nizozemsku. Pokazujući kako je političko nepovjerenje među hrvatskom mladeži utjecalo na njihove razloge iseljavanja, ova studija ukazuje na važnost političkog povjerenja u političke institucije i potrebu povećanja razine političkog povjerenja u Hrvatskoj. Kao prvi doprinos raspravi o pitanju učinka političkog povjerenja na iseljeništvo, provela sam istraživačku studiju u kojoj je političko povjerenje izmjereno među 27 mladih Hrvata koji su emigrirali u Nizozemsku.

Podaci pokazuju da postoji niska razina političkog povjerenja među hrvatskom mladeži. Iako na iseljavanje nesumnjivo utječu i ekonomski čimbenici, čini se da je nisko političko povjerenje glavni razlog iseljavanja mladih iz Hrvatske u Nizozemsku. Uglavnom imaju negativan pogled na političku situaciju u Hrvatskoj i to pripisuju mnogim drugim pojmovima kao što su mentalitet, obrazovanje i jednake mogućnosti. Sveopće nezadovoljstvo radom političkih institucija u Hrvatskoj bilo je izričito i više puta spomenuto. I na kraju, ono što se čini najalarmantnijim, jest da nisko političko povjerenje utječe na iseljavanje iz Hrvatske u mjeri u kojoj se mladi ne žele vratiti u svoju domovinu.