Mirovinski je sustav presložen da bi bio prepušten samo jednom pogledu: Vidović vs Bežovan

U najavi rasprave o drugom stupu, na kojoj će uvodne riječi dati Davorko Vidović, koji je proveo mirovinsku reformu, i Gojko Bežovan, njen kritičar, podsjećamo na zaključak prethodne rasprave o tome kako se problem mirovinskog sustava mora promatrati primarno iz kuta tržišta rada, koje je, desetljećima potiskivano, odjednom postalo područje ključnih zbivanja u ekonomiji i društvu

• Naslovna fotografija s rasprave koja je uputila na razmatranje mirovinskog sustava iz kuta tržišta rada. Slijeva, Ana Pezelj (SSSH); Zvonimir Galić (FF); Marijana Bađun (IJF) i Velibor Mačkić (EFZg) te moderator Milan Koštro

S jedne strane predstavljana kao jedina reforma koju je Hrvatska provela u posljednjih dvadeset godina, s druge strane mirovinska reforma ne prestaje biti tema i predmet kritika. U povodu inicijative 67 je previše sindikati su početkom travnja organizirali raspravu o mirovinskom sustavu s gostima iz inozemstva i domaćim stručnjacima čija istraživanja dosad nisu bila u javnom fokusu (raspravu možete pogledati ovdje).

Zvonimir Galić s odsjeka za psihologiju predstavio je istraživanje Kvaliteta radnog života nakon 50, a Marijana Bađun iz Instituta za javne financije govorila je o prediktorima (razlozima) sklonosti ranijem umirovljenju. Oba ta istraživanja govore o niskoj kvaliteti radnih odnosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje kao vrlo važnom razlogu „bijega u mirovinu“. Taj aspekt – kad je riječ o mirovinskom sustavu – nije uzet u obzir i uopće se ne reflektira u financijaškom pogledu koji, radi usklađivanja novčanih tokova, pribjegava najprostijem rješenju – produljenju radnog vijeka.

Konferencija je zajedno s gostima iz Austrije i Belgije, te sudjelovanjem na okruglom stolu najreflektivnijeg političkog ekonomista mlađe generacije, Velibora Mačkića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (koji je ukazivao da se u reformi mirovinskog sustava ne slijede preporuke EU o privilegiranim mirovinama), prije svega pokazala da se cijeli problem mora sagledavati iz više kutova ne bi li se približilo prihvatljivom rješenju, da postoje različiti pogledi na stvar, kao i različiti interesi, da ne postoji samo “jedna mogućnost”. Taj je pluralizam pristupa doveo do zaključka da se problem mirovinskog sustava mora promatrati prvenstveno kroz prizmu tržišta rada, koje je,  desetljećima potiskivano, odjednom postalo područje ključnih zbivanja u ekonomiji i društvu.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizira 17. travnja u 10:00 u Ulici Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu raspravu o drugom pitanju mirovinskog sustava koje ne prestaje biti tema svih ovih desetljeća – o drugom stupu. Naslov rasprave je:

EFEKTI 2. MIROVINSKOG STUPA NA NACIONALNO GOSPODARSTVO

Prvi uvodničar u skup bit će Davorko Vidović, ministar u vladi Ivice Račana koji je proveo mirovinsku reformu i uveo drugi stup kapitalizirane štednje (čije su teze dostupne ovdje).

Drugi je uvodničar Gojko Bežovan, s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dugogodišnji kritičar drugog stupa (ovdje su dostupne i njegove uvodne teze).

U raspravi će još sudjelovati – Zoran Anušić iz Svjetske banke i Slaven Bošnjak, član Uprave AZ mirovinskih fondova, te Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu. Raspravom će moderirati Vilim Ribić (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja).