Klub Batina
U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu potkraj 2023. godine predstavljena je knjiga profesora Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke, koji je bio jedan od pokretača stranice Ideje.hr i među njezinim najvažnijim suradnicima. Ljubaznošću voditeljice knjižnice Jasne Kovačević u nastavku donosimo video tog predstavljanja
U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu potkraj 2023. godine predstavljena je knjiga profesora Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke, koji je bio jedan od pokretača stranice Ideje.hr i među njezinim najvažnijim suradnicima. Ljubaznošću voditeljice knjižnice Jasne Kovačević u nastavku donosimo video tog predstavljanja
U predstavljanju su sudjelovali Željko Ivanković, urednik knjige i autor predgovora, Vedrana Pribićević, Bićanićeva studentica, Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnka Zagreba, s kojom je Bićanić surađivao u stranci Možemo! kao član Savjeta, te profesor Žarko Puhovski koji je s Bićanićem prijateljevao i surađivao duže od pola stoljeća. Razgovaralo se o Bićanićevoj odluci da napusti prestižnu sveučilišnu karijeru u Ujedinjenom Kraljevstvu i vrati se u Hrvatsku, o radu sa studentima, o političkom opredjeljenju i angažmanu, o privilegiranoj poziciji u Hrvatskoj i odluci da se bavi nejednakošću, o njegovom shvaćanju ekonomije. O suradnji s njim svoja su razmišljanja podijelili Mia Pervan, prevoditeljica i Milan Deskar iz HNB-a.
12. studenoga 2026.
Intervju Udo Bullmann
Svijet bez „velikog brata“ i bez zajedničkih pravila: gdje je u njemu Europska unija? U razgovoru iz Strasbourga o tome govori Udo Bullmann, njemački zastupnik u Europskom parlamentu (SPD) i voditelj delegacije za odnose s Južnom Afrikom.
11. studenoga 2026. / čita se 9 minuta
USTAVNO PRAVO
Koliko je važan nikad dovršen posao definiranja smisla političkog djelovanja pomoću ustavnih vrijednosti, na aktualnim primjerima pojašnjava Matija Miloš.
11. studenoga 2026. / čita se 16 minuta
kazalište
Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.