INTERVJU IVANA HERCEG BULIĆ
Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja Celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić.
Čovječanstvo je propustilo ograničiti zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnja Celzijusa, i sada je najbitnije učiniti sve što možemo da ga zaustavimo što prije, objašnjava klimatologinja Ivana Herceg Bulić.
Naslovna fotografija: Gašenje šumskog požara. (Goran Kovačić / PIXSELL)
Povratak na dane kada se u Zagrebu moglo sanjkati cijelu zimu je nemoguć – klimatski sustav trajno je poremećen, morat ćemo mijenjati svoje navike, svoja društva i svoje gradove. Biljke i životinje koje se ne uspiju prilagoditi izumrijet će, a ljudi diljem svijeta bit će prisiljeni napustiti svoje zavičaje jer se u njima više neće moći živjeti.
Ivana Herceg Bulić, klimatologinja s Odjela za geofiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objašnjava u razgovoru s Ivanom Fischerom što nas čeka u bližoj budućnosti, što probijanje granice od 1,5 stupnja Celzijusa znači za Hrvatsku, ali i za svijet, kako objasniti ljudima koji ne vjeruju u klimatske promjene da je opasnost stvarna, i kakve ćemo osobne žrtve morati podnijeti.
Cijeli razgovor možete poslušati i na Spotifyju ovdje.
4. studenoga 2026. / čita se 19 minuta
Čovjek i priroda
„Slučaj Gospić” ili „slučaj svijet”? Novim hrvatskim prijevodom i nedavnim gostovanjem na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu njemački povjesničar i pisac Philipp Blom podsjeća da je „slučaj Gospić” tek sitna ilustracija apokaliptičnog nastupanja globalne prirodne katastrofe. Piše Boris Pavelić.
10. kolovoza 2022. / čita se 16 minuta
KNJIGE
Konzumiraj tako da možeš poželjeti da to tako čine svi! Parafrazom kategoričkog imperativa posuđenom od Armina Falka završava Jadranka Pintarić osvrt na nekolicinu recentnih izdanja u kojima se naglašava nemoć pred posljedicama klimatskih promjena i nemoć da ih se riječju zaustavi
19. siječnja 2022. / čita se 8 minuta
ekonomija
Nije da ekonomisti ne žele značajnije doprinijeti raspravi o klimatskim promjenama, možda jednostavno ne znaju kako, piše Ivan Žilić u članku u kojem opisuje teškoće ekonomske znanosti u suočavanju s klimatskim promjenama. Poseban je problem kako vrednovati blagostanje budućih generacija u odnosu na sadašnje stanovništvo