Nijedan stručnjak nije predvidio Kazahstan. Sigurnosne prijetnje u 2022. godini. Što će biti u BiH?

Dok se američki stručnjaci trude predvidjeti gdje će izbiti krize, Rusija i njezine saveznice, čini se, aktivno rade na njihovu stvaranju u nekim državama Središnje Azije kako bi ih na svoj način rješavale, završava Božo Kovačević članak o upravo objavljenoj američkoj publikaciji o sigurnosnim prijetnjama u 2022. godini u kojoj američka administracija i stručnjaci uopće ne obraćaju pažnju na zemlje Srednje Azije

• Autor je hrvatski političar i intelektualac, ministar u Vladi Ivice Račana i bivši veleposlanik u Moskvi

U studenom 2021. godine američki Council for Foreign Relations proveo je anketu među stručnjacima za međunarodnu sigurnost o potencijalnim kriznim žarištima u svijetu 2022. godine, koja su povezana s interesima SAD-a. Temeljem te ankete 10. siječnja ove godine objavljena je publikacija Preventive Priorities Survey 2022 (Preventivni pregled prioriteta za 2022. godinu). Svakako je najzanimljivije u vezi s tom publikacijom da stručnjaci uopće nisu predvidjeli izbijanje krize u Kazahstanu koja je, kako znamo, bila najdramatičniji međunarodno relevantni događaj u prvim danima ove godine.

Stručnjaci su potencijalna krizna žarišta rangirali s obzirom na visok, umjeren ili nizak utjecaj na interese SAD-a kao i s obzirom na visoku, umjerenu ili nisku vjerojatnost da kriza doista izbije u određenoj zemlji. Kazahstan ni po jednom od tih kriterija nije uvršten na popis država u kojima je 2022. izgledno izbijanje krize s mogućim posljedicama za američke interese.

Kao države za koje postoji velika vjerojatnost da će postati krizna žarišta s umjerenim utjecajem na američke interese spominju se Afganistan, Haiti, Libanon i Venezuela. U Afganistanu se očekuje izbijanje humanitarne krize koja će posljedovati političkom nestabilnošću i masovnim egzodusom stanovništva. U Haitiju se predviđa daljnje slabljenje javne sigurnosti. Rastuća politička nestabilnost u Libanonu mogla bi dovesti do potpunog urušavanja te države. Daljnje pogoršavanje prilika u Venezueli dovest će do jačanja političkih napetosti i intenzivnog iseljavanja.

Popis država za koje je vjerojatnost izbijanja krize umjerena, ali je visok utjecaj na američke interese, nešto je duži. Rast kineskog pritiska na Tajvan mogao bi dovesti do krize koja bi podrazumijevala izravni angažman Amerike i njezinih saveznica. Vojni sukob između Izraela i Irana zbog iranskog nuklearnog programa mogao bi destabilizirati cijelu regiju i ugroziti američke interese. Znatan utjecaj na američke interese moglo bi imati produbljivanje krize u Meksiku gdje je primjetno jačanje političke korupcije i oružanih sukoba između kriminalnih organizacija. Jačanje sjevernokorejskih nuklearnih kapaciteta moglo bi povećati napetosti u odnosima s Južnom Korejom. Moguće je i intenziviranje oružanih sukoba u Ukrajini uz otvoren angažman ruskih vojnih snaga. Isto tako, ako bi se dogodio srednje vjerojatni cyber napad na američku infrastrukturu u režiji neke strane sile, to bi imalo znatan utjecaj na američke interese.

Intenziviranje sukoba unutar Etiopije spada u kategoriju visoko vjerojatnih događaja, ali s malim utjecajem na američke interese. U isto kategoriju spada i daljnje produbljivanje ekonomske i humanitarne krize u Jemenu.

Umjerenu vjerojatnost da se kriza dogodi povezana s umjerenim utjecajem na američke interese stručnjaci za sigurnost pripisuju slomu indijsko-kineskog dogovora o primirju. U istu kategoriju spada i moguća obnova sukoba između Indije i Pakistana zbog nesuglasica oko Kašmira. Tu je i uvijek mogući sukob Izraela i Palestinaca s izglednim pogoršanjem sigurnosnih prilika i izbijanjem nove humanitarne krize. Prema procjenama stručnjaka, umjerena je vjerojatnost izbijanja novih sukoba između Turske i Kurda unutar Turske ili u Iraku i Siriji. Posljedice za interese Amerike isto bi tako bile umjerene.

Izbijanje oružanog sukoba u Južnom kineskom moru uz izravno sudjelovanje Kine malo je vjerojatan događaj koji bi, ako bi se ipak dogodio, imao velik utjecaj na američke interese. U istu kategoriju malo vjerojatnih događaja s mogućim znatnim posljedicama spada masovni teroristički napad na Sjedinjene Države.

Ako i američka administracija procjenjuje da su moguća krizna zbivanja u BiH relativno nevažna za interese Amerike, opravdano je zapitati se znači li to da će Amerika ubuduće, unatoč trenutnom pojačanom interesu za BiH, smanjiti svoj angažman u toj zemlji?

Najbrojniju kategoriju čine zemlje za koje postoji umjerena vjerojatnost izbijanja kriza s malim utjecajem na interese Amerike. Tu su navedeni Armenija, Azerbajdžan, Kamerun, Etiopija, Sudan, Libija, Mozambik, Myanmar, Nigerija, Sahel, Somalija, Sudan, Alžir i Maroko te – što je za nas osobito zanimljivo – Bosna i Hercegovina. U vezi s BiH stručnjaci su predvidjeli: „rastući politički nemiri i separatističke prijetnje u Bosni i Hercegovini čine nužnim pojačano uključivanje međunarodnih snaga za održavanje mira“. Ako i američka administracija procjenjuje da su moguća krizna zbivanja u BiH relativno nevažna za interese Amerike, opravdano je zapitati se znači li to da će Amerika ubuduće, unatoč trenutnom pojačanom interesu za BiH, smanjiti svoj angažman u toj zemlji? Takav razvoj događaja, za koji se nadam da se neće ostvariti, bio bi krajnje nepovoljan za interese BiH, za Hrvatsku i za EU.

Kako vidimo, Kazahstan nije spomenut ni u jednoj kategoriji mogućih žarišta. To, vjerojatno, znači da su i službenici američke administracije i tridesetero nezavisnih stručnjaka za međunarodnu sigurnost isključili bilo kakvu vjerojatnost izbijanja krize u toj zemlji. Posljedično tome, nije bilo potrebe raspravljati o ugroženosti američkih interesa.

Da službena Amerika procjenjuje da su prilike u Kazahstanu stabilne, potvrđuje i zajedničko američko-kazahstansko priopćenje o dijalogu o jačanju strateškog partnerstva, objavljeno 23. prosinca 2021. godine. U tom priopćenju govori se u rezultatima opsežnih  konzultacija na razini zamjenika ministara vanjskih poslova, koje su održane u Nur-Sultanu, glavnom gradu Kazahstana, 15. prosinca. Obje strane iskazale su zadovoljstvo razvojem međusobnih odnosa u tridesetogodišnjem razdoblju od američkog priznanja Kazahstana. Amerikanci su, između ostalog, pohvalili uredbu predsjednika Tokajeva o ljudskim pravima. Početkom 2022. godine trebala bi se održati konferencija na najvišem nivou o daljnjim demokratskim reformama. Amerikanci su zahvalili Kazahstanu za snažno partnerstvo u suočavanju sa zajedničkim izazovima, kao što su kontraterorizam, sigurnost granica, održanje mira, neširenje nuklearnog naoružanja, klimatske promjene i regionalna sigurnost. Osobito važnom Amerikanci smatraju pomoć Kazahstana u repatrijaciji bivših boraca ISIL-a koje su Amerikanci pustili iz Guantanama. „Sjedinjene Država izražavaju zahvalnost za privremeni premještaj osoblja USAID-a iz Kabula u Alma Atu i uvažavaju inicijativu Kazahstana za uspostavu regionalnog humanitarnog središta u Alma Ati.“

Važan dio tih konzultacija bili su razgovori o američko-kazahstanskoj ekonomskoj suradnji s naglaskom na to da američke sankcije protiv različitih zemalja nemaju utjecaj na poslovanje kazahstanskih kompanija. Uz to raspravljalo se i o jačanju znanstvene i tehnološke suradnje te popularizaciji učenja engleskog jezika u Kazahstanu. „Strane su isto tako naglasile važnost jačanja sigurnosne suradnje produbljivanjem veza između vojski, sigurnosnih agencija te graničnih i carinskih vlasti obuhvaćenih okvirom četvrtog Petogodišnjeg plana vojne suradnje između ministarstava obrane Kazahstana i Sjedinjenih Država.“ Najavljeno je da će u prvoj polovini 2022. godine Washington posjetiti kazahstanski ministar vanjskih poslova Tileuberdi.

Dakle, ne samo u studenom – kad su anketirani stručnjaci za procjenu mogućih kriznih žarišta povezanih s interesima Sjedinjenih Država –nego i u prosincu kad su vrlo srdačno razgovarale delegacije dviju država, činilo se da je Kazahstan stabilno američko uporište u Središnjoj Aziji. Zbivanja početkom ove godine pokazala su da i administracija i nezavisni stručnjaci griješe. Kazahstan se pokazao izrazito nestabilnom državom koja je preko noći odustala od ostvarivanja ambicioznog američko-kazahstanskog programa suradnje i postala ovisna o ruskoj sigurnosnoj pomoći posredstvom Organizacije sporazuma o kolektivnoj sigurnosti, čije vojne snage su stacionirane u Kazahstanu na zahtjev predsjednika Tokajeva s namjerom da ondje ostanu dok to bude potrebno, kako je rekao ruski predsjednik Putin.

Američki će stručnjaci, vjerojatno, ažurirati sigurnosne procjene i Kazahstan uvrstiti u popis kriznih žarišta s potencijalno visokim utjecajem na ostvarivanje američkih interesa.

Isti dan kad je Council for Foreign Relations objavio svoju publikaciju održana je sjednica Vijeća sigurnosti Organizacije sporazuma o kolektivnoj sigurnosti. Ondje je bjeloruski predsjednik Lukašenko izjavio da bi iz kazahstanskog iskustva pouke trebala izvući ponajprije rukovodstva Uzbekistana i Kirgistana. To bi se moglo smatrati najavom primjene kazahstanskog scenarija u tim dvjema državama. A u publikaciji Preventive Priorities Survey 2022 nijedna od tih država nije spomenuta kao moguće krizno žarište. Dok se američki stručnjaci trude predvidjeti gdje će izbiti krize, Rusija i njezine saveznice, čini se, aktivno rade na njihovu stvaranju u nekim državama Središnje Azije, kako bi ih na svoj način rješavale.

• Korišteni izvori

Joint Statement on the U.S.-Kazakhstan Enhanced Strategic Partnership Dialogue, https://www.state.gov/joint-statement-on-the-u-s-kazakhstan-enhanced-strategic-partnership-dialogue/

Политолог назвал страну, которой грозит казахстанский сценарий, https://news.rambler.ru/world/47910078/?utm_content=news_media&utm_medium=read_more&utm_source=copylink