Nova generacija političara koja napokon navješćuje kraj postkomunističkih tajkuna i istrošenih populista. Mogu li Pirati izbaviti Češku?

U Češkoj je na djelu politička smjena generacija, koja označava stvarni kraj postkomunističke sprege desnice, tajkuna, bivših komunista i kompromitiranih socijaldemokrata. Iako članak Sofije Kordić naravno ne referira izravno na druge zemlje, može se čitati u ključu u kojem se traže paralele i u Hrvatskoj

• Naslovna fotografija: Ivan Bartoš, lider čeških Pirata, četrdesetogodišnji doktor računalnih znanosti. (Foto: David Sedlecký, Wikimedia Commons)

• Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu

Prvi put u pet godina populistička stranka ANO tajkuna Andreja Babiša ne vodi u anketama popularnosti. U trenutku kada su Njemačka  i Austrija obnovile kontrole na granicama s Češkom zbog situacije s epidemijom Covida-19 i kada opozicija u parlamentu nije podržala Babišovu vladu u produženju izvanrednog stanja koje traje od listopada prošle godine, Piratska stranka u koaliciji sa strankom STAN (gradonačelnici i nezavisni) vodi na ljestvici popularnosti. Biralo bi je 29, 5% glasača, a dosad neprikosnoveno vodeću stranku ANO 26,5%.

Da se nije pojavio Covid-19  Babiš bi prema svim procjenama naredne izbore dobio vrlo glatko, premda sučeljen s optužbama za sukob interesa zbog pronevjere EU novca za što ga sumnjiče i Europska komisija i domaći istražni organi. Obećanje da će voditi državu kao svoj koncern Agrofert je ispunio, državu je takoreći preoteo. Posjeduje neviđenu koncentraciju moći: političku,  ekonomsku  i medijsku (vlasništvo nad kemijsko-poljoprivrednim koncernom Agrofert pod kojim su i neke utjecajne medijske kuće formalno je prebacio na fond). Usto je vješto podilazio najbrojnijem dijelu glasača, umirovljenicima: besplatnim gradskim prijevozom, popustima na željeznički prijevoz, jednokratnom financijskom pomoći, retorikom. A onda je idilu pokvario virus. Pokazalo se da Babišova arogancija i samouvjerenost kojom je začarao trećinu čeških birača nije dovoljna za teška razdoblja, naprotiv.

Češka trenutno prolazi kroz najteže razdoblje u svojoj modernoj povijesti. U trenutku pisanja ovog teksta od Covida-19 umrlo je oko 20 000 ljudi. Godišnje od gripe umre oko 1500 Čeha. Češka je još od jesenas u evropskom i svjetskom vrhu po broju umrlih, hospitaliziranih i zaraženih u odnosu na broj stanovnika. Cijepljenje je sporo i kaotično, već prvog dana je pao sustav za registraciju, a nade u skoro poboljšanje nema i zbog komplikacija u isporuci cjepiva na europskoj razini, ali i zbog loše logistike. Narodni koordinator za cijepljenje dao je ostavku. Sistem testiranja, trasiranja i izolacije ne funkcionira. Masovno se krše epidemiološke mjere. Građani s blagom kliničkom slikom i dalje odlaze na posao, ne prijavljuju kontakte jer im se za vrijeme izolacije i bolovanja značajno smanjuju prihodi.

Babiš je išao u Srbiju posavjetovati se s Vučićem o strategiji cijepljenja koju je preuzeo na sebe jer, po njegovim riječima, takvu logističku akciju ne može voditi epidemiolog ili liječnik već samo krizni menadžer poput njega. Sve je to navelo kompletnu opoziciju da pomalo u očajničkom i riskantnom potezu ne podrži Vladu u produženju izvanrednog stanja tjerajući je da donese Zakon o pandemiji. Produženje izvanrednog stanja za 14 dana od Vlade su zatražili župani preplašeni posljedicama koje bi otvaranje donijelo već prepunim bolnicama. Pravni stručnjaci su to proglasili neustavnim.

U međuvremenu anketu popularnosti preuzeli su Pirati.

„Najveća prijetnja za kulturu i budućnost zemlje, radikalna ljevica, zagovornici migranata i uživanja droge, neokomunistička stranka podržavana iz inozemstva, posebno iz Europskog parlamenta“.

Tako je Babiš nedavno častio Pirate, treću stranku po snazi u  parlamentu, nakon što je predsjednik Miloš Zeman neuobičajeno brzo, još u prosincu 2020., odredio datum izbora za početak listopada ove godine. Očito se Babiš najviše boji Pirata i koristi svaku priliku da ih napadne. U koaliciji sa strankom centra – STAN, Piratska stranka prema procjenama analitičara ima velike izglede za formiranje buduće vlade.

„Obje stranke vode političari nove generacije. Njihova pobjeda značila  bi iskorak iz postkomunističkog razdoblja kojeg predstavlja savez premijera Babiša i predsjednika Zemana. Babiš vlada manjinskom, a pobjeda Pirata i STAN-a  dala bi šansu Češkoj za većinsku vladu“, ističe za Ideje, Jiří Pehe, politolog, direktor Newyorskog sveučilišta u Pragu. Naglašava, međutim da puka promjena vlasti nije dovoljna već je potrebno rješenje za izazove poput klimatskih promjena, opstanka u globalnom svijetu (inovacije, tehnološki razvoj), obnove društva i međusobnog povjerenja i solidarnosti,  obnove poštovanja u pravo i pravnu državu.

U suradnji sa  Janom Šternom , scenaristom i producentom Pehe je napisao „Četiri izazova za Češku republiku“ u kojem stoji kako je neophodno  iskoristiti eventualni kraj postkomunističke ere i nastup nove političke generacije  za promjenu načina mišljenja o gore spomenutim temama kao i o načinu kako funkcioniraju obrazovanje, kultura i međuljudski odnosi.

„Ako na češkoj političkoj sceni postoji netko tko bi se mogao inspirirati našim pozivom za rješenje ovih izazova onda je to koalicija Pirata sa STAN-om“, zaključuje Pehe.

Pokazalo se da Pirati nisu samo produkt nezadovoljnog društva i rezultat frustracije birača. Kad se govori općenito o piratima ljudi najčešće pomisle na hackere, ali češki Pirati kultivirali su sasvim drugačiji imidž. Vodeći ljudi stranke  uglavnom imaju doktorske titule, nastup im je izrazito profesionalan. A počeli su kao i pirati u ostalim zemljama:  single-issue movement posvećen reformi copyright zakona da bi se vremenom njihov krug interesa širio kao i želja za širom društvenom podrškom. Rijetko je koja piratska stranka na svijetu uspjela na nacionalnoj razini  kao češka. Islandski, švedski i njemački pirati su svojedobno imali veliki uspjeh na nacionalnoj razini, ali su vremenom opali.

Veliki uspjeh i odskočni uspjeh Pirata, osvajanje Praga. Gradonačelnik Pirat Zdeněk Hřib (Foto David Sedlecký, Wikipedia Commons)

Češki Pirati osnovali su stranku 2009., počeli od nule, širili se po regijama, da bi 2014. na lokalnim izborima 34 njihova vijećnika ušla u općine širom zemlje, a na mjesto prvog čovjeka  grada Mariánské Lázně zasjeo je Pirat. Na parlamentarnim izborima 2017. strelovito se uspinju i zauzimaju treću  poziciju sa skoro 11% glasova. Bili su veliko iznenađenje i osvježenje učmale političke scene na kojoj su se godinama na vlasti izmjenjivali desna Građanska demokratska stranka, ODS i lijeva socijaldemokratska, ČSSD.  Vladavina i jednih i drugih obilježena je brojnim korupcijskim skandalima i koštala ih gubitka vlasti na račun Babišovog populističkog pokreta ANO koji je osvojio vlast na valu antikorupcijskih slogana. Socijaldemokrati su trenutno u manjinskoj koaliciji s Babišom. S druge strane dio njihovih i općenito mlađih birača, te oni koji su apstinirali na izborima okrenuo se Piratima.

Jedno potpredsjedničko mjesto u parlamentu zauzeo je Pirat, a Pirati su i na čelu dva parlamentarna odbora. Imaju i pet predstavnika u Senatu, gornjem domu parlamenta. I na lokalnim izborima 2018. postigli su veliki uspjeh, napravili vladajuću koaliciju u Pragu. Piratski vijećnici  članovi su vladajuće koalicije i u Brnu i Ostravi. Trideset devetogodišnji gradonačelnik Praga, Zdeněk Hřib je Pirat, bivši liječnik koji se uglavnom bavio menadžerskim poslovima. Preuzimanjem prijestolnice dobili su ogroman vjetar u leđa na nacionalnoj razini. Na europskim parlamentarnim izborima Pirati su osvojili tri mandata, jedan od njih je dobio mjesto potpredsjednika, ušli su u Klub zastupnika zelenih i Europskog slobodnog saveza, Greens-EFA. Nakon regionalnih izbora u listopadu 2020. u devet od 13 čeških županija tvore vladajuću koaliciju s drugim strankama.

Lider Pirata je četrdesetogodišnji Ivan Bartoš, energični doktor informatike s dreadlocksima vezanim u konjski rep, bivši DJ psihodeličnog transa i svirač harmonike u skupini „Nogama naprijed“.  U stranci je velik broj članova iz IT sektora, većinom mlađih ljudi.  Kad pitaju analitičare u čemu leži uspjeh živopisnih pirata odgovaraju da je ključno to što su  redizajnirali izbornu kampanju i pojednostavili komunikaciju s ljudima. U početku su im predviđali brzi raspad kao i mnogim novim političkim subjektima na češkoj političkoj sceni. Protivnici su ih napadali  i napadaju i dalje da su radikalni ljevičari, anarhisti, neomarksisti, da propagiraju uživanje droge, da zovu izbjeglice i migrante u zemlju. Oni ponavljaju da su liberali kojima je naglasak na socijalnom aspektu. Bartoš često zna reći kako nema lijevog i desnog  rješenja, da je koncept podjele na lijevo i desno prevaziđen i da postoji samo dobro ili loše rješenje.

Još prije dvije godine neki analitičari su prognozirali da će Pirati, ako uspiju održati imidž autentične, kredibilne i sposobne stranke koja je napravila odličan posao u Pragu, biti glavni izazov Babišu. Veliki naglasak Pirati stavljaju na neprestano obrazovanje građana u doba interneta. Bartoš smatra da ljudi ne mogu slobodno  odlučivati ako imaju egzistencijalne probleme, jer je uvjet za slobodu odlučivanja u prvom redu materijalni. U razgovoru za portal Lupiga prije tri godine je izjavio:

„Na piramidi sloboda prva stvar je da na koncu mjeseca imate novca. Dok god se ne ispuni materijalna potreba slobode, nije moguće očekivati od ljudi da budu društveno angažirani, da čitaju novine, da se obrazuju. Zato Pirati žele tu piramidu riješiti odozdo. Ljudi ne kupuju lošu i nezdravu hranu jer su glupi, već zato što za nešto bolje nemaju novca. Dok to ne riješimo, uzalud nam poruke ljudima da se obrazuju, čitaju, da se zanimaju za politiku i angažiraju, da se bore za slobodu govora.“

Ono što ih izdvaja među opozicijskim strankama je, a što analitičari pohvalno ocjenjuju je što se ne daju uvući u političke razmirice sa svojim rivalima već šalju pozitivne poruke. Komentator dnevnika Hospodářské noviny Petr Honzejk piše kako je vrlo bitno što se Pirati ne fokusiraju samo na kritiku Babiša već na rješenja i pogled unaprijed. Ne na politiku „protiv nečega“ već „za nešto“. Honzejk smatra da je to za birače preumorne od antibabišovske retorike od strane demokratske opozicije  pravi balzam i da nije čudo što su sve popularniji, ne samo među mladima. Prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja Pirati vode u skupini do 44 godine starosti, a i kod starijih su sve popularniji. Sve više privlače i siromašnije Čehe jer se nadaju da na njih neće zaboraviti ako dođu na vlast. Upravo su Pirati za vrijeme parlamentarne diskusije o poreznoj reformi i uvođenju jedinstvene porezne stope  inzistirali na poreznoj izmjeni od koje bi profitirali najsiromašniji.

„To je zanimljiv fenomen. Pirati mogu preko naglaska na modernu tehnologiju, inicijativu i efikasnost privući i desne birače, na primjer one kojima smeta euroskepticizam i  tvrdokorna porezna ideologija Građanske demokratske stranke. Istodobno mogu dobro funkcionirati i kao moderna ljevica. Kao stranka kojoj je stalo do socijalne pravde, do pitanja o pravima žena, migracije, ekologije itd.“, naglašava Honzejk.

U češkim medijima se odnedavno pojavljuju naslovi tipa “Hoće li naredni češki premijer imati dreadlockse” ili “Hoće li se Bartoš ošišati ako postane premijer”. Šef stranke STAN Vít Rakušan, koalicijski partner Pirata u razgovoru za češki radio izjavio je kako je još prije godinu dana sumnjao da Bartoš može postati premijer, ali kako je sad uvjeren da može. Uvjerilo ga je, kaže, šestomjesečno iskustvo o koalicijskim pregovorima s Bartošom.

Koalicijski partner Rakušan opisuje vođu Pirata Babiša kao ‘časnog pregovarača koji drži do riječi’. (Foto, Barbora Urbanova Wikimedia Commons)

„Način na koji pregovora i barata informacijama, to što je pristojan i častan pregovarač koji drži do riječi, sve me to uvjerilo da je u pitanju čovjek koji je svojom inteligencijom, sposobnošću i radnim entuzijazmom sposoban za najvišu izvršnu funkciju“, izjavio je Rakušan dodajući da ne vidi problem ni u tome što su mnogi članovi iz njegove stranke desne a iz piratske lijeve orijentacije. Njihova koalicija se, inače, u ugovoru deklarira kao formacija centra kakva, po riječima Rakušana, nedostaje na češkoj sceni.

U programu Piratske stranke naglasak je na kontroli političke moći i javne potrošnje kroz političku transparentnost, odgovornost političara, smanjenje državne birokracije kroz e-Government, borbi protiv korupcije i korporacijskog lobiranja, prevenciji izbjegavanja plaćanja poreza tvrtki u vlasništvu stranaca, podršci malim i srednjim poduzetnicima, financiranju lokalnog razvoja, na sudjelovanju javnosti u demokratskom odlučivanju, na zaštiti građanskih sloboda i na pravnoj državi.

Na polju školstva i znanosti zalažu se za besplatno i široko dostupno obrazovanje, visoke plaće za nastavno osoblje na svim obrazovnim stupnjevima i institucionalnu podršku znanosti i istraživanjima.

Zalažu se za digitalizaciju i transparentnost zdravstva, zaštitu informacija i interesa pacijenata a ne farmaceutskih kompanija, javnu kontrolu upravnih i nadzornih vijeća u osiguravajućim kućama preko direktno izabranih predstavnika, jasna pravila financiranja bolnica, mogućnost doplate za nadstandarne usluge, podržavaju regulaciju legalizacije konoplje za medicinske, ali i rekreacijske svrhe, podržavaju i eutanaziju.

Zagovaraju porezne olakšice onima koji daruju kulturne institucije, zalažu se za ukidanje televizijske pretplate, prihod za javnu televiziju i radio  bi se nadoknadio fiksnim udjelom iz naplate PDV-a, zalažu se za uvođenje arhitektonskih natječaja kod javnih građevina kao standarda, za prilagodbu autorskih prava digitalnom dobu, dobrovoljne ulaznice za državne muzeje i galerije.

Stranačka organizacija im funkcionira na principu izravne demokracije. Diskusija se vodi na otvorenom online forumu a stranačka odluke s donose preko online izbora i referenduma. Pirati koriste  transparentni bankovni račun.

Na pitanje novinara portala seznamzpravy.cz da li će kao simbol ustupka starijim biračima morati ošišati dreadlockse ako želi pobijediti na izborima i postati premijer, Bartoš je odgovorio:

„To je samo frizura. Vjerojatno bi bez nje puno stvari bilo lakše. U parlamentu se lijepo oblačimo, obraćamo se posredništvom predsjedavajućeg, a u kuloarima političari jedni na druge urlaju i psuju. Mi ne vičemo i ne psujemo ni u dvorani ni izvan nje. A nekome smetaju dreadlocksi. Kad idem među ljude ne moram ni nositi majicu s natpisom Pirati jer i s leđa svatko preko moje frizure zna da je to Bartoš. Mi već odavno nismo samo stranka za mlade. Meni je 40 godina, a nekim našim kandidatima 60 i više.“

U svakom slučaju vrijeme je na strani pirata. Nedavno je istraživanje  agencije Fokus u suradnji sa sociologom Jaromírom Volekem sa Masarykovog sveučilišta u Brnu pokazalo da bi češki srednjoškolci dali 30 posto glasova Piratima. Prije četiri godine rezultat je bio potpuno drugačiji, 24% srednjoškolaca je tada bilo za Babišovo ANO, a sada samo 8%.

„Naravno da Piratima pomaže to što su mladi. Od svih sadašnjih parlamentarnih stranaka  imidžom, oblačenjem i istupima pružaju mladima najjaču mogućnost identifikacije“, smatra Volek i podsjeća da im je u početku problem predstavljalo to što su bili previše reducirani na tehnologiju i društvene mreže, ali preko pojedinih zastupnika koji prezentiraju socijalnu tematiku povukli su i dio mladih koji su ranije inklinirali ka socijaldemokratima, sadašnjim Babišovim koalicijskim partnerima čija je popularnost i zbog tog partnerstva na najnižoj stopi u povijesti.

Analitičari se slažu da se Pirati bave temama koje su najbliže nastupajućim generacijama. Jako dobro komuniciraju, ne samo preko društvenih mreža, stalno govore i pokazuju na čemu trenutno rade. Ne smije se zanemariti i aspekt bunta, jer  je i naziv stranke na određen način privlačan, kao i izgled predsjednika Bartoša.

Pored koalicije Pirata sa STAN-om, Babišu glavobolje zadaje još jedna koalicijska formacija, ona desne orijentacije,  Građanske demokratske stranke – ODS sa demokršćanima – KDU i liberalima – TOP09. Istodobno, njegovi sadašnji partneri,  socijaldemokrati, ČSSD s kojima je u koaliciji i nereformirani komunisti, KSČM koji su ga sve do posljednjeg glasanja o izvanrednom stanju podržavali, suočeni su s ogromnim padom popularnosti i neprelaskom izbornog praga. A sa strane čekaju priliku i vrebaju ekstremisti japansko-češkog poduzetnika Tomia Okamure – SPD sa stabilnih 10,5% glasova.

Politika Babišove vlade dramatično je potkopala povjerenje građana u vlast, u njezinu sposobnost djelovanja u krizi, i u mogućnost usvajanja koherentne politike i primjerene komunikacije s građanima koja bi ih navela da poštuju epidemiološke mjere.  Istaknula  je i novu podjelu u ionako izrazito podijeljenom društvu. Sadašnja kriza jasno je pokazala da se problemi i rješenja stvaraju u javnoj diskusiji, a da od načina komunikacije ovisi javna  podrška predloženim rješenjima. Ono čega se u Češkoj pribojavaju ljudi koji gledaju dalje od jednog izbornog mandata je bliska budućnost u kojoj se mogu pojaviti i veće krize i izazovi od pandemije npr., razorne posljedice klimatskih promjena. U tom slučaju se sadašnja nesposobnost  političke elite može pokazati fatalnijom za još veći broj ljudi nego što je to danas.

Da li se s ovim mogu poistovjetiti i Babišovi vjerni glasači, oni iznad 60 godina veliko je pitanje. Umirovljenici su jedina karta na koju na listopadskim izborima može igrati Andrej Babiš. Paradoks je, međutim, da je iz te skupine najviše žrtava epidemije i njegove nesuvisle politike.

Do izbora ostaje manje od osam mjeseci. Analitičari upozoravaju da je za uspjeh Pirata najvažnije ne uvući se u spiralu međusobnog optuživanja i okrivljavanja  za katastrofalno stanje u zemlji već i dalje inzistirati na rješenjima jer se Češka pretvorila u šizofrenu zemlju u kojoj vlada komunikacijski kaos, kolektivni nedostatak solidarnosti  i odustajanje od borbe s epidemijom.

Češko društvo podijelilo se na one koji su protiv zatvaranja i one koji su za tvrđi lockdown, a ta se podjela u očima birača prenijela  na liniju vlast (za zatvaranje) – opozicija. Opozicija je upala u klopku a  građani su frustrirani vladinom neuspješnom borbom protiv virusa. Tko god bude zagovarao još tvrđe zatvaranje politički gubi

Pirati -STAN koalicija u programu nazvanom ‘Pet do dvanaest’, između ostalog,  traži od vlade da uvede odlučne epidemiološke mjere (često testiranje, obavezno nošenje FFP2 maski,) u velike tvornice i  tvrtke koje nijednom od početka epidemije nisu zatvarane i gdje se najviše širi virus. Rad od kuće u poslovima državne službe i svugdje drugdje gdje je to moguće, adekvatna kompenzacija građana u karanteni, otvaranje škola u ovisnosti od lokalne epidemiološke situacije.

Češko društvo podijelilo se na one koji su protiv zatvaranja i one koji su za tvrđi lockdown, a ta se podjela u očima birača pogrešno prenijela  na liniju razdvajanja vlast – opozicija. Ako si za zatvaranje onda si uz vlast, ako si protiv onda si uz opoziciju. Opozicija je upala u klopku a  građani su nestrpljivi i frustrirani vladinom dugom, kaotičnom i neuspješnom borbom protiv virusa. Tko god bude zagovarao još tvrđe zatvaranje sigurno gubi političke poene. U sveopćoj nervozi i kaosu zaboravlja se na ono najvrijednije: ljudske živote koji se u Češkoj gase i do 200 dnevno. Epidemija zahtijeva angažiranost društva u cjelini, u protivnom pobjeđuje virus, a na izborima opcije koje nude jednostavna i zavodljiva rješenja: populisti i ekstremisti.