Nuklearni izazovi, klimatske promjene, umjetna inteligencija, rat protiv znanosti. Snimka

Na konferenciji koju su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr japanski veleposlanik u Zagrebu Wada Mitsuhiro istaknuo sve ozbiljniju potrebu da se sjećanje na Hiroshimu i Nagasaki transformira u stvarnu akciju.

U prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u petak, 5. prosinca 2025. godine, održana je konferencija pod nazivom ‘The Role of Science: Dialogue, Respect and Dignity’, u organizaciji Hrvatskog pagvaškog društva i Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te časopisa Ideje.hr, povodom obilježavanja 70. obljetnice Russell-Einsteinovog manifesta, 80. obljetnice bombardiranja Hirošime i Nagasakija, 30. obljetnice dodjele Nobelove nagrade za mir Sir Josephu Rotblatu i Pugwash konferenciji o znanosti i svjetskim pitanjima, kao i 110. obljetnice rođenja akademika Ivana Supeka.

Konferenciju. čiju snimku možete pogledati u nastavku, otvorila je Rajka Rusan, predstavnica časopisa Ideje.hr, koja je ujedno i moderirala događaj. Uvodno se pozdravno obratio prisutnima Zvonimir Šikić, predsjednik Pugwash Croatia, koji je naglasio simboličku i moralnu težinu obilježavanja godišnjica bombardiranja Hiroshime i Nagasakija, Russell–Einsteinovog manifesta te dodjele Nobelove nagrade za mir Rotblatu i Pugwashu. Upozorio je na nužnost pretvaranja povijesnog sjećanja u aktivnu odgovornost pred suvremenim globalnim prijetnjama. Istaknuo je kako je misija Pugwasha – suprotstavljanje nuklearnom naoružanju i zloupotrebi znanosti – danas važnija nego ikada te da nas nasljeđe Einsteinova, Russellova, Rotblatova i Supekova rada obvezuje na mudrost i djelovanje.

U izlaganjima su posebno istaknuti napori poznatih znanstvenika i Nobelovaca u borbi za mir i razoružanje, važnost dijaloga i diplomacije u rješavanju sukoba te naslijeđe humanizma koje moramo učuvati i kojem se moramo vratiti. Spomenute su teme korištenja nuklearne energije u mirodopske svrhe, te ostvarivanje preduvjeta za deeskalaciju trenutnih oružanih sukoba i njihovo prerastanje u svjetski rat. Također, predstavljena je inicijativa Globalne mirovne ofenzive, kao i sažetak nedavno održane 63. Pugwash konferencije u Hiroshimi.

Snimka konferencije

U svom izlaganju akademik Ivo Šlaus, počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti i Hrvatskog pagvaškog društva, upozorio je na tri ključne prijetnje čovječanstvu: umjetnu inteligenciju, nuklearno oružje i klimatske promjene. Premda se broj nuklearnih bojevih glava smanjio, rizik njihove uporabe ostaje visok zbog geopolitičkih napetosti. Naglasio je da je klimatska kriza ozbiljna ugroza jedinom staništu koje imamo te da zahtijeva hitno djelovanje. Pozvao je na promjenu ekonomskih, političkih i osobnih paradigmi kako bismo se mogli suočiti s globalnim izazovima.

Japanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Nj. E. Mitsuhiro Wada predstavio je napore Japana u promicanju nuklearnog razoružanja i jačanju režima Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Naglasio je važnost istodobnog rješavanja postojećih nuklearnih arsenala i promicanja filozofije ‘svijeta bez nuklearnog oružja’. Posebno je istaknuo Hirošimsku akcijsku platformu, usmjerenu na osiguravanje nenamjerne uporabe nuklearnog oružja, jačanje transparentnosti, nastavak smanjenja arsenala te poticanje svjetskih čelnika da posjete Hirošimu i Nagasaki. Uvjeren je da se nuklearno razoružanje može postići samo ako se konkretne mjere i dugoročna vizija razvijaju paralelno. Posebno je zahvalio gradu Biogradu na Moru za aktivno sjećanje na žrtve nuklearnog bombardiranja, kroz komemoraciju i članstvo grada u svjetskoj asocijaciji  “Gradonačelnici za mir (Mayors for Peace)“, zbog čega je gradonačelnik Biograda na Moru dobio i odlikovanje od japanskog cara.

Učenice X. Gimnazije Ivan Supek predstavile su doprinos Ivana Supeka mlađeg, o akademiku Ivanu Supeku i njegovoj ulozi u Pugwash pokretu. Podsjetili su na njegovu ulogu u osnivanju Odjela za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti, jugoslavenskog ogranka Pugwash konferencije te Instituta za filozofiju znanosti i mira. Naglasili su njegov angažman u zaustavljanju razvoja nuklearnog programa u Jugoslaviji te njegovu dugogodišnju međunarodnu aktivnost. Istaknuli su i njegovu privremenu razočaranost pokretom krajem 1960-ih, ali i obnovljenu angažiranost 1990-ih, kada je snažno upozoravao međunarodnu javnost na agresiju JNA u Hrvatskoj.

U nastavku je Boris Kožnjak s Instituta za filozofiju Zagreb predstavio Supekov antinuklearni manifest iz 1944., u kojem je Supek već tada upozoravao na opasnosti nuklearne energije i pozivao na stvaranje bratstva i slobode među narodima. Naglasio je Supekovu iznimno rano prepoznatu potrebu za globalnim razoružanjem i njegovu sposobnost da anticipira ključne teme kasnijeg Russell-Einsteinovog manifesta. Podsjetio je na Supekovu strastvenu i dosljednu borbu protiv nuklearnog oružja te njegovu kritiku ideološke i političke zloupotrebe znanosti.

Potpredsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Mario Matijević analizirao je ulogu nuklearne energije kao istodobne prijetnje i potencijalnog rješenja za klimatske promjene. Naglasio je prednosti nuklearne energije, uključujući smanjenje emisija i tehnološku razvijenost, ali i rizike poput proliferacije te nužnost rigoroznih sigurnosnih mehanizama. Istaknuo je važnost adresiranja sigurnosnih i političkih čimbenika koji potiču nuklearno naoružavanje kako bi se stvorili preduvjeti za konačno ukidanje nuklearnog oružja.

Potpredsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te predsjednik Centra za globalnu mirovnu ofenzivu Donato Kiniger-Passigli predstavio je Global Peace Offensive Center i njegov pristup miru temeljen na dijalogu, izgradnji odnosa i lokalnim inicijativama. Upozorio je na rastuće napetosti, polarizaciju i nasilje u svijetu te istaknuo potrebu za bottom-up pristupom. Objasnio je metodologiju ‘postupnog smanjenja napetosti’, usmjerenu na rješavanje problema i partnerstvo između raznolikih aktera, uključujući znanstvenike i civilno društvo, s ciljem boljeg razumijevanja konflikata i pronalaženja adekvatnih rješenja.

U svom govoru, veleposlanik Božo Kovačević se osvrnuo na preduvjete za postizanje mira u aktualnim sukobima, odnosno deeskalaciju sukoba u Ukrajini kako se isti ne bi pretvorio u svjetski rat. Utvrdio je da je nedostatak diplomatskih aktivnosti između Zapada i Rusije jedan od razloga slabljenja sustava nuklearnog odvraćanja, ali i postizanja mira općenito. Usporedio je odnose snaga između Zapada i Rusije te Zapada i Sovjetskog saveza u Hladnom ratu, te naveo da se tada, unatoč drugačijem omjeru snaga, nije odustajalo od diplomacije. Naglasio je potrebu za obnovljenim i intenzivnim diplomatskim naporima te istaknuo da mirovni sporazumi moraju biti usklađeni s Poveljom UN-a i prihvaćeni od svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.

Glavna tajnica Pugwash Conference on Science and World Affairs Karen Hallberg iznijela je ključne zaključke s 63. Pugwash konferencije održane u Hirošimi u studenom 2025., koja je bila usmjerena na nuklearno razoružanje i važnost dijaloga između suprotstavljenih strana. Istaknula je poziv Hirošimske deklaracije na zamjenu konfrontacije dijalogom, potrebu za obnovom američko-ruskog angažmana u kontroli naoružanja te važnost jačanja koncepata zajedničke i kooperativne sigurnosti. Naglasila je i odgovornost znanstvene zajednice da političare vodi znanstvenim znanjem, racionalnošću i etičkim načelima, posebno u kontekstu novih destabilizirajućih tehnologija. Podsjetila je na trajnu aktualnost poruke iz Russell–Einsteinovog manifesta: „Zapamtite svoju humanost i zaboravite sve ostalo.“

Voditeljica Young Pugwash Croatia Dalia Alić osvrnula se na Pugwash konferenciju u Hirošimi iz perspektive mladih stručnjaka te istaknula važnost uključivanja mladih profesionalaca u rasprave o međunarodnoj sigurnosti. Pozvala je studente, mlade do 35 godina, koji su zainteresirani za teme mira, razoružanja i sigurnost da se učlane u ovaj ogranak.

Akademik Vlatko Silobrčić u svom se komentaru osvrnuo na svojevrsni rat protiv znanosti, ustvrdivši da znanost značajno gubi u borbi s određenim interesnim skupinama, te da je javnost zakinuta za brojne rezultate znanstvenih istraživanja. Pozvao je prisutne da pročitaju knjigu ‘Rat protiv znanosti’ urednika Lawrence M. Kraussa, u kojoj se problematizira sloboda govora, sloboda istraživanja te znanstveni proces kao takav.

Zaključno, potpredsjednica Pugwash Croatia, Ana Jerković, u svojoj je završnoj riječi naglasila koliko su dijalog, poštovanje i dostojanstvo – u znanosti i u svakodnevnom životu – ključne vrijednosti za izgradnju mira. Istaknula je potrebu da prepoznamo zajedničku ljudskost i stvarne motive sukoba. Podsjetila je i na odgovornost da, sjećajući se žrtava prošlosti i učeći iz povijesnih pogrešaka, radimo na stvaranju bolje i sigurnije budućnosti. Pozvala je sve prisutne da osobno doprinese miru u svojoj zajednici, vođeni konstruktivnim mislima, čistim namjerama te duhom razumijevanja i humanizma.