Odgovor Lipe: Porez na nekretnine ili zašto ne vidimo slona u vlastitom dnevnom boravku

U sklopu porezne reforme, među nekolicinom zakona izglasan je i Porez na nekretnine. Udruga Lipa reagirala je oštrim protivljenjem koje je u jednom trenutku potpuno zaokupilo javnost. Premijer Plenković obećao je odgoditi primjenu tog poreza, a sa članovima Vlade najavljuje i javnu raspravu. Ideje.hr pozvale su nekolicinu stručnjaka da iznesu svoje mišljenje. Također smo zamolili i Udrugu Lipa da već u ovom trenutku rasprave koja će se očito nastaviti, odgovori na dosad iznesene argumente

Rasprava o porezima (1): Prema porezu na potrošnju, koji više pogađa siromašne, Hrvatska prednjači u EU. U porezu na kapital zaostaje

Rasprava o porezima (2): Devet tvrdnji o porezu na nekretnine i u čemu su pogrešne

Rasprava o porezima (3): Porez na nekretnine – ultimativni test pripadnosti političkoj ljevici ili političkoj desnici

• Autor je izvršni direktor Lipe, udruge poreznih obveznika

O porezu na nekretnine (PNN) vodi se žučna rasprava u javnosti, a Lipa se našla u središtu tih rasprava, u najvećoj mjeri zbog naše peticije protiv tog poreza, koju je potpisalo preko 140.000 građana.

U toj smo raspravi pročitali i čuli mnoštvo argumenata za i protiv uvođenja PNN-a. Ovdje bih kratko sumirao i komentirao ključne argumente zagovornika poreza a onda bih (još jednom) pojasnio stavove Lipe i zašto smo protiv tog, po nama, novog i nepotrebnog nameta.

Na kraju bih ukazao na neobičnu činjenicu da imamo slona u vlastitom dnevnom boravku na kojeg smo se tako navikli da ga uopće ne primjećujemo.

Dakle, zagovornici poreza na nekretnine najčešće tvrde slijedeće:

• PNN je samo zamjena za komunalnu naknadu, odnosno objedinjuje komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu
  Komentar Lipe: Gornju tvrdnju pobijaju vladini vlastiti dokumenti. U Nacionalnom programu reformi za 2017, na stranici 13 stoji: „Usporedno će se provoditi mjere koje predstavljaju pretpostavke za primjenu vrijednosnog poreza na nekretnine zasnovanog na procjeni vrijednosti temeljem Uredbe o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina koja se planira donijeti u 2017.“
• Oni koji su protiv PNN-a, protiv su reformi
  Komentar Lipe: Ovo je čista podvala. PNN nije reformski potez – dapače, povećanje prihoda omogućit će petrifikaciju postojeće strukture JLS koja je, po mišljenju velike većine javnosti i stručnjaka, suboptimalna te predstavlja jednu od prepreka razvoju zemlje.
• Veće oporezivanje vlasništva nad nekretninama omogućit će smanjenje poreznog opterećenja rada
  Komentar Lipe: Kojom se računicom došlo do gornjeg zaključka? Naime, sasvim je lako izračunati da je to matematički nemoguće, ukoliko se PNN drastično ne poveća. Porez na rad je (skupa s doprinosima koji su zapravo porezi) oko 15 % BDP-a a PNN bi trebao donositi (kao sada komunalna naknada skupa s porezom na kuće za odmor i spomeničkom rentom) 0,7% – 0,9% BDP-a. Dakle, da bi gornja tvrdnja bila barem donekle realna, PNN bi morao narasti za nekoliko puta!
• PNN će omogućiti da rentijerski dio hrvatskog društva primjerenije doprinosi općem dobru te da se na taj način smanje socijalne razlike
  Komentar Lipe: Iza pojma rentijerstva zapravo se skriva legitimna poslovna aktivnost iznajmljivanja nekretnina. Ukoliko u ovoj zemlji preteže mišljenje da je ta poslovna aktivnost neproporcionalno nisko oporezovana uvijek postoji mogućnost usklađenja poreznih stopa a utajivače i nelegalne iznajmljivače treba pojačano pratiti odgovarajućim inspekcijskim nadzorom.
• PNN će omogućiti sređivanje zemljišnih knjiga te poboljšati evidenciju o nekretninama i njihovoj vrijednosti
  Komentar Lipe: PNN nije sredstvo za tu svrhu. Postojeća sredstva su sasvim dovoljna, samo tijela države i JLS trebaju početi raditi svoj posao.
• PNN potiče konkurenciju između lokalnih jedinica. Jedinice koje bolje održavaju komunalnu infrastrukturu privući će više investitora
  Komentar Lipe: Možda, ali to je samo mogućnost. Problem je u tome što su poticaji za klijentelističkom crony nagradom kroz mutne dilove i reket prema poduzetnicima jači od ovih, u teoriji, ispravnih poticaja. Argument poticanja nadmetanja JLS možda bi bio prihvatljiv, pod uvjetom da država provede reformu teritorijalnog ustrojstva te natjera JLS da se samofinanciraju. Možda bi tada ta logika počela funkcionirati.
• PNN je naknada društvu za sve ono što je uložilo u komunalnu infrastrukturu i tako joj povećalo vrijednost
  Komentar Lipe: Upravo zato se komunalna naknada zove naknada, nije li?
• PNN će spriječiti daljnju devastaciju urbanih sredina i obale te stati na kraj apartmanizaciji, preizgrađenim naseljima bez zelenila i javnih sadržaja i predimenzioniranim kućama
  Komentar Lipe: Nije li to zadatak nekih drugih instrumenata kao što su urbano planiranje, građevinsko – inspekcijski nadzor i sl.?
• PNN ima moć zaustaviti iseljavanje
  Komentar Lipe: Ovo je bizaran argument jer postoje znatno uvjerljiviji kandidati za krivca iseljavanja. To su klijentelizam, nepotizam, korupcija, generalno previsoko porezno opterećenje, neučinkovit i nereformiran javni sektor, nepoticajno poduzetničko okruženje, prenormiranost i ostale kronične boljke hrvatskog društva.

Dakle, kao što sam na početku ovog teksta naveo, još ću jednom pojasniti stavove Lipe i zašto smo protiv tog, po nama, novog i nepotrebnog nameta:

• Porezno opterećenje u Hrvatskoj je ionako razmjerno visoko te iznad gotovo svih zemalja bivše tranzicije
• Javni sektor (što uključuje JLS i tvrtke u državnom vlasništvu) je prenapuhan, jede dvije trećine BDP-a i ne pokazuje nikakve znakove želje da se reformira
• Jednom uveden porez ima tendenciju zadržavanja te rasta. Rast PDV-a u krizi je najbolji primjer. Nije li nam nekoliko vlada prodalo priču da je povećanje PDV-a krizna mjera koja će biti ukinuta kad kriza mine. Gdje je najavljeni potez ukidanja te krizne mjere?
• JLS su previše usitnjene i prekobrojne po svim usporedivim kriterijima a mnoge i fiskalno neodržive. Stoga im apetit za većim porezima nikad neće nedostajati.
• Hrvatska je, po postotku vlasništva nekretnina u kojima se živi („krov nad glavom“) u samom europskom vrhu. To je nasljeđe socijalizma kad naši roditelji nisu imali mogućnosti ulagati u druge oblike vlasništva ili poduzetništva. U tim se nekretninama skriva njihova višedesetljetna štednja i odricanje. Tko ima pravo sad njih i nas kažnjavati zbog toga?
• Socijalizam nije imao ekonomski zdravo rješenje održavanja nekretnina, pa je to u svim komunističkim zemljama dovelo do zapuštenosti i propadanja nekretnina (pogledajmo samo fasade u Zagrebu). Hrvatska taj problem nije imala volje riješiti do dana današnjeg. U takvim okolnostima, uvođenje PNN-a potencijalno može voditi u daljnje propadanje nekretnina.
• Zbog povijesnog nasljeđa umirovljenici su kod nas natprosječno zastupljeni kao vlasnici nekretnina. Koliko je realno da će današnji umirovljenici moći plaćati porez na nekretnine? Što će biti s njima i tim nekretninama?
• I za kraj: nije li smisao poreza da građani za svoj novac dobiju jednako vrijednu protuuslugu od države i javnog sektora u cjelini? Kad ćemo konačno doći do tog cilja?

Nemojmo se zavaravati, PNN može biti svašta, ali simbol reformi sigurno ne može biti.

I konačno pitanje s početka teksta: Zašto u našem dnevnom boravku nitko ne vidi jednog ogromnog slona koji tamo sjedi u kutu i godinama se dosađuje? Slona na kojem piše: Obećane, a nikad provedene reforme javne uprave, pravosuđa, zdravstva, školstva, mirovinskog sustava...