okrugli stol
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira raspravu koja će obuhvatiti razne aspekte funkcioniranja zaklada u Hrvatskoj i u inozemstvu kako bi se aktualizirala izrada nacrta novog, poticajnog, zakonskog okvira
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira raspravu koja će obuhvatiti razne aspekte funkcioniranja zaklada u Hrvatskoj i u inozemstvu kako bi se aktualizirala izrada nacrta novog, poticajnog, zakonskog okvira
U Zagrebu će se u ponedjeljak, 22. listopada u 10:00 održati okrugli stol s temom zakladništva u Hrvatskoj kojeg organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Uvodna izlaganja pokrit će područja učinaka suvremene filantropije i dometa razvoja hrvatskih zaklada, pravnog uređenja zaklada u Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj, srednjeeuropskog tranzicijskog modela pravnog uređenja zaklada, te poreznog i financijsko-računovodstvenog okvira djelovanja zaklada u Hrvatskoj. Kao primjeri rada nekih zaklada bit će predstavljene Zaklada Sveučilišta u Rijeci, Zaklada Blaga djela, Zaklada Adris i Zaklada HAZU.
U najavi okruglog stola HAZU navodi da je pravo vrijeme za raspravu o raspoloživim resursima za razvoj zaklada u Hrvatskoj kao faktora društvenih promjena jer je zbog izrade nacrta novih propisa zaklade potrebno aktualizirati kako bi se napravio poticajni zakonski i porezni okvir. „Istraživanja su pokazala da se postupno utire put razvoju zakladništva te da su raspoloživi mnogi resursi koji se, uz odgovarajuće vještine, mogu mobilizirati za općekorisne svrhe“, pojašnjavaju u HAZU.
1. listopada 2026.
Intervju Akkanut Wantanasombut
Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom.
1. listopada 2026. / čita se 9 minuta
Dajte Rusiji što hoće i nastupit će mir. Je li doista tako? Knjiga Carla Masale s početka 2025. godine o ruskom napadu na Estoniju 2028 godine objavljena je u međuvremenu i u hrvatskom prijevodu. Zdenko Duka razmatra približava li se stvarnost scenariju iz knjige
1. listopada 2026. / čita se 13 minuta
Država i humanizam
Kad je njemački ministar de Maizière javno progovorio o „etičkoj dilemi” otvaranja granica 2015., nesvjesno je artikulirao sukob koji filozof Arnold Gehlen desetljećima ranije prepoznao kao temeljni problem moderne politike: sudar nespojivih, jednako legitimnih etičkih obveza. Gehlen tvrdi da ne postoji jedinstven moral, nego pluralizam autonomnih etosa - uzajamnosti, blagostanja, obitelji i države - koji su u trajnom, tragičnom i nerazrješivom sukobu.