INTERVJU MARC LOUSTAU

Tko zna na što je Putin spreman ako Orban izgubi

Zašto je Orban sve agresivniji prema Ukrajini i prema EU, zašto prijeti Hrvatskoj? Koliko to ima veze s predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, prvima koje bi u 16 godina, usprkos svim manipulacijama, mogao izgubiti? Marc Loustau, novinar i istraživač na Srednjoeuropskom sveučilištu, otkriva zašto se Orban toliko boji svog najnovijeg izazivača Petera Magyara.

Domagoj Novokmet / 12. ožujka 2026. / Video

10. ožujka 2026. / U fokusu / čita se 10 minuta

U FOKUSU

Zagrebačko sveučilište: Zakon po zakon, tragedija

Zagrebačko sveučilište upravo je dobilo novog-starog rektora, Stjepana Lakušića. Tim povodom o 60 godina propadanja hrvatskog visokog obrazovanja, propuštenim prilikama i namjernim devastiranjima sustava piše Hrvoje Kraljević, bivši ministar znanosti. Bilo bi karikaturalno da nije tragično, misli Kraljević, i podsjeća na sve one korake koji su doveli do toga da, na primjer, aktualni rektor u Senat kooptira 10 posto glasača koji ga biraju.

Hrvoje Kraljević

9. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 14 minuta

RECENZIJE

Samo za depresivne. Pamflet o apokalipsi tehnokapitalizma. Jeremijada. Istinita.

Ova kritika suvremenog kapitalizma više je od moralne panike koja obično prati pojavu novih tehnologija i medija, piše Nataša Babić u virtuoznom prikazu i ironičnom osvrtu na knjigu “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu”. Pamflet Jonathana Craryja ipak ne ostaje bez simpatija autorice članka

Nataša Babić

U fokusu

6. ožujka 2026. / čita se 12 minuta

Vježbanje demokracije na britanski način: Bakice nisu teroristi

Može li Vlada što god hoće, ako ima većinu u parlamentu? U ozbiljnim zemljama još uvijek ne. Tin Radovani analizira obranu liberalnih vrijednosti kroz primjer sudske reakcije na odluku britanske vlade da nošenje (nekih) transparenata proglasi terorizmom.

3. ožujka 2026. / čita se 9 minuta

Pad hrvatskih liberala od Goldsteina do Hrebaka

Jedan od sad već uobičajenih elementa hrvatskog političkog folklora je predstava o ujedinjenju raznih stranaka koje se definiraju liberalnima, i kažu da mogu sa svima. Na što se u međuvremenu svela nekad jedna od najvećih hrvatskih stranaka, HSLS, odgovara Goran Gerovac.

27. veljače 2026. / čita se 6 minuta

SDP u HDZ-ovom budoaru

HDZ se navikao da po potrebi može posegnuti za oporbenim zastupnicima jer valjda svatko ima cijenu, a SDP djeluje kao da se navikao da mu zastupnici dezertiraju u srazu s prvom nemoralnom ponudom. Što će biti sa zemljom u kojoj se i građani naviknu na takvo žetoniziranje, pita se Jelena Lovrić.

9. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije Rasprave / čita se 8 minuta

filozofija

Jednostavno idete naprijed. Odustajanje nije opcija.

"Nada nije uvjerenje da će nešto ispasti dobro već da nešto ima smisla, neovisno o tome kako će završiti", izjavio je Václav Havel 1985. godine. Maja Profaca predstavlja filozofkinju Maru van der Lugt čija knjiga "Hopeful Pessimism" razvija Havelovu tezu u koncept "nadajućeg pesimizma" kao vrline našeg doba. Nerealističan optimizam može dovesti do odustajanja, dok pesimizam — usmjeren na vrijednost djelovanja, a ne na ishod — može osnažiti angažman.

Maja Profaca

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta

KNJIŽEVNOST

Prozni inovator Bergman. Nestalne intimne veze u hibridima romana i scenarija.

Objavom romana "Najbolje namjere" hrvatski su čitatelji konačno dobili uvid u cijelu trilogiju Ingmara Bergmana, koja potvrđuje da je slavni redatelj tajne obiteljskih trauma i intimnih povezanosti ispisivao podjednako virtuozno kao što ih je i snimao, piše Gordana Crnković. Bergman piše kao inovator, ostvarujući hibridne romane-scenarije koji u prvi čas čitatelja mogu zbuniti, ali potvrđuju da robovanje književnim konvencijama sigurno nije pravi put za pisca.

Gordana Crnković

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 10 minuta

POLITIČKA EKONOMIJA

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.

Zdenko Duka

Video

Tko zna na što je Putin spreman ako Orban izgubi

Zašto je Orban sve agresivniji prema Ukrajini i prema EU, zašto prijeti Hrvatskoj? Koliko to ima veze s predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, prvima koje bi u 16 godina, usprkos svim manipulacijama, mogao izgubiti? Marc Loustau, novinar i istraživač na Srednjoeuropskom sveučilištu, otkriva zašto se Orban toliko boji svog najnovijeg izazivača Petera Magyara.

Zašto više nema NAME?

U organizaciji zagrebačkog KIC-a o sudbini Name raspravljali su ekonomistica i arhitektica Marina Pavković, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković i redateljica i politologinja Lana Kosovac. U kojim okolnostima je Nama propala, što je značila za grad, što se još može spasiti?

Europski izazovi: Njemački ili francuski recept

Kako bi trebao izgledati novi višegodišnji proračun EU? Treba li nam više subvencija i podrške domaćoj proizvodnji, ili manje regulacije? Treba li na fiskalna federalizacija i mogu li mali i manje razvijeni stradati u novim okolnostima? Na sva ova pitanja odgovaraju zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ) i ekonomski analitičar Velimir Šonje. Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.

U Iranu slijedi borba za vlast suprotstavljenih frakcija

O američkom napadu na Iran, (ne)stabilnosti režima, proceduri izbora novog Vrhovnog vođe i ostalim posljedicama najnovijeg poteza Donalda Trumpa govori stručnjak za Bliski Istok, politolog Vedran Obućina.

Zagrebački fakulteti zbog ucjene će ostati bez novca

Kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta Ivan Koprić govori o svom programu i potrebnim promjenama, ali i o problemima Sveučilišta: atmosferi vojne uprave, pritiscima na dekane i nepovoljnom Programskom ugovoru koji bi mogao destabilizirati fakultete. Napominjemo da smo poziv za intervju uputili i drugom kandidatu, aktualnom rektoru Stjepanu Lakušiću, ali se on zahvalio na ponudi.

Slučaj Epstein: Tko je upravo uhićeni Peter Mandelson?

Osuđeni seksualni zlostavljač Jeffrey Epstein i njegove sumnjive poslovne veze u Velikoj Britaniji najprije su zaljuljale čak i samog premijera Keira Starmera, a onda dovele i do uhićenja brata kralja Charlesa. Sve implikacije onoga što se do sada zna o britanskom kraku afere Epstein analizira novinar, analitičar i dugogodišnji savjetnik za strategiju BBC-a Tin Radovani.

Ne može se kvalitetno predavati na pet fakulteta odjednom

Mirjana Hruškar, predsjednica Akreditacijskog savjeta AZVO, tijela koje vrednuje kvalitetu hrvatskih studijskih programa, govori o problemima, pritiscima, otporu svih onih kojima transparentniji i bolji sustav visokog obrazovanja ne odgovara, ali i o promjenama koje su nužne.

Europski izazovi: Tri scenarija za budućnost NATO-a

Prije godinu dana na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji JD Vance šokirao je Europu. U sljedećih godinu dana dramatične promjene stizale su jedna drugu nevjerojatnim ritmom. Kako Europa danas zamišlja svoju sigurnost pitali smo zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Piculu i komentatora Telegrama Gorana Redžepovića.

Oliver Frljić o demonizaciji: Kako sam postao crvena krpa

Redatelj Oliver Frljić govori o svojim međunarodnim uspjesima i o različitim vrstama pritisaka u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj i Njemačkoj. Zašto umjetnost nikad nije apolitična i zašto se najviše boji one umjetnosti koja tvrdi da to jest?

EU je sedam puta jači od Mercosura, Unija ima drugi problem koji mnogi ne vide

EU je nakon 25 godina pregovaranja uspjela dogovoriti trgovinski sporazum s južnoameričkim Mercosurom. Europski parlament poslao je u međuvremenu sporazum na sudsku provjeru pa ćemo njegovu primjenu pričekati još neko vrijeme, a Europa se intenzivno otvara i prema Indiji i ostatku Azije. O Mercosuru, strahovima od posljedica za europsku ekonomiju, reakciji različitih zemalja na Trumpove pritiske, ali i "infantilnim hrvatskim očekivanjima od stranih investitora" govori Josip Lučev s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Pogledajte sve video priloge

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 13 minuta

DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?

Nikola Petrović

27. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 29 minuta

KINESKA KULTURNA REVOLUCIJA

Kanibalizam, komunizam i konfucijanizam u Kulturnoj revoluciji. Istina i propaganda

U jesen 1968., u kineskoj regiji Guangxi, srca i jetre političkih neprijatelja pečeni su na javnim banketima. Priča o masovnom kanibalizmu tijekom Kulturne revolucije postala je globalna senzacija devedesetih, no počiva na upitnim izvorima i tisućljetnoj kulturnoj opsesiji koja kanibalizam pretvara u metaforu za svaki društveni kolaps, piše Velimir Grgić. Što zapravo znamo o ovoj zabranjivanoj temi kineske povijesti?

Velimir Grgić

2. ožujka 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 11 minuta

EKONOMIJA

Jesu li radna mjesta uzeli Kinezi ili roboti? Rodrik o produktivnosti i granicama intervencionizma

Dani Rodrik u knjizi "Shared Prosperity in a Fractured World" zagovara eksperimentalni državni intervencionizam kao rješenje ekonomskih i socijalnih problema u SAD-u. Darko Oračić argumentira da se nalazi istraživanja na koja se Rodrik poziva jednako tako mogu upotrijebiti i za potporu posve suprotne pozicije.

Darko Oračić

24. veljače 2026. / Publikacije / čita se 16 minuta

ARHITEKTURA I KULTURA

Peta tvrđava. Oživljavanje šibenskih utvrda i kulturne baštine

Javna ustanova Tvrđava kulture peta je šibenska tvrđava, piše Marina Pavković. Pored četiri zdanja uklesana u kamenu što kopna, što podmorja, peta tvrđava ostalima udahnjuje sadržaje suvremenosti, i od spomeničke baštine i memorije kreira vibrantan život svakodnevnice.

Marina Pavković

19. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 17 minuta

FILOZOFIJA

Paradoks tolerancije. Filozofija o Thompsonu i sličnima

Država ne može ostati neutralna kad je riječ o događajima i pojavama koje radikalno polariziraju društvo, piše Duje Kovačević, ali ne misli da sporne koncerte i manifestacije treba zabraniti. Što se onda može učiniti? Odgovor se oslanja na Poppera, Forsta i Rawlsa, koji su nastojali spasiti sam koncept tolerancije pred onima koji ga ugrožavaju pozivajući se na njega

Duje Kovačević

16. veljače 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Univerzalna antitumorska cjepiva. Neočekivana korist razvoja mRNA tehnologije

Kontrolirano poticanje urođene i stečene imunosti čini mRNA cjepiva posebno zanimljivima u onkologiji, piše Tamara Čačev. Do danas je pokrenuto više od 120 kliničkih ispitivanja ciljanih mRNA cjepiva za tumorske bolesti u rasponu od melanoma, raka pluća i dojke do izazovnih tumora poput gušterače i tumora mozga, uz stalni rast broja kombiniranih pristupa.

Tamara Čačev

14. lipnja 2025. / Perspektive / čita se 17 minuta

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

13. veljače 2026. / Perspektive / čita se 28 minuta

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Čehoslovačka legija. Elitna jedinica sudbinski važnog rata, koja je samo htjela ići doma

Nakon Oktobarske revolucije 1917., Čehoslovačka legija u Rusiji je ostala bez izravnog cilja borbe, ali i bez najbržeg puta kući, piše Oleg Maštruko. Od Zborova do budućeg teritorija Čehoslovačke tada su imali samo 150 kilometara zračne linije, no kući će se vratiti tek mnogo godina kasnije, nakon osvajanja brojnih ruskih gradova i puta oko svijeta preko dva oceana.

Oleg Maštruko

10. veljače 2026. / Rasprave / čita se 14 minuta

PRAVO

Dokaz čije krivnje? O kaznenoj politici i lovu na vještice

"Dokaz krivnje" je instruktivno djelo koje piše informirano i protiv stereotipa o povijesnim akterima, institucijama i cijelim razdobljima, piše Krešimir Petković u osvrtu na monografiju Mirjana Damaške. Ipak, ima primjedbe na Damaškino čitanje Foucaulta. Ono što je važno u tradiciji je vrsta upozorenja koje je bolje osvijestiti na vrijeme, iako je to u kratkovidnosti kaznene suvremenosti veoma teško.

Krešimir Petković

6. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 14 minuta

UMJETNA INTELIGENCIJA

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.

Vladimir Lokner

5. veljače 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 9 minuta

FILOZOFIJA

Sloboda odlaska pretpostavlja slobodu ostanka. Svijet treba očuvati, a ne potrošiti ga

Koncept „slobode ostanka“ Eve von Redecker podrazumijeva slobodu u vremenskom i relacijskom smislu, piše Zdenko Duka u osvrtu na istoimenu knjigu. Samo ostajanje na jednom mjestu nije sloboda - provedeno vrijeme treba biti ispunjeno. U liberalnom diskursu, ispunjenje je svedeno na stjecanje materijalnog obilja i akumulaciju dobara, a iz takve perspektive, ograničenja rasta pojavljuju se kao ograničenja slobode.

Zdenko Duka

5. veljače 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 8 minuta

POVIJEST

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

O ulozi arhiva, spomenika i javnog prostora u razumijevanju povijesti sve se češće piše i raspravlja, piše Maja Profaca. Odgovore na pitanja tko piše povijest i kako nastaju dominantni narativi treba tražiti u znanstvenom, neostrašćenom pristupu prošlosti i kolektivnom pamćenju, a ne u sentimentu ulice.

Maja Profaca

29. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 21 minutu

GEOPOLITIKA

A što ako Rusija pobijedi u Ukrajini? Scenarij kojem se ne poklanja dovoljno pažnje

Carlo Masala, profesor međunarodnih odnosa na Universität der Bundeshwer u Münchenu, napisao je bestseller knjigu "Ako Rusija pobijedi" - svojevrsni scenarij po kojem bi se mogle razvijati sigurnosne prilike u Europi ako Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine. Božo Kovačević komentira veliku čitanost knjige i mogućnost da Masaline zaključke mnogi smatraju relevantnim odgovorom na trenutačno stanje u Europi. Pri tome, Kovačević napominje, najveća slabost Masalinog scenarija je isključivanje diplomacije kao mogućeg puta prema miru.

Božo Kovačević

23. siječnja 2026. / Publikacije Rasprave / čita se 14 minuta

KNJIŽEVNOST

Četiri spisateljice i nepotrošeni putovi u pisanju o zlu i okrutnosti.

Gordana Crnković predstavlja Neige Sinno, Annu Burns, Virginie Despentes i Ivanu Sajko, spisateljice koje se bave temama nasilja i okrutnosti, a da se ne oslanjaju na svjedočanstva prožeta snažnom emotivnošću. U svojim djelima istražuju nepotrošene putove i strategije u tematiziranju zla.

Gordana Crnković

23. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 58 minuta

KNJIŽEVNOST

Putovanja ekstremima Louisa-Ferdinanda Célinea, velikog meštra grandguignoleskne satire

Kada je 2021. objavljena vijest da su pronađeni rukopisi jednog od najvećih francuskih pisaca 20. stoljeća, oduševljenje je bilo popraćeno produbljivanjem prijepora o problemu apoteoze stvaralaštva autora čiji su lik i djelo vezani uz rasizam i desni ekstremizam, piše Sebastian Kukavica. Autor u pitanju je Louis-Ferdinand Céline, pisac Putovanja nakraj noći, jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, no ujedno i ozloglašeni antisemitski pamfletist.

Sebastian Kukavica

23. siječnja 2026. / Perspektive / čita se 10 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Nove prehrambene smjernice. Kuhanje kod kuće protiv ultraprocesirane hrane

Gotovo svi mediji i većina komentatora površno su se zaustavili na komentiranju nove, inverzne piramide DGA, koja je novim prehrambenim smjernicama učinila medvjeđu uslugu, jer ju ni smjernice ni prateći znanstveni dokument ne podržavaju, piše Tamara Čačev. Umjesto da se fokusiramo na to tko je prvo lice novih smjernica, jer iza njih ipak stoji cijela skupina stručnjaka, bilo bi bolje da se fokusiramo na ono dobro u njima.

Tamara Čačev

20. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 39 minuta

BIOGRAFIJA MILANA DURMANA

Brojne fronte nepravedno zaboravljenog autora i aktivista. Polemike s Krležom i klerom

Milan Durman se bavio i perom i akcijom, među živim ljudima, piše Enis Zebić u biografiji hrvatskog Srbina koji je godinama uređivao najznačajniji hrvatski lijevi časopis nakon Krležinih - Književnik. Već kao dvadesetogodišnjak suorganizator je ilegalne komunističke tiskare u Zagrebu, a dvadesetak godina kasnije kao generalni sekretar Seljačkog kola neumorno na terenu zagovara suradnju Srba i Hrvata.

Enis Zebić

10. siječnja 2026. / Publikacije / čita se 9 minuta

OSVRTI

Tišina, iznutra.

U recenziji knjige „Povijest tišine“ francuskog povjesničara Alaina Corbina, Zdenko Duka primjećuje da ona ne odgovara svojem naslovu, već je prije riječ o svojevrsnoj antologiji pisanja i razmišljanja o tišini, a možda i o priručniku. Od vanjskog utjecaja tišine na čovjeka, preko unutarnjih prostora tišine, do njezine moderne tragičnosti, Corbin prati tišinu od renesanse do danas, i uočava kako se današnja nepregledna rijeka riječi nameće pojedincu koji se počinje bojati tišine.

Zdenko Duka

19. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 30 minuta

FILM

Ženi je mjesto u pokretu otpora! Od Leie do Kleye.

Otpor prema autokraciji, a zauzimanje za inkluzivnost, različitost i jednakost najsnažnije je u blockbusterima i uopće mainstream filmovima, piše Saša Vojković. Autorica analizira ulogu ženskih likova u „Star Wars“ franšizi i ustrajava da su upravo žene istinske pokretačice otpora. Tekst prati razvoj junakinja u "Star Wars" univerzumu koji je prethodno bio rezerviran za muškarce. Zamišljen kao simbolička kritika američkog militarizma, „Star Wars“ je danas otišao korak dalje s mnogo izričitijim referencama na nužnost pobune protiv autoritarnih institucija. Uloga žena pobunjenica još je izraženija.

Saša Vojković

2. siječnja 2026. / čita se 40 minuta / Rasprave

FILOZOFIJA

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.

Darko Vinketa

13. siječnja 2026. / Rasprave / čita se 24 minute

PRODUKTIVNOST

Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa

Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.

Davor Nikolić

18. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 29 minuta

OSVRT - 'DISORDER' (6)

Središnje pitanje očuvanja demokracija. Mogu li preživjeti vlastite glasače?

Umjesto da pruži ravnotežu aristokratskom zastranjivanju unutar nacionalnih demokracija, jedinstveno tržište uspostavilo je 80-ih godina transnacionalni prostor za poslovno lobiranje u kojem dominiraju tehnokrati, piše Nataša Babić u šestom i posljednjem dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću". U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson zaključuje da političari moraju maksimalno limitirati rizike ovakvog zastranjivanja kako bi građani prihvatili teškoće koje od njih iziskuju.

Nataša Babić

9. siječnja 2026. / Perspektive / čita se 18 minuta

GEOPOLITIKA

Povijesni korijeni geopolitike. Integracija, dezintegracija i prijetnja prekarijata

Peter Turchin je znanstveni pionir čiji rad mijenja način na koji razumijemo prošlost i gledamo na sadašnjost, piše Zvonimir Šikić u pregledu Turchinovog rada na kliodinamici. Od teorija o nastanku carstava do predviđanja društvenih nestabilnosti, Turchin koristi velike skupove podataka i matematičke modele kako bi došao do teorija koje se mogu statistički testirati.

Zvonimir Šikić

12. prosinca 2025. / Perspektive / čita se 16 minuta

EKONOMIJA

Angus Deaton protiv Čikaške škole. Zanemaruje li rizike intervencionizma?

Nobelovac Angus Deaton vjeruje da se nedostatak dobro plaćenih radnih mjesta za pripadnike američke radničke klase i njihova velika smrtnost mogu umanjiti raznim oblicima državne intervencije. Darko Oračić postavlja pitanje nisu li upravo programi socijalne države u okolnostima deindustrijalizacije omogućili pojavu masovne neaktivnosti i tragičnih ljudskih sudbina.    

Darko Oračić

9. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Zašto analiza gena nije dovoljna da se otkrije sjeme zla u ljudima?

U povodu dokumentarca o analizi Hitlerovih gena ( "Hitler's DNA: Blueprint of a Dictator") Tamara Čačev piše o tome koji su znanstveni i moralni izazovi pred istraživanjima koja pokušaju iz genetskog nasljeđa pojedinca izvesti neke uzroke zla. Iako dobre namjere nisu dovoljne da bi opravdale svaku vrstu istraživanja, takvih bi pokušaja moglo biti sve više.

Tamara Čačev