Polarizacija oko povijesnih pitanja je neupitna. Je li se društvo trajnije promijenilo

Između dviju anketa Instituta za društvena istraživanja provedenih 2021. i 2025. godine, porasla je podrška postrojbama NDH, kao i antifašističkom partizanskom pokretu, a broj neodlučnih je pao. Nikola Petrović postavlja ključno pitanje: jesu li konkretni politički događaji — Thompsonov koncert, ulazak Domovinskog pokreta u vladu, ustaški pozdrav u Saboru — doveli do strukturne transformacije hrvatskog društva i radikalizacije stavova o prošlosti?

• Naslovna fotografija: Pokladske krnje Tita i Pavelića u Kaštel Starom. (Zvonimir Barišin / PIXSELL)

• Autor je sociolog s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Događaji iz druge polovice 2025. godine još su jednom pokazali da je politički i društveni rascjep u Hrvatskoj prvenstveno formiran na osnovi odnosa prema prošlosti. Koncert Marka Perkovića Thompsona na hipodromu i intenzivne rasprave oko koncerta, reakcije veterana na propitivanje Domovinskog rata na ljetnim festivalima u Benkovcu i Šibeniku, rasprave o filmu Mirotvorac, antifašistički prosvjedi s kraja studenog i njihove kritike jasno pokazuju da se glavne podjele u hrvatskom društvu još odnose na stavove prema povijesti 20. stoljeća: odnosu prema Drugom svjetskom ratu, prema socijalističkoj Jugoslaviji i u nešto manjoj mjeri prema Domovinskom ratu.

U javnom se prostoru posebno propitivao utjecaj Thompsonovog koncerta na društvenu polarizaciju oko tih pitanja. Rezultati dviju anketa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu provedene na nacionalnom probabilističkom uzorku u listopadu i studenom 2021. (N=1200) i u rujnu i listopadu 2025. godine (N=1320), kratko nakon koncerta, omogućuju nam određenu procjenu o tome može li se govoriti o utjecaju ovog, ali i nekih drugih događaja na porast polarizacije i, specifičnije, na normalizaciju ekstremno desnih stavova o povijesnim pitanjima.[1]

Istraživanja Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu od kraja 1990-ih pokazuju da obiteljska povijest izražena kroz pripadnost zaraćenim stranama u Drugom svjetskom ratu značajno utječe na stavove građana Hrvatske.[2] U našim smo istraživanjima odlučili ispitanicima postaviti hipotetsko pitanje što misle koju bi stranu podržali u sukobu tijekom Drugog svjetskog rata (antifašistički partizanski pokret ili postrojbe NDH), a mogli su odabrati i odgovor: Ne bih se opredijelio. Ovakav tip istraživanja je na tragu sličnih europskih istraživanja o utjecaju stavova o povijesnim sukobima na suvremene političke stavove.[3] Usporedba dvaju istraživanja pokazuje da je u razdoblju od četiri godine došlo do statistički značajnih promjena u svrstavanju uz zaraćene strane (Tablica 1).

Što mislite koju stranu biste podržali u sukobu tijekom Drugog svjetskog rata?	Antifašistički partizanski pokret	Postrojbe NDH	Ne bih se opredijelio	Ne znam	Bez odgovora
2021.	26,4%	11,6%	34%	19,5%	8,6%
2025.	29,9%	17%	26%	21,4%	5,7%
χ² = 37,826; p < 0,01

Tablica 1. Usporedba svrstavanja uz zaraćene strane u Drugom svjetskom ratu (ankete 2021. i 2025.)

Najviše se smanjio udio onih koji se ne bi opredijelili ni za jednu stranu. Oni su 2021. godine bili najbrojnija grupa s 34%, a sad su pali na 26%. Udio onih koji bi podržali postrojbe NDH porastao je s 11,6% na 17%. Također je porastao udio onih koji bi podržali antifašistički partizanski pokret s 26,4% na 29,9% i oni su sad najbrojnija grupacija. Rezultati pokazuju da se može govoriti o rastu polarizacije u vezi s odnosom prema ključnom događaju 20. stoljeća. Udio onih koji ne znaju ili ne žele odgovoriti ostao je sličan i pao je s 28,1% na 27,1%.

Osvrt će se prvenstveno baviti razlozima koji su mogli utjecati na porast podrške NDH, a što može biti indikator radikalizacije političkog i društvenog života u Hrvatskoj. Ovdje se koristi pristup u sociologiji koji zastupa usmjeravanje istraživanja na utjecaj značajnih događaja na promjene u društvenoj strukturi, u ovom slučaju mogućnost prijelaza na prihvatljivost ekstremno desnih stavova. Pristup događajne sociologije (eventful sociology) koju je promovirao američki sociolog William H. Sewell može se koristiti i u razumijevanju potencijalnih promjena u hrvatskom društvu. Sewell u značajnim događajima vidi „sekvencu pojava koje rezultiraju transformacijom strukture.“[4] Ovdje se prikazuju mogući utjecaji značajnih događaja, prvo na međunarodnoj razini, a zatim u hrvatskom društvu, na porast potpore NDH. Dakako, i neki procesi poput promjene etničke strukture hrvatskog društva kroz dolazak stranih radnika su mogli utjecati na jačanje ekstremnih stavova, no ovdje je naglasak na događajima.

Ruska invazija je imala utjecaj na politiku povijesti u Europi, jer je došlo do potpunog legitimiranja upotrebe pozdrava „Slava Ukrajini“. (Miroslav Lelas / PIXSELL)

Prvo anketno istraživanje je provedeno krajem 2021. godine, dakle prije ruske invazije na Ukrajinu, nesumnjivo značajnog događaja koji je utjecao na cijeli Zapad. Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do značajnih društvenih promjena u cijeloj Europi, a posebno u Srednjoj i Istočnoj Europi prvenstveno kroz naglašavanja geopolitičkog rascjepa između Zapada i Istoka i procese militarizacije. Oba procesa su vjerojatno utjecala i na radikalizaciju političke klime u Hrvatskoj, jer su potakli i radikalizaciju u hrvatskom susjedstvu, prvenstveno kroz približavanje vođe bosanskih Srba Milorada Dodika Rusiji i otvorenu podršku dijelova srpskog društva ruskoj invaziji. Povećanje napetosti sa Srbijom, koja je bila povijesni značajni Drugi za hrvatsku radikalnu desnicu u svim ključnim razdobljima povijesti 20. stoljeća, tako je preko sličnosti koncepata ruskog i srpskog svijeta moglo reaktivirati povijesne rascjepe u hrvatskom društvu. Također, ruska invazija je imala utjecaj na politiku povijesti u Europi, jer je došlo do potpunog legitimiranja upotrebe pozdrava „Slava Ukrajini“. Tako su se desni akteri koji su relativizirali pozdrav „Za dom spremni“ pozvali upravo na globalnu prihvatljivost pozdrava koji je koristila i ukrajinska ekstremno nacionalistička organizacija OUN tijekom Drugog svjetskog rata.[5] Još jedan europski događaj koji značajno utječe na proces legitimacije povijesne ekstremne desnice je prva premijerska pozicija koju je zauzela jedna postfašistička stranka u Europskoj uniji. Braća Italije i premijerka Giorgia Meloni preuzeli su vlast u Italiji u listopadu 2022. godine, točno sto godina nakon dolaska na vlast Benita Mussolinija, diktatora čije naslijeđe još uvijek slave neki članovi stranke. No, ti događaji su samo indirektno stvarali kontekst koji je mogao olakšati političke promjene.

Što se tiče događaja u Hrvatskoj, važan je bio ulazak Domovinskog pokreta u HDZ-ovu Vladu u svibnju 2024. godine. To je bilo prvi put nakon kratkotrajne vlade Tihomira Oreškovića iz 2016. godine da je radikalna desnica sudjelovala u parlamentarnoj većini, ali ovaj put kao značajan veto igrač. Ulazak Domovinskog pokreta u vlast utjecao je na društvenu normalizaciju podrške NDH, jer su neki članovi stranke koristili ustašku simboliku.[6] No, Domovinski pokret je već u rujnu 2024. pogodio raskol u kojem je ideološki profiliranije krilo napustilo stranku i osnovalo stranku DOMiNO. Domovinski pokret je zadržao svoje ministre u Vladi, no dodatno je oslabljen aferom ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipa Dabre koji je u siječnju 2025. podnio ostavku zbog nezakonitog korištenja oružja. Činilo se da je HDZ kao i mnogo puta prije uspio neutralizirati radikalnu desnicu.

No, u ožujku 2025. godine u prodaju su puštene karte za Thompsonov koncert na hipodromu. Ogroman interes publike za kupnju karata stvorio je od koncerta svojevrstan pop fenomen, koji je ubrzo prerastao u politički događaj. Thompson je kontroverzni glazbenik, koji je negativnu reputaciju stekao otvorenim slavljenjem ustaškog režima i ustaških zločina tijekom 1990-ih i 2000-tih.[7] U mainstreamingu Thompsona kroz najavu koncerta kao povijesnog događaja posebno su sudjelovali javni radio i televizija, ignorirajući kontroverzne aspekte pjevačeve karijere. Rock zvijezde, još od početaka razvoja rock kulture, često nose dozu kontroverze koja im daje na dodatnoj privlačnosti kod dijelova publike. Ono što je u ovom slučaju bila novost je da se HDZ uključio u promociju koncerta jedne kontroverzne zvijezde. Konstantna napetost između centrističkog i desnog krila HDZ-a dovela je do toga i da se centristički orijentirani premijer Andrej Plenković dan prije koncerta susreo s Thompsonom. Može se reći da je to u skladu s globalnim trendovima trivijalizacije politike i normalizacije ekstremnih stavova. Glavni nositelj tih trendova američki predsjednik Donald Trump se tako susretao s kontroverznom hip hop zvijezdom Kanye Westom. No, i Trump je osjetio potrebu 2022. kao predsjednički kandidat na određeni način distancirati se od Westa nakon što je ovaj počeo promovirati nacističke stavove i nakon što je Trumpu nenajavljeno doveo rasističkog komentatora Nicka Fuentesa.

Sewell ističe kako događaj koji mijenja strukture postaje značajan osim po nekim objektivnim kriterijima (u ovom slučaju masovnost koncerta i ekstremni sadržaji vezani uz njega) i po tome da se subjektivno konstruira kao značajan događaj u nadolazećim mjesecima.

U Hrvatskoj je guranje u politički mainstream jednog kontroverznog pjevača utjecalo na proces normalizacije ekstremno desnih stavova. Posebno je tome pridonio ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić kao predstavnik desnog HDZ-ovog krila, koji je izjavio da je na Thompsonovom koncertu koristio pozdrav „Za dom spremni“. Također je rekao da je to „bilo nešto puno više od koncerta. I u ovom trenutku neke stvari će se nepovratno početi mijenjati u politici i generalno u društvu – u cijeloj Hrvatskoj, u hrvatskoj svijesti i hrvatskom narodu.“[8] S tim je dao dodatni značaj koncertu kao prijelomnom političkom događaju. Sewell ističe kako događaj koji mijenja strukture postaje značajan osim po nekim objektivnim kriterijima (u ovom slučaju masovnost koncerta i ekstremni sadržaji vezani uz njega) i po tome da se subjektivno konstruira kao značajan događaj u nadolazećim mjesecima. Sewell zaključuje da „događaji transformiraju strukture prvenstveno konstituirajući i osnažujući nove grupe aktera ili ponovno osnažujući postojeće grupe na nove načine.“[9]

Nekoliko dana nakon koncerta uslijedila je daljnja normalizacija ustaškog režima s korištenjem ustaškog pozdrava u Saboru od strane zastupnika stranke DOMiNO Damira Biloglava kojeg predsjednik Hrvatskoga sabora i visoko pozicionirani član HDZ-a Gordan Jandroković nije osudio.[10] Tjedan dana nakon toga, korištenje tog pozdrava u Saboru od strane zastupnika Mosta ipak je naišlo na upozorenje od strane Jandrokovića, ali s dodatkom o dvostrukoj konotaciji tog pozdrava.

Veteranske grupe vidjele su napukline u strukturi i, potaknute političkom rupturom tijekom ljeta, protestirale su protiv kulturnih festivala. (Duško Jaramaz / PIXSELL)

Sekvence pojava koje mijenjaju strukturu počinju nekakvom vrstom rupture tj. „iznenađujućim prekidom s rutinskom praksom“. No, kako tvrdi Sewell „većina ruptura je neutralizirana i resorbirana u prijašnje strukture.“[11] Nastojeći, Sewellovim rječnikom, događanja resorbirati u strukturu, reagirao je i premijer Plenković rekavši kako Sabor nije mjesto za taj pozdrav. No, veteranske grupe vidjele su napukline u strukturi i, potaknute političkom rupturom tijekom ljeta, protestirale su protiv kulturnih festivala. Jedan od prosvjednika protiv festivala Fališ u Šibeniku objasnio je to na sljedeći način: „Političko okruženje nam je takvo kako je, mi to realno prosuđujemo. Zahvalni smo premijeru Plenkoviću za njegovo nedvosmisleno mišljenje o pjesmi ‘Čavoglave’.“[12] Može se pretpostaviti da su djelovanja političkih aktera utjecala i na njihove glasače.

Rezultati naših anketa svedeni na glasače pet najjačih stranaka pokazuju da glasače ljevice veže podrška antifašističkom partizanskom pokretu, dok na desnici, osim kod glasača Domovinskog pokreta kod kojih je većinska podrška postrojbama NDH, situacija nije tako jasna (Tablice 2 i 3). Također, čini se da se porast potpore NDH dogodio kod glasača dvije vladajuće stranke HDZ-a i DP-a, ali zanimljivo i kod glasača SDP-a.[13] Tako bi prema recentnom istraživanju čak 40% glasača DP-a podržalo postrojbe NDH nasuprot 25% glasača 2021. godine. 29,6% glasača HDZ-a bi podržalo postrojbe NDH, što je porast od 12% u usporedbi s 2021. godinom. Porast potpore NDH dogodio se i kod glasača SDP-a. SDP-ovu je koaliciju na prošlim izborima predvodio Zoran Milanović, čiji bi zaokret udesno u vrijeme njegovog predsjedničkog mandata možda mogao objasniti porast udjela desnih glasača i time onih koji bi poduprli NDH. S 14,9% podrške NDH glasači SDP-a ipak su ispod nacionalnog prosjeka.

Zanimljivo je da su na porast potpore antifašizmu, od pet najjačih stranaka, najviše utjecali glasači HDZ-a, što ukazuje na postojanje različitih struja i unutar glasačkog tijela HDZ-a.[14] Kod HDZ-ovih glasača je vidljiv i pad onih koji su odgovorili s ne znam ili nisu odgovorili na pitanje (s 34,3% 2021. godine na 21,1% 2025. godine), a što bi moglo ići u prilog tezi da su postupci stranke otvorili priliku za ekstremizaciju. Iznenađujuće je da kod glasača Mosta nije bilo većih promjena i da se oni u većoj mjeri odlučuju za antifašistički partizanski pokret nego za postrojbe NDH, iako je stranka zaokrenula udesno po povijesnim pitanjima, ali i kroz koaliciju s Hrvatskim suverenistima. Kod stranke Možemo se moguće radi o tome da je rast biračkog bazena doveo i do smanjene ideološke homogenosti njihovih birača, a što bi moglo utjecati na porast potpore NDH.

	HDZ-ova koalicija	SDP-ova koalicija	MOŽEMO	DP-ova koalicija	MOST – SUVERENISTI
Antifašistički partizanski pokret	18,3%	52,6%	50%	0%	31,3%
Postrojbe NDH	29,6%	14,9%	9,3%	40%	16,7%
Ne bih se opredijelio	31,1%	16,7%	21,3%	28,6%	31,3%
Ne znam	16%	12,7%	15,7%	25,7%	18,8%
Bez odgovora	5,1%	3,1%	3,7%	5,7%	2,1%
χ² = 104,5; p < 0,01

Tablica 2. Usporedba svrstavanja uz zaraćene strane u Drugom svjetskom ratu prema glasanju na posljednjim parlamentarnim izborima (Anketa iz 2025. godine)

	HDZ	SDP	MOŽEMO!	DP	MOST
Antifašistički partizanski pokret	14,5%	60,4%	52%	8,3%	30%
Postrojbe NDH	17,3%	2,8%	2%	25%	17,5%
Ne bih se opredijelio	33,9%	21,5%	26%	41,7%	32,5%
Ne znam	23,8%	12,5%	18%	12,5%	17,5%
Bez odgovora	10,5%	2,8%	2%	12,5%	2,5%
χ² = 130,31; p < 0,01

Tablica 3. Usporedba svrstavanja uz zaraćene strane u Drugom svjetskom ratu prema glasanju na posljednjim parlamentarnim izborima (Anketa iz 2021. godine)

Zaključno, može se reći da je s ovim razvojem događaja u javnom životu, a čini se i u javnom mnijenju, došlo do polarizacije na povijesnim temama, koje čine ključan rascjep u hrvatskom društvu. S druge strane može se reći da zapravo polovica ispitanika (53,1%) izbjegava jasno izjašnjavanje na ovom pitanju. No, za politički život je važno reći da u anketi iz 2025. godine oni koji nisu glasali na posljednjim izborima u većoj se mjeri izbjegavaju opredijeliti (62,9%) nego oni koji su glasali (47,9%) (χ² = 130,31; p < 0,01). Političke elite, ali i obični građani, kojima su te teme, često i zbog obiteljskih povijesti i trauma, osobno važne, pretvaraju ovaj rascjep u emotivno političko pitanje i perpetuiraju njegov opstanak. U trenutačnoj društvenoj konstelaciji ovaj se rascjep vratio možda snažniji nego ikad. No, treba reći i da ovo nije specifikum hrvatskog društva, već je dio općeg trenda povratka povijesti u europsku političku arenu, a koji traje zadnjih petnaestak godina. U nekim europskim društvima, poput francuskog i njemačkog, tradicionalna polarizacija između radikalne desnice i radikalne ljevice, ojačala je oko pitanja imigracije, a u zadnje vrijeme je dovela i do izrazito nasilne eskalacije. Iz tog je razloga vrlo važno da se hrvatski politički akteri vrate racionalnim raspravama i resorbiraju događaje u postojeće strukture.

• Bilješke

[1] Obje ankete je provela agencija Hendal. Ovaj tekst dio je projekta Instituta za društvena istraživanja pod nazivom Učinci europeizacijskog procesa u izabranim urbano-ruralnim područjima Hrvatske – HREUURBRUR, financiranog od Ministarstva znanosti i obrazovanja i Europske unije (NextGenerationEU) u periodu 2024. – 2027. Više o projektu: https://www.idi.hr/hr/projekti/znanstveno-kompetitivni-projekti/ucinci-europeizacijskog-procesa-u-izabranim-urbano-ruralnim-podrucjima-hrvatske

[2] Šiber, I., 1997. Izborne orijentacije i ideologijski sukob tijekom Drugoga svjetskog rata. Značenje političke biografije obitelji. Politička misao, 34(02): 104-128.

[3] Martín, I., Paradés, M. i Zagórski, P. (2023). How the traumatic past influences the vote of the populist radical right parties in Germany, Poland, and Spain. Journal of Contemporary European Studies, 31(2): 332-344.

[4] Sewell, W.H. 2005. Logics of history: Social theory and social transformation. University of Chicago Press., str. 227.

[5] https://www.glas-slavonije.hr/novosti/hrvatska/2024/09/02/ante-nazor-amblem-hos-a-treba-prihvatiti-u-kontekstu-domovinskog-rata-568592/

https://www.24sata.hr/news/pogledajte-kaos-u-saboru-bulj-je-spomenuo-zds-pupovac-i-bencic-skocili-zestoka-rasprava-905001

https://www.dalmacijadanas.hr/okupljanje-hos-a-prkacin-na-splitu3-prije-81-godinu-stvorena-je-ndh-zasto-se-o-tome-ne-smije-govoriti/

[6] https://www.portalnovosti.com/ostase-na-vlasti/

[7] https://www.index.hr/vijesti/clanak/thompson-pjevao-sam-jasenovac-pa-sto/179581.aspx

https://www.portalnovosti.com/thompson-i-ustase/

[8] https://net.hr/danas/rtl-danas/anusic-otkrio-je-li-otpjevao-bojnu-cavoglave-pa-progovorio-o-dvostrukom-ubojici-sada-ce-morati-prolaziti-provjeru-bbc34475-5c1c-11f0-be08-9600040c8f8e

[9] Sewell, 2005., str. 110.

[10] https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-pupovac-izazvao-buru-govorom-o-thompsonu-zastupnik-s-govornice-pozdravio-sa-za-dom-spremni—923191.html

[11] Sewell, 2005., str. 227.

[12] https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/sibenik-i-zupanija/sibenik/branitelji-se-nakon-13-godina-sjetili-da-im-smeta-festival-prijete-benkovackim-scenarijem-hvala-plenkovicu-1499100

[13] Rezultati nisu u potpunosti usporedivi, jer se 2021. pitanje odnosilo na glasanje za pojedinačnu stranku, a 2025. na koaliciju. Treba uzeti i u obzir da se kod svih stranaka osim SDP-a i HDZ-a radi o manjem broju ispitanika, a što može utjecati na pouzdanost rezultata.

[14] Treba reći i da je anketa provedena prije prosvjeda Ujedinjeni u fašizmu u studenom kad je na ljevici zamijenjen narativ obrane antifašizma kao ustavne vrijednosti s anakronom parolom „Smrt fašizmu, sloboda narodu“.