Predavanja su bila potkrijepljena aktualnim primjerima korištenja novih tehnologija na području Republike Hrvatske, poput interdisciplinarnog znanstvenog projekta reevaluacije povijesnog i kulturnog okruga otoka Raba
U prostoru knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu održan je od 8. do 10. studenog internacionalni kongres studenata povijesti umjetnosti (VI. International Congress of Art History Students), čija je ovogodišnja tema interdisciplinarnost u povijesti umjetnosti. Uz Hrvatsku, kongresu su gostovali studenti i predavači iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Švicarske, Nizozemske, Danske i Finske. Konferenciju je službeno otvorio profesor Miljenko Jurković.
Uvodnom temom novih tehnologija, profesor Jurković upoznao nas je s tehnološkim novitetima kojima se povjesničari umjetnosti služe, primjerice dronovima, geo-fizičkim radarima, termokamerama, 3D tehnologijom i elektromagnetskim zračenjem. Dok su neki od studenata napomenuli kako se ove tehnologije nažalost još ne koriste u obrazovne svrhe, profesor Jurković istaknuo je kako je tehnološki napredak na području povijesti umjetnosti posljednjih dvadesetak godina golem. Predavanja su bila potkrijepljena aktualnim primjerima korištenja novih tehnologija na području Republike Hrvatske, poput interdisciplinarnog znanstvenog projekta reevaluacije povijesnog i kulturnog okruga otoka Raba. Svrha rada bila je pokazati kako znanstvenici ne bi trebali odbacivati starije tehnologije nego ih, naprotiv, uvrstiti i kombinirati s tehnologijama novijega vijeka.
Prof. dr. sc. Miljenko Jurković otvorio je konferenciju temom o novim tehnologijama
Sudionici su apelirali na izradu GIS-a, geografskog informacijskog sustava koji bi sustavno integrirao, spremao i strukturirao informacije koje su nedvojbeno bitna stavka znanstvenog istraživanja. S takvim virtualnim opusom podataka povjesničari umjetnosti lakše bi i brže analizirali prostorne informacije preko vizualnog i tekstualnog konteksta.
Sanja Horvatinčić, Helena Stublić i Janica Tomić, te drugi dan Nikola Bojić i Katarina Nina Simonić uvrstili su svoje tekstove i predavanja u četiri različite sesije tijekom dana: Analiza umjetnosti kroz njene motive, Pejzaž i njegove značajke, Moda kao formacija identiteta i Vizualna umjetnost u kontekstu književnosti. Posljednji dan kongresa bio je posvećen filozofiji, psihologiji i politici u aspektu umjetnosti. Organizator događaja je bio Klub studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta, a predavanja su bila na engleskom.
Publika je sa zanimanjem pratila predavanja izlagača na engleskom jeziku
