Povratak Havelove politike ljudskih prava u Praški dvorac. Udaljavanje od Kine i Mađarske

Nakon Miloša Zemana, bilo koji drugi izbor predstavljao bi priklanjanje politici ljudskih prava, no izbor liberalnog umirovljenog generala Petra Pavela posebno je dobra vijest za Ukrajinu, jer ni Česi niti Ukrajinci ne bi bili sigurni što bi na njegovom mjestu govorio i činio nepredvidljivi populist Andrej Babiš, piše Sofija Kordić. Pavel je čvrsto prozapadnih stavova i veliki kritičar Viktora Orbána, a čak i prije inauguracije svojim je potezima razljutio i Rusiju i Kinu.

• Naslovna fotografija: Petr Pavel nakon izborne pobjede (Facebook Petr Pavel)

• Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu

Referendum o političkoj budućnosti zemlje, povratak na Havelov put ili približavanje Mađarskoj, ovako su analitičari ocjenjivali nedavne predsjedničke izbore u Češkoj. Nakon euroskepticizma i konzervativizma Vaclava Klausa i populizma i orijentacije na Rusiju i Kinu Miloša Zemana, na Praškom dvorcu će se, izgleda, nakon 20 godina voditi izrazito prozapadna i liberalna politika.

Novoizabrani predsjednik Češke Petr Pavel, bivši general, veliki je pobornik euroatlantskih integracija, zalaže se za uvođenje eura, istospolne brakove, eutanaziju, legalizaciju marihuane i zagovaratelj je vojne i svake druge pomoći Ukrajini. Pavel je bivši zapovjednik glavnog stožera češke vojske, a od 2015. do 2018. bio je drugi čovjek NATO-a, predsjedavajući njegovog Vojnog odbora.

Pavel je u drugom krugu izbora premoćno pobijedio bivšeg premijera Andreja Babiša, na izborima koji su ostvarili rekordnu izlaznost. (Wikimedia Commons)

Pobijedio je Andreja Babiša, bivšeg premijera, milijardera, do sada dominantnog političara na češkoj političkoj sceni. Babiš je doživio povijesni poraz na izborima na koje je izašlo rekordnih 70% birača od kojih je preko 58% glasalo za protukandidata. Da će napraviti jasan zaokret od Zemanove politike Pavel je pokazao već nekoliko dana nakon izbora. Uspio je razljutiti Rusiju i Kinu i prije inauguracije. Iznenadio je agilnošću i aktivnošću i mnoge svoje pristalice. Primio je, naime, poziv od predsjednice Tajvana Cai Jing-wen, što je privuklo pozornost svjetskih medija i vratilo Češku dvadeset godina, u vrijeme predsjednikovanja Václava Havela kada je igrala važnu ulogu u svjetskoj politici.

U telefonskom razgovoru Pavel je rekao tajvanskoj kolegici da njihove zemlje  dijele vrijednosti slobode, demokracije i ljudskih prava te da će dodatno ojačati partnerstvo. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odmah je kontaktiralo češko veleposlanstvo u Pekingu ocjenjujući razgovor ozbiljnim miješanjem  u  unutarnje poslove Kine, tražeći potvrdu da će Pavel poštovati načelo jedne Kine, što je spominjao tokom predizborne kampanje. Pavel je izjavio da svojim potezom ne bi želio prouzročiti više štete nego koristi, ali da Kina ne može određivati Češkoj s kim i o čemu može razgovarati, te da nema ništa loše u specifičnim odnosima s Tajvanom. On smatra da načelo jedne Kine treba nadopuniti: jedna Kina, dva sustava.

Češki tenkovi T-72M1 na putu za Ukrajinu. Čak je i Pavelov prethodnik Miloš Zeman, koji je gajio dobre odnose s Putinom, nakon početka ruske invazije osudio agresiju a Putina nazvao luđakom. (Oryx)

Kao i većina zemalja u svijetu, Češka se pridržava politike jedne Kine i službeno priznaje samo kopnenu Kinu. Međutim, češka vlada istodobno pokazuje interes za suradnju i s Tajvanom i to radi i na političkom i ekonomskom polju. Nije zgorega spomenuti da tajvanske tvrtke u Češku ulažu više nego kontinentalna Kina. Državna agencija CzechInvest procijenila je ulaganja iz Tajvana od 1993. do 2018. gotovo 800 milijuna eura, a iz Kine na približno 470 milijuna eura. Tajvanski Foxconn ima tvornice u Češkoj.

Kad je u pitanju odnos prema Ukrajini nakon ruske agresije, Češka spada među zemlje koje joj najviše pomažu. I predsjednik Zeman – koji je s Putinom imao prijateljske odnose, protivio se sankcijama Rusiji nakon aneksije Krima, u svemu se razilazio s politikom češke vlade prema Moskvi, rado provocirao – nakon napada na Ukrajinu napravio je potpuni zaokret. Osudio je agresiju i Putina nazvao luđakom. Češka je primila preko 470 000 izbjeglica iz Ukrajine i neprestano šalje znatnu vojnu i humanitarnu pomoć Kijevu. Pavel je nakon pobjede na izborima telefonirao Zelenskom, a u razgovoru za BBC izjavio da nakon završetka rata Ukrajina zaslužuje članstvo u NATO-u i da joj treba sva moguća vojna pomoć sa Zapada:

„Ukrajina će najvjerojatnije imati najiskusniju vojsku u Europi. Zaslužuje biti dio zajednice demokratskih zemalja. Ostavimo li Ukrajinu bez pomoći, ona će izgubiti rat. Naše gradove ne uništava rusko oružje, ali naša budućnost mogla bi biti uništena ako ne podržimo Ukrajinu sve do kraja sukoba”, izjavio je Pavel za BBC, dodajući kako je istodobno nužno raditi na mirovnim pregovorima i da ih treba svom snagom podržati čim se pojavi i najmanja nada.

I dok je predsjednik Zeman govorio o “politici više azimuta” i o potrebi dobrih gospodarskih odnosa sa svim velikim zemljama, zanemarujući stanje ljudskih prava u njima, Pavel želi ići stopama Vaclava Havela koji je politiku ljudskih prava stavljao u prvi plan. Prilikom jednog posjeta Pekingu Zeman je izjavio kako im nije došao u posjet da bi ih podučavao o ljudskim pravima već da od njih nauči kako stabilizirati zemlju. Pavel je u svojim predizbornim istupima stalno naglašavao da se s predsjednikom Zemanom umnogome razilazi, da Kina Češkoj nije prijateljska zemlja, jer je „postavljena na potpuno drugim vrijednostima i temeljima i njezini strateški ciljevi se ne poklapaju s našima.“

Što se tiče Rusije Pavel smatra da se s Moskvom mora biti na oprezu, jer Rusija predstavlja potencijalnu sigurnosnu prijetnju. Prije dvije godine ruska vlada je objavila  listu neprijatelja Rusije na kojoj se uz Sjedinjene države nalazila još samo Češka. Kremlj službeno nije reagirao na izbor novog predsjednika niti na njegove izjave o Ukrajini. Mediji su o Pavelu pisali u stilu „NATO general predsjednik Češke“, a o Češkoj „sluge NATO -a“ i „produžena ruka Sjedinjenih država“. Osvrćući se na pojačano antirusko raspoloženje u razgovoru za portal Voxpot Pavel se usprotivio osudama cijelog naroda:

„Rusi pod Putinom nemaju slobodu kao što je ni mi nismo imali prije 1989. Etiketiranje jednog naroda je štetno, svugdje postoje dobri i loši ljudi, osuditi ih sve je kontraproduktivno.“

Petra Prochazková, iskusna izvjestiteljica iz Rusije, Čečenije, Afganistana, Ukrajine smatra da Češka nije toliko bitna Moskvi koliko Poljska i Mađarska, ali da je za Rusiju loša vijest izbor Pavela. Udarac im je što i njihovi dezinformacijski mediji, kojih u Češkoj ima nezanemariv broj, nisu uspjeli utjecati na rezultate predsjedničkih izbora, a svojski su se trudili. Za Moskvu su Pavelove izjave o Ukrajini i NATO-u itekako problematične. Druga je stvar bi li izbor Babiša više odgovarao Rusiji, jer je u pitanju pragmatični milijarder koji ide za svojim poslovnim interesom, a on je isključivo na Zapadu.

S odlaskom Pavelovog prethodnika Zemana iz Praškog dvorca prestaje i rusko lobiranje u sivoj zoni preko ljudi iz Zemanovog kruga. (Facebook Petr Pavel)

Odlazak Zemana iz Praškog dvorca znači i kraj ruskog lobiranja u sivoj zoni preko ljudi koji su savjetovali i okruživali Zemana. S druge strane, prema riječima Prochazkové, izbor Pavela za Ukrajinu je i te kako dobra vijest, jer su sigurni da će Pavel nastaviti s politikom pritiska na ostale države da pojačaju i vojnu i drugu pomoć. S nepredvidljivim populistom Babišom ni Ukrajinci, a ni Česi ne bi bili sigurni što će reći ili učiniti.

Analitičari sve češće uspoređuju Pavlove izjave s vanjskom politikom Václava Havela. U njegovo vrijeme Češka je lobirala za potporu kubanske oporbe, vrlo često se sretao s tibetanskim vođom Dalaj Lamom,  a nakon odlaska s mjesta šefa države posjetio je Tajvan. Prema onom što je Pavel dosada izjavljivao ljudska prava će imati ulogu u njegovom pristupu svjetskoj politici, ali istodobno neće zanemariti pragmatizam i ekonomski interes. Prochazková smatra da je Havel bio unikat i da se njegova simpatična naivnost s kojom je pristupao nekim stvarima ne može usporediti s karakteristikama bivšeg generala i iskusnog vojnog diplomata. Dodala je da je nakon odlaska Zemana svaki drugi izbor priklanjanje politici ljudskih prava.

Slovačka predsjednica Čaputova pokazala je svoje olakšanje Pavelovom pobjedom svojim dolaskom u njegov izborni stožer odmah nakon proglašenja rezultata. (Facebook Petr Pavel)

Češki predsjednici tradicionalno nakon inauguracije idu u Bratislavu u prvi službeni posjet. To je najavio i Pavel nakon inauguracije 9. ožujka. Da je slovačka predsjednica Zuzana Čaputová odahnula nakon izbora pokazala je i iznenadnim dolaskom u izborni štab Pavela odmah nakon proglašenja rezultata. Ovaj neuobičajen potez izazvao je istinsku euforiju prisutnih. Nakon Bratislave Pavel planira posjetiti Zelenskog u Kijevu i to u društvu s Čaputovom. Očekivalo se da će se nakon Ukrajine novi češki predsjednik zaputiti u Bruxelles i u Berlin. On je, međutim, najavio put u Varšavu.

Objašnjava se to gafom Pavelovog protukandidata u predizbornoj kampanji. Želeći sebe predstaviti pacifistom pod svaku cijenu, stalno ponavljajući kako nije za rat, a general Pavel jest, te kako će on organizirati mirovni samit u Pragu, Babiš je u jednom predizbornom televizijskom duelu izjavio da ne bi vojno pomogao ni Poljskoj ni baltičkim zemljama ako bi bile napadnute, zanemarujući članak 5 NATO-a. Poslije se vadio kako je znao i umio. Poljski predsjednik Duda nakon završetka izbora nazvao je Pavela i uz čestitke ga pitao treba li se zabrinjavati zbog Babišove izjave. I češki premijer Petr Fiala iz najjače koalicijske stranke, konzervativne ODS i ministar vanjskih poslova Jan Lipavski iz liberalne Piratske stranke ogradili su se od Babišove izjave, ali Pavel, kako piše DenikN, očigledno osjeća obavezu umiriti susjede i uvjeriti ih da će se za vrijeme njegovog predsjednikovanja Češka ponašati kao odgovorna članica NATO-a.

Poljska nije običan susjed Češkoj. Zbog ruske agresije dobila je novu geopolitičku težinu, a osim zajedničkog stava prema Ukrajini, poljska vlada zagovara sve ono čemu se Pavel protivi. (NATO)

DenikN, međutim, upozorava da Poljska nije običan susjed Češkoj niti će Pavelov posjet biti jednostavan uzimajući u obzir da je Poljska u očima Zapada prešla put od pouzdanog saveznika i dostojnog predstavnika cijelog postkomunističkog svijeta do crne ovce u EU dolaskom Jaroslava Kaczyńskog na vlast. Poljska vlada zagovara sve ono čemu se Petr Pavel protivi. Zajednički im je jedino stav prema Ukrajini. Ruska agresija na Ukrajinu dala je Poljskoj potpuno novu geopolitičku težinu. Ogroman dio zapadne pomoći Ukrajini, i ekonomski i vojni, ide preko Poljske. Za Europu, a posebno za Sjedinjene Države, Poljska je postala vrlo važan saveznik. Kad bi zauzela stav prema ratu u Ukrajini kao Mađarska, bila bi to prava katastrofa piše DenikN.

Pavel mora paziti da se ne uplete u neku poljsku igru ​​protiv Brisela, koji Varšavi još uvijek odbija otvoriti blagajnu fondova zbog urušavanja pravne države. Pavel ne bi želio da se njegov put u Varšavu, prije Brisela i Berlina, među državama EU protumači kao stvaranje nekog novog tandema Prag – Varšava, nekakve konzervativne osovine za koju on sigurno nije zainteresiran. „Sa stajališta naših europskih ambicija bilo bi bolje da je malo pričekao s tim putovanjem“, zaključuje DenikN.

Češki premijer Petr Fiala dolazi iz stranke euroskeptika Vaclava Klausa, i bit će zanimljivo vidjeti kako će Pavel s premijerom uskladiti odnos prema Mađarskoj i Orbánu, u kojem Fiala i njegova stranka ne vide toliki problem kao Pavel. (Wikimedia Commons)

Pavel je u svakom slučaju puno veći zagovornik EU nego najjača koalicijska stranka ODS čiji je čelnik bio euroskeptik Vaclav Klaus. Pavel je i veliki kritičar Orbana i bit će vrlo zanimljivo kako će s Češkom vladom i premijerom Fialom uskladiti odnos prema Mađarskoj u kojoj dva važna koalicijska partnera, najjača ODS i kršćanski demokrati ne vide toliki problem u Orbanu kao Pavel. Spomenimo samo da je Fiala 2015. posjetio Orbana i slikao se pored žice za migrante. U Češkoj se mjesecima prije izbora nije pričalo ni o čemu drugom, a predizborna kampanja bila je prljava, nemilosrdna i na trenutke potpuno bizarna. Kandidatima se prijetilo smrću, a supruga Andreja Babiša Monika primila je poštansku pošiljku s metkom. Ispostavilo se da je odašiljatelj smrtno bolestan čovjek koji se nekoliko dana nakon toga ubio.

Izbori će ostati zapamćeni i po tome što su tridesetak godina nakon pada komunizma u drugi krug predsjedničkih izbora u Češkoj ušla dvojica kandidata, nekadašnjih članova Komunističke partije Čehoslovačke. Bivši premijer Andrej Babiš je i sudom potvrđeni agent StB-a, zloglasne čehoslovačke tajne službe, a general Petrl Pavel je netom prije Baršunaste revolucije pohađao tečaj za vojnu kontraobavještajnu službu. U Češkoj se o tome mjesecima raspravljalo i mnogi su bili na mukama kako glasati. Za vrijeme kampanje, međutim, veliki broj ljudi koje komunistički režim nije mazio i čiji su članovi obitelji stradavali na razne načine, javno su podržali bivšeg generala,  jer smatraju da je nakon pada komunizma “oprao svoje grijehe” za razliku od Babiša. Jedan dio njih je, međutim, javno dao do znanja da radije neće izaći na izbore nego dati glas bivšem komunistu. Na ovo je na Facebooku reagirao književnik Pavel Kosatik:

„Je li nama samima toliko loše da trebamo sve one koji su bili komunisti prije studenog 1989. doživotno držati u kavezu kako bismo sebe održali na visini. Izbor Pavela za predsjednika znači da je odlučujući dio biračkog tijela mišljenja da je ono što je on učinio nakon 1989. značajnije od onoga što je učinio prije. To ne rezultira općim oprostom za sve komuniste, kako se neki antikomunisti boje. Životi se ne ocjenjuju ​plošno, već od slučaja do slučaja. Nemojmo se čuditi ako se pokaže da ima još dobrih bivših komunista. I da neki od antikomunista stoga padaju sa svog imaginarnog pijedestala.“

Pavela su često pitali kako gleda na svoje članstvo u Komunističkoj partiji Čehoslovačke, u jednom od najrigidnijih istočnoevropskih režima, i da li je to bio njegov moralni pad. Ovako je to objašnjavao medijima: „S onim što sada znam članstvo u KSČ smatram greškom, ali to tada nije bio moralni pad, moralni pad je kad znam da je nešto loše, a to ipak uradim.“ Pavel je za vrijeme rata u Hrvatskoj bio u UNPROFOR-ovim snagama i odlikovan je od češke i francuske strane najvišim odličjima, jer je dobrovoljno išao spasiti francuske vojnike koji su se našli u unakrsnoj vatri.

Pavel se u javnosti često pojavljuje na motociklu, ne krije da je ljubitelj rock muzike. Lijevi Denik Referendum ipak upozorava da je vojna karijera nije najoptimalnija preporuka za šefa demokratske države. (Petr Pavel Facebook)

Njegovi predizborni skupovi na trenutke su izgledali kao koncerti pop ili rock zvijezde. U javnosti se često pojavljuje na motociklu, ne krije da je ljubitelj rock muzike. Kriza najbolje pokazuje kakav je tko političar. A Češka jest u krizi. Inflacija je jedna od najvećih u EU. Novoj češkoj konzervativno-liberalnoj vladi se s pravom spočitava da je socijalno neosjetljiva. Političari upozoravaju da će opozicija koju čine Babiševa populistička ANO i ekstremistička SPD Tomija Okamure, ljevice u parlamentu nema, zdušno igrati na kartu nezadovoljstva siromašnijih građana. Dugoročno zapostavljanje njihovih problema i ogromne razlike među regijama, porezni sistemi koji idu na ruku bogatih, začarani krug u kojem se nalaze dužnici, ograničena mogućnost penjanja na društvenoj ljestvici mladima čiji roditelji nisu obrazovani ni imućni, sve ovo ljude s margine čini lakim plijenom za populiste i dezinformatore.

Predsjednik je najveći influenser u zemlji, jamac ustavnog poretka, i svaki njegov uzdah i reakcija su nestrpljivo očekivani i praćeni u medijma.

Denik Referendum, list lijeve orijentacije upozorava da Pavel nije kandidat građanskog društva koji je izrastao odozdo već produkt konzervativno-liberalnog salona, karijerni vojnik, što nije optimalna preporuka za šefa države u demokratskoj republici. List ipak podsjeća na njegove, kako ističe simpatične osobine: smirenost, konkretnost, smisao za humor. A da li je zaista liberalniji i socijalno osjetljiviji od češke vlade, kao što je to naznačio u predizbornoj kampanji, pokazat će tokom petogodišnjeg mandata. Osim veta, predsjednik Češke je u izvršno-legislativnom polju takoreći nemoćan, jer su ti poslovi u rukama Vlade i Parlamenta, a kad se nečemu usprotivi Zastupnički dom ga uvijek može preglasati. Predsjednik je, međutim, po riječima analitičara Bohumila Kartousa, najveći influenser u zemlji, jamac ustavnog poretka i svaki njegov uzdah i reakcija se nestrpljivo očekuju i prate u medijima. Predsjednik može utjecati na raspoloženje u društvu i usmjeravati ga, i može to raditi kao Klaus i Zeman ili kao Havel i Masaryk.