Prekomjerni turizam – pijani turisti ponašaju se kao da su osvojili gradove koje posjećuju

Šteta koju turizam čini svijetu sad je već više nego očita. Načini na koje se najveći gradovi i zajednice pokušavaju spasiti izgledaju očajnički. Pitanje je dokad će to ovako trajati.

• Naslovna fotografija: Uživanje u umjetnosti izloženoj u Louvreu među tisućama posjetilaca ne čini se mogućim

• Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu

Pariški Louvre 27. svibnja zaključao je bravu tokom cijelog dana zbog navale turista i štrajka osoblja. Prošle je godine više od 10 milijuna turista posjetilo čuveni pariški muzej. Venecija, koju već godinama uništava masovni turizam  uvela je početkom godine naplatu ulaza za turiste, a od 2022. turisti će morati svoj put u Veneciju unaprijed rezervirati. Godišnje taj grad  posjeti više od 20 milijuna ljudi.

Turistima zagušena Barcelona  zabranila je gradnju novih hotela, a gradonačelnica Ada Colau  izjavila je da neće podržati proširenje aerodroma i najavila ograničenje broja izletničkih brodova. Radikali iz Barcelone ljetos su bušili gume turističkim autobusima i biciklima za iznajmljivanje. Amsterdam se zbog najezde turista prestao reklamirati u inozemstvu i uveo je kazne za pijane turiste i mokrenje u javnosti. Gradske vlasti u Rimu  zabranile su sjedenje na Španjolskim stepenicama, korištenje “ljubavnih katanaca” na mostovima, kupanje u gradskim fontanama, kao i konzumiranje brze hrane na stepenicama i pored spomenika. Dubrovnik je pod hordom turista i pritiskom od strane UNESCO-a zabranio da više od četiri tisuće turista boravi u povijesnoj jezgri grada u istom trenutku.

Sud je dopustio amsterdamskim gradskim vlastima da u određenim četvrtima zabrane pivske ture

Praške gradske vlasti uvele su funkciju  noćnog gradonačelnika Praga 1, općine najpogođenijom masom turista, čiji je zadatak  pregovaranje s vlasnicima barova i pivnica da ne dozvole tzv. pub crawls,  alkoholne turneje i uvedu mjere koje će olakšati život lokalnom stanovništvu.

Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, od 2009. broj noćenja u EU porastao je za 30% na 3,1 milijardu. U Hrvatskoj se broj noćenja povećao za 130%, u Litvi za 189%. Španjolska je po broju noćenja 2017. bila apsolutni rekorder sa 306 milijuna noćenja, Hrvatska je na osmom mjestu sa 80.2, a Češka na jedanaestom sa 26,3 milijuna noćenja.

Pored „kineske turističke invazije“ (broj prekooceanskih putovanja kineskih građana povećao se sa 10,5 milijuna 2000. na 156 milijuna 2018.) posljednjih godina  za Europljane  predstavlja ogroman izazov masovni turizam unutar starog kontinenta. Prema podacima Eurostata za 2017. godinu 62 posto građana EU  te je godine barem jednom otputovalo u inozemstvo. Najveći problem svjetskog i  evropskog turizma nije, međutim, ukupan broj turista već koncentracija ogromnog broja turista nekoliko mjeseci godišnje na pojedinim odredištima uključujući i prometne koridore.

Njemačka pokrajina Bavarska tužila je Austriju jer je usred ovoljetne sezone  zatvorila za vrijeme vikenda sve izlaze s auto cesta u smjeru Italije i Hrvatske, kojima su se mogle izbjeći nesnosne kolone. Njemačke pokrajine imaju ljetne praznike u različitim terminima, ali ni to nije dovoljno da se spriječe gužve na auto-cestama na jug.

Stručnjaci govore o fenomenu prekomjernog turizma – overtourism. Prošle je godine ova riječ izabrana za jednu od riječi godine Oksfordskog rječnika. U prošlogodišnjem članku pod naslovom Prekomjerni turizam: rastući globalni problem (Overtourism: a growing global problem), objavljenom u časopisu The Conversation trojica autora Claudio Milano, Joseph M. Cheer i Marina Novelli prekomjerni turizam definiraju kao „pretjerani rast posjetitelja koji dovodi do pretrpanosti u područjima gdje stanovnici trpe zbog posljedica privremenog i sezonskog turizma, koji unosi trajne promjene u njihov način života, pristup uslugama i utječu na opće blagostanje.“

Prekomjerni turizam nije novi problem, ali je posljednjih godina dobio nove razmjere. Barcelona  je 2017. godine zabilježila 30 milijuna noćenja, a u gradu živi nešto preko 1 620 000 ljudi. Venecija sa svojih 55 000 stanovnika izdrži  i do 70 000 turista dnevno.

Rast turizma na svjetskoj razini ugrožava sve komponente infrastrukture. Iz prezentacije studije Ključna pitanja održivosti hrvatskog turizma think tanka Polazišta i perspektive

Zahvaljujući rastu životnog standarda, niskotarifnih aviokompanija, platformi za oglašavanje smještaja poput Booking.com i Airbnb putovanje u inozemstvo nikad nije bilo dostupnije i jeftinije. Nekad se na putovanje gledalo kao na privilegij, a danas se takoreći smatra pravom, reći će profesorica Marina Novelli sa sveučilišta Brighton.

Autori spomenutog članka primjećuju da mnogi turisti tokom svog posjeta žele „živjeti kao lokalci“ i doživjeti autentično iskustvo, dok istodobno stanovnici područja koja ovise o turizmu gledaju kako duh mjesta, glavna karakteristika njihovih gradova nestaje u moru kičastih suvenirnica, u gužvama, u kolonama autobusa, u barovima s bučnim turistima. Domaći trpe jer su i mnoge službe i infrastruktura na rubu pucanja. Prekomjerni turizam šteti krajoliku, uništava plaže, povećava cijene stanovanja. Milano, Cheer i Noveli naglašavaju da je u pitanju složeni problem koji se često pojednostavljuje.

Gradski predstavnici Amsterdama, Barcelone, Beča, Berlina, Bordeauxa, Bruxellesa, Krakowa, Munchena, Pariza i Valencije ljetos su poslali pismo čelništvu EU tražeći oštriju regulaciju kratkotrajnog najma za turiste

„Međunarodna industrija krstarenja, na primjer, dovodi na tisuće putnika dnevno u određena mjesta. Od toga lokalne zajednice dobiju vrlo malo, a kruzeri stvaraju i fizičko i vizualno onečišćenje. Dok se gradovi transformiraju kako bi pogodovali turistima, globalna turistička industrija  prosperira. To se podudara i sa spekulacijama na tržištu nekretnina i rastom životnih troškova za lokalno stanovništvo. Airbnb, na primjer, optužuju da je smanjio dostupnost stanova i da je krivac za izmještanje stanovništva iz centra ka periferiji,“ ističe se u članku.

U svim europskim turističkim gradovima  priča je slična, lokalno stanovništvo napušta centar, ili izdaje dijelove svojih stambenih jedinica, cijene stanova rapidno rastu, središte grada ostaje turistima, poslovnim ljudima i ostalim privremenim gostima. Stanari nemaju šanse.

Gradski predstavnici Amsterdama, Barcelone, Beča, Berlina, Bordeauxa, Bruxellesa, Krakowa, Munchena, Pariza i Valencije ljetos su poslali pismo čelništvu EU tražeći oštriju regulaciju kratkotrajnog najma za turiste. Madridske vlasti zabranile su ove godine kratkoročno iznajmljivanje u središtu grada putem platforme Airbnb svim stambenim objektima koji nemaju zaseban ulaz, što znači svim stanovima u stambenim zgradama osim onima koji imaju privatno dizalo ili stepenice koje ne koriste drugi stanari. Prošle je godine samo u užem centru Madrida odsjelo oko 1,2 milijuna turista. Barcelona ima moratorij na nove licence za iznajmljivanje privatnog smještaja još od 2014. London i Amsterdam su se na regulaciju kratkoročnog najma odlučili 2016. godine. Iznajmljivači u Amsterdamu mogu iznajmiti svoj dom ili stan na razdoblje od 30 dana, a Airbnb naplaćuje šest posto turističke pristojbe kao u hotelima. Berlin je 2016. potpuno zabranio kratkoročno iznajmljivanje da bi ga ove godine ponovno dozvolio, ali s vrlo strogim ograničenjima. A kako bi se spriječio rapidni rast cijena nekretnina i stanarina gradske su vlasti odlučile kupiti 670 stanova na jednoj od traženijih lokacija da vlasnici ne podignu stanarine.

Prije pedeset godina u samom centru Praga živjelo je 180 000 ljudi, sada nešto manje od 30 000.

Svi spomenuti problemi tiču se i češke prijestolnice o kojoj je nedavno pisao britanski Guardian u tekstu pod naslovom „Pad Praga“ citirajući jednog praškog fotografa „Pijani turisti se ponašaju kao da su osvojili naš grad“. Prema podacima organizacije Prague City Tourism 2000. godine grad je posjetilo 2,62 milijuna turista, a prošle godine nešto manje od 8 milijuna. Za ovu godinu  očekuje se porast za još milijun turista. Treba imati uvidu da su to službeni podaci, u vrijeme nekontroliranog širenja smještaja u privatnim stanovima nije moguće izračunati točan broj turista. U posljednjem desetljeću se broj turista u Pragu takoreći povećavao za pola milijuna svake godine. A cilj većine njih su povijesne znamenitosti koje se nalaze u centru grada. U određeno doba dana ta mjesta su nepropusna. Poseban problem, međutim, kojim se bavio i Guardian u svom članku je tzv. alkoturizam. Cilj ogromnog broja turista koji dolaze u Prag,  posebno mlađih ljudi, nije njegova ljepota, gotička i barokna arhitektura već jeftin alkohol, vrhunsko pivo i noćni provod.

Malobrojni stanovnici općine Prag 1, sve češće se žale kako stari dio grada više nije za život. Gradom bukvalno bauljaju i povraćaju pijani turisti u pohodu od pivnica do barova u tzv. alkoholnim turnejama koje traju do iznemoglosti i najčešće završavaju u erotskim klubovima. Britanske agencije u Pragu organiziraju stag parties, momačke večeri, koje zadaju najviše glavobolja i mještanima i vlastima. Reklamiraju se i pod sloganom „The night you won’t remember“.

Prije pedeset godina u samom centru Praga živjelo je 180 000 ljudi, sada nešto manje od 30 000. Mogućnost da Prag 1 postane isključivo turistička zona noćnom gradonačelniku Janu Šternu je ponižavajuća. U izjavi za Guardian je naglasio: „Iznimno je važno da ne odustanemo od povijesnog centra grada, što je naša najvrjednija ostavština, i da ne dozvolimo da postane mrtva zona, kulisa za noćni život, kriminal i jeftini tip turizma“, kaže Štern prije svega imajući u vidu najveći praški trg, čuvene Václavské náměstí, na kojem se noću vabe turisti da kupe drogu ili skrenu u  bočne ulice u kojima se nalaze erotski klubovi.

Poseban problem predstavljaju beer bike ture. Desetak turista vozi po gradu specijalno vozilo koje pokreću pedaliranjem istodobno konzumirajući ogromne količine piva, koje ulaze u cijenu iznajmljivanja, 350 eura za 90 minuta,  uz glasnu muziku, blokirajući promet i uznemiravajući prolaznike. Pokušaj gradskog poglavarstva da ih zabrane završio je neuspjehom. Sud je mjeru ocijenio diskriminirajućom.

U gradu je u toku kampanja organizacije Prague City Tourism i noćnog gradonačelnika Šterna čiji je cilj obavještavanje turista o pravilima koja moraju poštovati u Pragu. Turisti se upozoravaju preko društvenih mreža, reklamnih panoa po gradu i na izlozima klubova, pivnica i barova da moraju poštovati noćni mir nakon 22h, da je zabranjeno piti alkohol po ulicama, da se nalaze u stambenim zonama. Kazne su 400 eura.

Pored prijestolnice još jedan češki grad trpi posljedice prekomjernog turizma, Český Krumlov, gradić sa ukupno 13 tisuća stanovnika na jugu zemlje s prekrasnom srednjovjekovnom jezgrom pod zaštitom UNESCO-a. Većina stanovnika otišla je iz centra. Statistika kaže da ih je ostalo samo 200, mještani tvrde da je samo dvadesetak onih koji tamo stalno borave. Domovi svih ostalih se iznajmljuju ili su pretvoreni u komercijalne prostore. Godišnje Krumlov posjeti skoro dva milijuna ljudi. I sami turisti se žale da je Krumlov postao Disneyland, bukvalno se sudaraju jedni s drugima po ulicama.

Grad pod zaštitom UNESCO-a u čijoj je jezgri broj stanovnika pao na samo 200 ili čak tek 20: Český Krumlov

Krumlov je uveo naplatu parkinga za turističke autobuse  s izuzetkom školskih tura, a u narednoj fazi će poput Venecije uvesti naplatu ulaska u grad. Vlasti se nadaju da će tako smanjiti broj „nezanimljivih“ turista, povećati prihode od turizma, a istodobno poboljšati život mještanima. Grad je povisio i cijene parkinga u povijesnoj jezgri.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije međunarodni turistički dolasci porasli su za šest posto 2018. i iznose 1,4 milijarde. Za usporedbu, 1960. godine zabilježeno je nešto manje od 70 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka.  Organizacija predviđa da će 2030. biti skoro dvije milijarde turista.

Preliminarni podaci Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO)  pokazuju da je globalna zrakoplovna mreža 2015. prevezla 3,5 milijarde putnika na 34 milijuna odredišta. Predviđaju da će se do 2030. ove brojke udvostručiti. Fenomen prekomjernog turizma dogodio se u velikoj mjeri zbog liberalizacije tržišta i pojave niskotarifnih aviokompanija, tj. zbog sve dostupnijih i jeftinijih avionskih karata. Niskotarifne aviokompanije su 2015. prevezle  984 milijuna putnika što je iznosilo 28% od ukupnog broja putnika. Već 2018. taj udio je narastao na 30%.

Nedavno je UNWTO zajedno s UNESCO-m pokrenula kampanju „Travel. Enjoy. Respect.“ Sve češće se govori o odgovornom turizmu kao jedinom načinu izlaska iz zamke prekomjernog turizma.

Nema sumnje da je procvat turizma donio brojne prednosti, transformaciju mnogih gospodarstava, milijune poslova, investicije, novu infrastrukturu, nove usluge i projekte, ali je istodobno postao i pošast za cijelu planetu. Prema prošlogodišnjoj studiji šestorice  autora pod naslovom „The carbon foot print of global tourism“ turizam predstavlja osam posto svih emisija ugljičnog dioksida, što je tri puta više nego što se do sada smatralo. Za razliku od prethodnih studija ova uzima u obzir ne samo letenje avionima, nego i onečišćenje prouzročeno ishranom, kupovinom i lokalnim prijevozom turista.

Pariz je u srpnju najavio zabranu ulazaka turističkim autobusima u centar kako bi primorao turiste da šeću, voze se biciklima ili javnim prijevozom. Lani je Pariz i pripadajuću regiju Ile-de-France posjetilo rekordnih 50 milijuna turista. Zbog prometnih gužvi i onečišćenja okoliša Barcelona je  prisiljena ograničiti broj automobila koji mogu ući u centar grada. U Barcelonu je 2017. uplovilo preko 800 izletničkih brodova. Tamošnji stručnjaci su izračunali da su 2017. godine kruzeri ispustili pet puta više sumporovog oksida nego svi automobili u Barceloni zajedno. Svjetskim morima plovi blizu 350 kruzera, a broj putnika na njima narastao je s 11 milijuna 2009. na 28,5 milijuna 2018. godine.

„Svaki grad koji sam sebe žrtvuje na oltaru masovnog turizma napustit će njegovi ljudi koji više ne mogu pokrivati troškove stanovanja, hrane i osnovnih životnih potrepština“, upozorila je svojedobno gradonačelnica Barcelone Ada Colau.

Zatvorena zbog velike potražnje, čuvena tajlandska plaža Maya

Tajlandske vlasti bile su primorane zatvoriti Maya Bay plažu, koju je proslavio film Danny Boyla The Beach s Leonardom di Capriom u glavnoj ulozi, zbog  ekološke katastrofe, jer je dnevno plažu dugu 250 metara a široku samo 15 posjećivalo i do 5000 turista. Plažu će ponovno otvoriti za turiste tek sredinom 2021. godine s novim sadržajima, šetnicom, pristaništem za turističke brodice i toaletima. Dnevno će plažu moći posjetiti do 2400 turista, a uvest će se i vremensko ograničenje posjeta.

Prema riječima  Rochelle Turner iz Svjetskog vijeća za turizam i promet, The Wordl Travel&Tourism Council, turiste je  neophodno usmjeravati i na druga mjesta osim najizvikanijih i prenapučenih. Kao dobar primjer spominje organizaciju koja vozi azijske turiste na engleske farme.

Prenatrpanost gradova i njihova promjena u zabavne parkove za turiste mogu uništiti magiju koja turiste privlači na određene destinacije. „Budemo li trčali za brojevima a ne budemo li obraćali pažnju na  ekonomske i društvene posljedice kao i na okoliš, riskiramo da ubijemo kokoš koja nosi zlatna jaja“, izjavila je Turner.

Imajući u vidu podatke  Svjetskog vijeća za turizam i promet koji pokazuju da poslovna i turistička putovanja čine u nekim gradovima i dvoznamenkasti postotak njihovog lokalnog BDP-a, bit će teško pronaći kompromis između suprotstavljenih interesa globalne i lokalne turističke industrije s jedne strane i građana kojima prekomjerni turizam zagorčava život s druge.

Troje autora spomenutog članka Prekomjerni turizam: rastući globalni problem upozoravaju da je prekomjerni turizam zajednička odgovornost i da gradski upravitelji,  turistička industrija i turisti moraju znati da postoje granice rasta, te da među njima, civilnim udrugama i lokalnim stanovništvom mora postojati trajan dijalog potpomognut istraživanjima i planiranjem. „Moramo pod hitno preispitati način na koji se gradovi razvijaju kako bi zadržali prava njihovih stanovnika“.

Prošle  godine češka umjetnica Kateřina Šedá je u okviru UNESCO projekta unajmila dobrovoljce da neko vrijeme žive u staroj jezgri Češkog Krumlova  i po gradskim ulicama rade uobičajene svakodnevne radnje: vožnja djece u kolicima, šetnje s psom, pranje automobila, odlazak u kupovinu.  Pošto se turizam  ne može ukinuti, Šedá ističe kako „moramo turiste naučiti drugačijem ponašanju.“ Koncem kolovoza započela je novi projekt na Lofotskim otocima u Norveškoj. Kupila je karavan kućicu koju nudi turistima, ali ne za novac već da učine nešto za lokalno stanovništvo. „Nekom treba očistiti kuću, nekom pomoći pri selidbi, ali imamo i zahtjeve za čišćenjem mora ili čitanjem umirovljenicima. Smatram da je upravo to turizam budućnosti – želite doći, onda nam u zamjenu za to s nečim pomozite.“

​