Propisi potaknuli objavu sve više znanstvenih radova. Najlakše ide u međunarodnoj suradnji. Kako stoje stvari s kvalitetom

Pojava regulative kojom je znanstveno napredovanje uvjetovano objavom članaka donijelo je porast broja časopisa i stručnih i znanstvenih radova, navodi se među zaključcima detaljne bibliometričke analize koja obuhvaća dvadesetgodišnje razdoblje produkcije hrvatskih znanstvenika iz polja ekonomije i biznisa

Bibliometrijska analiza objave znanstvenih i stručnih radova u dvadesetgodišnjem razdoblju potvrdila je očekivane trendove i otkrila pojedinosti vezane uz domaće fakultete ekonomije i biznisa te produktivnost znanstvenika i autora koji su na njima zaposleni. Analizu su, u najnovijem broju Ekonomskog vjesnika kojeg izdaje osječki Ekonomski fakultet, objavili Mirjana Pejić Bach sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Ivan Miloloža sa Sveučilišta u Osijeku te Karmen Abramović iz revizorsko-konzultantske tvrtke Ernst & Young.

Autori na početku navode da je riječ o temi kojom se dosad nitko nije pozabavio. Analiza je obuhvatila desetak tisuća radova u razdoblju od 1991. do početka studenog 2012. godine, uvrštenima u bazu podataka Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI), od autora s 13 domaćih visokoškolskih ustanova.

Među rezultatima analize bilo je nekih logičnih i očekivanih. Primjerice, broj objavljenih poglavlja u knjigama je snažno porastao sa samo 13 u razdoblju od 1991. do 1996., na 275 u idućem razdoblju do 2002., pa 442 poglavlja između 2002. i 2007., i njih čak 770 u periodu od 2007. do početka studenog 2012. Slični trendovi postoje i u ostalim kategorijama radova poput autorskih knjiga, udžbenika ili stručnih članaka objavljenih u časopisima i zbornicima sa konferencija i skupova. „Jedan od mogućih razloga za rast broja znanstvenih publikacija su promjene u regulativi koja se tiče napredovanja u znanstvenim karijerama koje su donesene 1993. i onda 2005. godine i stalno poboljšavanje tih pravila što rezultira u strožim kriterijima za napredak“, tumače autori.

Većina radova dolazi s fakulteta iz većih hrvatskih gradova – Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita i Varaždina, za razliku od opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Veleučilišta u Karlovcu ili u Požegi. Veliki fakulteti nude i najviše edukativnih programa, objašnjavaju autori analize, dok su „institucije koje nude samo nekoliko programa, poput politehničkih učilišta ili veleučilišta, slabije zastupljene u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji“, stoji u članku.

Među raznim kategorijama obuhvaćenih radova, domaći ekonomisti najviše objavljuju međunarodno recenzirane radove u zbornicima skupova kojih je u dvadeset godina pobrojano 4470. Slijede znanstveni članci u tzv. „ostalim“ časopisima (koji nisu CC-časopisi) kojih je bilo 3353 te stručni i pregledni radovi u istim takvim časopisima kojih je objavljeno 1347. U tzv. CC-časopisima domaći su ekonomisti u dvadesetak godina objavili ukupno 237 radova od kojih više od trećinu autori sa Ekonomskog fakulteta Zagreb. Ostali „jači“ fakulteti tamo su objavili između 20 i 30 radova, a među njima je zaposlenici Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta su  samo u posljednjem analiziranom razdoblju (od 2007. do 2012.) objavili 25 radova.

Jedan od ciljeva analize je bio pregled produktivnosti institucija. U obzir je uzet prosječan broj zaposlenog znanstvenog osoblja od 2009. do 2012. Ekonomski fakultet Rijeka prednjači kad se gledaju autorske knjige. Prosječan broj tih knjiga po zaposlenom znanstveniku bio je 0,24 i toj se produktivnosti približava jedino Ekonomski fakultet Osijek (0,19). Brojke su dvostruko više od sličnih prosjeka za ekonomske fakultete u Zagrebu (0,11) ili Splitu (0,10) i četverostruko više od viših i visokih škola. Autori s osječkog ekonomskog fakulteta najproduktivniji su kad su u pitanju poglavlja u knjigama (1,08), a slijede ih zagrebački (0,73), riječki (0,66), splitski (0,36) te opatijski fakultet (0,25), dok ostala učilišta imaju prosjeke manje od 0,1. Osječki autori najproduktivniji su i kad su u pitanju objavljeni udžbenici s prosjekom od 0,34 udžbenika po zaposlenom. Prosjeci svih drugih učilišta u toj kategoriji se kreću oko 0,1 ili niže.

Kad je riječ o člancima u prestižnijim CC-časopisima najproduktivnija je Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta s prosjekom od 0,2, pokazuje analiza. Slijede zagrebački i osječki ekonomski fakultet, s prosjecima od 0,14 i 0,13 radova po zaposlenom, te varaždinski Fakultet organizacije i informatike s prosjekom od 0,12. Ostale institucije bilježe bitno slabije rezultate.

Što se tiče radova u ostalim časopisima najproduktivniji su autori s Ekonomskog fakulteta Rijeka (prosjek 1,56), a slijede ih osječki (1,21), splitski (1,20) te zagrebački (1,18). U kategoriji stručnih i preglednih radova najviše u prosjeku objavljuju autori sa Ekonomskog fakulteta Zagreb i Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (0,47 i 0,48 radova u prosjeku po zaposlenom), a slijede ih zaposleni na Ekonomskom fakultetu Osijek (0,38) i Veleučilištu u Požegi (0,37).

Analiza je pokazala da najviši prosjek u broju objavljenih članaka u konferencijskim zbornicima s međunarodnom recenzijom ima Ekonomski fakultet Osijek (1,80), a slijede kolege s riječkog ekonomskog fakulteta (1,59), nakon kojih dolaze oni s Ekonomskog fakulteta Zagreb (1,37) te Fakulteta menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije s prosjekom od 1,28 objavljenih radova po zaposlenom u razdoblju od 2009. do 2012. U drugim kategorijama sličnih radova nema tolikih razlika i nema institucija koje posebno iskaču po produktivnosti. Postoji pozitivna korelacija između broja objavljenih radova i broja zaposlenih.

Autori primjećuju da objavu članaka u znanstvenim časopisima u najrecentnijem analiziranom razdoblju karakterizira suautorstvo iz više država „što ukazuje na trend internacionalizacije“. To potvrđuje i rast broja objavljenih radova u međunarodno priznatim časopisima sa faktorom odjeka i rast sudjelovanja na međunarodnim konferencijama. Također, značajan broj objava rezultirao je iz međunarodne suradnje. Međutim, rast broja objavljenih radova „ne znači automatski i rast kvalitete istraživanja“ zbog čega bi se buduće analize trebale fokusirati na kvalitetu radova.

Troje autora je na samom početku analize podsjetilo da znanstvenici iz istočne Europe koji se bave ekonomijom i biznisom nailaze na brojne prepreke kod objavljivanja radova. Jedan razlog je velika razlika koja je postojala između istraživanja u ekonomiji i biznisu u kapitalističkim i socijalističkim odn. komunističkim državama prije devedesetih. Drugi razlog bile su brojne prepreke u institucionalnom okružju koje su stajale na putu tim znanstvenicima u pokušajima da nadoknade razliku za kolegama iz razvijenijih država. Treći razlog je (ne)poznavanje engleskog jezika koji se etablirao kao glavni jezik u znanosti, a četvrti razlog je da se mlade buduće istraživače rijetko podučava pravilnom pisanju znanstvenih članaka te se oni obično koriste metodom pokušaja i pogrešaka.

Najveće ograničenje analize je da autori sami unose podatke o svojim člancima pa tako nisu svi radovi hrvatskih znanstvenika zabilježeni u bazi CROSBI što „predstavlja glavno ograničenje ove studije“. Kako se radove pratilo po institucijama iz kojih dolaze autori, neki od njih su brojani dva ili više puta, ako su njihovi autori dolazili iz više institucija.

…

U najnovijem izdanju časopisa Psihoterapija objavljena su dva članka koji se bave online terapijom. Prvi se pobliže bavi mogućnostima i nemogućnostima psihoanalitičkih terapija na daljinu, a drugi pokušava odgovoriti na pitanja što je online terapija i kako je provoditi.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavio je novi broj Radova, a Hrvatsko muzikološko društvo, HAZU i Muzička akademija u Zagrebu objavili su novo izdanje hrvatskog muzikološkog zbornika Arti musices. Zavod za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavio je svoju godišnju publikaciju Folia onomastica Croatica.

Sveučilište u Rijeci objavilo je još jedan broj časopisa Politehnika koji se bavi tehničkim odgojem i obrazovanjem, dok je zagrebački Fakultet prometnih znanosti objavio i prvi ovogodišnji broj svojeg stručnog časopisa Promet. Hrvatski savez građevinskih inžinjera objavio je i treći ovogodišnji broj svoje stručne publikacije Građevinar.

Objavljen je i najnoviji broj Časopisa za elektrokemijsku znanost i inžinjerstvo kojeg izdaje Međunarodna udruga fizikalnih kemičara, a Hrvatsko kardiološko društvo objavilo je i novo izdanje časopisa Cardiologia Croatica gdje se može pročitati članak o razlikama u osobinama ličnosti i njihovom utjecaju na razvoj i tijek koronarne bolesti srca.