Prva četiri mjeseca Petra Pavela. Pažljivo osmišljen marketing, ljudske geste i nespretna izjava

Novi češki predsjednik prve je dane mandata obilježio zaokretom prema zapadnim zemljama, te brojnim pozitivnim gestama, piše Sofija Kordić u pregledu postignuća Petra Pavela nakon prvih sto dana. Demonstrirao je brigu za manjine, posebno Rome, obećaje uvođenje mladih u javni život, među kojima uživa potporu od čak 70 posto. Ipak, njegova izjava o Rusima na Zapadu izazvala je proturječne reakcije

• Naslovna fotografija: Petr Pavel nakon izborne pobjede (Facebook Petr Pavel)

• Autorica je novinarka i književnica koja živi u Pragu

Veliku pozornost pridaje svom imidžu, tome kako se odijeva, kako gestikulira, stalno je u pokretu, posjećuje različite regije, susreće se s ljudima. Njegov je marketing toliko razrađen da u češkim uvjetima to do sada nije viđeno. Ovako jedan češki politolog vidi novog češkog predsjednika Petra Pavela, nazivajući ga „marketinškim predsjednikom“, dodajući da pri tom ne misli ništa negativno.

Bivši NATO-ov general ima iza sebe više od 100 dana otkako je preuzeo Praški dvorac od Miloša Zemana. U drugom krugu predsjedničkih izbora, krajem siječnja ove godine, pobijedio je bivšeg premijera Andreja Babiša, milijardera i lidera populističke stranke ANO. Prema nedavnom istraživanju agencije STEM, Pavelu vjeruje 60 posto stanovništva. Gotovo polovica građana koji nisu glasali i četvrtina Babišovih birača na predsjedničkim izborima smatra ga političarem od povjerenja.

Ocjenjujući 100 dana njegovog predsjednikovanja mnogi češki komentatori i stručnjaci primjećuju da je Pavel majstor tzv. simbolične politike, da su mu svakodnevne aktivnosti protkane nizom malih ljudskih gesta. Jednom se nakon sastanka u parlamentu uputio pješice u Praški dvorac i usput pozdravljao građane i razgovarao s njima. U Njemačku je na službeni put otišao na motociklu. Stručnjaci za sigurnost predviđali su da će kad postane predsjednik Pavel morati odustati od svog omiljenog hobija – vožnje na motociklu – no, očito neće.

Jedan od dva stupa predsjedničke vizije Pavela je jačanje položaja Češke u skupini demokratskih, prozapadnih zemalja. (Petr Pavel / Facebook)

Jačanje položaja Češke u skupini demokratskih, prozapadno orijentiranih zemalja i promjena raspoloženja u društvu, kako bi građani bili uvjereni da mogu nešto promijeniti ako to žele, dva su stupa vizije predsjedničkog mandata novog češkog predsjednika. Za razliku od Zemana koji je u svoja dva mandata činio sve kako bi skoro polovicu građana koji ga nisu birali još više udaljio od sebe i od onih koji su ga birali, vrlo često ponižavanjem i uvredama, Pavel pokušava načinom komunikacije, imidžom, ljudskim gestama predsjedničku funkciju približiti svim građanima.

Prvi mu je potez bio ukidanje detektora metala i sigurnosnih provjera na ulaz  u kompleks Praškog dvorca u okviru kojeg i je predsjednička rezidencija. Analitičari vide veliku promjenu u odnosu na Zemanovo vrijeme i u ponašanju Pavela prema civilnom društvu. Ne samo što ne ismijava i ne vrijeđa predstavnike suprotnih stavova već je otvorio Praški dvorac za rasprave koje su od velikog značaja za manjine: socijalni problemi i pitanja integracije. Obećao je i strategiju uvođenja mladih u javni život. Nedavno je podržao pristup Ministarstva unutarnjih poslova prema migrantskoj politici, nakon što je ministar Vít Rakušan bio na meti opozicije jer je podržao briselski dogovor o europskim pravilima o zajedničkoj politici.

Prvi je predsjednik nakon Vaclava Havela koji je poslije 28 godina posjetio mjesto Lety gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio koncentracijski logor za Rome. Sve do nedavno na tom mjestu bio je svinjac. Primio je i romske srednjoškolce i studente i upozorio na predrasude i stereotipe kao na jednu od najvećih opasnosti sadašnjice. Romska manjina bila je vrlo često na udaru bivšeg predsjednika Zemana koji se nije libio rasističkih izjava na račun Roma.

U prvom službenom posjetu Pragu Pavel je najprije otišao u jednu osnovnu školu koju pohađaju romska djeca i djeca s posebnim potrebama. Porazno je da je u Češkoj, u odnosu na broj pripadnika romske manjine, paradoksalno visok postotak djece kod koje su dijagnosticirane mentalne poteškoće, njih 32 posto, kako bi ih se lakše poslalo u odvojene škole, nekada nazivane specijalne. Evropski sud za ljudska prava još je 2007. godine proglasio Češku krivom za diskriminaciju Roma u obrazovnom sustavu, ali se malo toga izmijenilo na bolje. U Češkoj u 130 škola Romi čine najmanje trećinu učenika.

Odvojenost romske djece onemogućava njihovu integraciju i smanjuje šanse za normalan život. Za njih škola nije mjesto gdje se susreću s većinskim stanovništvom. Simboličkom gestom posjeta školi s romskim đacima predsjednik je želio poručiti političarima i javnosti da je vrijeme da se svi zapitaju zašto se u trideset godina suvremene Češke nije puno promijenilo kad su Romi u pitanju, posebno u školstvu.

Pavel je primio i osmogodišnju ukrajinsku djevojčicu koju su maltretirali đaci u školi. Jedan ju je pljunuo kad ju je pitao da li je Ruskinja, a ona odgovorila da je Ukrajinka. Snimak šikaniranja izazvao je buru u javnosti i Pavel je odmah djevojčicu s majkom pozvao u Praški dvorac. „Općenito osuđujem maltretiranje, ponižavanje i nasilje u školama. A u slučaju djeteta koje je zbog rata moralo napustiti svoju zemlju i prijatelje, a kojem smo pružili sigurno utočište, to je posebno sramotno. Cijenim reakciju škole i roditelja i njihovu ispriku. Ali ožiljci na duši će ostati”, napisao je predsjednik Češke na Twitteru.

Pavel je jedini zapadni lider koji je otišao u nesigurna područja, na istok Ukrajine

Koncem travnja posjetio je Ukrajinu zajedno sa predsjednicom Slovačke Zuzanom Čaputovom, i jedini je zapadni lider koji je otišao u nesigurna područja, na istok Ukrajine. Početkom srpnja primio je na Praškom dvorcu ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog ističući kako mu je drago da mu je prvi posjetitelj iz inozemstva upravo iz Ukrajine. Posjet Zelenskog Pragu je inače prvi posjet ukrajinskog predsjednika Češkoj nakon 14 godina.

Za razliku od svojih kolega političara u NATO savezu, bivši general se na sastancima saveza upušta i u vojne prognoze. (Petr Fiala / Facebook)

Na nedavnom samitu NATO-a u Vilniusu bivši načelnik češke vojske, general NATO-a i bivši predsjednik vojnog odbora Sjeveroatlantskog saveza govorio je drukčije od svojih kolega političara upuštajući se i u vojne prognoze. Prema njegovim riječima treba biti realan i shvatiti da će se mogućnosti za ukrajinske teritorijalne dobitke zatvoriti do kraja ove godine i da će Ukrajina vjerojatno morati pregovarati s Rusijom u ovisnosti od ishoda na terenu do tog razdoblja.

Na domaćoj sceni nedavno je u obraćanju parlamentu upozorio da mnogi birači nemaju svoje predstavnike u donjem domu, iako su izašli na izbore. Takvih je u Češkoj gotovo 20 posto. Pavel je naglasio da osjeća njihovu frustraciju i pozvao saborske zastupnike da u svom radu misle i na njih, pokazujući im da su i oni zastupljeni ako se zastupnici zanimaju za njihove probleme. Time će po mišljenju  predsjednika utjecati na pozitivnu percepciju demokracije od strane nezastupljenih birača. U svakoj prilici ponavlja kako želi biti nestranački predsjednik svih građana, da mu je cilj tražiti dogovor, ublažiti sukobe i voditi otvoren dijalog.

Da nije vladin kandidat, kako ga je optuživao Babiš tokom predizborne kampanje, pokazao je u travnju u Briselu kad je kritizirao češku koalicijsku vladu pod vodstvom konzervativca Petra Fiale jer se nije priključila žalbi Europske komisije upućenu Mađarskoj zbog politike Orbanove vlade prema LGBT populaciji. Istom je prigodom kritizirao češku vladu što još uvijek u parlamentu nije na dnevnom redu ratifikacija Istanbulske konvencije koja je potpisana još 2016.  To se smatra njegovim prvim pravim sukobom s vladom. Založio se i za istospolne brakove i usvajanje djece. U koalicijskoj vladi većinu čine konzervativci, ali je krajem lipnja prijedlog zakona o istospolnim brakovima uspio proći prvo čitanje u parlamentu.

Čak i Pavelov protukandidat na predsjedničkim izborima Andrej Babiš danas smatra da predsjednik dobro radi svoj posao. (Petr Pavel / Facebook)

Zanimljivo je da Andrej Babiš, Pavelov protukandidat na predsjedničkim izborima, koji je vodio izrazito prljavu predizbornu kampanju protiv Pavela, smatra da predsjednik dobro radi svoj posao. Zamjera mu, međutim, što je stavio potpis ispod zakona o ograničenju valorizacije mirovina, premda je prethodno izjavio da kao “građanin” ima određene nedoumice oko smanjenja vrednovanja mirovina. Nakon potpisa pod novim zakonom dodao je kako se nada da će oporba podnijeti ustavnu tužbu. Zajednički sastanak oporbe i koalicije o obliku mirovinske reforme, koji je predsjednik najavio za prvih sto dana još nije održan. Održao je pak zajednički sastanak premijera Fiale i šefa najjače opozicijske stranke Babiša.

Najveće zamjerke na predsjednika ima opozicijska, ekstremna stranka, SPD pod vodstvom Tomija Okamure koji se požalio medijima kako 100 dana čeka da Pavel komunicira s njegovom strankom. Oni su uz ANO jedina opozicijska stranka, a time što ih predsjednik ignorira, prema Okamuri, krši predizborno obećanje. SPD je izrazito antiimigrantska, antiislamska, antiromska i homofobna stranka koja je na parlamentarnim izborima osvojila 10% glasova.

Za razliku od svog prethodnika Zemana koji je u međunarodnoj politici, do agresije Rusije na Ukrajinu, radio sve suprotno od onoga što radi Vlada, okrećući se ka Rusiji i Kini, Pavel na međunarodnom polju djeluje u skladu s prozapadnom politikom vlade premijera Fiale. Upravo je, međutim, oko međunarodnog pitanja uzburkao i domaću i stranu javnost kada je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa izjavio da je potrebno nadzirati ruske građane koji žive na zapadu.

„Kad je rat sigurnosne mjere za ruske državljane trebale bi biti strože nego u normalnim vremenima. Sve Ruse koji žive u zapadnim zemljama treba pratiti mnogo više nego u prošlosti, jer su građani države koja vodi agresivni rat. Može mi biti žao tih ljudi, ali kad je počeo Drugi svjetski rat, svi japanski građani koji su živjeli u SAD-u također su bili pod strogom kontrolom. To je cijena rata”, izjavio je Pavel.

Izjavu je kritizirao fond Alekseja Navalnog, a oglasio se i Ilja Jašin jedan od troje najutjecajnijih ruskih oporbenjaka koji su u zatvoru. Jašin je zatvoren od prosinca prošle godine, osuđen je na osam i pol godina zatvora zbog „širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.“ Objavio je fotografije i reportaže o zločinima ruske vojske u ukrajinskom gradu Buča. Rukom je napisao pismo češkom predsjedniku i uspio ga poslati iz zatvora.  Češki list DenikN u posjedu je pisma u kojem tridesetdevetogodišnji ruski političar ističe poštovanje koje je gajio prema predsjedniku Václavu Havelu i opisuje složene rasprave koje vodi sa ostalim zatvorenicima o Evropi, demokraciji i ratu. Naglašava kako je teško ruskom liberalnom političaru raspravljati s običnim ruskim građanima koji su pod jakim utjecajem propagande Kremlja koji govori o Europi kao neprijateljskoj i pokvarenoj zajednici. Na kraju pisma poziva Pavela da svojim izjavama ne pomaže Putinu u stvaranju još većeg jaza između Rusa i Europe, te kako se nada da u demokratskim društvima nečija narodnost neće biti razlog za nadzor tajnih službi. Pismo je završio rečenicom: „Rusija nije zemlja ubojica, već zemlja u kojoj su ubojice preuzele vlast.“

Ruska propaganda iskoristila je Pavelovu izjavu podsjećanjem da su Amerikanci držali Japance u logorima. Predsjednikovu, u najmanju ruku, nezgrapnu opasku o ruskim građanima na zapadu pokušala je ublažiti njegova glasnogovornica Markéta Řeháková.

“Znatna većina Rusa podržava predsjednika Putina, agresiju na Ukrajinu, pa i napade na civilne ciljeve. Osim toga, ruske tajne službe u Češkoj su prije nekoliko godina izvele teroristički akt kada su izazvali eksploziju skladišta streljiva u Vrběticama. U takvoj situaciji bilo bi za svaku osudu i prijetnja sigurnosti našim građanima, ako sigurnosne snage ne bi posvetile veću pozornost ruskoj zajednici koja živi u našoj zemlji. Naravno, ne svakom pojedincu, već onima koji predstavljaju rizik. Ni u kom slučaju predsjednik nije imao na umu mogućnost internacije ili bilo kakvog progona.“

Izvori iz čeških obavještajnih krugova medijima su izjavili da su obavještajne i sigurnosne službe od početka prošlogodišnje agresije na Ukrajinu automatski počele pomnije pratiti rusku zajednicu i da ih na to nitko ne treba pozivati uključujući i predsjednika. Podsjetili su da su Ruska Federacija, a prije nje Sovjetski Savez, koristili svaku krizu kako bi svoje obavještajne izvore provukli kroz izbjegličke valove na zapad, te da je dužnost obavještajnih službi da to nadziru.

Ocjenjujući svojih 100 dana Pavel je izjavio kako se nada da će mu cijeli mandat proteći u smjeru kojim je krenuo, povećanju utjecaja Češke u međunarodnom okruženju, jačanje prozapadnog trenda u zemlji i povećanje samopouzdanja češkog naroda. Šezdeset jednogodišnji Pavel je prema najnovijem istraživanju agencije Median najpopularniji među građanima od 18 do 29 godina, njih 70 posto mu je dalo najviše ocjene. Starije generacije, umirovljenici i ljudi s nižim obrazovanjem povezuju ga s vladajućom koalicijom koju kritiziraju za nedovoljnu socijalnu osjetljivost i lošu komunikaciju s građanima.

U prosjeku, nakon 100 dana Petr Pavel od čeških građana dobio je ocjenu 4 minus.